11/Sv. 054

HR

Službeni list Europske unije

187

L 220/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

11.08.2008.

(1)

Nakon ispitnog postupka (početni ispitni postupak) Vijeće je Uredbom (EZ) br. 954/2006 uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz određenih bešavnih cijevi od željeza i čelika podrijetlom, između ostalog, iz Rusije.

(2)

Nakon stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 954/2006 i obavješćivanja Savjetodavnog odbora, Komisija je s posebnom pažnjom pratila razvoj uvoza bešavnih cijevi iz svih zemalja obuhvaćenih mjerama. Ovo praćenje je pokazalo da je izvoz ruske grupacije proizvođača izvoznika OAO TMK (OAO Volzhsky Pipe Plant, OAO Taganrog Metallurgical Works, OAO Sinarsky Pipe Plant, OAO Seversky Tube Works i njihovih povezanih trgovačkih društava) (dalje u tekstu TMP, trgovačko društvo ili grupacija) u Zajednici značajno pao tijekom prvih šest mjeseci nakon uvođenja mjera. Također se ukazalo na to da bi razinu pristojbe u pogledu društva TMK trebalo ponovno ispitati. Naime, podaci o troškovima i cijenama, koje je TMK naveo u upitniku o praćenju, pokazali su da bi dampinška marža grupacije bila niža od trenutačnih 35,8 %.

(3)

Na inicijativu Komisije pokrenuta je parcijalna privremena revizija gornje Uredbe za TMK, na temelju dokaza koje je Komisija primila od tog izvoznika. Trgovačko društvo je tvrdilo da su se okolnosti koje su dovele do uvođenja mjera na snazi promijenile i da su te promjene trajne prirode. Podsjeća se da TMK nije u potpunosti surađivao u početnom ispitnom postupku i da je, stoga, dampinška marža izračunana na temelju raspoloživih činjenica, tj. uobičajene vrijednosti druge grupacije proizvođača u Rusiju koji su surađivali u ispitnom postupku, te podataka Eurostata. Prema društvu TMK, ono nije surađivalo tijekom početnog ispitnog postupka uglavnom zbog značajnih unutarnjih promjena koje su se već počele događati u grupaciji tijekom početnog ispitnog postupka. Zbog tih iznimnih okolnosti, koje su utjecale na korporativno upravljanje grupacije, kao i njezinu računovodstvenu i revizorsku praksu, TMK nije mogao osigurati odgovarajuće dokaze o svojim cijenama i troškovima tijekom početnog ispitnog postupka. Prema trgovačkom društvu, promjene u njegovoj organizaciji su od početnog ispitnog postupka dovele do jednostavnije organizacijske strukture, poboljšale su korporativno upravljanje i prijelaz na računovodstvo prema MSFI-u što je omogućilo suradnju. Društvo je također dostavilo dokaz prima facie kako bi pokazalo da bi usporedba uobičajene vrijednosti na temelju vlastitih cijena ili troškova i izvoznih cijena prema Zajednici dovela do smanjenja dampinga značajno ispod razine trenutačnih mjera. Stoga je tvrdilo da daljnja primjena mjere na postojećoj razini, koja se temelji na razini dampinga koja je prethodno utvrđena, nije više potrebna kako bi se uklonio učinak dampinga.

(4)

Nakon što je, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, utvrđeno da postoje dostatni dokazi za pokretanje parcijalne privremene revizije, Komisija je na vlastitu inicijativu odlučila pokrenuti parcijalnu privremenu reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 3. Osnovne uredbe, po opsegu ograničenu na razinu dampinga u pogledu proizvođača izvoznika/članova grupacije TMK. Komisija je 22. lipnja 2007. objavila obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije  (3) i pokrenula ispitni postupak.

(5)

Komisija je o pokretanju privremene revizije službeno obavijestila TMK i njegova povezana trgovačka društva, kao i predstavnike zemlje izvoznice. Zainteresirane stranke imale su priliku izraziti svoje stavove u pisanom obliku i zatražiti raspravu.

(6)

Komisija je, također, poslala upitnike društvu TMK i njegovim povezanim društvima te primila odgovore u rokovima koji su određeni u tu svrhu. Komisija je tražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje dampinga te je obavila posjete radi provjere u poslovnim prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

(7)

Ispitni postupak dampinga obuhvatio je razdoblje od 1. travnja 2006. do 31. ožujka 2007. (razdoblje revizije ispitnog postupka ili RRIP).

(8)

Proizvod na koji se odnosi ova revizija je isti kao u početnom ispitnom postupku, tj. određene bešavne cijevi od željeza i čelika, kružnog poprečnog presjeka, vanjskog promjera koji nije veći od 406,4 mm s ekvivalentom ugljika (CEV) koji nije viši od 0,86 prema formuli i kemijskoj analizi (4) Međunarodnog instituta za zavarivanje (IIW), koji se trenutačno može razvrstati prema oznakama ex 7304 11 00, ex 7304 19 10, ex 7304 19 30, ex 7304 22 00, ex 7304 23 00, ex 7304 24 00, ex 7304 29 10, ex 7304 29 30, ex 7304 31 80, ex 7304 39 58, ex 7304 39 92, ex 7304 39 93, ex 7304 51 89, ex 7304 59 92 i ex 7304 59 93 (5).

(9)

Proizvod koji se proizvodi i prodaje na ruskom domaćem tržištu i proizvod koji se izvozi u Zajednicu imaju ista fizička, tehnička i kemijska svojstva i svrhu te se, stoga, smatraju istovjetnima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(10)

Prodaja na domaćem tržištu obavlja se putem povezanog trgovačkog društva, ZAO TMK Trade House, koje zatim preprodaje dotični proizvod nezavisnim kupcima u Rusiji.

(11)

U skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe, najprije se ispitalo, u pogledu četiri proizvođača izvoznika iz grupacije koji surađuju, je li domaća prodaja istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima bila reprezentativna, tj. je li ukupan obujam takve prodaje bio jednak ili veći od 5 % ukupnog obujma odgovarajuće izvozne prodaje u Zajednici. Utvrđeno je da je ukupni obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda bio reprezentativan. Službe Komisije su naknadno utvrdile vrste istovjetnog proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu i koje su bile istovjetne ili izravno usporedive s vrstama koje se izvoze u Zajednicu.

(12)

Za svaku vrstu proizvoda koju su prodavali proizvođači izvoznici na svojem domaćem tržištu i za koju je utvrđeno da je izravno usporediva s vrstom dotičnog proizvoda koja se izvozila u Zajednicu, utvrđeno je je li domaća prodaja bila dostatno reprezentativna za potrebe članka 2. stavka 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja konkretne vrste smatrana je dovoljno reprezentativnom kada je ukupni obujam domaće prodaje te vrste tijekom RIP-a predstavljao 5 % ili više ukupnog obujma prodaje usporedive vrste dotičnog proizvoda koja se izvozi u Zajednicu.

(13)

Nakon toga, ispitano je može li se za svaku vrstu dotičnog proizvoda koji se prodaje na domaćem tržištu u reprezentativnim količinama smatrati da se prodaje u uobičajenom tijeku trgovine prema članku 2. stavku 4. Osnovne uredbe, utvrđivanjem udjela profitabilne prodaje dotične vrste proizvoda nezavisnim kupcima na domaćem tržištu.

(14)

Kada je obujam prodaje odgovarajuće vrste proizvoda, prodan po neto prodajnoj cijeni jednakoj ili višoj od izračunanog troška proizvodnje, iznosio više od 80 % ukupnog obujma prodaje navedene vrste, te kada je ponderirana prosječna cijena navedene vrste bila jednaka trošku proizvodnje ili viša od njega, uobičajena se vrijednost temeljila na stvarnoj domaćoj cijeni, izračunanoj kao ponderirani prosjek cijene svih domaćih prodaja obavljenih tijekom RIP-a, bez obzira je li prodaja bila profitabilna ili ne. Kada je obujam profitabilne prodaje vrste proizvoda iznosio 80 % ili manje ukupnog obujma prodaje navedene vrste, ili kada je ponderirana prosječna cijena navedene vrste bila ispod troška proizvodnje, uobičajena se vrijednost temeljila na stvarnoj domaćoj cijeni, izračunanoj kao ponderirani prosjek profitabilne prodaje samo navedene vrste, pod uvjetom da je navedena prodaja iznosila 10 % ili više ukupnog obujma prodaje navedene vrste. Kada je obujam profitabilne prodaje bilo koje vrsta proizvoda iznosio manje od 10 % ukupnog obujma prodaje navedene vrste, smatralo se da je navedena određena vrsta prodana u nedostatnim količinama da bi cijena na domaćem tržištu osigurala odgovarajuću osnovu za određivanje uobičajene vrijednosti.

(15)

Kada se cijene na domaćem tržištu konkretne vrste proizvoda koju je prodao proizvođač izvoznik nisu mogle koristiti kako bi se odredila uobičajena vrijednost, morala se primijeniti druga metoda. U tom pogledu, Komisija je koristila izračunanu uobičajenu vrijednost. U skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe, uobičajena je vrijednost izračunana dodavanjem troškovima proizvodnje izvezenih vrsta svih izvoznika, prilagođenih prema potrebi, razumnog postotka za prodajne, opće i administrativne troškove i razumne profitne marže. Prema članku 2. stavku 6. Osnovne uredbe, postotak za prodajne, opće i administrativne troškove i profitnu maržu temeljio se na prosječnim prodajnim, općim i administrativnim troškovima i profitnoj marži prodaje u uobičajenom tijeku trgovine istovjetnog proizvoda.

(16)

U pogledu troškova proizvodnje, a posebno troškova energije, posebno za plin, ispitalo se jesu li cijene plina koje su proizvođači izvoznici platili objektivno odražavale troškove proizvodnje i distribucije plina.

(17)

Utvrđeno je da je domaća cijena plina koju su platili proizvođači izvoznici bila oko jedne četvrtine izvozne cijene prirodnog plina iz Rusije. U vezi s tim, svi raspoloživi podaci ukazuju da su domaće cijene plina u Rusiji regulirane cijene, koje su znatno ispod razine tržišnih cijena koje se za prirodni plin plaćanju na nereguliranim tržištima. Stoga, s obzirom da se u evidencijama proizvođača izvoznika troškovi plina nisu objektivno odrazili, kako je predviđeno člankom 2. stavkom 5. Osnovne uredbe, trebalo ih je odgovarajuće prilagoditi. U nedostatku ikakvih dovoljno reprezentativnih neiskrivljenih cijena plina koje se odnose na rusko domaće tržište, smatralo se primjerenim temeljiti prilagodbu, u skladu s člankom 2. stavkom 5., na podacima s drugih reprezentativnih tržišta. Prilagođena cijena temeljila se na prosječnoj cijeni ruskog plina kada se prodaje za izvoz na njemačko-češkoj granici (Waidhaus), prilagođena kako bi odražavala lokalne troškove distribucije. Waidhaus je glavno čvorište za prodaju ruskog plina EU-u, a EU je i najveće tržište za ruski plin, a i cijene objektivno odražavaju troškove, te se stoga može smatrati reprezentativnim tržištem u smislu članka 2. stavka 5. Osnovne uredbe.

(18)

Za vrste proizvoda kod kojih je uobičajena vrijednost izračunana, kako je gore opisano, izračun se temeljio na troškovima proizvodnje izvoznih vrsta nakon prilagodbe za troškove plina.

(19)

Cjelokupna izvozna prodaja društva TMK obavljena je putem povezanih trgovačkih društava u Zajednici ili Švicarskoj. Stoga je izvozna cijena utvrđena na temelju članka 2. stavka 9. Osnovne uredbe, tj. korištenjem preprodajnih cijena koje je prvi nezavisni kupac u Zajednici stvarno platio ili ih je trebao platiti tijekom RRIP-a, prilagođena za sve troškove nastale između uvoza i ponovne prodaje te za dobit.

(20)

Što se tiče izvoznih cijena koje je povezano društvo u Švicarskoj, TMK Global AG, naplatilo kupcima u Zajednici, TMK je tvrdio da bi bilo neopravdano oduzeti od izvozne cijene dobit, prodajne, opće i administrativne troškove i proviziju ili agencijske naknade, jer TMK Global posluje u svojstvu potpuno integriranog odjela izvozne prodaje izvan Zajednice. Prema društvu TMK, takvi odbici bili bi opravdani samo za trgovačka društva koja se nalaze u Zajednici i čine dio uvozne mreže grupacije, kako je predviđeno člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe.

(21)

Na temelju gore navedenog tvrdnja je prihvaćena, jer je utvrđeno da se uloga društva TMK Global nakon organizacijske promjene unutar grupacije razvila u ulogu izvoznog odjela odgovornog za izvoz izvan Zajednice te izvoznu prodaju u Zajednici, iako se ona smanjila na niske razine prije i tijekom RRIP-a. Doista, TMK Global posluje u svojstvu „prodajnog središta”, što pojednostavnjuje procese nabave i dokumentiranja za front office koji se nalazi izravno na ključnim tržištima, tj. TMK North America i TMK Middle East. Također, društvo obavlja ostale funkcije izvoznog odjela u pogledu izvozne prodaje na ključna tržišta, kao i u Zajednici, kao što je upravljačko računovodstvo i izvršavanje normi za vođenje evidencije. Prije su te funkcije izvršavali lokalni izvozni odjeli svakog postrojenja, ali sad ih obavlja TMK Global radi centralizacije i osiguranja usklađenosti.

(22)

Ponderirana uobičajena vrijednost i ponderirana izvozna cijena uspoređene su s obzirom na cijene franko tvornica na istoj razini trgovine. Kako bi se osigurala primjerena usporedba, u obzir su uzete razlike u čimbenicima za koje se pokazalo da utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Na temelju toga, učinjene su prilagodbe za razlike u fizičkim svojstvima, troškovima transporta, osiguranja, naknadama za rukovanje, troškovima kreditiranja i uvoznim carinama, kada je to bilo primjereno i opravdano.

(23)

Kao što je predviđeno člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe, ponderirana prosječna uobičajena vrijednost svake vrste uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste dotičnog proizvoda. Ova usporedba pokazala je postojanje dampinga.

(24)

Utvrđeno je da dampinška marža društva TMK izražena kao postotak neto cijene franko granica Zajednice, neocarinjeno, iznosi 27,2 %.

(25)

U skladu s člankom 11. stavkom 3. Osnovne uredbe, također je ispitano može li se objektivno smatrati da je promjena okolnosti trajne prirode.

(26)

U tom se pogledu podsjeća da TMK nije na odgovarajući način surađivao tijekom početnog ispitnog postupka. Stoga je njegova dampinška marža, koja čini temelj trenutačno primjenljive pristojbe od 35,8 %, utvrđena na temelju raspoloživih činjenica u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. Što se tiče raspoloživih činjenica, Komisija je koristila uobičajenu vrijednost utvrđenu za drugu rusku grupaciju proizvođača koji surađuju i podatke Eurostata.

(27)

Nedostatna suradnja koja je dovela do korištenja raspoloživih podataka, posljedica je uglavnom značajnih unutarnjih promjena koje su se već počele događati u grupaciji tijekom početnog ispitnog postupka. Zbog tih iznimnih okolnosti, koje su utjecale na korporativno upravljanje grupacije, kao i njezinu računovodstvenu i revizorsku praksu, TMK nije mogao osigurati odgovarajuće dokaze o svojim cijenama i troškovima tijekom početnog ispitnog postupka.

(28)

U trenutačnom ispitnom postupku TMK je u potpunosti surađivao. Doista, za razliku od početnog ispitnog postupka, kada su se u grupaciji još uvijek provodile promjene, podaci dostavljeni u odgovorima na upitnik u trenutačnom ispitnom postupku mogli su se provjeriti na zadovoljavajući način. Stoga, s obzirom da je grupacije dostavila pouzdane podatke u pogledu uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, dampinška marža mogla se izračunati na temelju njezinih vlastitih podataka.

(29)

Podaci dobiveni tijekom ispitnog postupka pokazali su da se promjene u organizacijskoj strukturi i računovodstvenoj praksi društva TMK, koje su grupaciji omogućile suradnju u trenutačnom ispitnom postupku, trebaju smatrati dugotrajnima, jer se odnose na dugoročnu strukturu grupacije.

(30)

Smatra se, stoga, da se okolnosti koje su dovele do pokretanja ove revizije u doglednoj budućnosti vjerojatno neće promijeniti tako da utječu na nalaze trenutačne revizije. Stoga se smatra da su promjene trajne prirode.

(31)

U svjetlu rezultata ispitnog postupka, smatra se primjerenim izmijeniti antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na uvoz dotičnog proizvoda od društva TMK na 27,2 %. Izmijenjenu antidampinšku pristojbu trebalo bi odrediti na razini utvrđene dampinške marže, jer je niža od utvrđene marže štete u početnom ispitnom postupku.

(32)

Zainteresirane strane bile su obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti izmjenu Uredbe (EZ) br. 954/2006 te im je pružena mogućnost komentiranja.

(33)

Nakon objave bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih se namjeravalo preporučiti izmjenu konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na uvoz dotičnog proizvoda iz društva TMK, grupacija je ponudila preuzimanje obveze u vezi cijene u skladu s člankom 8. stavkom 1. Osnovne uredbe. Preuzeta obveza koju je ponudio TMK nije promijenila prvotnu odluku Komisije da dotični proizvod nije primjeren za preuzimanje obveze kako je određeno u uvodnim izjavama od 248. do 250. Uredbe (EZ) br. 954/2006. Doista, Komisija smatra da trenutačna ponuda društva TMK u vezi preuzimanja obveze ne rješava tehničke poteškoće koje se odnose na dotični proizvod kako je navedeno u uvodnoj izjavi 248. gore navedene Uredbe u mjeri u kojoj bi ponuđena obveza u vezi cijene bila praktična,