11.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 354/17

(1)

Uredbom (EZ) br. 1355/2008 (2) Vijeće je uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz određenih pripremljenih ili konzerviranih agruma podrijetlom iz Narodne Republike Kine (Kina). Te su mjere bile u obliku posebne pristojbe po trgovačkom društvu, u rasponu od 361,4 EUR/tona do 531,2 EUR/tona neto mase proizvoda.

(2)

Te je mjere Sud Europske unije poništio 22. ožujka 2012. (3), ali su 18. veljače 2013. ponovo uvedene Provedbenom uredbom Vijeća (EU) br. 158/2013 (4).

(3)

Nakon objave obavijesti o skorom isteku konačnih antidampinških mjera na snazi (5), Komisija je 12. kolovoza 2013. primila zahtjev za pokretanje revizije nakon isteka tih mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe. Taj je zahtjev podnio Federación Nacional de Asociaciones de Transformados Vegetales y Alimentos Procesados (FENAVAL) u ime proizvođača koji predstavljaju više od 75 % ukupne proizvodnje određenih pripremljenih ili konzerviranih agruma u Uniji.

(4)

Zahtjev se temeljio na činjenici da bi istekom konačnih antidampinških mjera vjerojatno došlo do nastavka dampinga i ponavljanja štete industriji Unije.

(5)

Utvrdivši nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije nakon isteka mjera, Komisija je 25. listopada 2013. u obavijesti objavljenoj u Službenom listu Europske unije  (6) (Obavijest o pokretanju revizije) najavila pokretanje revizije nakon isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(6)

Ispitnim postupkom usmjerenim na nastavak dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2012. do 30. rujna 2013. (razdoblje ispitnog postupka revizije). Ispitivanjem kretanja važnih za ocjenu vjerojatnosti nastavka štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2009. do završetka razdoblja ispitnog postupka revizije (razmatrano razdoblje).

(7)

Komisija je o pokretanju revizije nakon isteka mjera službeno obavijestila sljedeće strane: podnositelja zahtjeva, proizvođače u Uniji i njihova relevantna udruženja, poznate proizvođače izvoznike u Kini i mogućim analognim zemljama, nepovezane uvoznike u Uniji i njihova relevantna udruženja, dobavljače koji opskrbljuju proizvođače u Uniji i njihova relevantna udruženja, udruženje potrošača u Uniji za koje se zna da se to na njih odnosi, kao i predstavnike zemlje izvoznika. Te su strane mogle u pisanom obliku iznijeti svoje stavove i zatražiti saslušanje u roku iz Obavijesti o pokretanju postupka.

(8)

S obzirom na očigledno velik broj proizvođača izvoznika u Kini i nepovezanih uvoznika u Uniji, smatralo se primjerenim ispitati treba li, u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe, primijeniti uzorkovanje. Kako bi Komisija mogla odlučiti je li uzorkovanje potrebno i, ako je potrebno, odabrati uzorak, od prethodno navedenih strana zatraženo je da se jave u roku od 15 dana od pokretanja revizije i Komisiji dostave podatke zatražene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(9)

S obzirom na to da je zatražene podatke dostavila samo jedna skupina proizvođača izvoznika iz Kine, nije se smatralo potrebnim odabrati uzorak proizvođača izvoznika.

(10)

Kada je riječ o nepovezanim uvoznicima, utvrđeno je njih 32 koji su pozvani da dostave podatke za uzorkovanje. Sedam ih se odazvalo i dostavilo podatke potrebne za odabir za uzorkovanje. Tri su odabrana za sudjelovanje u uzorkovanju, no samo su dva u roku potvrdila da su voljna biti uključena u uzorak.

(11)

Temeljem prethodno iznesenoga Komisija je zainteresiranim stranama i onima koje su se javile u rokovima iz Obavijesti o pokretanju revizije poslala upitnike. Zaprimljeni su odgovori pet proizvođača iz Unije, jednog proizvođača izvoznika iz Kine koji surađuje, dva nepovezana uvoznika, osam dobavljača koji opskrbljuju proizvođače iz Unije, jednog udruženja dobavljača koji opskrbljuju proizvođače iz Unije i jednog proizvođača iz analogne zemlje.

(12)

Dva su se udruženja uvoznika javila kao zainteresirane strane. Svoje komentare dostavilo je i pet nepovezanih uvoznika.

(13)

Kada je riječ o analognim zemljama proizvođačima, utvrđena su četiri trgovačka društva koja su i pozvana da dostave potrebne podatke. Samo je jedno od tih društava dostavilo zatražene podatke i pristalo na provjeru na licu mjesta.

(14)

Komisija je provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za određivanje vjerojatnosti nastavka dampinga, vjerojatnosti ponavljanja štete te interesa Unije. Provjere na licu mjesta obavljene su u poslovnim prostorima sljedećih zainteresiranih strana:

(15)

Komisija je 13. listopada 2014. objavila bitne činjenice i razmatranja na temelju kojih je namjeravala odrediti antidampinške pristojbe (konačna objava). Nakon konačne objave više je zainteresiranih strana dostavilo podneske, uključujući stajališta o konačnim nalazima. Strankama koje su to zatražile omogućeno je da budu saslušane. Tri uvoznika zatražila su zajedničko saslušanje u prisutnosti službenika za saslušanje u trgovinskim postupcima, što im je omogućeno. Jedno europsko trgovačko udruženje zatražilo je saslušanje kod službi Komisije, što mu je omogućeno.

(16)

Proizvod na koji se ova revizija odnosi isti je kao i onaj iz početnog ispitnog postupka, odnosno to su pripremljene ili konzervirane mandarine (uključujući tangerske i satsuma mandarine), klementine, wilking mandarine i drugi slični hibridi agruma koji ne sadržavaju dodana jaka alkoholna pića, bez obzira na to sadržavaju li ili ne sadržavaju dodani šećer ili neki drugi zaslađivač, te kako je definirano pod KN poglavljem 2008, a koji je podrijetlom iz Narodne Republike Kine (dotični proizvod) i koji trenutno pripada tarifnim oznakama KN 2008 30 55, 2008 30 75 i ex 2008 30 90.

(17)

Dotični se proizvod dobiva guljenjem i segmentiranjem određenih varijeteta malih agruma (uglavnom satsuma mandarina) koji se zatim pakiraju u medij šećernog sirupa, soka ili vode u raznim veličinama kako bi se udovoljilo posebnim zahtjevima različitih tržišta.

(18)

Satsuma mandarine, klementine i drugi mali agrumi obično se zajedničkim imenom nazivaju „mandarine”. Većina je ovih različitih voćnih varijeteta prikladna za upotrebu u svježem stanju ili za preradu. Oni su međusobno slični pa se stoga njihovi pripravci i konzervirani proizvodi smatraju jednim proizvodom.

(19)

Proizvođači iz Unije tvrdili su kako su uvozni proizvod i proizvod iz Unije istovjetni temeljem sljedećega:

(20)

S druge strane, određeni su uvoznici tvrdili da je uvozni proizvod kvalitetniji jer sadržava manje polomljenih segmenata (najviše 5 %) i zbog toga što su boljega okusa, izgleda i strukture od proizvoda iz Unije. Također se tvrdilo da se uvozni proizvod od proizvoda iz Unije razlikuje po mirisu.

(21)

Komisija je te tvrdnje istražila pa je s obzirom na dostupne podatke zaključila da su ispravne tvrdnje industrije Unije iz uvodne izjave 19.

(22)

U pogledu tvrdnji uvoznika, one su odbijene na temelju sljedećeg:

(23)

Zbog toga se, slično kao i u početnom ispitnom postupku, uvozni proizvod i proizvod industrije Unije smatraju istovjetnima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(24)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, ispitana je vjerojatnost da istek postojećih mjera dovede do nastavka dampinga.

(25)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 9., zbog toga što je surađivala samo jedna skupina trgovačkih društava, nije bilo potrebno odabrati uzorak proizvođača izvoznika iz Kine. To je trgovačko društvo tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije pokrivalo približno 12 % – 20 % uvoza dotičnog proizvoda iz Kine u Uniju (postotak je dan u rasponu zbog povjerljivosti).

(26)

U skladu s odredbama članka 2. stavka 7. točke (a) Osnovne uredbe, uobičajenu vrijednost moralo se utvrditi na temelju cijena ili izračunate vrijednosti u odgovarajućoj trećoj zemlji tržišnoga gospodarstva (analogna zemlja), odnosno cijene po kojoj se iz te treće zemlje istovjetni proizvod uvozi u druge zemlje, uključujući Uniju, ili, ako to nije moguće, na nekoj drugoj razumnoj osnovi, uključujući stvarno plaćenu ili naplativu cijenu u Uniji za istovjetni proizvod, odgovarajuće prilagođenu, ako je potrebno, kako bi uključivala razumnu profitnu maržu.

(27)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela svoju namjeru da radi utvrđivanja uobičajene vrijednosti za Kinu kao odgovarajuću prikladnu zemlju iskoristi Tursku te je zainteresirane strane pozvala da se oko toga izjasne.

(28)

Što se tiče Turske kao predložene analogne zemlje nisu primljeni nikakvi komentari. Nijedna zainteresirana strana nije predložila proizvođače istovjetnog proizvoda iz neke druge analogne zemlje.

(29)

Jedan od turskih proizvođača izvoznika s kojima je uspostavljen kontakt, Frigo-Pak, na vrijeme je dostavio ispunjen čitav upitnik i pristao na provjeru na licu mjesta u svojim poslovnim prostorima.

(30)

S skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe, uobičajena je vrijednost utvrđena na temelju provjerenih podataka dobivenih od proizvođača iz Turske. To trgovačko društvo nije prodavalo istovjetni proizvod na domaćem tržištu pa je stoga uobičajena vrijednost izračunata u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe krenuvši s proizvodnim troškovima i, u skladu s člankom 2. stavkom 6. točkom (b), dodajući razuman postotak za prodajne, opće i administrativne troškove kao i, u skladu s člankom 2. stavkom 6. točkom (c), razumnu stopu dobiti. Primijenjena stopa prodajnih, općih i administrativnih troškova stvarna je stopa koju ovaj proizvođač snosi pri prodaji drugih konzerviranih proizvoda na domaćem tržištu i iznosi 10 % – 20 % (postotak je dan u rasponu zbog povjerljivosti). Primijenjena stopa dobiti jednaka je onoj koja je primijenjena u početnom ispitnom postupku, odnosno 6,8 %, što predstavlja dobit koju je industrija EU-a ostvarivala prije štete zbog dampinškog uvoza iz Kine.

(31)

Izvozna prodaja proizvođača izvoznika koji surađuje u Uniju izvršena je izravno nezavisnim kupcima s poslovnim nastanom u Uniji. U skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe, izvozna je cijena utvrđena na temelju stvarno plaćenih ili naplativih cijena za dotični proizvod kada se on prodaje za izvoz iz Kine u Uniju.

(32)

Usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene izvršena je na temelju cijene franko tvornica.

(33)

Radi osiguranja primjerene usporedbe između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene proizvođača izvoznika koji surađuje te u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe, izvršene su odgovarajuće prilagodbe u pogledu razlika u troškovima prijevoza, osiguranja, bankovnih pristojbi i provizija koje su utjecale na cijene i na usporedivost cijena.

(34)

Kako je predviđeno člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe, dampinška marža utvrđena je na temelju usporedbe ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom.

(35)

Kod proizvođača izvoznika koji surađuje ta je usporedba ukazala na postojanje dampinga. Dampinška je marža iznosila više od 60 %.

(36)

Za Kinu u cjelini, usporedbom ponderirane prosječne izvozne cijene za kineski uvoz dotičnog proizvoda, kako se navodi u Eurostatu, i ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti utvrđene za analognu zemlju (prilagođene kako bi odražavala vjerojatni sastav proizvoda kineskog uvoza u odnosu na sastav proizvoda iz prodaje u EU-u proizvođača izvoznika koji surađuje za usporedive vrste proizvoda) također je utvrđen znatan damping, i to još veće razine.

(37)

Nakon konačne objave europsko trgovinsko udruženje tvrdilo je da za razliku od kineskih proizvođača izvoznika i španjolskih proizvođača nije imalo nikakvu mogućnost provjeriti točne izračune (damping i šteta) te je stoga od Komisije zatražilo da dostavi podatke o izračunu dampinga. Tijekom saslušanja u prisutnosti službenika za saslušanja tri su uvoznika također upozorila da bi im više odgovaralo da su primili podatke o izračunu dampinga.

(38)

U tom smislu treba napomenuti da podaci na kojima je Komisija temeljila svoje izračune sadržavaju poslovne tajne i povjerljive informacije. Proizvođač izvoznik koji surađuje i koji je dostavio te podatke primio je posebnu objavu detaljnih izračuna dampinga i štete na koje nije uložio nikakve primjedbe ili zahtjeve za pojašnjenje. Komisija te podatke ne može davati na uvid drugim zainteresiranim stranama, a da to ne čini povredu njihove povjerljivosti. Međutim, metode kojima se koristila Komisija, kako su prethodno navedene u uvodnim izjavama 30. – 36., objavljene su svim zainteresiranim stranama. Službenik za saslušanje je tijekom spomenutog saslušanja obavijestio uvoznike da od njega mogu zatražiti da provjeri izračune Komisije u slučaju dvojbe u pogledu njihove točnosti. Međutim, tri uvoznika nisu zatražila intervenciju službenika za saslušanje u tom pogledu.

(39)

U svakom slučaju, europsko trgovinsko udruženje samostalno je izračunalo dampinšku maržu usporedbom Eurostatovih prosječnih uvoznih cijena proizvoda iz Kine s Eurostatovim prosječnim uvoznim cijenama proizvoda iz Turske. Prema tom trgovinskim udruženju, na temelju te usporedbe može se zaključiti da je razina dampinga niža, oko 30 %. U tom smislu prvo treba napomenuti da je u reviziji nakon isteka mjera točna razina dampinga manje važna nego u ispitnom postupku u kojem se određuje razina pristojbe. Drugo, kako je prethodno objašnjeno u uvodnim izjavama 30. – 33., izračun Komisije temelji se na „stvarnim” podacima o uobičajenoj vrijednosti provjerenih turskih proizvođača koji surađuju te su one detaljno uspoređene s kineskim izvoznim cijenama. Stoga se podatci na kojima Komisija temelji svoj izračun smatraju puno pouzdanijima i preciznijima od procjena koje predlaže udruženje u svojim primjedbama na objavu.

(40)

Tijekom saslušanja sa službenikom za saslušanja tri uvoznika također su tvrdila da nije bilo dampinga. Svoju tvrdnju temelje na činjenici da je Komisija utvrdila da su prosječne prodajne cijene kineskog proizvođača izvoznika koji surađuje za više važnih tržišta izvan EU-a niže od prosječnih prodajnih cijena za tržište Unije. Ta se tvrdnja mora odbaciti jer je damping prodaja na određenom tržištu po cijenama ispod uobičajene vrijednosti, a ne po cijenama nižima od cijena ostvarenih na drugim tržištima trećih zemalja.

(41)

Nastavno na nalaz o postojanju dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije ispitana je vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju stavljanja mjera izvan snage i analizirani su sljedeći elementi: proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u Kini; obujam i cijene dampinškog uvoza iz Kine; privlačnost tržišta Unije u odnosu na uvoz iz Kine.

(42)

Tijekom velikog dijela razdoblja ispitnog postupka revizije (RIPR) u EU-u nikakve mjere nisu bile na snazi jer su bile poništene (vidjeti uvodnu izjavu 2.). Tijekom toga razdoblja bez mjera u razdoblju 2011./2012. zabilježen je najveći obujam uvoza nakon kojega je, tijekom preostalog dijela razdoblja ispitnog postupka revizije, uslijedio pad. Time se zapravo, umjesto pravoga porasta/pada potrošnje, odražava učinak stvaranja zaliha koji se pripisuje visokoj razini kineskog uvoza koji se odigrao između ožujka i srpnja 2012., kada te mjere nisu bile na snazi.

(43)

Što se tiče ukupnog kineskog proizvodnog i neiskorištenog kapaciteta Komisija nije dobila podatke ni od jednog kineskog proizvođača ili neke druge zainteresirane strane. U skladu s člankom 18. Osnovne uredbe Komisija je svoje nalaze izvela na temelju dostupnih činjenica.

(44)

Prema izvješću koje je objavila Agencija za inozemnu poljoprivredu Ministarstva poljoprivrede SAD-a (FSA/USDA), uključenom u zahtjev za reviziju i dostupnom javnosti (7), iznos svježih mandarina namijenjenih preradi, tj. proizvodnja konzerviranih mandarina u Kini povećala se za 27 % između razdoblja 2009./2010. (520 000 tona) i razdoblja ispitnog postupka revizije (660 000 tona). U proizvodnji kineskih konzerviranih mandarina prisutan je sličan trend. Prema tom izvješću Kina je povećala proizvodnju konzerviranih mandarina s 347 000 tona u razdoblju 2009./2010. na 440 000 tona u razdoblju ispitnog postupka revizije. U tome se izvješću nadalje procjenjuje da je kineska domaća potrošnja konzerviranih mandarina u razdoblju 2013./2014. iznosila približno 100 000 – 150 000 tona. Budući da se u drugom javno dostupnom izvoru domaća potrošnja procjenjuje na 50 000 – 100 000 tona (8), čini se razumnim procijeniti domaću potrošnju na 100 000 tona. Uzimajući u obzir prethodno iznesene podatke, količina kineskih konzerviranih mandarina dostupnih za izvoz u razdoblju ispitnog postupka revizije može se procijeniti na približno 340 000 tona.

(45)

U drugim dostupnim izvorima navode se nešto drukčije procjene u pogledu iznosa kineskih konzerviranih mandarina dostupnih za izvoz u razdoblju od 2009. do 2014. (9). Međutim, unatoč razlikama, u svim se procjenama navodi da je u razdoblju od 2009. do 2013. za izvoz bilo dostupno najmanje 300 000 tona kineskih konzerviranih mandarina. Ni u jednom izvoru nije navedeno da bi se količina kineskih konzerviranih mandarina dostupnih za izvoz mogla u budućnosti znatno smanjiti.

(46)

Čak i da je uvoz iz Kine tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bio 19 253 tone, podaci o uvozu iz početnog ispitnog postupka koji se odnose na razdoblje od 2002. do 2007. pokazuju da kineski proizvođači mogu na tržište Unije isporučiti više od 60 000 tona po sezoni, što potvrđuju podaci Eurostata o uvozu koji se odnose na sezonu 2011./2012. Osim toga, visoka razina uvoza u razdoblju 2011./2012., u kojoj se mjere uglavnom nisu primjenjivale (točnije, od 22. ožujka 2012.), pokazuje da je Unija privlačno tržište za kineske proizvođače u smislu cijena te da će, ako se sadašnje antidampinške mjere stave izvan snage, na tržište Unije stići znatne količine kineskog dampinškog uvoza.

(47)

Činjenica da je u razdoblju 2002./2007. (kada se nisu provodile nikakve antidampinške mjere) Kina u Uniju izvozila prosječno znatno više konzerviranih mandarina po sezoni (za 36 %) nego u razdoblju 2009./2013. (kada su pristojbe bile na snazi, osim od 22. ožujka 2012. do 23. veljače 2013.), iako su ukupne količine dostupne za kineski izvoz diljem svijeta bile niže u prvome razdoblju nego u drugome, dodatno potvrđuje vjerojatnost da će kineski proizvođači, stave li se ove mjere izvan snage, svoje izvozne količine za Uniju povećati na razine koje su zabilježene tijekom početnog ispitnog postupka.

(48)

Kada je riječ o izvozu u treće zemlje, ispitni je postupak pokazao da su tijekom ispitnog postupka revizije prosječne izvozne prodajne cijene trgovačkih društava koja surađuju za nekoliko važnih tržišta (poput Japana, Malezije, Filipina i Tajlanda) bile niže od prosječnih prodajnih cijena za Uniju. Stoga se može očekivati da će u izostanku mjera taj proizvođač izvoznik koji surađuje barem dio tog izvoza preusmjeriti u Uniju.

(49)

Vjerojatnost preusmjeravanja kineskog izvoza u Uniju dokazuju i kineske izvozne statistike koje se odnose na pripremljene i/ili konzervirane agrume u hermetički zatvorenim spremnicima. Točnije, na temelju tih statistika procjenjuje se da je, tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, približno 20 000 tona dotičnog proizvoda prodano izvozim odredištima na kojima su prosječne cijene niže od onih koje se postižu u EU-u, čak iako na uvoz iz Kine na tim tržištima nisu bile primjenjive nikakve antidampinške pristojbe. Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije ta bi količina bila jednaka domaćoj prodaji industrije Unije i 71 % ukupne proizvodnje u Uniji. Drugim riječima, na temelju sadašnje veličine europskog tržišta konzerviranih mandarina (ukupna potrošnja u EU u iznosi 44 523 tone) i u skladu s podacima iz kineskih izvoznih statistika, količina sadašnjeg kineskog izvoza u EU, zajedno s mogućom količinom za čije preusmjeravanje u Uniju postoji ekonomska računica, gotovo bi potpuno zadovoljila potražnju za konzerviranim mandarinama u Uniji.

(50)

Ispitnim je postupkom potvrđeno da je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kineski uvoz nastavio ulaziti na tržište Unije po dampinškim cijenama. S obzirom na nastavak dampinga, činjenicu da je tržište Unije značajno tržište koje je kineskim izvoznicima u prošlosti bilo zanimljivo, zatim kineske proizvodne kapacitete koji premašuju ukupnu potrošnju u Uniji, kao i dokazanu volju i sposobnost kineskih proizvođača za ubrzano povećanje izvoza u Uniju ako za to bude poticaja, zaključuje se da postoji vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju ukidanja mjera.

(51)

Mandarine se beru na jesen i zimi, pri čemu sezona berbe i obrade počinje početkom listopada, a završava približno krajem siječnja (kod nekih varijeteta u veljači ili ožujku) sljedeće godine. Većina kupoprodajnih ugovora (na primjer, oni koji se sklapaju s nepovezanim uvoznicima) sklapaju se u prvim mjesecima svake sezone. U industriji konzerviranih mandarina praksa je za svrhe usporedbe uzimati sezonu (razdoblje od 1. listopada jedne godine do 30. rujna sljedeće godine). Kao i u početnom ispitnom postupku, Komisija je ovu praksu usvojila za svoje analize.

(52)

Tijekom razdoblja revizije ispitnog postupka, istovjetni je proizvod u Uniji proizvelo pet proizvođača iz Unije. Ukupna proizvodnja istovjetnog proizvoda u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bila je izračunana na temelju odgovora na upitnik koje su dostavila četiri pojedinačna proizvođača, što je potvrđeno prilikom provjere na licu mjesta. Proizvodnja preostalog proizvođača koji nije surađivao na odgovarajući način i nije bio podvrgnut provjeri na licu mjesta, temeljila se na odgovoru na upitnik koji je taj proizvođač dostavio i koji je uspoređen sa zahtjevom. Na temelju toga je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije procijenjena na oko 28 500 tona.

(53)

Donesen je zaključak da prethodno navedeni proizvođači iz Unije, koji predstavljaju ukupnu proizvodnju u Uniji, čine industriju Unije u skladu sa značenjem članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe.

(54)

Potrošnja u Uniji izračunana je na temelju podataka o uvozu kako ih je objavio Eurostat na razini TARIC-a (integrirana tarifa Europske unije) pa se ona stoga točno podudara s definicijom dotičnog proizvoda te na temelju obujma prodaje industrije Unije u EU-u.

(55)

Mora se napomenuti da, iako se ova analiza temelji na sezonama, a ne na kalendarskim godinama, gornja metodologija ne mora nužno odražavati potrošnju na razini industrijskog korisnika/potrošača. S obzirom na sezonski karakter glavne sirovine (svježe voće), u ovome je sektoru i kod uvoznika i kod proizvođača iz Unije uobičajena praksa stvarati zalihe kada se svježe voće konzervira, a prerađene proizvode prodavati distributerima ili industrijskim korisnicima čitave godine. Stoga na potrošnju mogu katkad utjecati učinci stvaranja zaliha.

(56)

Na temelju toga, tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 1.

(57)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja agruma u Uniji u prosjeku je bila niža od 70 000 tona. Međutim, uvoz je dosegnuo najvišu razinu u razdoblju 2011./2012., nakon čega je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uslijedio pad. Taj razvoj događaja zapravo odražava učinak stvaranja zaliha, a ne pravi porast/pad potrošnje, te se pripisuje visokoj razini kineskog uvoza u razdoblju od ožujka do srpnja 2012., kada te mjere privremeno nisu bile na snazi (vidjeti uvodnu izjavu 2.). Najveći obujam uvoza u razdoblju 2011./2012. kompenziran je manjim obujmom uvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, što je dovelo i do manje potrošnje u Uniji.

(58)

Neki su uvoznici tvrdili da nisu stvarali zalihe. Tvrdili su i to da su već od 6. listopada 2011. kad je nezavisni odvjetnik dostavio svoje mišljenje u predmetu C-338/10 bili uvjereni da će Sud poništiti te mjere. Stoga su odgodili carinjenje dotičnog proizvoda dok Sud ne donese pravomoćnu presudu.

(59)

U tom kontekstu treba podsjetiti da se stvaranje zaliha može definirati kao gomilanje i skladištenje rezervnih zaliha. Podaci kojima Komisija raspolaže ukazuju na to da se od poništenja mjera 22. ožujka 2012. dotični proizvod uvozio u velikim količinama do srpnja 2012.: u prosjeku gotovo 9 000 tona mjesečno. Otad do kraja RIPR-a prosječna razina uvoza smanjila se na svega oko 1 650 tona mjesečno, što je oko 2 000 tona manje mjesečno u usporedbi s prosječnom razinom uvoza u razdoblju koje je prethodilo poništenju mjera. Komisija je zaključila da su u cilju postizanja takve znatne razine mjesečnog uvoza tijekom razmjerno kratkog razdoblja uvoznici gomilali velike količine dotičnog proizvoda. To su, uostalom, potvrdili i neki uvoznici, koji su priznali da su odgađali carinjenje kad su bili sigurni da će se antidampinške pristojbe poništiti. Stoga se tvrdnja da uvoznici nisu stvarali zalihe morala odbaciti.

(60)

S obzirom da je u ispitnom postupku surađivala samo jedna skupina kineskih izvoznika i da ta skupina čini približno 12 % – 20 % ukupnog uvoza iz Kine tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije (postotak je dan u rasponu zbog povjerljivosti), zaključeno je da su za obujme uvoza i uvozne cijene najtočniji i najbolji izvor podataka bili podaci Eurostata (prema potrebi, na razini oznake TARIC (integrirana tarifa Europske unije). Ipak su ispitane i cijene pojedinačnog kineskog izvoznika koji surađuje.

(61)

Obujam kineskog uvoza i odgovarajući tržišni udjeli kretali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 2.

(62)

Nakon uvođenja antidampinških mjera u 2008., obujam kineskog uvoza općenito se smanjivao. Podsjeća se da je uvoz tijekom razdoblja početnog ispitnog postupka (2006./2007.) iznosio 56 108 tona.

(63)

Kako je prethodno objašnjeno, kod uvoza je ipak postignut najveći obujam u 2011./2012. Taj najveći obujam očigledno je uzrokovan poništenjem antidampinških mjera u ožujku 2012. Štoviše, analizom mjesečnog razvoja kineskog uvoza na temelju podataka Eurostata, iako je mjesečni kineski uvoz općenito kolebao između 2 000 i 6 000 tona, u razdoblju od ožujka 2012. i srpnja 2012. on dostiže između 6 000 i 12 000 tona (u prosjeku gotovo 9 000 tona mjesečno). U tom pogledu treba napomenuti da su mjere poništene u ožujku 2012. i ponovo uvedene u veljači 2013., ali je evidentiranje uvedeno 29. lipnja 2012. (10), što je na uvoz imalo negativan učinak.

(64)

Slično obujmu uvoza, negativan je trend tijekom razmatranog razdoblja pratio i kineski tržišni udio koji se s 71 % smanjio na 43 %. Čak i kada se uzme u obzir utjecaj neuobičajenog obujma kineskog uvoza u 2011./2012. i razdoblje ispitnog postupka revizije, tržišni su se udjeli smanjili s oko 70 % u 2009./2010. na prosječnih 55 % u sljedećim godinama.

(65)

Kako je vidljivo iz prethodne tablice, cijene kineskog uvoza povećale su se tijekom razmatranog razdoblja za 37 %. No mora se napomenuti da su se cijene do razdoblja 2011./2012. znatno povećale te da su se zatim tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije smanjivale.

(66)

Budući da je obujam uvoza jedinog izvoznika koji je surađivao činio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije samo približno 12 % – 20 % kineskog uvoza (postotak je dan u rasponu zbog povjerljivosti), obaranje cijena je na temelju statističkih podataka o uvozu razmatrano i za sveukupan kineski izvoz.

(67)

U tu su svrhu ponderirane prosječne prodajne cijene proizvođača iz Unije koji su surađivali za nepovezane kupce na tržištu Unije uspoređene s odgovarajućim ponderiranim prosječnim cijenama CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) uvoza iz Kine kako ih navodi Eurostat. Te cijene CIF prilagođene su kako bi se njima obuhvatili svi troškovi povezani s carinjenjem, odnosno carinska tarifa i troškovi nakon uvoza.

(68)

Usporedba na temelju toga pokazala je da je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uvoz dotičnog proizvoda snizio cijene industrije Unije za 4,8 %, ako se izračunom uzme u obzir utjecaj antidampinških mjera na snazi. No ako se u obzir uzmu uvozne cijene bez antidampinških pristojbi, marža obaranja cijena doseže 28 %.

(69)

Ako se razmatraju odgovarajuće prilagođene uvozne cijene koje je dostavio kineski izvoznik koji surađuje, za razdoblje tijekom ispitnog postupka revizije može se utvrditi marža obaranja cijena od 14 % ako se u obzir uzmu antidampinške mjere na snazi. Kada se odbije smanjenje zbog učinka antidampinških pristojba, stopa obaranja cijena dostiže razinu od 20 %. Mora se napomenuti da se većina tih uvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije ostvarila kada su mjere bile poništene.

(70)

Tijekom razmatranog razdoblja obujma uvoza iz ostalih trećih zemalja nikada nije imao tržišni udio veći od 11,2 %. Većina tog uvoza (najmanje 89 % tijekom razmatranog razdoblja) bila je iz Turske.

Tablica 4.

(71)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe, ispitivanje učinka dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je ocjenu svih gospodarskih čimbenika i pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(72)

Iako je svih pet proizvođača iz Unije dostavilo odgovore na upitnik, smatralo se da se odgovor na upitnik koji je dostavio jedan od proizvođača ne može u potpunosti upotrijebiti jer njegov odgovor nije potvrđen tijekom provjere na licu mjesta. Stoga se analiza temeljila na sljedećoj metodologiji.

(73)

Makroekonomski pokazatelji (proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, zaposlenost, produktivnost, rast, visina dampinške marže i oporavak od učinaka prethodnog dampinga) ocijenjeni su na razini čitave industrije Unije. Ta se ocjena temeljila na podacima koje su dostavila četiri proizvođača iz Unije koji su u potpunosti surađivali. U slučaju proizvođača čiji odgovor na upitnik nije potvrđen, ocjena je izvedena na temelju podataka koje je taj proizvođač dostavio i koji su, koliko je to bilo moguće, provjereni usporedbom s podacima koju su bili uključeni u zahtjev te njegovim revidiranim financijskim izvještajima.

(74)

Analiza mikroekonomskih pokazatelja (zalihe, prodajne cijene, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat od ulaganja, sposobnost prikupljanja kapitala te plaće) provedena je na razini četiri proizvođača iz Unije koji su surađivali u potpunosti. Ta se ocjena temeljila na njihovim podacima koji su službeno potvrđeni tijekom provjere na licu mjesta.

(75)

Proizvodnja se tijekom razmatranog razdoblja znatno povećala, i to s približno 12 000 tona na gotovo 29 000 tona tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. U sezoni 2009./2010. obujam proizvodnje bio je malen jer je na industriju Unije još utjecao dampinški uvoz kineskih konzerviranih mandarina koje su bile uvezene u prethodnoj sezoni te činjenica da je imala zalihe iz prethodne sezone dok antidampinške mjere nisu bile na snazi. Proizvodnja se povećala u sezoni 2010./2011. nakon što je novi kineski uvoz obuhvaćen antidampinškom mjerom na snazi.

(76)

Budući da se proizvodni kapacitet Unije tijekom tog razdoblja nije mijenjao, iskorištenost kapaciteta povećala se u skladu s njim, ali se ipak sustavno zadržala ispod 50 %.

(77)

Jedno europsko trgovačko udruženje tvrdilo je da je jedan proizvođač iz Unije obustavio proizvodnju od 2012./2013. te da su taj i druga dva proizvođača u teškoj financijskoj situaciji. Zbog toga se tvrdi da su brojke koje se odnose na proizvodnju i proizvodni kapacitet/iskorištenost bile umjetno uvećane.

(78)

U tom smislu prvo treba podsjetiti da su informacije prikupljene tijekom ispitnog postupka ukazivale na to da su svi proizvođači iz Unije koji čine dio industrije Unije proizvodili u svim sezonama tijekom razmatranog razdoblja. Prvu tvrdnju da je jedan proizvođač obustavio proizvodnju tijekom RIPR-a stoga treba odbaciti.

(79)

U pogledu navodne teške financijske situacije proizvođača iz Unije jedan proizvođač iz Unije doista je tijekom razmatranog razdoblja bio predmet stečajnog postupka. Međutim, ispitni postupak pokazao je da se razina proizvodnje tog proizvođača znatno povećala u razmatranom razdoblju, dok mu je kapacitet ostao isti. Stoga je zaključeno da stečajni postupak nije negativno utjecao na proizvodnju tog proizvođača. Nad druga dva proizvođača iz Unije pokrenut je stečajni postupak, ali tek nakon razmatranog razdoblja. Time se u stvari potvrđuje zaključak (vidjeti uvodne izjave od 96. do 98.) da se šteta nastavila i da je industrija Unije i dalje bila u osjetljivoj financijskoj situaciji.

(80)

Tijekom razmatranog razdoblja prodaja industrije Unije nepovezanim kupcima na tržištu Unije povećala se za 35 %.

(81)

Tijekom razmatranog razdoblja trend rasta pratio je i tržišni udio industrije Unije. Uzimajući u obzir čak i učinak stvaranja zaliha na razinu potrošnje u Uniji u 2011./2012. i tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, tržišni se udio povećao s približno 23 %, s početka toga razdoblja, na prosječno 35 % u posljednje dvije razmatrane godine.

(82)

Tijekom razmatranog razdoblja povećale su se zaposlenost i produktivnost, što je odraz sveukupnog povećanja proizvodnje i obujma prodaje. Povećanje produktivnosti u razdoblju 2010./2011. bilo je povezano s većim obujmima proizvodnje, koji su bili posljedica činjenice da su u tome razdoblju antidampinške mjere na snazi postigle potpuni učinak.

(83)

Gornji podaci o zaposlenosti izraženi su u ekvivalentima punoga radnoga vremena i stoga ne odgovaraju apsolutnom broju dotičnih sezonskih radnih mjesta. Kako bi se stekao bolji dojam o količini uključenih radnih mjesta, mora se napomenuti da je podatak za razdoblje ispitnog postupka revizije ekvivalent punoga radnoga vremena za približno 2 400 sezonskih radnih mjesta.

(84)

Industrija Unije uspjela je ostvariti korist od rasta na tržištu Unije do 2011. Međutim, čim su mjere koje su bile nametnute Kini poništene (vidjeti uvodnu izjavu 2.), a kineski uvoz preplavio je tržište Unije, industrija Unije znatan je dio svojega tržišnog udjela izgubila. Nakon što su pristojbe ponovo uvedene, industrija Unije mogla je povratiti svoj izgubljeni tržišni udio, iako po cijenu loše financijske situacije.

(85)

Damping se u znatnoj mjeri nastavio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, kako je prethodno objašnjeno u točki 3.2.5. (vidjeti uvodne izjave 34. i 35.).

(86)

Kada je riječ o učinku visine stvarne dampinške marže na industriju Unije, s obzirom na obujam dampinškog uvoza iz Kine, taj se učinak ne može smatrati zanemarivim. Napominje se da je industrija Unije i dalje na putu oporavka od prethodnih dampinga, posebno u smislu iskorištenosti kapaciteta i profitabilnosti (u usporedbi s početnim ispitnim postupkom).

(87)

Proizvođači iz Unije u posljednje su dvije sezone svoje zalihe znatno povećali. To je odraz činjenice da se u razmatranom razdoblju proizvodnja više povećala od prodaje.

(88)

U razdoblju revizije industrija Unije uspjela je povećati svoje prodajne cijene u EU-u za 11 %. To je povećanje bilo izrazito do 2011./2012., ali su se zatim cijene tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije smanjivale. To se pripisuje visokoj razini kineskog uvoza u razdoblju od ožujka do srpnja 2012., kada mjere nisu bile na snazi, te obaranju cijena industrije Unije cijenama dotičnog proizvoda iz Kine.

(89)

Tijekom razmatranog razdoblja profitabilnost industrije Unije prvo se znatno povećala u razdoblju od 2010./2011. do 2011./2012. Međutim, u razdoblju ispitnog postupka revizije industrija Unije ponovno je stvarala gubitke.

(90)

Poboljšanje profitabilnosti bilo je jasno povezano s činjenicom da je u godinama nakon uvođenja antidampinških mjera industrija Unije uspjela povećati obujam svoje prodaje i proizvodnje kao i prodajnu cijenu. Povratak stanja stvaranja gubitaka u razdoblju ispitnog postupka revizije posljedica je nižih prodajnih cijena zbog iznenadnog priljeva kineskog uvoza nakon što je Sud Europske unije poništio pristojbe.

(91)

U tome kontekstu treba podsjetiti da je u razdoblju između ožujka i srpnja 2012. znatan obujam kineskih proizvoda uvezen bez antidampinške pristojbe. Nadalje, utvrđeno je da je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kineski uvoz znatno snižavao cijene u Uniji, posebno kada se odbije učinak antidampinških pristojba. To je uzrokovalo opći pad cijena koji je zatim doveo do situacije stvaranja gubitaka za industriju Unije.

Tablica 11.

(92)

Razvoj novčanog toka tijekom razmatranog razdoblja, a posebno u posljednje dvije analizirane godine, uglavnom odgovara razvoju sveukupne profitabilnosti industrije Unije u vezi s učinkom povećanja zaliha.

(93)

Tijekom razmatranog razdoblja dio industrije Unije ulagao je u održavanje i optimizaciju postojećih proizvodnih strojeva. Obujam ulaganja posebno se povećao u razdoblju 2011./2012., najvjerojatnije potaknut razinom dobiti tijekom i neposredno nakon te godine. To je ulaganje uglavnom proveo jedan proizvođač iz Unije kako bi osigurao izvor sirovina koji će nadopuniti postojeće, te kako bi poboljšao poštovanje propisa o zaštiti okoliša. Povrat od ulaganja tijekom razmatranog razdoblja strogo je slijedio kretanja profitabilnosti.

(94)

Dio se industrije Unije suočio tijekom razmatranog razdoblja s poteškoćama prikupljanja kapitala, ali je konačno svoj dug uspio restrukturirati.

(95)

Prosječne razine plaća ostale su tijekom razmatranog razdoblja prilično stabilne, a jedinični se trošak proizvodnje smanjio.

(96)

Analiza štete pokazuje da se u razmatranom razdoblju stanje industrije Unije poboljšalo. Uvođenjem antidampinških mjera krajem 2008. omogućilo se industriji Unije da se polako ali sigurno oporavi od štetnih učinaka dampinga i nastavi iskorištavati svoj potencijal na tržištu Unije. Korist industrije Unije od tih mjera najbolje se vidi iz njezinih povećanih razina proizvodnje i prodaje te posebno razine dobiti.

(97)

No to se stanje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije promijenilo. Mjere su u ožujku 2012. bile poništene, a uvoz iz Kine obilno se povećavao sve do lipnja 2012., kada je uvoz podvrgnut evidentiranju. Uvoznici su poništenje antidampinških pristojbi iskoristili kako bi u razdoblju 2011./2012. nakupili zalihe i te proizvode tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije stavili na tržište EU-a po niskim cijenama. To je dovelo do znatnog općeg cjenovnog pritiska na tržište EU-a i posljedičnog ponovnog pogoršanja financijskog stanja industrije. Ta industrija doista nije imala nikakva izbora osim sniziti svoje cijene kako bi zadržala razinu prodaje. No to je za njezinu financijsku situaciju imalo ozbiljne posljedice.

(98)

Štetno stanje u kojem se industrija Unije i dalje nalazi najbolje se vidi u nizu negativnih financijskih pokazatelja, odnosno profitabilnosti i novčanom toku, u kombinaciji s visokom razinom zaliha i niskom iskorištenošću kapaciteta. U tom kontekstu spriječena su nova ulaganja i rast.

(99)

Jedno europsko trgovačko udruženje osporilo je nalaze o šteti na temelju tvrdnje da su se obujam prodaje, zapošljavanje i prodajne cijene industrije Unije te razina ulaganja jednog proizvođača iz Unije pozitivno razvijali u razmatranom razdoblju.

(100)

Tu tvrdnju, međutim, treba odbaciti. Naime, u skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe popis relevantnih ekonomskih pokazatelja koje bi trebalo ispitati nije potpun te jedan ili više tih čimbenika ne mora nužno predstavljati odlučujuću smjernicu u pogledu ispitivanja učinka dampinškog uvoza na industriju Unije. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 98., pokazatelji koje je naveo podnositelj zahtjeva nisu imali presudan utjecaj u donošenju zaključaka Komisije o štetnom stanju industrije Unije, već je zaključak o nastavku štete utemeljen na negativnim financijskim pokazateljima u pogledu profitabilnosti i novčanog toka u kombinaciji s visokim razinama zaliha i niskom iskorištenošću kapaciteta.

(101)

Ako se mjere budu morale staviti izvan snage, očekuje se povećanje obujma uvoza i dodatne štete za industriju Unije. To se temelji na sljedećim elementima.

(102)

Prethodno navedena analiza (vidjeti uvodnu izjavu 44.) pokazuje da, iako su se obujmi kineskog izvoza u Uniju nakon uvođenja mjera krajem 2008. znatno smanjili, kineski proizvođači i dalje proizvode znatne količine dotičnog proizvoda od kojih je većina namijenjena izvozu.

(103)

U smislu projiciranih obujma i cijena, jasno je da tržište Unije nastavlja biti privlačno za kineske proizvođače izvoznike. Kao prvo, u smislu obujma, tržište Unije treće je najveće svjetsko tržište za kineske konzervirane mandarine. Osim toga, razvoj situacije nakon poništavanja mjera pokazuje da su kineski izvoznici sposobni na tržište Unije brzo izvesti znatne količine dotičnog proizvoda čak i bez potrebe za preusmjerivanjem svojih prodaja s drugih tržišta. I na kraju ovoga dijela treba na temelju podataka o uvozu iz početnog ispitnog postupka napomenuti da Kina može na tržište Unije lako izvesti više od 60 000 tona po sezoni, a to odgovara iznosu od gotovo 90 % prosječne potrošnje u Uniji u razmatranom razdoblju.

(104)

Da je Kina zbog stavljanja mjera izvan snage doista povećala svoj izvoz u EU, na tržištu EU-a bi u srednjoročnom razdoblju najvjerojatnije došlo do općeg pada cijena. Time bi se proizvođače iz EU-a stavilo u još teži položaj, koji se opisuje u nastavku.

(105)

S druge strane, kada je riječ o cijenama, iz kineske baze podataka (11) može se zaključiti da je u prošlosti Kina izvozila znatne količine u treće zemlje po cijenama nižima od izvoznih cijena za EU. Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije u te treće zemlje izvezeno je približno 20 000 tona, što je činilo 71 % ukupne proizvodnje industrije Unije. Zbog privlačnosti tržišta EU-a u smislu cijena, zaključuje se da će, ako se mjere ukinu, kineski izvoznici vjerojatno te količine preusmjeriti na unosnije tržište Unije.

(106)

Nadalje, na temelju prethodno opisane analize (vidjeti uvodne izjave 68. i 69.) može se zaključiti da su se zbog kineskog uvoza na tržište Unije tijekom RIPR-a znatno snizile cijene proizvođača iz Unije, posebno ako se odbije učinak antidampinških pristojbi. Čak i uz povećanje kineskih uvoznih cijena u 2011./2012. dok mjere nisu bile na snazi, njihova je razina prema podacima Eurostata i dalje bila znatno ispod razine cijena u EU-u. S obzirom na to, visina razlike u cijenama u 2011./2012. zapravo se mogla usporediti s RIPR-om.

(107)

Tržište pripremljenih ili konzerviranih agruma cjenovno je vrlo konkurentno jer se tržišno natjecanje uglavnom svodi na razliku u cijenama. To je dodatno potkrijepljeno činjenicom da se prodaja obično ostvaruje u relativno velikim količinama. Da se jeftin i dampinški uvoz stavi na tržište Unije u znatnim količinama, to bi izravno utjecalo na opću razinu cijena na tržištu Unije, što bi dovelo do sveukupnog pada cijena.

(108)

Poništavanje antidampinških pristojba na kraju razmatranog razdoblja savršen je primjer toga što bi se dogodilo da mjere prestanu važiti.

(109)

Čim je Sud Europske unije poništio mjere i dok se na uvoz nije počelo primjenjivati evidentiranje, obujam kineskog uvoza brzo se i znatno povećavao. Zbog prisutnosti obilnih količina tog jeftinog uvoza na tržištu Unije proizvođači iz Unije bili su prisiljeni na smanjivanje cijena kako bi održali svoj položaj u smislu obujma prodaje i proizvodnje, zbog čega su počeli ostvarivati gubitke.

(110)

To je bio rezultat uvoza izuzetog od antidampinške pristojbe tijekom razdoblja od samo pet mjeseci. Očito je da bi izravne posljedice te situacije za industriju Unije bile još i teže u slučaju isteka mjera. Da su se nastavile uvoziti velike količine po niskim cijenama, šteta koja bi zadesila industriju Unije vjerojatno bi bila još veća. Proizvođači iz Unije suočili bi se s padom cijena i obujma proizvodnje i prodaje, što bi dovelo do povećanih gubitaka. Izračun obaranja cijena koji se temelji na podacima navedenima u točki 4.4.2. (vidjeti uvodne izjave 68. i 69.), ali bez antidampinških pristojbi, ukazuje na razinu obaranja cijena višu od 20 %.

(111)

Jedno europsko trgovačko udruženje tvrdilo je da industrija Unije ne bi pretrpjela štetu da su mjere stavljene izvan snage jer bi se u budućnosti mogao očekivati niži obujam uvoza dotičnog proizvoda. Ta je tvrdnja bila utemeljena na sljedećim razlozima: prvo, domaća potrošnja svježeg voća u Kini u budućnosti bi se povećala, kao i kineski izvoz svježeg voća u Rusiju; drugo, očekivalo se da će se domaća potrošnja konzerviranih mandarina u Kini također povećati; treće, statistički podaci Eurostata potvrđuju prethodno navedeno jer ukazuju na smanjenje uvoza dotičnih proizvoda od sezone 2012./2013.

(112)

Te bi tvrdnje, međutim, također trebalo odbaciti zbog sljedećih razloga:

(113)

Isto europsko trgovačko udruženje tvrdilo je i to da će se zbog raspoloživosti većih količina svježeg voća na tržištu Unije, vjerojatno uzrokovane ruskim embargom, smanjiti cijena tog voća, što će industriji Unije omogućiti da dodatno poveća svoju konkurentnost.

(114)

Međutim, ta je tvrdnja samo nagađanje i nije potkrijepljena dokazima. Čak i ako se cijene sirovina smanje u budućnosti, to nije dovoljan razlog da se ne uklone negativni učinci dampinškog uvoza na stanje industrije Unije. Štoviše, smatra se da će se bez održavanja mjera dampinški uvoz nastaviti u znatnom obujmu te uzrokovati daljnju štetu industriji Unije. To bi, ovisno o slučaju, industriju Unije spriječilo da potpuno ostvaruje korist pozitivnih učinaka svih budućih smanjenja cijene svojih sirovina. Tvrdnja je zato odbačena.

(115)

Temeljem toga se zaključuje da bi prestanak važenja mjera za uvoz iz Kine po svemu sudeći rezultirao nastavkom nanošenja štete industriji Zajednice.

(116)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe, ispitano je bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protiv interesa Unije u cjelini. Odlučivanje o interesu Unije temeljilo se na razmatranju različitih interesa, odnosno, s jedne strane, interesa industrije Unije i, s druge strane, interesa uvoznika i drugih strana.

(117)

Treba podsjetiti kako se u početnom ispitnom postupku smatralo da donošenje mjera nije protivno interesu Unije. Nadalje, zbog činjenice da je taj ispitni postupak zapravo revizija te se stoga njime analizira stanje u kojem su se antidampinške mjere već primjenjivale, moguće je procijeniti sve nepotrebne negativne utjecaje aktualnih antidampinških mjera na uključene strane.

(118)

Na temelju toga ispitano je može li se, usprkos zaključcima o vjerojatnosti nastavka štetnog dampinga, zaključiti da zadržavanje mjera u ovom određenom slučaju ne bi bilo u interesu Unije.

(119)

Industrija Unije, koju čini pet proizvođača u ruralnim područjima Španjolske, ostvarila je tržišni udio i mogla je tijekom razmatranog razdoblja kada su mjere bile na snazi povećati cijenu dotičnog proizvoda na razinu koja bi joj omogućila da povrati rentabilnost ili profitabilnost poslovanja. Na isti su se način poboljšali obujam proizvodnje i zapošljavanje. Stave li se mjere izvan snage, industrija će biti u puno gorem stanju, kako je prethodno opisano (vjerojatnost ponavljanja štete), u smislu nižih prodajnih cijena i dodatnih gubitaka (vidjeti uvodnu izjavu 110.). Otežana bi bila i nova ulaganja usmjerena na konsolidiranje tih društava i povećanje njihove konkurentnosti na tržištu dotičnog proizvoda. Nastavak provođenja mjera bio bi u interesu industrije Unije i trebao bi joj pomoći da dodatno iskoristi svoje potencijale na tržištu Unije na temelju ponovno uspostavljene konkurentnosti.

(120)

Kako je prethodno spomenuto u uvodnoj izjavi 10., s obzirom na očigledno visok broj nepovezanih uvoznika, provedeno je uzorkovanje. Uvoznici se uglavnom nalaze u Njemačkoj, ali i u drugim zemljama kao što su, primjerice, ali ne isključivo, Ujedinjena Kraljevina, Nizozemska ili Češka.

(121)

U ispitnom postupku surađivala su dva trgovačka društva koja su tijekom razmatranog razdoblja uvozila dotični proizvod. Ukupno poslovanje s konzerviranim agrumima tih strana činilo je 3,8 % njihova ukupnog prometa. Iako poslovanje povezano s konzerviranim agrumima nije najprofitabilniji dio poslovanja tih uvoznika, ono je sastavni dio njihove poslovne opcije koja se sastoji od ponude široke palete proizvoda određenim kupcima (npr. lanci supermarketa) u cilju osiguranja velikih ugovora u okviru kojih se manje profitabilni proizvodi kompenziraju prodajom drugih proizvoda i ekonomije razmjera.

(122)

Činilo se da nema nikakvih naznaka da bi nastavak provođenja mjera imao ikakav značajan negativan učinak na djelatnosti ta dva uvoznika. Oni o tom proizvodu ne ovise, a lanac opskrbe prilagodio se troškovima povezanima s antidampinškom pristojbom. Nadalje, prema ispitnom postupku, tim mjerama nije zatvoreno tržište Unije za kineske izvoznike jer su se tijekom čitavog razmatranog razdoblja uvozile znatne količine dotičnog proizvoda, unatoč postojanju mjera.

(123)

Drugi je uvoznik tvrdio da antidampinške pristojbe negativno utječu na njegovo poslovanje s konzerviranim agrumima. Budući da taj uvoznik nije dostavio provjerljive podatke, smatra se da negativan učinak koji nastavak antidampinških mjera može imati na te strane ne bi nadmašio pozitivan učinak mjera na industriju Unije.

(124)

Neke su strane ukazale na nedostatak proizvodnog kapaciteta industrije Unije. Treba napomenuti da bi povlačenje pristojbi moglo dovesti do stanja u kojemu bi alternativni izvori nabave morali obustaviti svoje aktivnosti, čime bi uvoznicima preostao samo jedan izvor nabave (uvoz iz Kine). Ipak, podsjeća se da lancima supermarketa i trgovcima na malo koristi zadržati sigurnost nabave za njihovo poslovanje. Štoviše, jedan od njih podržao je nastavak mjera kako bi imao konkurenciju i najmanje dva izvora nabave. Osim toga, industrija Unije, koja je još uvijek daleko od postizanja zadovoljavajuće razine iskorištenosti kapaciteta, ima kapacitet za daljnje opsluživanje tržišta Unije u okviru ponovne uspostave tržišnog natjecanja. Činjenica da industrija Unije trenutno ne zadovoljava 100 % potreba u Uniji ne može u ovom slučaju opravdavati ni nepoštene trgovačke prakse kineskih izvoznika ni stavljanje mjera izvan snage.

(125)

Jedno europsko trgovačko udruženje tvrdilo je da bi nastavak mjera neopravdano ograničio uobičajeni tijek poslovanja njegovih članova jer je njegov znatan dio povezan s trgovinom dotičnog proizvoda. U tom smislu treba napomenuti da je svrha antidampinških mjera ispraviti nepoštenu trgovinsku praksu, tj. damping, a ne ograničiti poslovanje. Podsjeća se da je Komisija došla do zaključka da je u ovom slučaju korektivna mjera i dalje nužna.

(126)

Za potrebe ove analize korisnici su podijeljeni u dvije kategorije: s jedne strane, kućanstva, a s druge strane, profesionalni/industrijski korisnici aktivni u sektorima poput proizvodnje napitaka, džemova ili jogurta te pekarstva ili pripreme i dostave hrane.

(127)

U ispitnom postupku nije se javila niti je surađivala nijedna strana koja pripada jednoj od tih kategorija ili zastupa njihove interese.

(128)

Jedan je uvoznik zastupao stajalište da bi antidampinške pristojbe uvedene za dotični proizvod bile u suprotnosti s tržišnim natjecanjem i da stoga ne bi bile u interesu potrošača iz Unije. U korist te tvrdnje nije priložen nikakav dokaz.

(129)

S obzirom na ograničeni udio koji dotični proizvod može imati u proračunu prosječnog kućanstva u Uniji, ne postoje nikakvi dokazi da bi eventualno povećanje potrošačke cijene koje bi bilo posljedica provođenja mjera, moglo nadmašiti pozitivan učinak mjera na industriju Unije.

(130)

Čak ako se i ne može osporiti da bi nastavak provođenja pristojba mogao, u smislu nižih marža, općenito negativno utjecati na neke profesionalne/industrijske korisnike, nema dokaza da su troškovi koji proizlaze iz dotičnog proizvoda (u usporedbi s njihovim ukupnim troškovima) znatni. Stoga nikakav negativan učinak nastavka provođenja ovih mjera u toj kategoriji korisnika ne bi bio nerazmjeran.

(131)

Pojedinačni dobavljači svježeg voća za industriju Unije i jedno udruženje takvih dobavljača izjavili su da su mjere u njihovu interesu te da bi bile korisne i u smislu novih ulaganja i zaposlenja. Voće koje se prodaje proizvođačima iz Unije važan je dodatan izvor prihoda za dobavljače, a u izostanku toga moglo bi doći do velikih poremećaja u poljoprivrednom sektoru dotičnih španjolskih pokrajina. Procjenjuje se da bi samo u pokrajini Valencija broj pogođenih članova zadruga bio veći od 2 000. U pogledu uključenih sezonskih poslova, uključujući prikupljanje, prijevoz i skladištenje voća, procjenjuje se da bi u regijama Valencija i Murcija zajedno najmanje 2 500 takvih poslova bilo pogođeno.

(132)

Iz podataka koje je dostavilo udruženje španjolskih dobavljača proizlazi da će se dobavljači vjerojatno suočiti sa stanjem u kojem neće moći prodati cijelu količinu satsuma mandarina namijenjenu Unijinoj industriji konzerviranja ako kineski uvoz premaši 60 000 tona, što se već dvaput dogodilo tijekom izvornog ispitnog postupka.

(133)

Jedno je europsko trgovačko udruženje trgovaca tvrdilo da dobavljači mogu očekivati subvencije za zbrinjavanje zaliha voća koje se ne može izvesti zbog embarga Rusiji. Međutim, podnositelj zahtjeva nije predočio nijedan dokaz koji bi potkrijepio tvrdnju o subvencijama. Osim toga, eventualne bi subvencije bile dostupne samo za neprodano voće namijenjeno izvozu u Rusiju, ali ne za voće koje nije prodano industriji Unije zbog štete koju je dotični proizvod prouzročio nakon prestanka važenja mjera. Tvrdnja je zato odbačena.

(134)

Ovim je ispitnim postupkom pokazano da postojećim antidampinškim mjerama tržište Unije nije zatvoreno za kineski uvoz, nego da se pridonijelo oporavku industrije Unije. Kako taj postupak oporavka još uvijek traje, nastavak provođenja mjera u interesu je industrije Unije. Ako bi se dopustilo da mjere prestanu vrijediti, postupak oporavka bi se zaustavio, profitabilne razine cijena postale bi nedostižne, a industrija Unije ostvarila bi velike gubitke. Osim toga, ugrozili bi se dodatni izvori prihoda za članove brojnih zadruga i sezonskih radnika u više ruralnih područja u kojima nema puno drugih mogućnosti zaposlenja.

(135)

Iz dostupnih se podataka čini se da postojeće mjere nisu imale važan negativan učinak na gospodarsku situaciju uvoznika u Uniji koji su surađivali u ispitnom postupku. S obzirom na dostupne podatke, ni učinak mjera na druge strane koje su se javile ili uvoznike, trgovce, korisnike i trgovce na malo ne može se smatrati znatnim. Svako eventualno povećanje cijena nastalo zbog nastavka provođenja antidampinških mjera, ne čini se nerazmjerno u usporedbi s koristima za industriju Unije koje se postižu uklanjanjem poremećaja u trgovini uzrokovanih dampinškim uvozom.

(136)

Uzimajući u obzir sve čimbenike prethodno navedene u uvodnim izjavama, zaključuje se da ne postoje uvjerljivi razlozi protiv zadržavanja trenutnih antidampinških mjera.

(137)

Sve su strane bile obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se smatra primjerenim da se postojeće mjere zadrže. Odobren im je i rok za dostavljanje primjedbi nakon objave. Podnesci i primjedbe propisno su uzeti u obzir ako su bili opravdani.

(138)

Slijedom prethodno navedenog, kako je utvrđeno člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz određenog konzerviranog voća podrijetlom iz Kine trebalo bi zadržati u razdoblju od dodatnih pet godina.

(139)

Neke su strane tvrdile da su mjere koje uključuju kvantitativni element (sustav kvota) bolje od antidampinških mjera. Tu se tvrdnju ne može podržati jer se u skladu s Osnovnom uredbom oblik mjere ne može mijenjati u ispitnom postupku revizije nakon isteka mjera. Tom se tvrdnjom ne mogu obezvrijediti ni nalazi u okviru ovog ispitnog postupka, i to zato što su zahtjevi za zadržavanje antidampinških mjera ispunjeni.

(140)

Neko trgovačko društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv svojega pravnog subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (13). Navedeni zahtjev mora sadržavati sve važne podatke kojima se dokazuje da takva promjena ne utječe na pravo tog društva na koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva toga društva ne utječe na njegovo pravo na korist od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, obavijest o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(141)

Odbor osnovan člankom 15. stavkom 1. Osnovne uredbe nije donio mišljenje,

(a)

nije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije (1. listopada 2012. do 30. rujna 2013.) ni tijekom razdoblja početnog ispitnog postupka (1. listopada 2006. do 30. rujna 2007.) izvozio u Uniju proizvod opisan u članku 1. stavku 1.;

(b)

nije povezan s nijednim proizvođačem izvoznikom u Narodnoj Republici Kini koji podliježe mjerama uvedenim ovom Uredbom; i

(c)

ili je doista izvozio u Uniju dotični proizvod ili je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne njegove količine u Uniju nakon kraja razdoblja ispitnog postupka revizije.