27.9.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 353/46

—

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/29/EZ o zaštitnim mjerama protiv unošenja u Zajednicu organizama štetnih za bilje ili biljne proizvode i protiv njihovog širenja unutar Zajednice (1),

—

uzimajući u obzir znanstvena mišljenja Europske agencije za sigurnost hrane objavljena 26. studenog 2013. i 6. siječnja 2015. o riziku koji Xylella fastidiosa predstavlja za zdravlje biljaka na teritoriju EU-a u kojima se utvrđuju i ocjenjuju moguće mjere za smanjenje rizika,

—

uzimajući u obzir Provedbene odluke Komisije od 13. veljače 2014., 23. srpnja 2014. i 28. travnja 2015. u vezi s mjerama za sprečavanje unošenja Xylelle fastidiose u Uniju i njezina širenja unutar Unije,

—

uzimajući u obzir izvješća Ureda za hranu i veterinarstvo o revizijama provedenima u veljači i studenom 2014. godine,

—

uzimajući u obzir pitanje Komisiji o epidemiji bakterije Xylelle fastidiose koja napada stabla maslina (O-000038/2015 – B8-0117/2015),

—

uzimajući u obzir Direktivu 2009/128/EZ o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida (2),

—

uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A.

budući da je Xylella fastidiosa iznimno opasna neposredna prijetnja proizvodnji nekih kultura u južnoj Europi, poput stabala maslina, badema i bresaka te ukrasnog bilja: budući da je, ovisno o vrsti bakterije, potencijalna prijetnja vinogradima, stablima agruma i drugim kulturama te bi mogla uzrokovati nezapamćene i razorne gubitke uz znatne gospodarske, ekološke i društvene posljedice; budući da je soj organizma Xylella fastidiosa kojim su zaražena stabla maslina u regiji Apulija drugačiji od izolata koji u drugim dijelovima svijeta napadaju vinovu lozu i agrume;

B.

budući da bakterija već uzrokuje ozbiljnu štetu maslinicima u južnotalijanskoj regiji Apuliji te da potencijalno predstavlja opasnost za druge kulture i regije;

C.

budući da je sektor proizvodnje maslina u regiji Apuliji jedan od najvažnijih poljoprivrednih sektora te da čini 11,6 % (u iznosu od 522 milijuna EUR) ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u regiji, odnosno 30 % vrijednosti talijanske proizvodnje maslina za 2013. godinu;

D.

budući da prisutnost bakterije Xylelle fastidiose uzrokuje ozbiljnu gospodarsku štetu ne samo proizvođačima maslina nego čitavom proizvodnom lancu, među ostalim zadružnim i privatnim mlinovima, turizmu te marketinškim aktivnostima;

E.

budući da su talijanske vlasti o epidemiji bakterije Xylelle fastidiose prvi put izvijestile 21. listopada 2013., nakon čega je zaražen zabrinjavajući broj stabala;

F.

budući da je inspekcijama koje je u Italiji u veljači i studenom 2014. proveo Ured za hranu i veterinarstvo Glavne uprave Komisije za zdravlje i sigurnost hrane potvrđeno da se stanje dramatično pogoršalo i da se ne može isključiti daljnje širenje bakterije;

G.

budući da trenutačno nema dostupnog lijeka za terensko liječenje oboljelih stabala te budući da pogođene biljke često ostaju zaražene čitav život ili brzo odumiru;

H.

budući da u Europskoj uniji velik broj različitih biljaka može biti domaćin bolesti, uključujući asimptomatske divlje biljke;

I.

budući da je Europska agencija za sigurnost hrane naglasila da bi, s obzirom na poteškoće zaustavljanja širenja Xylelle fastidiose nakon što je zahvatila neko proizvodno područje, trebalo dati prioritet mjerama sprečavanja koje su usmjerene na uvoz i ograničavanje epidemije, zajedno s pojačanom razmjenom rezultata istraživanja;

1.

napominje da je u provedbenim odlukama koje je Komisija donijela prije travnja 2015. pozornost najvećim dijelom bila usmjerena na unutarnje mjere za borbu protiv epidemije i da u njima nije bilo snažnih mjera za sprečavanje unošenja bolesti iz trećih zemalja u Europsku uniju;

2.

poziva Komisiju da poduzme ciljane mjere protiv Xylelle fastidiose kako bi se spriječio uvoz zaraženog materijala u EU; pozdravlja odluku Komisije iz travnja 2015. kojom se zaustavlja uvoz zaražene kave iz Kostarike i Hondurasa i kojom su uvedena ograničenja u vezi s uvozom bilja iz zahvaćenih područja u ostalim trećim zemljama; poziva na primjenu, ako to bude potrebno, oštrijih mjera, uključujući i dozvolu uvoza samo za proizvode s lokacija koje nisu zahvaćene nametnikom;

3.

žali zbog činjenice da Komisija vrlo često ne reagira dovoljno brzo kako bi spriječila ulazak bolesti bilja iz trećih zemalja u Europsku uniju; stoga apelira na Komisiju da radi zaštite i očuvanja našeg teritorija utvrdi izvor zaraze i preispita službenog sustava fitosanitarne kontrole EU-a;

4.

apelira na Komisiju, osobito s obzirom na činjenicu da se bliži ljeto, da poduzme djelotvorne mjere za sprečavanje širenja bakterije Xylelle fastidiose u EU-u koje će posebno biti usmjerene na najugroženije kulture, ali da pritom ne zanemari ni ostale kulture koje bi također mogle biti ozbiljno pogođene bolešću te u tom pogledu naglašava važnost odredbi iz članka 9. Provedbene odluke iz 2015. godine;

5.

poziva Komisiju i države članice da proizvođačima daju naknadu za mjere iskorjenjivanja i gubitak prihoda, što ne obuhvaća samo gubitke koji se odnose na poljoprivrednu proizvodnju, nego i one povezane s kulturnom baštinom, poviješću i turističkim aktivnostima;

6.

traži od Komisije i nadležnih tijela da iskoriste sve postojeće fondove i instrumente kako bi pridonijeli gospodarskoj obnovi zahvaćenih područja; poziva Komisiju da utvrdi poticaje za proizvođače koji provode mjere sprečavanja;

7.

poziva Komisiju da zajamči dostupnost dovoljnih financijskih i ljudskih resursa za provedbu relevantnih strategija, uključujući financijsku podršku poljoprivrednicima da primijene odgovarajuće poljoprivredne prakse za upravljanje Xylellom fastidiosom i njezinim vektorima; apelira na Komisiju da bez odgode potakne pojačane napore na području istraživanja, među ostalim većim međunarodnim umrežavanjem i stavljanjem sredstava na raspolaganje istraživačkim institutima u svrhu povećanja znanstvenih saznanja o Xylelli fastidiosi i preciznog utvrđivanja prirode veze između patogena, simptoma i razvoja bolesti;

8.

naglašava potrebu da se provode informativne kampanje u potencijalno zahvaćenim područjima EU-a kako bi se osvijestilo uključene subjekte ne samo u poljoprivrednom sektoru nego i u sektoru vrtlarstva, među ostalim trgovce ukrasnim biljem, profesionalne vrtlare i njihove klijente;

9.

smatra da bi, osobito s obzirom na činjenicu da se bliži ljeto, Komisija i države članice trebale upozoriti putnike na rizike koje podrazumijeva unošenje zaraženih biljaka iz zemalja zahvaćenih Xylellom fastidiosom u EU;

10.

poziva da se više sredstava stavi na raspolaganje kako bi se zajamčilo otkrivanje štetnih organizama na točkama ulaska u EU; nadalje, potiče države članice da povećaju broj redovitih inspekcija u svrhu sprečavanja širenja Xylelle fastidiose izvan demarkiranih područja;

11.

poziva Komisiju da uspostavi otvorene baze podataka, s popisom institucija i nadležnih tijela na razini EU-a i na razini država članica, za razmjenu informacija i iskustava, među ostalim najboljih praksi, te za brzo obavješćivanje nadležnih tijela i poduzimanje potrebnih mjera;

12.

poziva Komisiju da, na temelju dosadašnjeg iskustva i najboljih praksi, na transparentan način pripremi sveobuhvatne smjernice za provedbu mjera sprečavanja i mjera za kontroliranje bolesti s jasno naznačenim trajanjem i opsegom koje nadležna tijela i službe u državama članicama mogu koristiti kao potporu;

13.

traži od Komisije da svake godine, ili kad god dođe do promjene stanja, izvijesti Europski parlament o prijetnji koju bakterija Xylella fastidiosa i drugi organizmi opasni za poljoprivrednu proizvodnju predstavljaju za proizvođače u EU-u;

14.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.