(1)

Vijeće je slijedom zahtjeva Latvije od 7. kolovoza 2020. Provedbenom odlukom (EU) 2020/1351 (2) Latviji odobrilo financijsku pomoć u obliku zajma u maksimalnom iznosu od 192 700 000 EUR s maksimalnim prosječnim dospijećem od 15 godina i razdobljem raspoloživosti od 18 mjeseci, kako bi se dopunili nacionalni napori Latvije u odgovoru na učinak izbijanja bolesti COVID-19 i socioekonomske posljedice izbijanja te bolesti za radnike i samozaposlene osobe.

(2)

Latvija je trebala koristiti zajam za financiranje programâ skraćenog radnog vremena, sličnih mjera i zdravstvenih mjera kako je navedeno u članku 3. Provedbene odluke (EU) 2020/1351.

(3)

Na drugi zahtjev koji je Latvija podnijela 11. ožujka 2021. Vijeće je Provedbenom odlukom (EU) 2021/677 (3) o izmjeni Provedbene odluke (EU) 2020/1351 Latviji odobrilo dodatnu financijsku pomoć u iznosu od 112 500 000 EUR povećanjem najvećeg iznosa zajma na 305 200 000 EUR s maksimalnim prosječnim dospijećem od 15 godina i razdobljem raspoloživosti od 18 mjeseci kako bi se dopunili nacionalni napori Latvije u odgovoru na učinak izbijanja bolesti COVID-19 i socioekonomske posljedice izbijanja te bolesti za radnike i samozaposlene osobe.

(4)

Latvija je trebala koristiti dodatni zajam za financiranje programâ skraćenog radnog vremena, sličnih mjera i zdravstvenih mjera kako je navedeno u članku 3. Provedbene odluke Vijeća (EU) 2020/1351.

(5)

Izbijanje bolesti COVID-19 dovelo je do imobilizacije znatnog dijela radne snage u Latviji. To je dovelo do opetovanih iznenadnih i znatnih povećanja javnih rashoda u Latviji u vezi s mjerama iz članka 3. točaka (a), (c), (d), (g), (h), (f) i (i) Provedbene odluke (EU) 2020/1351.

(6)

Izbijanje bolesti COVID-19 i izvanredne mjere koje je Latvija 2020., 2021. i 2022. uvela za ograničavanje izbijanja te bolesti i njezinih socioekonomskih i zdravstvenih posljedica dramatično su utjecali i još uvijek utječu na javne financije. Latvija je 2020. zabilježila deficit opće države od 4,5 % i dug opće države od 43,3 % bruto domaćeg proizvoda (BDP), a krajem 2021. oni su se povećali na 7,3 % odnosno 44,8 %. U Komisijinoj proljetnoj prognozi 2022. procijenjeno je da će do kraja 2022. latvijski deficit opće države iznositi 7,2 %, a dug opće države 47,0 % BDP-a. U Komisijinoj ljetnoj privremenoj prognozi 2022. predviđeno je povećanje BDP-a Latvije za 3,9 % u 2022.

(7)

Latvija je 6. listopada 2022. podnijela zahtjev za dodatnu financijsku pomoć Unije u iznosu od 167 607 000 EUR kako bi nastavila dopunjavati svoje nacionalne napore poduzete 2020., 2021. i 2022. u odgovoru na učinak izbijanja bolesti COVID-19 i socioekonomske posljedice izbijanja te bolesti za radnike i samozaposlene osobe. Posebice, Latvija je dodatno produljila ili izmijenila programe skraćenog radnog vremena i slične mjere utvrđene u uvodnim izjavama od 8. do 12.

(8)

Program naknade za razdoblje mirovanja za radnike primjenjuje se na trgovačka društva, samozaposlene osobe i platitelje naknade za licenciju čiji se prihod od gospodarske djelatnosti u prosjeku smanjio za najmanje 20 % u odnosu na razdoblje od kolovoza do listopada 2020. U okviru programa isplaćuju se naknade zaposlenicima koji su na privremenom dopustu ili samozaposlenim osobama u iznosu od 50 % ili 70 % njihovih plaća ili dohotka, ovisno o poreznom režimu u okviru kojeg rade odnosno obavljaju djelatnost. Minimalna razina potpore utvrđena je u visini od 500 EUR, a maksimalna u visini od 1 000 EUR po zaposleniku po kalendarskom mjesecu. Program je uspostavljen Uredbom Kabineta br. 709 (donesenom 24. studenoga 2020. (4) i izmijenjenom 12. siječnja 2021. (5), 19. siječnja 2021. (6), 4. veljače 2021. (7) i 26. veljače 2021. (8)) „Propisi o naknadi za razdoblje mirovanja za porezne obveznike za nastavak njihove djelatnosti u okolnostima krize uzrokovane bolešću COVID-19”. Mjerom se program iz članka 3. točke (a) Provedbene odluke (EU) 2020/1351 proširuje na osobe zaposlene u kozmetičkoj industriji, osobama koje su od 2021. promijenile porezni tretman omogućuje se da ispune uvjete za potporu, platiteljima licencija za patente poboljšani su uvjeti za dobivanje potpore te se korisnicima omogućuje da pri podnošenju zahtjeva za potporu odaberu između dva kriterija prihvatljivosti.

(9)

S programom naknada za razdoblje mirovanja za radnike povezan je program dodatka radnicima za djecu iz članka 3. točke (c) Provedbene odluke (EU) 2020/1351 za koji Latvija traži dodatnu potporu. Dodatkom od 50 EUR mjesečno po djetetu pruža se dodatna potpora radnicima u mirovanju koji imaju pravo na poreznu olakšicu na osobni dohodak za uzdržavane osobe. Mjera potpore produljena je „Odlukom Kabineta br. 706 od 1. prosinca 2020. ‚O dodjeli financijskih sredstava iz programa državnog proračuna ‚Sredstva za nepredviđene događaje’’” (9) i „Odlukom Kabineta br. 15 od 11. siječnja 2021. ‚O dodjeli financijskih sredstava iz programa državnog proračuna ‚Sredstva za nepredviđene događaje’’” (10). Mjera se može smatrati mjerom koja je slična programima skraćenog radnog vremena, kako je navedeno u Uredbi (EU) 2020/672, jer se njome zaposlenicima i samozaposlenim osobama pruža dohodovna potpora, čime se pridonosi pokrivanju troškova skrbi za djecu dok su škole zatvorene i stoga pomaže roditeljima da nastave raditi i na taj način sprječava ugrožavanje radnog odnosa.

(10)

Programom subvencija za plaće pruža se potpora poslodavcima koji su suočeni sa smanjenjem prihoda od bilo koje gospodarske djelatnosti za najmanje 20 %. Financijska pomoć u okviru programa pokriva 50 % prosječne mjesečne bruto plaće, ali ne više od 500 EUR po kalendarskom mjesecu. Poslodavci korisnici obvezni su zadržati radna mjesta radnika za koje primaju potporu i nadoknaditi razliku između subvencije za plaće i pune redovne plaće. Program je uspostavljen Uredbom Kabineta br. 675 „Propisi o pružanju pomoći poreznim obveznicima za nastavak njihove djelatnosti u okolnostima krize uzrokovane bolešću COVID-19” (donesenom 10. studenoga 2020. (11) i izmijenjenom 12. siječnja 2021. (12), 1. travnja 2021. (13), 26. listopada 2021. (14), 9. studenoga 2021. (15), 30. studenoga 2021. (16), 7. prosinca 2021. (17), 23. prosinca 2021. (18) te 11. siječnja 2022. (19)) i „Odlukom Kabineta br. 128 ‚O dodjeli financijskih sredstava iz programa državnog proračuna ‚Sredstva za nepredviđene događaje’’” (20). Mjerom se produljuje razdoblje potpore u okviru programa iz članka 3. točke (d) Provedbene odluke (EU) 2020/1351 i proširuje opseg prihvatljivosti tako što se korisnicima omogućuje da pri podnošenju zahtjeva za potporu odaberu između dva kriterija prihvatljivosti, uklanja se rizik od prekomjerne naknade, pojašnjavaju se ograničenja prihvatljivosti za platitelje licencije za patente te se od listopada 2021. do veljače 2022. prihvatljivost za potporu ograničava na osobe koje posjeduju potvrdu o cijepljenju protiv bolesti COVID-19 ili o preboljenju te bolesti.

(11)

Programom naknada za bolovanje povezano s bolešću COVID-19 osiguravaju se naknade za bolovanje koje plaća država za osobe koje su morale biti odsutne s posla zbog obveze samoizolacije ili karantene, dok obično dio naknade za bolovanje plaća poslodavac. Program je uspostavljen izmjenom „Zakona o osiguranju za slučaj rodiljnog dopusta i bolesti” (donesenom 20. ožujka 2020. (21) i izmijenjenom 12. studenoga 2020. (22), 4. studenoga 2021. (23) i 13. siječnja 2022. (24)). Mjerom je predviđeno produljenje razdoblja potpore za naknade za bolovanje povezano s bolešću COVID-19 iz članka 3. točke (g) Provedbene odluke (EU) 2020/1351, te se istodobno sužava opseg prihvatljivosti potpore za osobe koje posjeduju potvrdu o cijepljenju protiv bolesti COVID-19 ili o preboljenju te bolesti odnosno osobe kojima je savjetovano da odgode cijepljenje protiv bolesti COVID-19 te se utvrđuju slučajevi i uvjeti u kojima bi poslodavci zaposleniku trebali osigurati plaćeno bolovanje bez državne potpore.

(12)

Naknadama za bolovanje roditelja i skrbnika pruža se potpora zaposlenicima koji ne mogu raditi na daljinu i koji se moraju brinuti o djeci mlađoj od 10 godina ili o osobama s invaliditetom kada su škole i centri za dnevnu skrb zatvoreni zbog izbijanja bolesti COVID-19. Mjera se može smatrati mjerom koja je slična programima skraćenog radnog vremena, kako je navedeno u Uredbi (EU) 2020/672, jer se njome pruža dohodovna potpora roditeljima i skrbnicima i pomaže u očuvanju radnih mjesta tako što se sprečava da roditelji i skrbnici koji se moraju brinuti o djeci ili o osobama s invaliditetom dok su škole i centri za dnevnu skrb zatvoreni moraju raskinuti radni odnos. Naknade za bolovanje predviđene su u „Izmjeni ‚Zakona o osiguranju za slučaj rodiljnog dopusta i bolesti’ od 26. studenoga 2020.” (25) i „Odluci Kabineta br. 707 od 1. prosinca 2020. ‚O dodjeli financijskih sredstava iz programa državnog proračuna ‚Sredstva za nepredviđene događaje’’” (26) i „Odluci Kabineta br. 13 od 11. siječnja 2021. ‚O dodjeli financijskih sredstava iz programa državnog proračuna ‚Sredstva za nepredviđene događaje’’” (27). Latvija traži dodatnu potporu za postojeću mjeru iz članka 3. točke (h) Provedbene odluke (EU) 2021/677.

(13)

Latvija je isto tako produljila ili izmijenila niz zdravstvenih mjera kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19. To se posebno odnosi na mjere navedene u uvodnim izjavama od 14. do 15.

(14)

Predviđeni su rashodi povezani sa zdravljem za osobnu zaštitnu opremu zaposlenika u javnom sektoru kako bi se osiguralo sigurno radno okruženje za osobe izložene virusima bolesti COVID-19. Program je uspostavljen „Uredbom Kabineta br. 380 o ‚Propisima o sredstvima za osiguranje epidemiološke sigurnosti potrebnima za institucije uključene u popis prioritetnih institucija i potreba’” (donesenom 9. lipnja 2020. (28)). Latvija traži dodatnu potporu za postojeću mjeru, kako je navedeno u članku 3. točki (f) Provedbene odluke (EU) 2020/1351.

(15)

Dodaci za liječnike i zaposlenike u zdravstvu koji se suočavaju s krizom uzrokovanom bolešću COVID-19 u iznosu od 20 % do 100 % mjesečne plaće za rad obavljen u uvjetima povećanog rizika i povećanog radnog opterećenja, kako su predviđeni u „Odluci Kabineta br. 136 od 27. ožujka 2020. (29) i Odluci Kabineta br. 656 od 6. studenoga 2020. ‚O dodjeli financijskih sredstava iz programa državnog proračuna ‚Sredstva za nepredviđene događaje’’” (30), „Odluci Kabineta br. 743 od 8. prosinca 2020. ‚Izmjene Odluke Kabineta br. 655 od 6. studenoga 2020. ‚O proglašenju izvanrednog stanja’’” (31) i „Odluci Kabineta br. 37 od 21. siječnja 2021. ‚O dodjeli financijskih sredstava iz programa državnog proračuna ‚Sredstva za nepredviđene događaje’’” (32). Ti se dodaci isplaćuju dodatno uz maksimalni dodatak utvrđen u „Zakonu o primicima od rada za dužnosnike i zaposlenike državnih i vladinih tijela”. Mjerom se podupiru radna mjesta osiguravanjem zdravlja i sigurnosti zaposlenika i kontinuiteta ključnih javnih usluga. Latvija traži dodatnu potporu za postojeću mjeru iz članka 3. točke (i) Provedbene odluke (EU) 2020/1351.

(16)

Latvija ispunjava uvjete za podnošenje zahtjeva za financijsku pomoć utvrđene u članku 3. Uredbe (EU) 2020/672. Latvija je Komisiji dostavila odgovarajuće dokaze o povećanju stvarnih i planiranih javnih rashoda za 508 124 069 EUR od 1. veljače 2020. kao rezultat nacionalnih mjera poduzetih za rješavanje socioekonomskih posljedica izbijanja bolesti COVID-19. To je iznenadno i znatno povećanje jer je povezano s proširenjem ili izmjenom postojećih nacionalnih mjera koje su izravno povezane s programima skraćenog radnog vremena i sličnim mjerama kojima je obuhvaćen znatan udio poduzetnika i radne snage u Latviji. Latvija namjerava osigurati iznos od 35 317 069 EUR iz vlastitih sredstava.

(17)

Komisija se u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) 2020/672 savjetovala s Latvijom i provjerila je odnosi li se iznenadno i znatno povećanje stvarnih i planiranih javnih rashoda izravno na programe skraćenog radnog vremena i slične mjere te primjenu odgovarajućih zdravstvenih mjera povezanih s izbijanjem bolesti COVID-19, kako je navedeno u zahtjevu od 6. listopada 2022.

(18)

Na zdravstvene mjere iz zahtjeva Latvije od 6. listopada 2022. i uvodnih izjava od 14. do 15., odnosi se iznos od 70 921 236 EUR.

(19)

Stoga bi trebalo pružiti financijsku pomoć kako bi se Latviji pomoglo u rješavanju socioekonomskih posljedica ozbiljnih gospodarskih poremećaja uzrokovanih izbijanjem bolesti COVID-19. Komisija bi trebala donijeti odluke o dospijećima, iznosu obrokâ i tranši te o njihovoj isplati u bliskoj suradnji s nacionalnim tijelima.

(20)

S obzirom na to da je razdoblje raspoloživosti navedeno u Provedbenoj odluci (EU) 2020/1351 isteklo, potrebno je odrediti novo razdoblje raspoloživosti za dodatnu financijsku pomoć. Razdoblje raspoloživosti financijske pomoći od 18 mjeseci odobreno Provedbenom odlukom (EU) 2020/1351 trebalo bi produljiti za 21 mjesec te bi stoga ukupno razdoblje raspoloživosti trebalo biti 39 mjeseci počevši od prvog dana kada Provedbena odluka (EU) 2020/1351 počne proizvoditi učinke.

(21)

Latvija i Komisija trebale bi ovu Odluku uzeti u obzir u sporazumu o zajmu iz članka 8. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/672.

(22)

Ovom Odlukom ne bi se trebao dovoditi u pitanje ishod postupaka u vezi s narušavanjem funkcioniranja unutarnjeg tržišta, osobito na temelju članaka 107. i 108. Ugovora. Ona nema prednost pred zahtjevom iz članka 108. Ugovora da države članice obavijeste Komisiju o slučajevima potencijalne državne potpore.

(23)

Latvija bi trebala redovito obavješćivati Komisiju o izvršenju planiranih javnih rashoda kako bi Komisija mogla procijeniti u kojoj je mjeri Latvija te rashode izvršila.

(24)

Odluka o dodjeli financijske pomoći donesena je uzevši u obzir postojeće i očekivane potrebe Latvije, kao i zahtjeve za financijsku pomoć na temelju Uredbe (EU) 2020/672 koje su već podnijele ili ih planiraju podnijeti druge države članice, primjenjujući pritom načela jednakog postupanja, solidarnosti, proporcionalnosti i transparentnosti,

1.

članak 2. mijenja se kako slijedi:

2.

članak 3. zamjenjuje se sljedećim: