(1)

Transparentna, sveobuhvatna i pouzdana statistička baza znanja potrebna je za oblikovanje, provedbu, praćenje, evaluaciju i reviziju politika Unije koje se odnose na poljoprivredu, osobito zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), uključujući mjere ruralnog razvoja i politike Unije koje se odnose, među ostalim, na okoliš, prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje, upotrebu zemljišta, regije, javno zdravlje, sigurnost hrane, zaštitu bilja, održivu upotrebu pesticida, upotrebu veterinarsko-medicinskih proizvoda i ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda. Ti statistički podatci također mogu biti korisni za praćenje i procjenu učinka poljoprivrede na oprašivače i vitalne organizme u tlu.

(2)

Cilj prikupljanja statističkih podataka, posebno o poljoprivrednom inputu i outputu, trebao bi, među ostalim, biti osiguravanje ažuriranih, visokokvalitetnih i pristupačnih podataka za proces donošenja odluka koji se temelji na dokazima, osobito podataka potrebnih za razvoj poljoprivredno-okolišnih pokazatelja, i podupiranje te evaluacija napretka europskog zelenog plan, s povezanom strategijom „od polja do stola” i strategijom za biološku raznolikost, akcijskog plana za postizanje nulte stope onečišćenja i akcijskog plana za ekološku proizvodnju u Uniji te budućih reformi ZPP-a. Ključan element za postizanje ciljeva europskog zelenog plana prelazak je na višenamjensku poljoprivredu kojom se mogu proizvesti dostatne količine sigurne hrane i istodobno osigurati pozitivni outputi za okoliš.

(3)

Visokokvalitetni, usklađeni, koherentni i usporedivi statistički podatci važni su za procjenu stanja i kretanja poljoprivrednog inputa i outputa u Uniji radi osiguravanja korisnih i preciznih podataka o okolišnim i gospodarskim učincima poljoprivrede te o brzini prelaska na održivije poljoprivredne prakse. Prikupljeni podatci trebali bi se također odnositi na funkcioniranje tržištâ i sigurnost opskrbe hranom, kako bi se osigurao pristup dostatnim količinama visokokvalitetne hrane, i na ocjenu održivosti i učinaka politika Unije i nacionalnih politika na okoliš, gospodarstvo i društvo te uspješnost tih politika, kao i na ocjenu održivosti i utjecaja razvoja novih poslovnih modela. Ti podatci uključuju, no nisu ograničeni na, statistiku o stočarstvu i mesu, proizvodnju i upotrebu jaja te proizvodnju i upotrebu mlijeka i mliječnih proizvoda. Važna je i statistika o površinama, prinosu i proizvodnji ratarskih kultura, povrća, trajnih nasada i travnjaka te o robnim bilancama. Nadalje, potrebna je statistika o prodaji i upotrebi sredstava za zaštitu bilja, gnojiva i veterinarsko-medicinskih proizvoda, osobito antibiotika u hrani za životinje.

(4)

Na temelju međunarodne evaluacije poljoprivredne statistike nastala je globalna strategija Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda za poboljšanje poljoprivredne i ruralne statistike. Tu je globalnu strategiju 2010. podržala Statistička komisija Ujedinjenih naroda. Europska poljoprivredna statistika trebala bi, prema potrebi, slijediti preporuke iz te globalne strategije.

(5)

Uredbom (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (2) uspostavlja se pravni okvir za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europskih statistika na temelju zajedničkih statističkih načela. Tom uredbom utvrđuju se kriteriji kvalitete i navodi se da je potrebno što više smanjiti opterećenje davateljâ podataka te doprinijeti općenitijem cilju smanjenja administrativnog opterećenja.

(6)

Strategijom za poljoprivrednu statistiku za 2020. i nadalje, koju je u studenome 2015. podržao Odbor za europski statistički sustav (ESSC), predviđa se donošenje dviju okvirnih uredbi kojima će se obuhvatiti svi aspekti zakonodavstva Unije o poljoprivrednoj statistici, osim ekonomskih računa u poljoprivredi (ERP-ovi). Ova je Uredba jedna od tih dviju okvirnih uredaba i njome bi se trebala nadopuniti već donesena okvirna uredba, to jest Uredba (EU) 2018/1091 Europskog parlamenta i Vijeća (3).

(7)

Europska statistika poljoprivrednog inputa i outputa trenutačno se prikuplja, izrađuje i diseminira na temelju nekoliko pravnih akata. Postojećim pravnim okvirom ne osigurava se odgovarajuća ujednačenost među različitim statističkim područjima niti se promiče integrirani pristup razvoju, izradi i diseminaciji poljoprivredne statistike koja je osmišljena tako da obuhvati gospodarske i okolišne aspekte poljoprivrede. Ovom bi se Uredbom trebali zamijeniti ti pravni akti kako bi se postigla usklađenost i usporedivost informacija te osigurale dosljednost i koordinacija svih područja europske poljoprivredne statistike, kako bi se olakšali integracija i pojednostavnjenje odgovarajućih statističkih procesa i omogućio sveobuhvatniji pristup. Stoga je potrebno staviti izvan snage te pravne akte, to jest uredbe (EZ) br. 1165/2008 (4), (EZ) br. 543/2009 (5) i (EZ) br. 1185/2009 (6) Europskog parlamenta i Vijeća te Direktivu Vijeća 96/16/EZ (7). Brojne povezane sporazume u okviru europskog statističkog sustava (ESS) i džentlmenske sporazume između nacionalnih statističkih ureda i Komisije (Eurostat) o dostavi podataka trebalo bi integrirati u ovu Uredbu ako postoje dokazi da podatci zadovoljavaju potrebe korisnika, da dogovorena metodologija funkcionira i da su podatci odgovarajuće kvalitete.

(8)

Statistika koja se zahtijeva u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 617/2008 (8) prikuplja se u okviru ESS-a, pri čemu se ispunjavaju neki, no ne i svi standardi kvalitete iz te uredbe. Tom se statistikom dugoročno podupiru politike Unije i nacionalne politike te bi ona trebala biti integrirana kao europska statistika kako bi se osigurale dostupnost i kvaliteta podataka. Kako bi se izbjeglo dvostruko izvješćivanje država članica, trebalo bi ukloniti statističke zahtjeve na temelju te uredbe.

(9)

Velik dio poljoprivrednih površina na razini Unije čine travnjaci. U prošlosti se proizvodnja na njima nije smatrala važnom, pa se podatci o njoj nisu uvrštavali u statistiku o usjevima. Budući da zbog klimatskih promjena učinak travnjaka i preživača na okoliš postaje sve važniji, sada je potrebna statistika o proizvodnji na travnjacima, među ostalim i o ispaši životinja.

(10)

Za potrebe europske poljoprivredne statistike trebalo bi ocijeniti izvedivost najveće moguće upotrebe postojećih podataka prikupljenih na temelju obveza iz ZPP-a, bez stvaranja novih obveza i administrativnog opterećenja.

(11)

Kako bi informacije o poljoprivrednom inputu i outputu bile usklađene i usporedive s informacijama o strukturi poljoprivrednih gospodarstava i radi daljnje provedbe Strategije za poljoprivrednu statistiku za 2020. i nadalje, ovom bi se Uredbom trebala nadopuniti Uredba (EU) 2018/1091.

(12)

Uredbom (EZ) br. 138/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (9) nije obuhvaćena statistika o cijenama u poljoprivredi, no trebalo bi osigurati njezinu dostupnost i koherentnost s ERP-ovima. Stoga bi statistika poljoprivrednog inputa i outputa trebala obuhvaćati statistiku o cijenama poljoprivrednih inputa koja je koherentna s ERP-ovima. Kako bi se omogućili izračuni ERP-ova i usporedivih indeksa cijena, podatci o cijenama outputa u poljoprivredi moraju biti dostupni u državama članicama.

(13)

S obzirom na europski zeleni plan, ZPP i cilj smanjenja ovisnosti o pesticidima, važno je osigurati visokokvalitetne godišnje statističke podatke o upotrebi sredstava za zaštitu bilja u vezi s pitanjima okoliša, zdravlja i gospodarstva. Nepostojanje elektroničke evidencije o profesionalnoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja na razini Unije, koja bi se mogla upotrebljavati u statističke svrhe, glavna je prepreka povećanju redovitosti prikupljanja podataka o upotrebi sredstava za zaštitu bilja u poljoprivredi s jednom u pet godina na jednom godišnje. Kako bi se nacionalnim statističkim uredima dalo dovoljno vremena da se pripreme za izradu godišnjih statističkih podataka o upotrebi sredstava za zaštitu bilja na trajnoj osnovi, u ovoj bi Uredbi trebalo predvidjeti prijelazni režim.

(14)

Podatcima o stavljanju na tržište i upotrebi pesticida, koji se moraju dostavljati na temelju Direktive 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10) i Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (11) trebalo bi se koristiti u skladu s relevantnim odredbama te direktive i te uredbe za potrebe zahtjeva iz ove Uredbe. Diseminirani podatci o sredstvima za zaštitu bilja trebali bi uključivati aktivne tvari koje se stavljaju na tržište i upotrebljavaju u poljoprivrednim djelatnostima po usjevu i s njim povezanim tretiranim područjima.

(15)

Usporediva statistika poljoprivrednog inputa i outputa iz svih država članica važna je za utvrđivanje razvoja ZPP-a i za praćenje provedbe ZPP-a kroz nacionalne strateške planove s obzirom na doprinos ZPP-a ciljevima europskog zelenog plana. Stoga bi kao varijable trebalo u mjeri u kojoj je to moguće upotrebljavati standardne klasifikacije i zajedničke definicije.

(16)

Koherentnost, usporedivost i interoperabilnost podataka te ujednačenost formata izvješćivanja preduvjeti su za izradu europske poljoprivredne statistike, osobito u pogledu učinkovitosti postupaka prikupljanja, obrade i diseminacije podataka i kvalitete rezultata.

(17)

Podatci koji su potrebni za izradu statistike trebali bi se prikupljati uz što niže troškove i administrativno opterećenje za davatelje podataka, uključujući poljoprivrednike, mala i srednja poduzeća i države članice. Stoga je potrebno odrediti moguće vlasnike izvora potrebnih podataka i osigurati da se ti izvori mogu upotrebljavati za statistiku.

(18)

Skupovima podataka koji se moraju dostavljati obuhvaćeno je nekoliko statističkih područja. Kako bi se zadržao fleksibilan pristup koji omogućuje prilagodbu statistike ako se zahtjevi u pogledu podataka promijene, u temeljnoj bi uredbi trebalo utvrditi samo područja, teme i detaljne teme, dok bi detaljne skupove podataka trebalo utvrditi u provedbenim aktima. Prikupljanjem detaljnih skupova podataka ne bi se trebali nametati znatni dodatni troškovi, čija su posljedica nerazmjerno i neopravdano opterećenje davateljâ podataka i država članica.

(19)

Varijabla u skupu podataka za europsku statistiku o poljoprivrednom inputu i outputu može uključivati nekoliko dimenzija, kao što su dimenzija ekološke poljoprivrede i dimenzija regionalne razine. Dimenzija ekološke poljoprivrede odnosi se na proizvodnju i proizvode koji su u skladu s načelima utvrđenima u Uredbi (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća (12). Dimenzija regionalne razine trebala bi se uvesti u skladu s Uredbom (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (13). Kako bi se smanjilo opterećenje država članica pri dostavljanju podataka u skladu s ovom Uredbom i osigurala predvidljivost u pogledu podataka koji se moraju prikupljati, u Prilogu ovoj Uredbi trebalo bi navesti detaljne teme i primjenjive dimenzije. U tom prilogu trebalo bi uvesti riječ „primjenjivo” u odnosu na detaljne teme za koje je potrebna dimenzija ekološke poljoprivrede ili dimenzija regionalne razine ili obje dimenzije.

(20)

Ekološka proizvodnja postaje sve važnija kao pokazatelj sustavâ održive poljoprivredne proizvodnje. Statistički podatci o ekološkoj proizvodnji ključni su za praćenje napretka akcijskog plana za ekološku proizvodnju u Uniji. Stoga je potrebno osigurati dosljednost dostupne statistike o ekološkoj proizvodnji, među ostalim i podataka o certificiranim područjima proizvodnje ili područjima proizvodnje u prijelaznom razdoblju, s drugom statistikom o poljoprivrednoj proizvodnji njezinim uključenjem u skupove podataka. Ta statistika o ekološkoj proizvodnji trebala bi biti koherentna i s administrativnim podatcima pripremljenima na temelju Uredbe (EU) 2018/848 te bi se u njoj trebali koristiti ti administrativni podatci.

(21)

Bruto bilanca hranjiva jedan je od najčešće korištenih poljoprivredno-okolišnih pokazatelja. U zajedničkoj metodologiji Eurostata i OECD-a opisana je kao izračunana razlika između ukupne količine unosa hranjiva koja ulaze u poljoprivredni sustav i količine outputa hranjiva koja izlaze iz tog poljoprivrednog sustava. Unatoč njezinoj važnosti, ne dostavljaju sve države članice Komisiji (Eurostatu) dobrovoljno podatke o bruto bilanci hranjiva. Stoga je ključno da se bruto bilanca hranjiva uključi u ovu Uredbu.

(22)

Veterinarsko-medicinski proizvodi važan su input u poljoprivredi. Važno je izbjeći udvostručavanje posla i optimizirati upotrebu postojećih informacija koje se mogu upotrebljavati u statističke svrhe. U tu svrhu i s ciljem pružanja lako dostupnih i korisnih informacija građanima Unije i drugim dionicima o prodaji i primjeni veterinarsko-medicinskih proizvoda, uključujući primjenu antimikrobnih proizvoda na životinjama koje se koriste za proizvodnju hrane, Komisija (Eurostat) bi trebala diseminirati relevantne dostupne statističke podatke u skladu s Uredbom (EU) 2019/6 Europskog parlamenta i Vijeća (14). U tu svrhu trebalo bi sklopiti odgovarajuće sporazume o suradnji u pogledu statističkih aktivnosti između Komisije i relevantnih subjekata, među ostalim i na međunarodnoj razini.

(23)

Biocidni proizvodi važan su input u poljoprivredi, na primjer u veterinarskoj higijeni i hrani za životinje. Aktivne tvari odobrene u sredstvima za zaštitu bilja često se upotrebljavaju u biocidnim proizvodima. Uredbom (EZ) br. 1185/2009 već je utvrđena potreba za prikupljanjem statističkih podataka o biocidnim proizvodima za informirane, znanstveno utemeljene politike u područjima poljoprivrede, okoliša, javnog zdravlja i sigurnosti hrane. S obzirom na to da je program rada za sustavni pregled svih postojećih aktivnih tvari sadržanih u biocidnim proizvodima na temelju Uredbe (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (15) još u tijeku te da je dovršeno samo 35 % s time povezanog posla, još je preuranjeno uključiti biocidne proizvode u područje primjene ove Uredbe. Čim se dovrši pregled aktivnih tvari za upotrebu u biocidnim proizvodima, Komisija bi trebala razmotriti proširenje područja primjene ove Uredbe na takve proizvode.

(24)

U skladu s Uredbom (EZ) br. 1059/2003 prostorne jedinice trebale bi biti definirane u skladu s klasifikacijom statističke nomenklature prostornih jedinica (NUTS). Kako bi se ograničilo opterećenje država članice, regionalni zahtjevi u pogledu podataka ne bi smjeli prelaziti zahtjeve utvrđene prethodnim zakonodavstvom Unije, osim ako su u međuvremenu nastale nove regionalne razine. Slijedom toga, primjereno je dopustiti da se regionalni statistički podatci za Njemačku dostavljaju samo po prostornim jedinicama NUTS 1.

(25)

Trebalo bi biti moguće prikupljati podatke o ad hoc temama koje se odnose na poljoprivredni input i output u određenom trenutku, kako bi se podatci koji se redovito prikupljaju dopunili dodatnim podatcima o temama koje iziskuju više informacija, novim pojavama ili inovacijama. Međutim, potreba za takvim dodatnim podatcima trebala bi biti propisno obrazložena.

(26)

Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje država članica, trebalo bi omogućiti izuzeća od određenih redovitih dostavljanja podataka ako država članica dostavljanjem tih podataka ne doprinosi znatno ukupnom skupu podataka te vrste na razini EU-a ili ako je promatrana pojava beznačajna u odnosu na ukupnu proizvodnju u toj određenoj državi članici.

(27)

Kako bi se poboljšala učinkovitost procesa izrade statistike koji se provode u okviru ESS-a i smanjilo administrativno opterećenje davateljâ podataka, nacionalni statistički uredi i druga nacionalna tijela trebali bi imati pravo na brz i besplatan pristup svim administrativnim podatcima koji su potrebni za javne svrhe te na upotrebu tih podataka, bez obzira na to jesu li u posjedu javnih, polujavnih ili privatnih tijela. Nacionalni statistički uredi i druga nacionalna tijela također bi trebali moći uključiti te administrativne podatke u statistiku ako su oni potrebni za razvoj, izradu i diseminaciju europske poljoprivredne statistike, u skladu s člankom 17.a Uredbe (EZ) br. 223/2009.

(28)

Države članice ili nadležna nacionalna tijela trebali bi što više nastojati modernizirati načine prikupljanja podataka. Trebalo bi promicati upotrebu digitalnih rješenja i alata za praćenje stanja zemljišta, kao što su program Unije za promatranje Zemlje Copernicus i daljinski senzori. Poljoprivredni podatci sve se više dobivaju kroz digitalne poljoprivredne prakse, pri čemu poljoprivrednik ostaje primarni izvor podataka.

(29)

Kako bi se osigurala fleksibilnost i smanjilo administrativno opterećenje davateljâ podataka, nacionalnih statističkih ureda i drugih nacionalnih tijela, državama članicama trebalo bi dopustiti da se koriste statističkim istraživanjima, administrativnim evidencijama i svim drugim izvorima, metodama ili inovativnim pristupima, među ostalim znanstveno utemeljenim i dobro dokumentiranim metodama, kao što su imputacija, procjena i modeliranje. Uvijek bi trebalo osigurati kvalitetu, a posebno točnost, pravodobnost i usporedivost statistike koja se temelji na tim izvorima.

(30)

Uredba (EZ) br. 223/2009 sadržava odredbe o dostavi podataka država članica Komisiji (Eurostatu) i o upotrebi tih podataka, među ostalim o dostavi i zaštiti povjerljivih podataka. Mjerama koje se poduzimaju u skladu s ovom Uredbom treba osigurati da se povjerljivi podatci dostavljaju i upotrebljavaju isključivo u statističke svrhe u skladu s člancima 21. i 22. Uredbe (EZ) br. 223/2009.

(31)

Uredbom (EZ) br. 223/2009 predviđa se referentni okvir za europsku statistiku i njome se od država članica zahtijeva da poštuju statistička načela i kriterije kvalitete utvrđene u toj uredbi. Izvješća o kvaliteti ključna su za ocjenjivanje, poboljšanje i komunikaciju o kvaliteti europske statistike. ESSC je podržao jedinstvenu integriranu strukturu metapodataka kao standard ESS-a za izvješćivanje o kvaliteti, čime se ujednačenim standardima i usklađenim metodama doprinosi ispunjavanju zahtjeva u pogledu kvalitete statistike utvrđenih u članku 12. stavku 3. te uredbe. Taj standard ESS-a treba doprinijeti usklađivanju osiguravanja kvalitete i izvješćivanja o kvaliteti na temelju ove Uredbe.

(32)

U skladu s Uredbom (EZ) br. 223/2009 prikupljene podatke i izvješća o kvaliteti koje dostavljaju države članice na temelju ove Uredbe trebala bi diseminirati Komisija (Eurostat).

(33)

U skladu s ciljevima ove Uredbe i ako su potrebni novi zahtjevi u pogledu podataka ili poboljšanja skupova podataka obuhvaćenih ovom Uredbom, Komisija bi, prema potrebi, trebala procijeniti njihovu izvedivost pokretanjem studija izvedivosti i pilot-studija.

(34)

U skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja 2016. provedena je procjena učinka Strategije za poljoprivrednu statistiku za 2020. i nadalje kako bi se statistički program uspostavljen ovom Uredbom usmjerio na potrebu za djelotvornošću u postizanju ciljeva i kako bi se uključila proračunska ograničenja.

(35)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, odnosno sustavnu proizvodnju europske statistike o poljoprivrednom inputu i outputu u Uniji, ne mogu dostatno ostvariti države članice jer je potreban koordinirani pristup, nego se zbog dosljednosti i usporedivosti on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(36)

Kako bi se u obzir uzele nove potrebe za podatcima koje uglavnom proizlaze iz novih kretanja u poljoprivredi, iz revidiranog zakonodavstva i iz promjenjivih prioriteta politike, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) u vezi s izmjenom detaljnih tema navedenih u ovoj Uredbi, izmjenom učestalosti dostave podataka, referentnih razdoblja i primjenjivosti dimenzija detaljnih tema te utvrđivanjem informacija koje moraju dostavljati države članice na ad hoc osnovi za prikupljanje ad hoc podataka kako je utvrđeno u ovoj Uredbi. Pri donošenju tih delegiranih akata Komisija bi u obzir trebala uzeti aspekte poput troškovnog i administrativnog opterećenja davateljâ podataka i država članica. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (16). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(37)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za utvrđivanje zahtjevâ u pogledu obuhvata, skupova podataka koji su povezani s temama i detaljnim temama navedenima u Prilogu i tehničkih elemenata podataka koji se moraju dostavljati te za utvrđivanje popisâ i opisâ varijabli i drugih praktičnih rješenja za prikupljanje ad hoc podataka, dodatno određivanje učestalosti dostave skupova podataka, određivanje rokova za dostavu podataka i dotičnih učestalosti dostave, varijabli i relevantnih pragova na temelju kojih države članice mogu biti izuzete od dostave specifičnih podataka, dodatno određivanje referentnih razdoblja, utvrđivanje praktičnih rješenja za izvješća o kvaliteti i njihov sadržaj, određivanje zahtjevâ u pogledu obuhvata kad je riječ o prijelaznom režimu za podatke o detaljnoj temi upotrebe sredstava za zaštitu bilja u poljoprivredi te odobravanju odstupanja državama članicama. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (17). Pri izvršavanju tih ovlasti Komisija bi u obzir trebala uzeti aspekte poput troškovnog i administrativnog opterećenja davateljâ podataka i država članica.

(38)

U slučajevima u kojima bi provedba ove Uredbe iziskivala znatne prilagodbe nacionalnog statističkog sustava države članice, Komisija bi trebala moći dotičnoj državi članici odobriti odstupanja u propisno obrazloženim slučajevima i na ograničeno razdoblje. Takve znatne prilagodbe ponajprije mogu proizlaziti iz potrebe za prilagodbom sustava prikupljanja podataka kako bi se u njih uključili novi zahtjevi u pogledu podataka, među ostalim i pristup administrativnim izvorima i drugim relevantnim izvorima.

(39)

Kako bi se podržala provedba ove Uredbe, trebalo bi zahtijevati financijska sredstva i od država članica i od Unije. Stoga bi trebalo predvidjeti financijski doprinos Unije u obliku bespovratnih sredstava.

(40)

Financijske interese Unije trebalo bi zaštititi proporcionalnim mjerama tijekom cjelokupnog ciklusa rashoda, uključujući sprečavanje, otkrivanje i ispitivanje nepravilnosti, povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, administrativne i financijske sankcije.

(41)

Ova Uredba trebala bi se primjenjivati ne dovodeći u pitanje Direktivu 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (18) i uredbe (EZ) br. 1367/2006 (19) i (EZ) br. 1049/2001 (20) Europskog parlamenta i Vijeća te u skladu sa statističkom povjerljivosti prema Uredbi (EZ) br. 223/2009.

(42)

Suradnju i koordinaciju među tijelima u okviru ESS-a trebalo bi ojačati kako bi se osigurale koherentnost i usporedivost europske poljoprivredne statistike izrađene u skladu s načelima utvrđenima u članku 338. stavku 2. UFEU-a. Podatke prikupljaju i tijela Unije koja nisu navedena u ovoj Uredbi te druge organizacije. Suradnju između tih tijela i organizacija i onih uključenih u ESS trebalo bi stoga ojačati kako bi se iskoristile sinergije.

(43)

Provedeno je savjetovanje s ESSC-om,