56.

Subjekt troši gospodarske koristi utjelovljene u imovini uglavnom njezinom uporabom. Međutim, drugi čimbenici, kao što su tehnološka ili trgovačka zastarjelost, te fizičko trošenje i starenje imovine, čak i ako se ona ne koristi, često dovode do smanjenja gospodarskih koristi koje bi se ostvarile putem te imovine. Stoga se pri utvrđivanju korisnoga vijeka uporabe imovine uzimaju u obzir sljedeći čimbenici:

…

60.

61.

62.

Mogu se koristiti različite metode amortizacije za sustavno raspoređivanje amortizirajućeg iznosa imovine tijekom njezina korisnoga vijeka uporabe. Te metode uključuju linearnu (pravocrtnu) metodu, metodu opadajućeg salda (degresivnu metodu) i metodu amortizacije po jedinici proizvoda. Linearna metoda amortizacije ima za posljedicu stalni iznos amortizacije tijekom korisnoga vijeka uporabe imovine ako se ostatak vrijednosti imovine ne mijenja. Metoda opadajućeg salda ima za posljedicu smanjenje iznosa amortizacije tijekom korisnoga vijeka uporabe. Metoda amortizacije po jedinici proizvoda ima za posljedicu iznos koji se temelji na očekivanoj uporabi ili učinku. Subjekt odabire metodu koja najbolje odražava očekivani obrazac potrošnje budućih gospodarskih koristi utjelovljenih u imovini. Odabrana se metoda primjenjuje dosljedno iz razdoblja u razdoblje, osim ako ne dođe do promjene očekivanog obrasca potrošnje odnosnih budućih gospodarskih koristi.

62.A

Metoda amortizacije na temelju prihoda koji nastaju zahvaljujući aktivnosti koja uključuje uporabu imovine nije primjerena. Prihodi koji nastaju aktivnošću koja uključuje uporabu imovine uglavnom odražavaju i druge čimbenike, a ne samo potrošnju gospodarskih koristi od imovine. Na primjer, na prihode utječu druge ulazne vrijednosti i postupci, aktivnosti prodaje i promjene u količini prodaje i u cijenama. Na dio prihoda koji čini cijena može utjecati inflacija koja ni na koji način ne utječe na način potrošnje imovine.

…

81.I

Objašnjenje prihvatljivih metoda amortizacije (Izmjene MRS 16 i MRS 38), objavljene u svibnju 2014., izmijenjen je stavak 56., a dodan stavak 62.A. Subjekt primjenjuje te izmjene unaprijed za godišnja razdoblja koja počinju 1. siječnja 2016. ili kasnije. Dopuštena je ranija primjena. Ako subjekt započne s primjenom tih izmjena za ranije razdoblje, dužan je tu činjenicu objaviti.

92.

S obzirom na brze promjene tehnologije, programska oprema i brojna druga nematerijalna imovina podložni su tehnološkom starenju. Stoga će njihov korisni vijek uporabe često biti kratak. Očekivana buduća umanjenja prodajne cijene proizvoda koji je proizveden uporabom nematerijalne imovine mogu upozoravati na očekivanu tehničku ili trgovačku zastarjelost imovine, što pak može odražavati umanjenje budućih gospodarskih koristi utjelovljenih u imovini.

…

97.

98.

Mogu se koristiti različite metode amortizacije za sustavno raspoređivanje amortizirajućeg iznosa imovine tijekom njezina korisnoga vijeka uporabe. Te metode uključuju linearnu (pravocrtnu) metodu, metodu opadajućeg salda (degresivnu metodu) i metodu amortizacije po jedinicama proizvoda. Metoda koja će se koristiti odabire se na temelju očekivanog obrasca potrošnje budućih gospodarskih koristi utjelovljenih u imovini i primjenjuje se dosljedno iz razdoblja u razdoblje, osim ako dođe do promjene očekivanog obrasca potrošnje tih budućih gospodarskih koristi.

98.A

Postoji oboriva pretpostavka da je metoda amortizacije koja se temelji na prihodu koji je rezultat aktivnosti koja uključuje uporabu nematerijalne imovine neprimjerena. Prihodi koji nastaju aktivnošću koja uključuje uporabu nematerijalne imovine tipično odražavaju čimbenike koji nisu izravno povezani s potrošnjom gospodarskih koristi utjelovljenih u nematerijalnoj imovini. Na primjer, na prihode utječu druge ulazne vrijednosti i postupci, aktivnosti prodaje i promjene u količini prodaje i u cijenama. Na dio prihoda koji čini cijena može utjecati inflacija koja ni na koji način ne utječe na način potrošnje imovine. Ta se pretpostavka može prevladati samo u ograničenim okolnostima:

98.B

Pri izboru odgovarajuće metode amortizacije u skladu sa stavkom 98. subjekt može odrediti dominantan ograničavajući čimbenik koji je sastavni dio nematerijalne imovine. Na primjer, ugovor koji određuje prava subjekta na njegovu uporabu nematerijalne imovine može određivati subjektovu uporabu nematerijalne imovine kao unaprijed određeni broj godina (tj. vrijeme), kao broj proizvedenih jedinica ili kao fiksni ukupni iznos prihoda koje je potrebno proizvesti. Određivanje takvog dominantnog ograničavajućeg čimbenika moglo bi poslužiti kao početka točka za određivanje odgovarajuće osnove amortizacije, ali se druga osnova može primijeniti ako ona preciznije odražava očekivani obrazac potrošnje gospodarskih koristi.

98.C

U okolnosti u kojoj je dominantan ograničavajući čimbenik sadržan u nematerijalnoj imovini postizanje praga prihoda, prihod koji treba proizvesti može biti primjerena osnova amortizacije. Na primjer, subjekt može pribaviti koncesiju za istraživanje i vađenje zlata iz rudnika zlata. Istek ugovora može biti utemeljen na fiksnoj količini ukupnih prihoda koji će se ostvariti vađenjem (na primjer, ugovor može dopuštati vađenje zlata iz rudnika dok ukupni kumulativni prihod od prodaje zlata ne dostigne vrijednost od 2 milijarde jedinica određene valute), a ne se temeljiti na vremenu ili na količini izvađenog zlata. Drugi bi primjer bilo pravo na upravljanje cestom s naplatom cestarine koje se temelji na fiksnoj ukupnoj količini prihoda koji će se ostvariti od ukupne naplaćene cestarine (na primjer, ugovor bi mogao dopuštati upravljanje cestom s naplatom cestarine dok ukupni iznos ostvarene cestarine od upravljanja cestom ne dosegne iznos od 100 milijuna jedinica određene valute). U slučaju u kojem je prihod određen kao dominantan ograničavajući čimbenik u ugovoru za uporabu nematerijalne imovine, prihod koji treba ostvariti može biti primjerena osnova za amortizaciju nematerijalne imovine ako ugovor određuje fiksni ukupni iznos prihoda koje treba ostvariti prema kojem se određuje amortizacija.

…

130.J

Objašnjenje prihvatljivih metoda amortizacije (Izmjene MRS 16 i MRS 38), objavljene u svibnju 2014., izmijenjeni su stavci 92. i 98., a dodani stavci 98.A – 98.C. Subjekt primjenjuje te izmjene unaprijed za godišnja razdoblja koja počinju 1. siječnja 2016. ili kasnije. Dopuštena je ranija primjena. Ako subjekt započne s primjenom tih izmjena za ranije razdoblje, dužan je tu činjenicu objaviti.