16.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 342/61

(1)

Postupkom priznavanja središnjih drugih ugovornih strana s poslovnim nastanom u trećim zemljama, koji je utvrđen člankom 25. Uredbe (EU) br. 648/2012, cilj je središnjim drugim ugovornim stranama koje imaju poslovni nastan i odobrenje za rad u trećim zemljama čiji su regulatorni standardi istovrijedni onima utvrđenima tom Uredbom omogućiti pružanje usluga poravnanja članovima sustava poravnanja s poslovnim nastanom u Uniji odnosno pružanje tih usluga na mjestima trgovanja čiji je poslovni nastan u Uniji. Taj postupak priznavanja i odluke o istovrijednosti koje iz njega proizlaze pridonose stoga ostvarenju glavnog cilja Uredbe (EU) br. 648/2012, odnosno smanjenju sistemskog rizika uključivanjem sigurnih i pouzdanih središnjih drugih ugovornih strana za poravnanje ugovora o OTC izvedenicama, uključujući središnje druge ugovorne strane koje imaju poslovni nastan i odobrenje za rad u trećoj zemlji.

(2)

Kako bi se pravni sustav treće zemlje smatrao istovrijednim pravnom sustavu Unije u pogledu središnjih drugih ugovornih strana, značajan ishod primjenjivih pravnih i nadzornih sustava trebao bi biti istovrijedan zahtjevima Unije u pogledu regulatornih ciljeva koji se njima ostvaruju. Stoga je svrha procjene istovrijednosti provjeriti osigurava li se pravnim i nadzornim sustavima Brazila da središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom i odobrenjem za rad u toj trećoj zemlji ne izlažu članove sustava poravnanja ni mjesta trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji razini rizika višoj od one kojoj bi ih izložile središnje druge ugovorne strane koje imaju odobrenje za rad u Uniji te da stoga ne predstavljaju neprihvatljive razine sistemskog rizika u Uniji. Pritom bi stoga u obzir osobito trebalo uzeti znatno niže rizike koji su svojstveni poslovima poravnanja koji se obavljaju na financijskim tržištima koja su manja od financijskog tržišta Unije.

(3)

U skladu s člankom 25. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 648/2012, kako bi se odredilo da su pravni i nadzorni sustavi treće zemlje u pogledu središnjih drugih ugovornih strana s odobrenjem za rad u toj trećoj zemlji istovrijedni onima utvrđenima u toj Uredbi, moraju biti ispunjena tri uvjeta.

(4)

U skladu s prvim uvjetom, središnje druge ugovorne strane s odobrenjem za rad u trećoj zemlji moraju ispunjavati pravno obvezujuće zahtjeve koji su istovrijedni zahtjevima utvrđenima u glavi IV. Uredbe (EU) br. 648/2012.

(5)

Pravno obvezujući zahtjevi Brazila za središnje druge ugovorne strane s odobrenjem za rad u toj trećoj zemlji obuhvaćaju Zakon 10214 od 27. ožujka 2001. i rezolucije Nacionalnog monetarnog vijeća, okružnice koje je izdala Središnja banka Brazila te upute koje je izdalo Povjerenstvo za vrijednosne papire i burzu Brazila donesene u skladu s navedenim zakonom. Konkretno, Rezolucijom 2882, kako je izmijenjena Rezolucijom 3081, uređuju se aktivnosti klirinških kuća i pružatelja usluga poravnanja, utvrđuju se načela koja se primjenjuju na funkcioniranje klirinških kuća i pružatelja usluga poravnanja te se Središnja banka Brazila ovlašćuje da regulira, izdaje odobrenja i nadzire klirinške kuće i pružatelje usluga poravnanja.

(6)

Klirinške kuće i pružatelji usluga poravnanja s poslovnim nastanom u Brazilu moraju od Središnje banke Brazila dobiti odobrenje za pružanje usluga poravnanja. Pri razmatranju izdavanja odobrenja za rad kao klirinška kuća ili pružatelj usluga poravnanja Središnja banka Brazila mora uzeti u obzir stabilnost, normalno funkcioniranje i poboljšanje brazilskog sustava plaćanja. Isto tako, Središnja banka Brazila može prije izdavanja takvog odobrenja ili nakon toga pobliže odrediti „uvjete koje smatra primjerenima” na temelju stabilnosti financijskog sustava, rizika i učinkovitosti klirinških kuća i pružatelja usluga poravnanja. Klirinške kuće koje upravljaju sistemski važnim sustavom koji uzrokuje rizike za stabilnost i neometano funkcioniranje brazilskog financijskog sustava, što Središnja banka Brazila treba odrediti ovisno o obujmu i prirodi sustava poravnanja, mogu podlijegati različitim pravilima u odnosu na ostale klirinške kuće i pružatelje usluga poravnanja.

(7)

Središnja banka Brazila donijela je različite mjere u cilju provedbe Rezolucije 2882 i osiguravanja usklađenosti klirinških kuća i pružatelja usluga poravnanja s vrijednostima, načelima i pravilima primjenjivima na sustav plaćanja. Konkretno, Okružnica 3057 sadržava detaljna pravila za funkcioniranje klirinških kuća i pružatelja usluga poravnanja te se njome utvrđuje više zahtjeva koje oni moraju ispunjavati, uključujući kapitalne zahtjeve, standarde transparentnosti, mjere kontrole rizika i operativne zahtjeve. Središnja banka Brazila izdala je priopćenje br. 25097 o donošenju načela za infrastrukture financijskih tržišta koja su u travnju 2012. objavili Odbor za platni sustav i sustav namire (2) i Međunarodna organizacija nadzornih tijela za vrijednosne papire, čime Središnja banka Brazila u svojem nadzoru i kontroli klirinških kuća i pružatelja usluga poravnanja primjenjuje načela za infrastrukture financijskih tržišta.

(8)

U skladu s Okružnicom 3057 klirinške kuće i pružatelji usluga poravnanja moraju donijeti unutarnja pravila i postupke za osiguravanje usklađenosti sa svim relevantnim zahtjevima kojima moraju biti obuhvaćeni svi relevantni aspekti povezani s njihovim funkcioniranjem, uključujući mehanizme zaštite za upravljanje kreditnim, likvidnosnim i operativnim rizicima. U okviru postupka izdavanja odobrenja ta se unutarnja pravila i postupci podnose Središnjoj banci Brazila koja ih prva procjenjuje. Osim toga Središnja banka Brazila mora odobriti i značajne promjene unutarnjih pravila i postupaka. O svim ostalim promjenama unutarnjih pravila i postupaka koje nisu značajne mora se obavijestiti Središnja banka Brazila u roku od 30 dana nakon uvođenja promjena te Središnja banka Brazila može na njih uložiti prigovor.

(9)

Pravno obvezujući zahtjevi koji se primjenjuju na središnje druge ugovorne strane s odobrenjem za rad u Brazilu raspoređeni su stoga na dvije razine. Ključnim načelima sadržanima u Zakonu 10214 te rezolucijama, okružnicama i uputama donesenima u skladu s njime utvrđeni su visoki standardi s kojima klirinške kuće i pružatelji usluga poravnanja moraju biti usklađeni kako bi dobili odobrenje za pružanje usluga poravnanja u Brazilu (zajedno: „primarna pravila”). Ta su primarna pravila prva razina pravno obvezujućih zahtjeva u Brazilu. Da bi dokazali usklađenost s primarnim pravilima, klirinške kuće i pružatelji usluga poravnanja moraju svoja unutarnja pravila i postupke dostaviti Središnjoj banci Brazila te ih ona mora odobriti ili ne uložiti prigovor na njih. Ta unutarnja pravila i postupci čine drugu razinu pravno obvezujućih zahtjeva u Brazilu te moraju sadržavati iscrpne pojedinosti o tome na koji će način klirinške kuće i pružatelji usluga poravnanja ispuniti te standarde. Središnja banka Brazila procijenit će usklađenost klirinških kuća i pružatelja usluga poravnanja s tim standardima i načelima za infrastrukture financijskih tržišta. Nakon što Središnja banka Brazila izda odobrenje, unutarnja pravila i postupci postaju pravno obvezujući za klirinške kuće i pružatelje usluga poravnanja.

(10)

Pri procjeni istovrijednosti pravnih i nadzornih sustava koji se primjenjuju na klirinške kuće i pružatelje usluga poravnanja u Brazilu u obzir bi trebalo uzeti mjeru u kojoj se rizik kojem su izloženi članovi sustava poravnanja i mjesta trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji smanjuje zbog njihova sudjelovanja u tim subjektima. Smanjenje rizika ovisi o razini rizika svojstvenoj poslovima poravnanja koje obavlja predmetna središnja druga ugovorna strana, što ovisi o veličini financijskog tržišta na kojem posluje te o primjerenosti pravnih i nadzornih sustava koji se primjenjuju na središnje druge ugovorne strane radi smanjenja razine rizika. Kako bi se postigla istovrijedna mjera smanjenja rizika, stroži su zahtjevi za smanjenje rizika potrebni za središnje druge ugovorne strane koje posluju na većim financijskim tržištima kojima je svojstvena veća razina rizika nego u slučaju središnjih drugih ugovornih strana koje posluju na manjim financijskim tržištima kojima je svojstvena manja razina rizika.

(11)

Financijsko tržište na kojem klirinške kuće i pružatelji usluga poravnanja s poslovnim nastanom u Brazilu obavljaju poslove poravnanja znatno je manje od onih na kojima posluju središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u Uniji. Tijekom zadnje tri godine ukupna vrijednost transakcija izvedenicama poravnanih u Brazilu činila je manje od 3 % ukupne vrijednosti transakcija izvedenicama poravnanih u Uniji. Stoga se članovi sustava poravnanja i mjesta trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji sudjelovanjem u klirinškim kućama i pružateljima usluga poravnanja izlažu znatno nižim rizicima nego u slučaju sudjelovanja u središnjim drugim ugovornim stranama s odobrenjem za rad u Uniji.

(12)

Pravni i nadzorni sustavi koji se primjenjuju na klirinške kuće i pružatelje usluga poravnanja s poslovnim nastanom u Brazilu mogu se stoga smatrati istovrijednima ako su primjereni za smanjivanje te niže razine rizika. Primarnim pravilima koja se primjenjuju na klirinške kuće i pružatelje usluga poravnanja i koja su dopunjena njihovim unutarnjim pravilima i postupcima kojima se zahtijeva usklađenost s načelima za infrastrukture financijskih tržišta, smanjuje se niža razina rizika koja postoji u Brazilu i postiže se mjera smanjenja rizika koja je istovrijedna onoj koja se nastoji postići Uredbom (EU) br. 648/2012.

(13)

Stoga bi trebalo zaključiti da se pravnim i nadzornim sustavima Brazila osigurava da klirinške kuće i pružatelji usluga poravnanja s odobrenjem za rad u toj trećoj zemlji poštuju pravno obvezujuće zahtjeve koji su istovrijedni zahtjevima utvrđenima u glavi IV. Uredbe (EU) br. 648/2012.

(14)

U skladu s drugim uvjetom iz članka 25. stavka 6. Uredbe (EU) br. 648/2012 pravnim i nadzornim sustavima Brazila koji se odnose na središnje druge ugovorne strane s odobrenjem za rad u toj trećoj zemlji mora se omogućiti djelotvoran nadzor i izvršenje na kontinuiranoj osnovi u pogledu tih središnjih drugih ugovornih strana.

(15)

Središnja banka Brazila kontinuirano prati usklađenost klirinških kuća i pružatelja usluga poravnanja s pravno obvezujućim zahtjevima koji se na njih primjenjuju. Ona ima, uz to, više načina za osiguravanje te usklađenosti. Konkretno, Središnja banka Brazila ima ovlast zatražiti informacije od klirinških kuća i pružatelja usluga poravnanja, izdavati im upozorenja i zatražiti od njih da, prema potrebi, uvedu određene izmjene u svoja pravila. Osim toga, Središnja banka Brazila može izreći i novčane kazne za svako kršenje od strane klirinških kuća i pružatelja usluga poravnanja pravno obvezujućih zahtjeva koji se na njih primjenjuju te ima ovlast i za povlačenje njihova odobrenja za rad.

(16)

Stoga bi trebalo zaključiti da klirinške kuće i pružatelji usluga poravnanja s odobrenjem za rad u Brazilu podliježu djelotvornom nadzoru i izvršenju na kontinuiranoj osnovi.

(17)

U skladu s trećim uvjetom iz članka 25. stavka 6. Uredbe (EU) br. 648/2012 pravni i nadzorni sustav Brazila mora uključivati djelotvoran istovrijedan sustav za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje za rad u skladu s pravnim sustavima trećih zemalja („središnje druge ugovorne strane trećih zemalja”).

(18)

Središnje druge ugovorne strane s odobrenjem za rad u trećoj zemlji čijim se pravnim i nadzornim sustavom osiguravaju mjere slične onima osiguranima pravnim i nadzornim sustavom primjenjivim u Brazilu, u kojoj se poštuju načela za infrastrukture financijskih tržišta, koja ima istovrijedne propise o sprečavanju pranja novca i u kojoj središnje druge ugovorne strane podliježu djelotvornom nadzoru, mogu pružati usluge u Brazilu. Za priznavanje je potrebno i sklapanje sporazuma o suradnji između Središnje banke Brazila i nadležnog tijela treće zemlje središnje druge ugovorne strane koja je podnijela zahtjev.

(19)

Stoga bi trebalo zaključiti da je pravnim i nadzornim sustavima Brazila predviđen djelotvoran istovrijedan sustav priznavanja središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja.

(20)

Ova se Odluka temelji na pravno obvezujućim zahtjevima koji se odnose na klirinške kuće i pružatelje usluga poravnanja koji su primjenjivi u Brazilu u trenutku donošenja ove Odluke. Komisija bi trebala nastaviti redovito pratiti razvoj pravnog i nadzornog okvira za klirinške kuće i pružatelje usluga poravnanja i ispunjavanje uvjeta na temelju kojih je donesena ova Odluka.

(21)

Redovitim preispitivanjem pravnih i nadzornih sustava koji se u Brazilu primjenjuju na središnje druge ugovorne strane s odobrenjem za rad u toj trećoj zemlji ne bi se smjela dovoditi u pitanje mogućnost da Komisija bilo kada izvan razdoblja općeg preispitivanja provede posebno preispitivanje ako zbog relevantnih događanja mora ponovno procijeniti istovrijednost odobrenu ovom Odlukom. Na temelju takve ponovne procjene ova bi se Odluka mogla staviti izvan snage.

(22)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Europskog odbora za vrijednosne papire,