EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32014R1347

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1347/2014 оd 17. prosinca 2014. o stavljanju izvan snage konačne kompenzacijske pristojbe na uvoz sulfanilne kiseline podrijetlom iz Indije, nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera prema članku 18. Uredbe Vijeća (EZ) br. 597/2009

SL L 363, 18.12.2014, p. 101–120 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Legal status of the document In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2014/1347/oj

18.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 363/101


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1347/2014

оd 17. prosinca 2014.

o stavljanju izvan snage konačne kompenzacijske pristojbe na uvoz sulfanilne kiseline podrijetlom iz Indije, nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera prema članku 18. Uredbe Vijeća (EZ) br. 597/2009

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 597/2009 od 11. lipnja 2009. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) („Osnovna uredba”), a posebno njezine članke 14. i 18.,

budući da:

A.   POSTUPAK

1.   Mjere na snazi

(1)

Vijeće je u srpnju 2002. Uredbom (EZ) br. 1338/2002 (2) uvelo konačnu kompenzacijsku pristojbu od 7,1 % na uvoz sulfanilne kiseline podrijetlom iz Indije (početno ispitivanje).

(2)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1339/2002 (3) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu od 21 % na uvoz sulfanilne kiseline podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”) i konačnu antidampinšku pristojbu od 18,3 % na uvoz sulfanilne kiseline podrijetlom iz Indije.

(3)

Komisija je Odlukom 2002/611/EZ (4) prihvatila preuzimanje obveze u vezi s cijenom s obzirom na antidampinške i antisubvencijske mjere na uvoz iz Indije koju je ponudio jedan indijski proizvođač izvoznik, društvo Kokan Synthetics and Chemicals Pvt. Ltd. („Kokan”).

(4)

Komisija je u ožujku 2004. Odlukom Komisije 2004/255/EZ (5) stavila izvan snage Odluku 2002/611/EZ nakon dobrovoljnog povlačenja preuzimanja obveze od strane društva Kokan.

(5)

Komisija je Odlukom 2006/37/EZ (6) prihvatila novo preuzimanje obveze u vezi s antidampinškim i antisubvencijskim mjerama na uvoz iz Indije koje je ponudilo društvo Kokan. Uredbom Vijeća (EZ) br. 123/2006 (7) na odgovarajući način izmijenjene su Uredbe Vijeća (EZ) 1338/2002 i (EZ) 1339/2002.

(6)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1000/2008 (8) uvelo antidampinške pristojbe na uvoz sulfanilne kiseline podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Indije nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera. Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1010/2008 (9) uvelo konačne kompenzacijske pristojbe na uvoz sulfanilne kiseline podrijetlom iz Indije i izmijenilo razinu antidampinških pristojbi na uvoz sulfanilne kiseline iz Indije po završetku revizije zbog predstojećeg isteka mjera i revizije tijekom važenja mjere.

2.   Zahtjev za reviziju nakon isteka mjera

(7)

Nakon objave obavijesti o predstojećem isteku (10) konačnih kompenzacijskih mjera koje su na snazi, Komisija je 1. srpnja 2013. zaprimila zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka tih mjera u skladu s člankom 18. Uredbe (EZ) br. 597/2009. Zahtjev je podnijelo društvo CUF–Quimicos Industriais („podnositelj zahtjeva”), jedini proizvođač sulfanilne kiseline u Uniji koji stoga predstavlja 100 % proizvodnje u Uniji.

(8)

Zahtjev se temeljio na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka subvencioniranja i ponavljanja štete industriji Unije.

3.   Pokretanje revizije nakon isteka mjera

(9)

Utvrdivši nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjere, Komisija je 16. listopada 2013. putem obavijesti objavljene u Službenom listu Europske unije  (11) („Obavijest o pokretanju postupka”) najavila pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjere prema članku 18. Osnovne uredbe.

4.   Usporedni ispitni postupci

(10)

Objavom obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije  (12)16. listopada 2013., Komisija je također pokrenula ispitni postupak u okviru revizije zbog predstojećeg isteka mjera na temelju članka 11. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1225/2009 od 30. studenoga 2009. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (13) u pogledu uvoza sulfanilne kiseline podrijetlom, među ostalim, iz Indije.

5.   Ispitni postupak

5.1.   Razdoblje ispitnog postupka revizije i razmatrano razdoblje

(11)

Ispitnim postupkom u vezi s nastavkom ili ponavljanjem subvencioniranja obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2012. do 30. rujna 2013. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RRIP”). Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2010. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („promatrano razdoblje”).

5.2.   Strane na koje se odnosi postupak

(12)

Komisija je o pokretanju postupka zbog predstojećeg isteka mjera službeno obavijestila podnositelja zahtjeva, proizvođače izvoznike u Indiji, uvoznike, korisnike za koje se zna da se na njih odnosi ispitni postupak i zastupnike zemlje izvoznice. Zainteresirane strane mogle su u pisanom obliku iznijeti svoje stavove i zatražiti saslušanje u roku iz Obavijesti o pokretanju postupka.

(13)

Budući da je jedini proizvođač iz Unije bio i jedina zainteresirana strana koja je to zatražila, odobreno mu je saslušanje.

5.3.   Uzorkovanje

(14)

S obzirom na očito veliki broj proizvođača izvoznika iz Indije i nepovezanih uvoznika u Uniji, u Obavijesti o pokretanju postupka bilo je predviđeno uzorkovanje u skladu s člankom 27. Osnovne uredbe. Kako bi Komisija mogla odlučiti je li uzorkovanje neophodno i, ako jest, kako bi izabrala uzorak, od prethodno navedenih stranaka zatraženo je da se jave Komisiji u roku od 15 dana od pokretanja revizije i dostave Komisiji podatke zatražene u obavijesti o pokretanju postupka.

(15)

Komisija je zaprimila dva odgovora na upitnike za uzorkovanje od indijskih proizvođača izvoznika. Stoga nije proveden odabir uzoraka.

(16)

Jedan nepovezani uvoznik odgovorio je na obrazac za uzorkovanje, međutim, nije uvozio predmetni proizvod iz predmetne zemlje i nije dostavio odgovore na upitnik. Stoga nije proveden odabir uzorka.

(17)

Budući da postoji samo jedan proizvođač iz Unije, za proizvođače iz Unije nije provedeno uzorkovanje.

5.4.   Ispitni postupak

(18)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za određivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja subvencioniranja, vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete te za određivanje interesa Unije. Komisija je poslala upitnike jedinom proizvođaču iz Unije, dvama proizvođačima izvoznicima u Indiji, Vladi Indije, uvoznicima koji su joj poznati i korisnicima u Uniji.

(19)

Od dva indijska proizvođača izvoznika samo je jedan dostavio potpun odgovor. Taj je indijski proizvođač predstavljao većinu ukupnog indijskog izvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(20)

Komisija je u Delhiju održala savjetovanja s Vladom Indije, Vladom Maharaštre (dalje u tekstu: „GOM”), Vladom Gudžarata („GOG”) i Centralnom bankom Indije („RBI”).

(21)

Nadalje, obavljeni su posjeti radi provjere u poslovnim prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

(a)

Proizvođač iz Unije:

CUF – Químicos Industriais, Estarreja, Portugal;

(b)

Proizvođači izvoznici:

Kokan Synthetics & Chemicals Pvt. Ltd., Khed, Indija;

(c)

korisnici u Uniji:

Blankophor GmbH, Leverkusen, Njemačka,

Hovione Farmaciencia SA, Loures, Portugal,

IGCAR Chemicals, S.L., Rubi, Španjolska.

B.   PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

(22)

Predmetni proizvod jest sulfanilna kiselina, trenutačno razvrstana u oznaku KN ex 2921 42 00 (oznaka TARIC 2921420060). Postoje dva razreda kvalitete sulfanilne kiseline, koji se određuju prema njezinoj čistoći: tehnički razred i pročišćeni razred. Osim toga, pročišćeni razred ponekad se prodaje u obliku soli sulfanilne kiseline. Sulfanilna kiselina koristi se kao sirovina u proizvodnji optičkih bjelila, dodataka za beton, boja za hranu i posebnih boja. Zabilježena je i ograničena uporaba u farmaceutskoj industriji. Iako se ne osporava da oba razreda imaju iste osnovne fizikalne, kemijske i tehničke značajke te se stoga smatraju jednim jedinstvenim proizvodom, važno je napomenuti da je ispitnim postupkom utvrđeno da je međusobna zamjenjivost u praksi ograničena. Posebno se to odnosi na korisnike koji upotrebljavaju pročišćeni razred sulfanilne kiseline, a tehnički razred mogu upotrebljavati samo ako je sami dodatno pročiste. Korisnici koji trebaju tehnički razred sulfanilne kiseline ili mu daju prednost u teoriji bi mogli upotrebljavati pročišćeni razred, no zbog razlike u cijeni (20 % – 25 %) to nije gospodarski prihvatljivo.

(23)

Sulfanilna kiselina čisti je robni proizvod, a njezine osnovne fizičke, kemijske i tehničke značajke identične su bez obzira na zemlju podrijetla. Za dotične proizvode i proizvode koje proizvode i prodaju proizvođači izvoznici u Indiji na svojem domaćem tržištu i u trećim zemljama, kao i one koje proizvode i prodaju proizvođači iz Unije na tržištu Unije, utvrđeno je da imaju jednake osnovne fizičke i kemijske značajke i u osnovi jednaku uporabu te se stoga smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 2. Osnovne uredbe.

C.   VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA SUBVENCIONIRANJA

1.   Uvod

(24)

Suradnja indijskih izvoznika odnosila se samo na jednog proizvođača izvoznika. S obzirom na izostanak suradnje ostalih proizvođača, iznos subvencija koje podliježu kompenzacijskim mjerama trebalo je odrediti na temelju dostupnih podataka, tj. odgovora trgovačkog društva koje je surađivalo, a predstavljalo je većinu izvoza iz Indije u Uniju, te informacija koje su dostavila indijska nadležna tijela.

(25)

Na temelju podataka sadržanih u revizijskom zahtjevu i odgovorima na upitnik Komisije, ispitani su sljedeći programi koji navodno uključuju dodjeljivanje subvencija:

programi subvencija ispitani u početnom ispitnom postupku:

nacionalni programi:

(a)

Zone proizvodnje za izvoz („EPZ”)/Posebne gospodarske zone („SEZ”)/Program za izvozno orijentirane jedinice („EOUS”);

(b)

Program prava na povrat carinskih pristojbi („DEPBS”);

(c)

Program za poticanje izvoza osnovnih sredstava („EPCGS”);

(d)

Program izuzeća od plaćanja poreza na dohodak od izvoza („ITES”);

(e)

Program po prethodnom odobrenju („AAS”),

regionalni programi:

(f)

Paket programa poticaja (Package Scheme of Incentives – PSI) Vlade Maharaštre,

programi subvencija koji nisu ispitani u početnom ispitnom postupku, ali su ispitani tijekom prve revizije zbog predstojećeg isteka mjera i usporedne revizije tijekom važenja mjere:

nacionalni programi:

(g)

Program kreditiranja izvoza („ECS”),

programi subvencija koji nisu ispitani u početnom ispitnom postupku ili/i u prethodnim revizijama:

nacionalni programi:

(h)

Usmjerenost proizvoda („FPS”);

(i)

Program odobrenja bescarinskog uvoza („DFIA”);

(j)

Program povrata carine („DDS”);

(k)

Program ciljnog tržišta („FMS”);

(l)

Poticaj za nositelja statusa („SHIS”);

(m)

Dokapitalizacija,

regionalni programi:

(n)

Regionalni programi Vlade Gudžarata.

(26)

Gore navedeni programi (a), (b), (c), (e), (h), (i), (k) i (l) temelje se na Zakonu o vanjskoj trgovini (razvoj i regulativa) iz 1992. (br. 22. iz 1992.) koji je stupio na snagu 7. kolovoza 1992. („Zakon o vanjskoj trgovini”). Prema Zakonu o vanjskoj trgovini, Vlada Indije ovlaštena je za izdavanje obavijesti u vezi s izvoznom i uvoznom politikom. Te su obavijesti sažete u dokumentima o vanjskotrgovinskoj politici koje Ministarstvo trgovine izdaje svakih pet godina i redovito ažurira. Dokument vanjskotrgovinske politike bitan za RIPR ovog ispitnog postupka je „Vanjskotrgovinska politika 2009.–2014.” („FTP 09-14”). Nadalje, Vlada Indije također određuje postupke kojima se uređuje FTP 09-14 u „Priručniku o postupcima, Svezak I.” („HOP I 09-14”). Priručnik o postupcima redovito se ažurira.

(27)

Program izuzeća od plaćanja poreza na prihode od izvoza naveden u točki (d) temelji se na Zakonu o porezu na dohodak iz 1961., koji se svake godine izmjenjuje Zakonom o financijama.

(28)

Regionalnim programima navedenima u točkama (f) i (n) upravljaju države Maharaštra i Gudžarat, a temelje se na odlukama Ministarstva industrije, energetike i rada Maharaštre i odlukama Ministarstva industrije i rudarstva Vlade Gudžarata.

(29)

Program kreditiranja izvoza koji je naveden u točki (g) temelji se na odjeljcima 21. i 35.A Zakona o regulativi banaka iz 1949., kojime se Centralnoj banci Indije („RBI”) omogućuje da komercijalnim bankama izdaje naloge u vezi s kreditiranjem izvoza.

(30)

Program povrata carine naveden u točki (j) temelji se na odjeljku 75. Zakona o carini iz 1962., odjeljku 37. Središnjeg zakona o trošarinama iz 1944., odjeljcima 93.A i 94. Zakona o financijama iz 1994. i Pravilima za povrat carina, središnjih trošarina i usluga iz 1995. Stope povrata redovito se objavljuju; na RRIP primjenjivale su se stope povrata carine za svu industriju (AIR) 2012.–2013., objavljene u obavijesti br. 92/2012-cus. (N.T). Program povrata carine naziva se i program otpusta carine, kako je navedeno u poglavlju 4. FTP 09-14.

2.   Zone proizvodnje za izvoz („EPZ”)/Posebne gospodarske zone („SEZ”)/Program za izvozno orijentirane jedinice („EOUS”)

(31)

Utvrđeno je da se proizvođač izvoznik koji je surađivao nije nalazio ni u SEZ-ovima ni u EPZ-ovima. Međutim, proizvođač izvoznik koji je surađivao bio je uključen u EOUS, a tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije primao je subvencije protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere. Opis i procjena u nastavku stoga su ograničeni na EOUS.

(a)   Pravna osnova

(32)

Detaljni opis EOUS-a nalazi se u poglavlju 6. FTP 09-14 i poglavlju 6. HOP I 09-14.

(b)   Prihvatljivost

(33)

Uz iznimku društava koja se bave isključivo trgovanjem, sva poduzeća koja se načelno obvezuju izvoziti svu svoju proizvodnju roba ili usluga mogu se uključiti u EOUS. Poduzeća u industrijskim sektorima moraju ispuniti minimalni prag ulaganja u dugotrajnu imovinu (10 milijuna indijskih rupija) kako bi ispunila uvjete za program EOUS.

(c)   Praktična primjena

(34)

EOUS se može nalaziti i osnovati bilo gdje u Indiji.

(35)

Zahtjev za status EOUS-a mora sadržavati pojedinosti za razdoblje od sljedećih pet godina, među ostalim o planiranim količinama proizvodnje, predviđenoj vrijednosti izvoza, uvoznim potrebama i domaćim potrebama. Nakon što vlasti prihvate zahtjev trgovačkog društva, društvu se priopćuju uvjeti za to prihvaćanje. Sporazum kojim se društvo priznaje kao trgovačko društvo u okviru EOUS-a vrijedi pet godina. Sporazum se može obnoviti za daljnja razdoblja.

(36)

Najvažnija je obveza EOUS-a, kao što se navodi u FTP 09-14, ostvarivanje neto zarade u stranoj valuti („NFE”), tj. u referentnom razdoblju (pet godina) ukupna vrijednost izvoza mora biti viša od ukupne vrijednosti uvezene robe.

(37)

Jedinice u okviru EOUS-a imaju pravo na sljedeće koncesije:

i.

izuzeće od uvoznih carina na sve vrste robe (uključujući kapitalna sredstva, sirovine i potrošnu robu) potrebne za izradu, proizvodnju, obradu ili s time u vezi;

ii.

izuzeće od trošarine na robu nabavljenu na domaćem tržištu;

iii.

povrat središnjeg poreza na promet, plaćenog na robu koja je nabavljena lokalno;

iv.

djelomični povrat pristojbe plaćene na gorivo nabavljeno od domaćih naftnih trgovačkih društava;

(38)

Jedinice koje djeluju prema ovim programima nalaze se pod nadzorom carinskih službenika u skladu s odjeljkom 65. Zakona o carini.

(39)

Proizvođač izvoznik koji je surađivao djelovao je u okviru EOUS-a tijekom prva četiri mjeseca razdoblja ispitnog postupka revizije. Službeni dopis o napuštanju programa objavljen je 6. veljače 2013. godine. Prema tome, u razdoblju ispitnog postupka revizije trgovačko društvo koristilo se programom samo za povrat središnjeg poreza na promet. Ispitnim postupkom pokazalo se da predmetni proizvođač izvoznik nije ostvario koristi od olakšica oslobođenja od uvoznih carina i trošarina na domaću kupnju te djelomični povrat carine plaćene na gorivo nabavljeno od domaćih naftnih trgovačkih društava.

(d)   Zaključci o EOUS-u

(40)

Povrat središnjeg poreza na promet predstavlja subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe. Vlada se odriče prihoda koji bi dospio na naplatu da ne postoji ovaj program i time EOU-u osigurava korist u smislu članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe jer je EOU povratom središnjeg poreza na promet poboljšao svoju likvidnost. Subvencija pravno ovisi o izvršenju izvoza i stoga se smatra specifičnom te se protiv njih mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju članka 4. stavka 4. točke (a) Osnovne uredbe. Izvozni cilj EOUS-a, kako je navedeno u stavku 6.1. politike FTP 09-14, jest conditio sine qua non za dobivanje poticaja.

(e)   Izračun iznosa subvencije

(41)

Iznos subvencije izračunan je na temelju iznosa povrata središnjeg poreza na promet za robu nabavljenu lokalno tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. U skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe ovaj iznos subvencije dodjeljuje se prema ukupnom prometu od izvoza ostvarenom tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kao primjereni nazivnik jer subvencija zavisi o realizaciji izvoza i nije dodijeljena u vezi s izrađenim, proizvedenim, izvezenim ili transportiranim količinama. Marža subvencije koja je dobivena na taj način iznosila je 1,4 %.

3.   Program prava na povrat carinskih pristojbi („DEPBS”)

(42)

Potvrđeno je da je DEPBS povučen 30. rujna 2011., to jest prije razdoblja ispitnog postupka revizije. Stoga se nije smatralo potrebnim dalje analizirati ovaj program u ovom ispitnom postupku.

4.   Program za poticanje izvoza osnovnih sredstava („EPCGS”)

(a)   Pravna osnova

(43)

Detaljni opis EPCGS-a nalazi se u poglavlju 5. FTP 09-14 i u poglavlju 5. HOP I 09-14.

(b)   Nalazi

(44)

Utvrđeno je da proizvođač izvoznik koji je surađivao tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nije ostvario nikakve koristi u okviru EPCGS-a. Stoga se nije smatralo potrebnim dalje analizirati ovaj program u ovom ispitnom postupku.

5.   Program izuzeća od plaćanja poreza na dohodak od izvoza („ITES”)

(45)

Potvrđeno je da je ITES povučen u travnju 2011., to jest prije razdoblja ispitnog postupka revizije. Stoga se nije smatralo potrebnim dalje analizirati ovaj program u ovom ispitnom postupku.

6.   Program po prethodnom odobrenju („AAS”)

(a)   Pravna osnova

(46)

Detaljni opis programa nalazi se u odjeljcima od 4.1.3.1. do 4.1.14. FTP 09-14 i u poglavljima 4.1. do 4.30. HOP I 09-14.

(b)   Nalazi

(47)

Utvrđeno je da proizvođač izvoznik koji je surađivao tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nije ostvario nikakve koristi u okviru AAS-a. Stoga se nije smatralo potrebnim dalje analizirati ovaj program u ovom ispitnom postupku.

7.   Paket programa poticaja (PSI) vlade Maharaštre

(a)   Pravna osnova

(48)

Radi poticanja širenja industrije na manje razvijena područja države Maharaštre, Vlada Maharaštre od 1964. dodjeljuje poticaje jedinicama koje su se nedavno proširile i koje se osnivaju u regijama u razvoju te države, u okviru programa koji je poznat pod nazivom „Paket programa poticaja” („PSI”). Program je od uvođenja nekoliko puta izmijenjen, a tijekom RRIP-a na snazi su bila dva programa PSI: PSI 2007. (koji je bio na snazi do travnja 2013.) i PSI 2013. PSI Vlade Maharaštre sastoji se od nekoliko potprograma među kojima su glavni: i. povrat poreza octroi/ulaznog poreza; ii. izuzeće od davanja za električnu energiju; iii. izuzeće od/odgoda lokalnog poreza na promet; iv. kamatna subvencija za osnivanje novih subjekata; i v. određena bespovratna sredstva za mala i srednja poduzeća radi tehnološkog unaprjeđenja. U ispitnom se postupku pokazalo da se proizvođač izvoznik koji je surađivao tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije koristio samo potprogramom za odgodu poreza na promet (dio navedene točke iii.) koji zapravo potječe od PSI 2001., ali je dio potraživanja za porez na promet tijekom razdoblja revizije ispitnog postupka i dalje bio nepodmiren.

(b)   Prihvatljivost

(49)

Kako bi bila prihvatljiva, trgovačka društva u pravilu moraju ulagati u slabo razvijena područja države (koja su razvrstana prema svojem gospodarskom razvoju u nekoliko kategorija, npr. slabo razvijena područja, slabije razvijena područja i najslabije razvijena područja) bilo osnivanjem novih industrijskih objekata ili velikim kapitalnim ulaganjem u širenje ili diversifikaciju postojećih industrijskih objekata. Glavni je kriterij za utvrđivanje iznosa poticaja razvrstavanje područja na kojem poduzeće jest ili će biti smješteno te veličina ulaganja.

(c)   Praktična primjena

(50)

Potvrdom o prihvatljivosti koju je proizvođaču izvozniku koji je sudjelovao izdala Vlada Maharaštre tom se trgovačkom društvu, u okviru potprograma za odgodu poreza na promet, omogućuje odgoda plaćanje državnog poreza na promet za domaću prodaju.

(d)   Zaključak

(51)

Potprogramom PSI-a za odgodu poreza na promet programa Vlade Maharaštre predviđene su subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe. Ispitani potprogram predstavlja financijski doprinos Vlade Maharaštre budući da se ovom koncesijom Vladi Maharaštre smanjuje prihod koji bi inače bio naplativ. Tom odgodom prenosi se korist na trgovačko društvo s obzirom na to da poboljšava likvidnost društva.

(52)

Potprogram je dostupan samo trgovačkim društvima koja su uložila u određena navedena geografska područja u sudskoj nadležnosti države Maharaštre. Nije dostupan trgovačkim društvima izvan ovih područja. Razina koristi razlikuje se ovisno o predmetnom području. Program je specifičan u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (a) i člankom 4. stavkom 3. Osnovne uredbe i stoga se protiv njega mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(e)   Izračun iznosa subvencije

(53)

Odgođeni iznos državnog poreza na promet, u okviru elementa programa za odgodu, koji na kraju RRIP-a i dalje nije naplaćen, smatra se jednakovrijednim beskamatnom–zajmu istog iznosa koji odobrava Vlada Maharaštre. Stoga je korist proizvođača izvoznika koji je surađivao izračunata na temelju kamate koju je trgovačko društvo tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije platilo za usporedivi komercijalni zajam.

(54)

Na temelju članka 7. stavka 2. Osnovne uredbe iznos subvencije (brojnik) zatim se raspodjeljuje prema ukupnom prometu trgovačkog društva tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kao primjereni nazivnik jer subvencija ne ovisi o izvozu i nije dodijeljena u vezi s izrađenim, proizvedenim, izvezenim ili transportiranim količinama.

(55)

Na temelju gore navedenoga, iznos subvencije koju je trgovačko društvo dobilo u okviru tog programa je 1,1 %.

8.   Program kreditiranja izvoza („ECS”)

(56)

Potvrđeno je da nakon izmjena ECS-a (u srpnju 2010. s obzirom na izvozne kredite u indijskim rupijama i svibnju 2012. s obzirom na izvozne kredite u stranoj valuti) povlaštene kamatne stope za izvozne kredite u okviru ovog programa u načelu se više nisu primjenjivale s izuzetkom posebnih ograničenog broja industrijskih sektora. Budući da se dotični kemijski sektor ne nalazi na popisu sektora obuhvaćenih subvencijama za kamatne stope u razdoblju ispitnog postupka revizije, taj program nije bilo potrebno dodatno analizirati u ovom ispitnom postupku.

9.   Usmjerenost proizvoda („FPS”)

(a)   Pravna osnova

(57)

Detaljni opis programa nalazi se u poglavlju 3.15. FTP 09-14 i u poglavlju 3.9. HOP I 09-14.

(b)   Nalazi

(58)

Utvrđeno je da proizvođač izvoznik koji je surađivao tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nije ostvario nikakve koristi u okviru FPS-a. Stoga se nije smatralo potrebnim dalje analizirati ovaj program u ovom ispitnom postupku.

10.   Program odobrenja bescarinskog uvoza („DFIA”)

(a)   Pravna osnova

(59)

Detaljan opis programa nalazi se u odjeljcima od 4.2.1. do 4.2.7. FTP 09-14 i u poglavljima 4.31. do 4.36. HOP I 09-14.

(b)   Nalazi

(60)

Utvrđeno je da proizvođač izvoznik koji je surađivao tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nije ostvario nikakve koristi u okviru DFIA. Stoga se nije smatralo potrebnim dalje analizirati ovaj program u ovom ispitnom postupku.

11.   Program povrata carine („DDS”)

(a)   Pravna osnova

(61)

Detaljni opis programa DDS-a nalazi se u Pravilima za povrat carina i središnjih trošarina iz 1995. kako su izmijenjena kasnijim obavijestima.

(b)   Prihvatljivost

(62)

Svaki proizvođač izvoznik ili trgovac izvoznik ispunjava uvjete za ovaj program.

(c)   Praktična primjena

(63)

Izvoznik koji ispunjava uvjete može se prijaviti za povrat koji se izračunava kao postotak FOB vrijednosti izvezenih proizvoda prema ovome programu. Vlada Indije odredila je stope povrata za većinu proizvoda, uključujući i predmetni proizvod. One se određuju na temelju prosječne količine ili vrijednosti materijala koji su korišteni kao ulazni faktori u proizvodnji proizvoda i prosječnog iznosa pristojbi plaćenih na ulazne materijale. One se primjenjuju bez obzira na to jesu li uvozne carine bile doista plaćene ili ne. Stopa DDS-a za predmetni proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila je 4 % FOB vrijednosti.

(64)

Kako bi ispunilo uvjete za pogodnosti na temelju ovog programa, trgovačko društvo mora izvoziti. U trenutku kada su podaci pošiljke uneseni u carinski poslužitelj (ICEGATE), utvrđuje se da se izvoz odvija prema DDS-u te se neopozivo određuje iznos DDS-a. Nakon što brodar dostavi opći izvozni tovarni list i carinarnica taj dokument na zadovoljavajući način usporedi s podacima iz otpremnice, ispunjeni su svi uvjeti za odobrenje isplate povrata bilo izravnim plaćanjem na izvoznikov bankovni račun ili mjenicom.

(65)

Izvoznik je također dužan bankovnom potvrdom o realizaciji (BRC) potvrditi naplatu izvoznog prihoda. Taj se dokument može predočiti nakon plaćanja iznosa povrat a, ali Vlada Indije osigurava povrat plaćenog iznosa ako izvoznik unutar određenog roka ne dostavi BRC.

(66)

Iznos povrata može se koristiti za bilo koju svrhu.

(67)

Utvrđeno je da se, u skladu s indijskim računovodstvenim normama, iznos povrata carine, nakon ispunjenja izvozne obveze, može knjižiti na obračunskoj osnovi kao prihod na trgovačkim računima.

(68)

Utvrđeno je da se indijski proizvođač izvoznik koji surađuje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nakon napuštanja EOUS-a koristio programom DDS.

(d)   Zaključci o DDS-u

(69)

Programom DDS predviđene su subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe. Iznos povrata carine predstavlja financijski doprinos Vlade Indije jer je riječ o izravnom prijenosu sredstava Vlade Indije. Nadalje, povratom carine izvoznik ostvaruje korist jer mu se poboljšava likvidnost.

(70)

Nadalje, DDS pravno ovisi o izvršenju izvoza te se stoga smatra specifičnim i podložnim uvođenju kompenzacijskih mjera na temelju članku 4. stavka 4. prvog podstavka točke (a) Osnovne uredbe.

(71)

Taj se program ne može smatrati dozvoljenim sustavom povrata carina ili sustavom povrata kao zamjene u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe. On nije u skladu sa strogim pravilima navedenima u Prilogu I. točki i., Prilogu II. (definicije i pravila za povrat) i Prilogu III.(definicije i pravila za povrat kao zamjenu) Osnovnoj uredbi.

(72)

Nema sustava niti postupka na snazi koji bi potvrdili koji se ulazni faktori koriste u proizvodnom postupku izvoznog proizvoda ili je li došlo do prekomjernog plaćanja uvoznih carina u smislu Priloga I. točke i. i priloga II. i III. Osnovnoj uredbi. Naposljetku, izvoznik ispunjava uvjete za ostvarivanje koristi iz programa DDS neovisno o tome uvozi li ulazne materijale ili ne. Da bi ostvario koristi, dovoljno je da izvoznik izvozi robu i ne mora dokazivati da su svi ulazni materijali bili uvezeni. Stoga čak i izvoznici koji sve svoje ulazne materijale nabavljaju lokalno i ne uvoze robu koja bi se mogla koristiti kao ulazni materijali imaju pravo na koristi od DDS-a.

(73)

To je potvrđeno okružnicom Vlade Indije br. 24/2001 u kojoj se jasno navodi da „[stope povrata carine] nisu povezane sa stvarnim načinom potrošnje ulaznih sirovina i konkretnim posljedicama za ulazne materijale određenog izvoznika ili pojedinačne pošiljke […]” i nalaže regionalnim vlastima da „timovi na terenu ne trebaju zahtijevati dokaze o stvarno plaćenim carinama za uvezene ili domaće sirovine […] zajedno sa [zahtjevima za povrat] koje podnose izvoznici”.

(74)

S obzirom na navedeno zaključuje se da je program DDS podložan uvođenju kompenzacijskih mjera

(e)   Izračun iznosa subvencije

(75)

U skladu s člankom 3. stavkom 2. i člankom 5. Osnovne uredbe, iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunavao se prema koristi koja je dodijeljena primatelju, a za koju je utvrđeno da postoji tijekom razdoblja ispitnog postupka. U tom smislu, smatralo se da je povlastica dodijeljena primatelju u vrijeme kada je obavljen izvozni posao prema ovom programu. U tom je trenutku indijska vlada obvezna isplatiti povrat, što predstavlja financijski doprinos u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe. Nakon što carinska tijela izdaju izvoznu otpremnicu u kojoj je, među ostalim, naveden iznos povrata koji se treba odobriti za taj izvozni posao, indijska vlada više ne odlučuje o tome hoće li odobriti subvenciju. S obzirom na gore navedeno, smatra se primjerenim ocijeniti korist iz DDS-a kao zbroj iznosa povrata zarađenih u svim izvoznim transakcijama obavljenima u okviru tog programa tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(76)

U skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe, ti iznosi subvencije dodjeljivani su na temelju ukupnog izvoznog prometa predmetnog proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kao primjereni nazivnik jer subvencija zavisi od ostvarenog izvoza i nije dodijeljena u vezi s proizvedenim, prerađenim, izvezenim ili transportiranim količinama.

(77)

Na temelju navedenog stopa subvencije utvrđena za ovaj program za proizvođača izvoznika koji surađuje iznosi 0,6 %.

12.   Program ciljnog tržišta („FMS”)

(a)   Pravna osnova

(78)

Detaljni opis programa nalazi se u poglavlju 3.14. FTP 09-14 i u poglavlju 3.8. HOP I 09-14.

(b)   Nalazi

(79)

Utvrđeno je da proizvođač izvoznik koji je surađivao tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nije ostvario nikakve koristi u okviru FMS-a. Stoga se nije smatralo potrebnim dalje analizirati ovaj program u ovom ispitnom postupku.

13.   Poticaj za nositelja statusa („SHIS”)

(a)   Pravna osnova

(80)

Detaljni opis programa nalazi se u poglavlju 3.16. FTP 09-14 i u poglavlju 3.10. HOP I 09-14.

(b)   Nalazi

(81)

Utvrđeno je da proizvođač izvoznik koji je surađivao tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nije ostvario nikakve koristi u okviru SHIS-a. Stoga se nije smatralo potrebnim dalje analizirati ovaj program u ovom ispitnom postupku.

14.   Dokapitalizacija

(82)

Utvrđeno je da proizvođač izvoznik koji je surađivao nije ostvario koristi dokapitalizacijom od strane indijske vlade ili regionalnih vlada. Stoga se nije smatralo potrebnim dalje analizirati ovaj program u ovom ispitnom postupku.

15.   Regionalni programi Vlade Gudžarata

(83)

Potvrđeno je da je proizvođač izvoznik koji je surađivao nema povezanih društava ili proizvodne pogone u državi Gudžarat. Stoga se nije smatralo potrebnim dalje analizirati regionalne programe Vlade Gudžarata.

16.   Iznos subvencija koje podliježu kompenzacijskim mjerama

(84)

Iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere utvrđen tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije u skladu s odredbama Osnovne uredbe, izražen ad valorem, za ispitanog proizvođača izvoznika iznosi 3,1 %.

Kokan Synthetics & Chemicals Pvt. Ltd

Program

%

EOUS (14)

1,4

DEPBS (14)

nula

EPCGS (14)

nula

ITES

nula

AAS (14)

nula

PSI (regionalni program Maharaštre)

1,1

ECS (14)

nula

FPS (14)

nula

DFIA (14)

nula

DDS (14)

0,6

FMS (14)

nula

SHIS (14)

nula

Dokapitalizacija

nula

Regionalni programi Gudžarata:

nula

UKUPNO

3,1

(85)

Na temelju raspoloživih podataka, proizvođač izvoznik koji je surađivao tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije predstavljao je 100 % izvoza sulfanilne kiseline iz Indije u Uniju. Nisu bili raspoloživi podaci koji bi pokazali eventualnu nižu razinu subvencioniranja drugih proizvođača izvoznika.

17.   Vjerojatnost nastavka subvencioniranja

(86)

U skladu s člankom 18. stavkom 2. Osnovne uredbe, ispitalo se je li vjerojatno da će istek mjera na snazi dovesti do nastavka subvencioniranja.

(87)

Utvrđeno je da je indijski izvoznik predmetnog proizvoda koji je surađivao, iako je subvencijska marža utvrđena tijekom ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjere bila niža od one utvrđene tijekom početnog ispitnog postupka i prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjere, i dalje ostvarivao korist od subvencija indijskih vlasti protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere. Nema naznaka da će se DDS – glavni program kojim se to društvo trenutačno koristi nakon napuštanja programa EOUS – u doglednoj budućnosti ukinuti. Pod tim uvjetima, jasno je da će izvoznik predmetnog proizvoda i ubuduće nastaviti primati subvencije protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

D.   VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA ŠTETE

1.   Proizvodnja Unije i definicija industrije Unije

(88)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije istovjetni je proizvod u Uniji proizvodio samo jedan proizvođač iz Unije, koji stoga čini 100 % proizvodnje Unije i predstavlja industriju Unije u smislu članka 9. stavka 1. Osnovne uredbe.

2.   Potrošnja u Uniji

(89)

Potrošnja Unije utvrđena je na temelju sljedećeg:

prodajne količine istovjetnog proizvoda industrije Unije na tržištu Unije,

količina uvoza sulfanilne kiseline (na razini TARIC-a) na tržište Unije zabilježena u Eurostatu.

(90)

S obzirom na činjenicu da industriju Unije čini samo jedan proizvođač te da postoji samo jedan proizvođač izvoznik iz SAD-a, podaci u sljedećim tablicama moraju se prikazati u indeksiranom obliku kako bi se sačuvala tajnost povjerljivih poslovnih podataka.

Tablica 1.

Potrošnja na tržištu Unije

Opseg (indeks)

2010.

2011.

2012.

RIPR

Potrošnja Unije (2010. = 100)

100

106

106

114

Izvor: Eurostat i odgovori na upitnik

(91)

Ispitnim postupkom pokazalo se da se tržište za sulfanilnu kiselinu postupno povećalo tijekom promatranog razdoblja, a do kraja RRIP-a povećalo se za 14 %.

3.   Uvoz iz dotične zemlje

(a)   Količina uvoza i tržišni udio

Tablica 2.

Uvoz iz predmetne zemlje

Količina uvoza (indeks)

2010.

2011.

2012.

RIPR

Indija

100

422

187

52

Izvor: Eurostat


Tablica 2. a

Uvoz iz predmetne zemlje

Količina uvoza (rasponi) (15)

2010.

2011.

2012.

RIPR

Indija

50 – 200

250 – 550

100 – 250

10 – 80

Izvor: Eurostat


Tablica 3.

Tržišni udio predmetne zemlje

Tržišni udio (indeks)

2010.

2011.

2012.

RIPR

Tržišni udio uvoza iz Indije

100

397

177

46

(92)

Tijekom promatranog razdoblja količina uvoza podrijetlom iz Indije smanjila se za 48 %, a njegov tržišni udio tijekom istog razdoblja smanjio se za 54 %.

(b)   Cijene uvoza

Tablica 4.

Prosječne cijene uvoza sulfanilne kiseline iz predmetne zemlje

 

2010.

2011.

2012.

RIPR

Indeks cijena uvoza iz Indije (2010. = 100)

100

79

84

92

Izvor: Eurostat


Tablica 4.a

Prosječne cijene uvoza sulfanilne kiseline iz predmetne zemlje

 

2010.

2011.

2012.

RIPR

Rasponi cijena uvoza iz Indije

1 200 – 1 800

1 000 – 1 400

1 100 – 1 500

1 300 – 1 700

Izvor: Eurostat

(93)

Prosječna cijena predmetnog proizvoda iz Indije smanjila se u 2011. za 21 %, a otad je postupno rasla no i dalje je bila niža za 8 % od razine cijena u 2010.

(c)   Razina snižavanja cijena

(94)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da cijene koje je naplaćivao jedini indijski proizvođač koji je surađivao nisu snižavale cijene proizvođača iz Unije. Radi poštovanja povjerljivih poslovnih podataka, ne mogu se otkriti točni rezultati, no utvrđeno je da je prodaja ispod cijene iznosila -20 % do -40 %.

(95)

Nakon objave i primjedbi proizvođača iz Unije od Komisije je zatraženo da na temelju podataka Eurostata izračuna moguće snižavanje cijene za preostali dio indijskog uvoza. Prema tim podacima nije utvrđeno snižavanje cijene u odnosu na taj uvoz, stoga se mogu potvrditi nalazi iz uvodne izjave 94.

4.   Uvoz iz ostalih trećih zemalja

(96)

Uz iznimku tri zanemarive transakcije (u 2010. i 2011. iz Švicarske i jedne iz Malezije 2012.), sav uvoz sulfanilne kiseline iz ostalih trećih zemalja tijekom promatranog razdoblja potječe iz NRK-a i SAD-a.

Tablica 5.

Uvoz sulfanilne kiseline iz ostalih trećih zemalja

 

2010.

2011.

2012.

RIPR

Količina uvoza iz SAD-a (indeks)

100

267

253

299

Tržišni udio uvoza iz SAD-a (indeks)

100

180

171

188

Prosječne cijene uvoza iz SAD-a (indeks)

100

95

101

102

Količina uvoza iz Kine (indeks)

100

77

14

1

Tržišni udio uvoza iz Kine (indeks)

100

73

13

1

Prosječne cijene uvoza iz Kine (indeks)

100

92

104

164

Izvor: Eurostat

(97)

Opseg uvoza sulfanilne kiseline iz NRK-a smanjio se između 2010. i RRIP-a za 99 %, a njihov se tržišni udio u istom razdoblju također smanjio za 99 %.

(98)

Prosječna cijena uvoza sulfanilne kiseline iz NRK-a lagano se smanjila 2011. za 8 %, zatim je pokazivala trend rasta, a tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije vrlo naglo se povećala za 64 %.

(99)

Tijekom promatranog razdoblja količina i tržišni udio uvoza sulfanilne kiseline iz SAD-a znatno su se povećali, za 199 % odnosno 88 %. Budući da je tržišni udio industrije Unije tijekom istog razdoblja ostao relativno stabilan, tržišni udio koji su izgubili kineski i indijski uvoznici zamijenjen je uvozom iz SAD-a.

(100)

Razina cijena uvoza iz SAD-a tijekom promatranog razdoblja ostala je prilično stabilna i u istom rasponu kao i cijene proizvođača iz Unije. Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije za uvoz iz SAD-a nije utvrđeno nelojalno sniženje cijena.

5.   Stanje industrije Unije

(101)

U skladu s člankom 8. stavkom 4. Osnovne uredbe ispitivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete uključivalo je i procjenu svih gospodarskih čimbenika koji su imali utjecaj na stanje industrije Unije tijekom promatranog razdoblja.

(102)

Radi poštovanja povjerljivih poslovnih podataka, podatke o dva proizvođača koja čine industriju Zajednice trebalo je prikazati u indeksiranom obliku.

5.1.   Proizvodnja, kapacitet proizvodnje i iskorištenost kapaciteta

Tablica 6.

Proizvodnja, kapacitet i iskorištenost kapaciteta

 

2010.

2011.

2012.

RIPR

Proizvodnja u tonama (indeks)

100

87

99

107

Kapacitet u tonama (indeks)

100

100

100

100

Iskorištenost kapaciteta (indeks)

100

87

99

107

Izvor: Odgovori na upitnike

(103)

Proizvodnja industrije Unije bila je tijekom ispitnog postupka revizije 7 % viša od razine zabilježene na početku promatranog razdoblja. Kapacitet industrije Unije nije se promijenio tijekom promatranog razdoblja, stoga se stopa iskorištenosti kapaciteta promijenila na isti način kao i proizvodnja, tj. povećala se za 7 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(104)

Treba napomenuti da je industrija Unije tijekom promatranog razdoblja zadržala zadovoljavajuću razinu iskorištenosti kapaciteta, uz iznimku 2011., a tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uspjela je postići optimalnu razinu.

(105)

Nakon objave industrija Unije potvrdila je da je tijekom promatranog razdoblja optimalnu razinu iskorištenosti kapaciteta ostvarila samo tijekom RIPR-a što pokazuje da je njezin oporavak počeo nedavno i da je još uvijek nestabilan.

(106)

Ovom primjedbom u procjeni Komisije ne mijenjaju se zaključci uvodne izjave 104. koji ni na koji način nisu u suprotnosti s primjedbama industrije Unije.

5.2.   Završne zalihe

Tablica 7.

Količina završnih zaliha

 

2010.

2011.

2012.

RIPR

Završne zalihe u tonama (indeks)

100

576

328

171

Izvor: Odgovori na upitnike

(107)

Razine zaliha industrije Unije na kraju godine naglo su se povećale u 2011., a nakon toga počele su se smanjivati, ali su tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije i dalje ostale 71 % iznad razine u 2010. U svakom slučaju, razina završnih zaliha, utvrđena na temelju količine proizvodnje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, manja je od jednomjesečne proizvodnje.

5.3.   Obujam prodaje i tržišni udio

Tablica 8.

Obujam prodaje i tržišni udio

 

2010.

2011.

2012.

RIPR

Prodajne količine u tonama (indeks)

100

70

97

104

Tržišni udio % (indeks)

100

66

92

92

Izvor: Odgovori na upitnike

(108)

Prodajne količine industrije Unije povećale su se za 4 % u odnosu na razine s početka promatranog razdoblja. Tijekom 2011. došlo je do naglog pada, nakon čega slijedi stabilno povećanje.

(109)

Uspješnost industrije Unije izražena tržišnim udjelom tijekom promatranog razdoblja može se smatrati stabilnom, uz iznimku 2011., kada se tržišni udio industrije Unije, slično kao i njezina prodaja, smanjio. U godinama nakon toga prodaja i tržišni udio nastavili su rasti. Usprkos tome što je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije tržišni udio proizvođača iz Unije bio neznatno ispod razine u 2010., treba napomenuti da je industrija Unije i dalje uspijevala ostvariti koristi od rasta potrošnje u Uniji te je tijekom cijelog promatranog razdoblja držala dominantni položaj na tržištu Unije.

(110)

U svojem podnesku nakon objave industrija Unije tvrdila je da je njezin tržišni udio vrlo nestabilan zbog činjenice da je sulfanilna kiselina robni proizvod osjetljiv na cijenu te je navela primjer iz 2011. kada je tržišni udio industrije Unije naglo pao.

(111)

U tom smislu treba istaknuti da se gubitak tržišnog udjela 2011. podudarao s povećanjem cijene proizvođača iz Unije u suprotnosti s tadašnjim kretanjima na tržištu. Doista, ispitnim postupkom potvrđeno je da su se tijekom 2011. uvozne cijene iz svih zemalja smanjile od 5 % do 20 %. Potrebno je napomenuti i da dostupni statistički podatci pokazuju da je tržišni udio koji je izgubio proizvođač iz Unije uglavnom preuzeo uvoznik iz SAD-a.

5.4.   Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

Tablica 9.

Prodajne cijene

 

2010.

2011.

2012.

RIPR

Prosječna prodajna cijena EUR/tona (indeks)

100

109

108

112

Izvor: Odgovori na upitnike

(112)

Prodajne cijene industrije Unije na tržištu Unije povećale su se za 12 % tijekom promatranog razdoblja zbog prenošenja povećanja cijene osnovne sirovine (anilin).

5.5.   Zapošljavanje i produktivnost

Tablica 10.

Zapošljavanje i produktivnost

 

2010.

2011.

2012.

RIPR

Zaposlenost (indeks)

100

100

117

117

Radna produktivnost (indeks)

100

88

85

91

Prosječan trošak rada (indeks)

100

105

102

116

Izvor: Odgovori na upitnike

(113)

Zaposlenost u ekvivalentima punog radnog vremena povećala se za 17 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Prosječni troškovi rada povećavali su se tijekom promatranog razdoblja, a u usporedbi s 2010. tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije povećali su se za 16 %. S obzirom na to da se produktivnost povećala samo za 7 %, kako se navodi u uvodnoj izjavi 103., radna produktivnost smanjila se u promatranom razdoblju za 9 %.

5.6.   Profitabilnost

Tablica 11.

Profitabilnost

 

2010.

2011.

2012.

RIPR

Profitabilnost (indeks)

100

96

20

65

Izvor: Odgovori na upitnike

(114)

Profitabilnost industrije Unije za istovjetni proizvod smanjila se tijekom promatranog razdoblja te je prema tvrdnjama industrije Unije bila neznatno ispod optimalne razine, premda je potrebno naglasiti da je tijekom promatranog razdoblja i dalje bila pozitivna.

(115)

Smanjenje profitabilnosti uglavnom je uzrokovano povećanjem prosječnog troška proizvodnje, koji se povećao za 20 % između 2010. i razdoblja ispitnog postupka revizije, a koje se nije moglo u potpunosti kompenzirati 12 %-tnim povećanjem prodajnih cijena, kao što se navodi u uvodnoj izjavi 112.

5.7   Ulaganja, povrat ulaganja i novčani tok

Tablica 12.

Ulaganja, povrat ulaganja i novčani tok

 

2010.

2011.

2012.

RIPR

Ulaganja (indeks)

100

133

57

Povrat ulaganja (indeks)

100

86

30

103

Novčani tok (indeks)

100

116

68

82

(116)

Ispitivanjem je utvrđeno da industrija Unije u 2010. nije mogla ulagati. Slijedom toga, ulaganja u proizvodnju sulfanilne kiseline smanjila su se od 2011. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije za 43 %, a njihov apsolutni iznos može se smatrati niskim i odnosi se uglavnom na djelatnosti održavanja. Ti su nalazi u skladu s povratom na ulaganja i niskom profitabilnošću ostvarenima tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(117)

Povrat ulaganja blisko je pratio kretanje profitabilnosti u 2011. i 2012. Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije poboljšao se povrat ulaganja te je zbog povećanja profitabilnosti od 2012. do razdoblja ispitnog postupka revizije dostigao razinu iz 2010.

(118)

Novčani tok je fluktuirao, ali je tijekom cijelog promatranog razdoblja ostao pozitivan. Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije novčani tok smanjio se za 18 % u odnosu na razinu iz 2010. Industrija Unije tijekom promatranog razdoblja nije imala nikakvih problema pri prikupljanju kapitala.

5.8   Visina konkretnog iznosa subvencijske marže i oporavak od prošlog subvencioniranja

(119)

Kao što je zaključeno u uvodnoj izjavi 84., subvencijska marža tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nije bila znatna, iako je bila iznad razine de minimis.

(120)

Uzimajući u obzir povećanje prodajnih količina, cijena i stopu iskorištenosti kapaciteta industrije Unije, može se zaključiti da su mjere bile uspješne i da se industrija Unije tijekom promatranog razdoblja oporavila od posljedica prethodnog subvencioniranja. Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uočeno je određeno smanjenje nekih pokazatelja štete, primjerice profitabilnosti i tržišnog udjela, ali to se ne može pripisati uvozu iz predmetnih zemalja zbog njegove vrlo niske razine tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. U svakom slučaju, pokazatelji štete koji su se razvili negativno i dalje upućuju na održivo stanje u industriji Unije.

6.   Zaključak o stanju industrije Unije

(121)

Ispitivanjem je utvrđeno da je uvoz predmetnog proizvoda iz Indije pao na vrlo nisku razinu. Tržišni udio industrije Unije zadržao se na prilično stabilnoj razini, a tržišni udio koji su izgubili izvoznici iz predmetne zemlje preuzeo je uvoz iz SAD-a uz cjenovnu razinu sličnu onoj industriji Unije. Industrija Unije mogla je povećati svoju prodaju, prosječnu prodajnu cijenu i ostvariti gotovo optimalnu stopu iskorištenosti kapaciteta.

(122)

Umjeren pad tržišnog udjela i profitabilnosti industrije Unije ne može se pripisati uvozu iz Indije, kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 120.

(123)

Stoga se zaključuje da industrija Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nije pretrpjela znatnu štetu.

(124)

Iako je industrija Unije o analizi štete iznijela primjedbe, koje se razmatraju u uvodnim izjavama 95., 105.–106. i 110.–111., prihvatila je glavni zaključak o nepostojanju znatne štete, osobito tijekom RIPR-a.

7.   Vjerojatnost ponavljanja štete

(125)

Pri ocjeni vjerojatnosti ponavljanja štete važno je istaknuti da u uvjetima optimalne iskorištenosti kapaciteta – koja je ostvarena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije – industrija Unije ne može zadovoljiti cjelokupnu potrošnju Unije, stoga znatan dio potrošnje Unije treba zadovoljiti uvozom.

(126)

Osim toga, industrija Unije proizvodi samo pročišćenu sulfanilnu kiselinu, što znači da su korisnici koji u svojoj proizvodnji upotrebljavaju tehničku sulfanilnu kiselinu prisiljeni okrenuti se uvozu.

(127)

Nadalje, industrija Unije ima stabilan tržišni udio i svoj proizvod prodaje mnogobrojnim dugogodišnjim kupcima. Ispitnim postupkom utvrđeno je da neki korisnici dobavljače sulfanilne kiseline podvrgavaju strogim i skupim postupcima certificiranja/provjere što otežava promjenu dobavljača.

(128)

Mogući učinak uvoza iz Indije na tržištu Unije analiziran je u tom kontekstu u skladu s člankom 18. stavkom 2. Osnovne uredbe kako bi se u slučaju isteka mjera ocijenila vjerojatnost ponavljanja štete.

(129)

Kao što je zaključeno u uvodnim izjavama 84.–85. i 87., sulfanilna kiselina uvezena iz Indije i dalje je subvencionirana, a tako će vjerojatno ostati i ubuduće.

(130)

Nalazi ispitnog postupka istodobno upućuju na činjenicu da prisutnost subvencioniranog uvoza iz Indije neće dovesti do ponavljanja štete za industriju Unije. Ta se argumentacija temelji na analizi sljedećih čimbenika:

rezervni kapacitet u Indiji,

način određivanja cijena indijskih izvoznika,

utjecaj razine subvencioniranja na cijene,

indijski asortiman proizvoda.

(a)   Rezervni kapacitet u Indiji

(131)

Ispitnim postupkom nije utvrđeno postojanje znatnog rezervnog kapaciteta u Indiji.

(132)

Industrija Unije osporila je taj nalaz tvrdnjom da je će vjerojatno doći do povećanja indijskog rezervnog kapaciteta zbog sve veće prisutnosti kineskih proizvoda na indijskom tržištu, pa će se stoga dodatno pojačati i poticaj za okretanje izvozu.

(133)

U tom smislu Komisija napominje da je najveći indijski proizvođač i izvoznik sulfanilne kiseline koji joj je poznat napustio svoj status izvozno orijentirane jedinice (EOU) u 2013., kako se navodi u uvodnoj izjavi 39., jer je namjeravao povećati prodaju na domaćem tržištu. Uvjeti programa EOU ozbiljno bi ograničili prodaju na domaćem tržištu. Društvo je potvrdilo da nije osjetilo pritisak kineskih konkurenata te da indijsko tržište prema njihovim procjenama ima dobre izglede za rast. Stoga nema razloga za pretpostavku da će se zbog navodnog kineskog pritiska na indijskom tržištu rezervni kapacitet indijskih proizvođača u sadašnjosti ili u budućnosti preusmjeriti u Uniju.

(b)   Način određivanja cijena indijskih izvoznika

(134)

U pogledu načina određivanja cijena indijskih izvoznika utvrđeno je u uvodnim izjavama 94. i 95. da je tijekom RIPR-a proizvođač izvoznik koji je surađivao, ali i ostali indijski izvoznici, prodavao po cijenama kojima se ne snižavaju razine cijena Unije.

(135)

Industrija Unije tvrdila je da se izvozne cijene društva Kokan temelje na preuzetoj obvezi u vezi s cijenama i da stoga nisu reprezentativne za ostale indijske proizvođače izvoznike. Komisija napominje da su tijekom promatranog razdoblja cijene društva Kokan bile znatno iznad najnižih uvoznih cijena („MIP”) određenih preuzetom obvezom. Prema podatcima Eurostata, prosječne izvozne cijene ostalih indijskih izvoznika bile su tijekom RIPR-a još i više. To znači da su se cijene indijskih izvoznika uključujući društvo Kokan prije temeljile na stanju na tržištu, a ne na preuzetoj obvezi u vezi s cijenom.

(136)

Industrija Unije istaknula je i činjenicu da su se cijene indijskog izvoza u promatranom razdoblju smanjile za 8 % usprkos povećanju cijena glavne sirovine (benzen) za više od 40 % u istom razdoblju. Ispitnim postupkom utvrđeno je da je relativno visoka razina cijena sulfanilne kiseline na tržištu Unije stvorila prostor za sniženje cijene usprkos povećanju troška glavne sirovine. Bez obzira na njegovu važnost kao troškovne komponente, cijenom benzena samom za sebe ne može se objasniti razvoj troškova i cijena proizvoda iz istražnog postupka. Napokon, ispitnim postupkom pokazalo se da indijske izvozne cijene u Uniju nisu bile iznimno niske jer su bile slične indijskim cijenama za izvoz u treće zemlje, koji je bio znatan. Stoga je utvrđeno da trendovi u određivanju cijena konačnog proizvoda (sulfanilna kiselina) i glavne sirovine (benzen) koje navodi industrija Unije nisu proturječni.

(137)

Konačno, industrija Unije navela je i da su indijske izvozne cijene za treće zemlje, konkretno za Tursku, bile niže od onih za EU. Komisija napominje da su podaci koje je dostavilo društvo Kokan pokazali da su i njihove cijene za Tursku bile iznad najnižih uvoznih cijena te da nisu snižavali cijene industrije Unije. Količina izvoza u Tursku društva Kokan bila je iste razine kao i ona na kojoj je industrija Unije utemeljila svoje tvrdnje, stoga su nalazi u pogledu društva Kokan valjani za sav indijski izvoz u Tursku. Na temelju navedenog, navodno drugačije određivanje prodajne cijene indijskih izvoznika za treće zemlje u usporedbi s izvoznom prodajom u EU-u nije potkrijepljeno dostupnim podatcima.

(c)   Utjecaj razine subvencioniranja na cijene

(138)

Kako se navodi u uvodnoj izjavi 84., subvencijska marža utvrđena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije za indijskog proizvođača koji je surađivao iznosila je 3,1 %. Time se pokazuje silazno kretanje subvencioniranja nakon uvođenja početnih kompenzacijskih mjera 2002.

(139)

Taj pad nije povezan samo s položajem tog konkretnog društva, nego i sa sustavnim promjenama u indijskim programima subvencija. Kao što je objašnjeno u dijelu C ove Uredbe, indijska vlada neke je programe ukinula, a većinu ostalih je smanjila u pogledu koristi trgovačkim društvima. Uvjeti prihvatljivosti i upravni postupci olakšani su samo za jedan ispitivani program – DDS. Zbog toga se društvo Kokan odmah prebacilo na taj program. Međutim, upotreba programa DDS isključuje upotrebu većine ostalih programa (EOU, AAS, FPS, DFIA i FMS). Programom DDS omogućena je za predmetni proizvod neupitno najviša razina subvencije: tijekom RIPR-a 4 % FOB vrijednosti izvoza, a nakon toga je dodatno smanjena na 3 %. Unatoč tom ograničenju razine subvencije, može se očekivati da će se na taj program zbog njegova niskog administrativnog opterećenja prebaciti ili su se već prebacili i ostali proizvođači.

(140)

Komisija je tijekom posljednje dvije godine već uočila takav trend u nekoliko drugih antisubvencijskih ispitnih postupaka u Indiji (16). Stoga se može zaključiti da se nalazi u pogledu društva Kokan, kao što se navodi u uvodnoj izjavi 139., mogu ekstrapolirati na ostale indijske proizvođače sulfanilne kiseline.

(141)

Uzimajući u obzir razinu subvencija (prema predviđanjima oko 3 % u okviru DDS-a kao glavnog programa) i trenutačne razine izvoznih cijena iz Indije, koje već uključuju subvencije, zaključuje se da te izvozne cijene ne bi snizile cijene industrije Unije čak i kada bi se kompenzacijske mjere ukinule. Stoga se može zaključiti da izvoz iz Indije, čak i kada je subvencioniran, neće nanositi štetu industriji Unije.

(d)   Asortiman proizvoda

(142)

Indijski proizvođač izvoznik koji je surađivao (a predstavlja znatan udio indijskog izvoza u Uniju) uglavnom je prodavao tehničku sulfanilnu kiselinu i tu se natjecao prvenstveno s uvozom iz SAD-a i Kine jer industrija Unije ne proizvodi tehničku sulfanilnu kiselinu. Nadalje, u osnovi je sva sulfanilna kiselina koju je društvo Kokan u znatnim količinama izvozilo u Tursku bila sulfanilna kiselina tehničkog razreda.

(143)

Industrija Unije tvrdila je da postoji znatno preklapanje između upotrebe tehničkog razreda i pročišćenog razreda sulfanilne kiseline i stoga znatna međusobna konkurencija ta dva razreda.

(144)

Iako se ne osporava da se oba razreda smatraju jednim jedinstvenim proizvodom, važno je napomenuti da je ispitnim postupkom potvrđeno da je međusobna zamjenjivost u praksi ograničena. Određeni korisnici koji trebaju tehnički razred sulfanilne kiseline ili mu daju prednost u teoriji bi mogli upotrebljavati pročišćeni razred, no zbog znatne razlike u cijeni (20 % – 25 %) to nije gospodarski prihvatljivo. Iz tog se razloga zadržava stav da se prodaja indijskih proizvođača u pogledu tehničkog razreda sulfanilne kiseline uglavnom natječe s proizvodima iz Kine i SAD-a.

8.   Zaključak o ponavljanju štete

(145)

S obzirom na nalaze ispitnog postupka objašnjene u prethodnim uvodnim izjavama, zaključuje se da u slučaju ukidanja kompenzacijskih mjera za Indiju kratkoročno i srednjoročno ne postoji vjerojatnost ponavljanja štete iz Indije.

E.   INTERES UNIJE

(146)

Budući da je zaključeno da ne postoji vjerojatnost ponavljanja štete, nije potrebno utvrditi interes Unije.

F.   OKONČANJE KOMPENZACIJSKIH MJERA

(147)

Sve su stranke bile obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se smatra primjerenim ukinuti postojeće kompenzacijske mjere na uvoz sulfanilne kiseline iz Indije. Zainteresiranim stranama omogućeno je i da nakon te objave podnesu primjedbe. Podnesci i primjedbe propisno su uzeti u obzir ako su bili opravdani.

(148)

Iz navedenoga slijedi da je potrebno ukinuti kompenzacijske mjere koje se primjenjuju na uvoz sulfanilne kiseline podrijetlom iz Indije, kao što je predviđeno člankom 18. Osnovne uredbe. Treba staviti izvan snage i Odluku Komisije o prihvaćanju preuzimanja obveze o uvozu sulfanilne kiseline proizvođača Kokan koja je trenutačno na snazi.

(149)

S obzirom na to da je oporavak industrije Unije počeo nedavno, Komisija će, nakon zahtjeva proizvođača iz Unije, pratiti uvoz predmetnog proizvoda. Nadzor će biti ograničen na razdoblje od dvije godine od objave ove Uredbe.

(150)

Odbor osnovan člankom 25. stavkom 1. Osnovne uredbe nije donio mišljenje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Konačna kompenzacijska pristojba na uvoz sulfanilne kiseline trenutačno razvrstane u oznaku KN ex 2921 42 00 (oznaka TARIC 2921420060) podrijetlom iz Indije ovime se stavlja izvan snage i okončava postupak koji se odnosi na taj uvoz.

2.   Odluka Komisije 2006/37/EZ o prihvaćanju preuzimanja obveze o uvozu sulfanilne kiseline proizvođača Kokan Synthetics & Chemicals Pvt. Ltd. koja je trenutačno na snazi ovime se stavlja van snage.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dan nakon dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. prosinca 2014.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 188, 18.7.2009., str. 93.

(2)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1338/2002 od 22. srpnja 2002. o uvođenju konačne kompenzacijske carine i konačnoj naplati privremene kompenzacijske carine uvedene na uvoz sulfanilne kiseline podrijetlom iz Indije (SL L 196, 25.7.2002., str. 1.).

(3)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1339/2002 od 22. srpnja 2002. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz sulfanilne kiseline podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Indije (SL L 196, 25.7.2002., str. 11.).

(4)  SL L 196, 25.7.2002., str. 36.

(5)  SL L 80, 18.3.2004., str. 29.

(6)  Odluka Komisije 2006/37/EZ od 5. prosinca 2005. o prihvaćanju obveze ponuđene u vezi s antidampinškim postupkom i postupkom protiv subvencioniranog uvoza koji se odnosi na uvoz sulfanilne kiseline podrijetlom iz Indije (SL L 22, 26.1.2006., str. 52.).

(7)  Uredba Vijeća (EZ) br. 123/2006 od 23. siječnja 2006. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1338/2002 o uvođenju konačne kompenzacijske pristojbe na uvoz sulfanilne kiseline podrijetlom iz Indije i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1339/2002 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz sulfanilne kiseline podrijetlom, između ostalog, iz Indije (SL L 22, 26.1.2006., str. 5.).

(8)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1000/2008 od 13. listopada 2008. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz sulfanilne kiseline podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Indije nakon revizije povodom isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 384/96 (SL L 275, 16.10.2008., str. 1.).

(9)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1010/2008 od 13. listopada 2008. o uvođenju konačne kompenzacijske pristojbe na uvoz sulfanilne kiseline podrijetlom iz Indije nakon revizije nakon isteka mjere na temelju članka 18. Uredbe (EZ) br. 2026/97 i parcijalne privremene revizije na temelju članka 19. Uredbe (EZ) br. 2026/97 i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1000/2008 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz sulfanilne kiseline podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Indije nakon revizije nakon isteka mjere na temelju članka 11. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 384/96 (SL L 276, 17.10.2008., str. 3.).

(10)  SL C 28, 30.1.2013., str. 12.

(11)  SL C 300, 16.10.2013., str. 5.

(12)  SL C 300, 16.10.2013., str. 14.

(13)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1225/2009 od 30. studenoga 2009. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (SL L 343, 22.12.2009., str. 51.).

(14)  Subvencije označene zvjezdicom jesu izvozne subvencije.

(15)  Nakon objave proizvođač iz Unije zatražio da se i količine i vrijednost uvoza sulfanilne kiseline iz predmetnih zemalja objave u rasponima jer se na temelju indeksiranih podataka teško može utvrditi njihov stvarni razvoj (u apsolutnim iznosima) i razumjeti zaključke Komisije koji se na njih odnose.

(16)  Primjer: Žica od nehrđajućeg čelika (SL L 240, 7.9.2013.), folija od PET-a (SL L 137, 23.5.2013.).


Top