EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32014D0871

2014/871/EU: Odluka Vijeća od 1. prosinca 2014. o stajalištu koje treba zauzeti, u ime Europske unije, na osmoj Konferenciji stranaka Konvencije o prekograničnim učincima industrijskih nesreća u pogledu prijedloga izmjene Dodatka I. toj Konvenciji

SL L 349, 5.12.2014, p. 50–57 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Legal status of the document In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2014/871/oj

5.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 349/50


ODLUKA VIJEĆA

od 1. prosinca 2014.

o stajalištu koje treba zauzeti, u ime Europske unije, na osmoj Konferenciji stranaka Konvencije o prekograničnim učincima industrijskih nesreća u pogledu prijedloga izmjene Dodatka I. toj Konvenciji

(2014/871/EU)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 192. stavak 1. u vezi s člankom 218. stavkom 9.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)

Unija je stranka Konvencije o prekograničnim učincima industrijskih nesreća koja je usvojena u Helsinkiju 17. ožujka 1992. (1) („Konvencija”).

(2)

Dodatak I. Konvenciji sadržava kategorije i navedene opasne tvari u svrhu ustanovljenja opasnih djelatnosti.

(3)

U skladu s člankom 26. stavkom 4. Konvencije sve izmjene Dodatka I. Konvenciji postaju punovažne, za one stranke Konvencije koje nisu uložile prigovor, dvanaest mjeseci nakon što je izvršni tajnik obavijestio stranke o prihvaćanju izmjena na Konferenciji stranaka, većinom od devet desetina glasova stranaka koje su nazočne na sastanku i glasuju, pod uvjetom da najmanje šesnaest stranaka nije uložilo prigovor.

(4)

Tekst prijedloga izmjene Dodatka I. Konvenciji usuglašen je u okviru Radne skupine za razvoj Konvencije, potvrđen je od strane Ureda Konvencije te će biti predložen za prihvaćanje na osmoj Konferenciji stranaka koja će se održati od 3. do 5. prosinca 2014. u Ženevi.

(5)

Tom bi se izmjenom Dodatka I. Konvenciji navedeni Dodatak u potpunosti uskladio s Prilogom I. Direktivi 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća (2).

(6)

Izmjenu Dodatka I. Konvenciji trebalo bi stoga odobriti.

(7)

Unija je u trenutku sklapanja Konvencije izrazila rezerve u vezi s primjenom Konvencije u skladu s unutarnjim pravilima Zajednice. Navedene rezerve temeljile su se na nepodudarnostima između Dodatka I. Konvenciji i važećeg zakonodavstva Unije. Nakon što se izmijeni Dodatak I. Konvenciji tih nepodudarnosti više neće biti. Navedene rezerve trebalo bi stoga ukloniti čim izmjena Dodatka I. Konvenciji postane punovažna,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Stajalište koje u ime Unije treba zauzeti na osmoj Konferenciji stranaka Konvencije o prekograničnim učincima industrijskih nesreća sastoji se u tome da se u suštini podrže predložene izmjene Dodatka I. Konvenciji, uključujući njezin ispravak, kako su priložene ovoj Odluci.

Članak 2.

Predsjednika Vijeća ovlašćuje se da odredi jednu ili više osoba ovlaštenih da u ime Unije povuku preostale rezerve izražene u skladu s Odlukom 98/685/EZ (3) pod uvjetom da izmjene Dodatka I. Konvenciji iz članka 1. ove Odluke postanu punovažne, u skladu s člankom 26. stavkom 4. Konvencije.

Članak 3.

Ova odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 1. prosinca 2014.

Za Vijeće

Predsjednica

B. LORENZIN


(1)  SL L 326, 3.12.1998., str. 5.

(2)  Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/82/EZ (SL L 197, 24.7.2012., str. 1.).

(3)  Odluka Vijeća 98/685/EZ od 23. ožujka 1998. o sklapanju Konvencije o prekograničnim učincima industrijskih nesreća (SL L 326, 3.12.1998., str. 1.).


NACRT ODLUKE O IZMJENI DODATKA I. KONVENCIJI

koji je dostavila Radna skupina za razvoj Konvencije

Konferencija stranaka,

prepoznajući potrebu za ažuriranjem kategorija tvari i smjesa te navedenih tvari i njihovih graničnih količina, kako su sadržane u Dodatku I. Konvenciji o prekograničnim učincima industrijskih nesreća, u svrhu uvođenja kriterija Globalno usklađenoga sustava razvrstavanja i označivanja kemikalija Ujedinjenih naroda (ST/SG/AC.10/30/Rev.4) te održavanja dosljednosti s odgovarajućim zakonodavstvom Europske unije,

uzimajući u obzir svoju odluku o provedbi revidiranja opasnih tvari i njihovih količina kako su sadržane u Dodatku I. te svoju Odluku 2004/4 o osnivanju Radne skupine za razvoj Konvencije,

uvažavajući prijedlog izmjene Dodatka I. koji je Radna skupina izradila na temelju detaljnog preispitivanja,

izmjenjuje Dodatak I. Konvenciji o opasnim tvarima u svrhu ustanovljenja opasnih djelatnosti zamjenjujući ga tekstom navedenim u Dodatku ovoj Odluci.


DODATAK

OPASNE TVARI U SVRHU USTANOVLJENJA OPASNIH DJELATNOSTI  (1)

Ako je tvar ili smjesa navedena u dijelu II. također razvrstana u jednu ili više kategorija iz dijela I., primjenjuje se granična količina iz dijela II.

U svrhu ustanovljenja opasnih djelatnosti stranke uzimaju u obzir stvarna ili očekivana opasna svojstva i/ili količine svih prisutnih opasnih tvari ili opasnih tvari za koje je razumno predvidjeti da mogu nastati za vrijeme gubitka kontrole nad djelatnošću, uključujući djelatnosti skladištenja, u okviru opasne djelatnosti.

Dio I.

Kategorije tvari i smjesa koje nisu izričito navedene u dijelu II.

Kategorije prema Globalno usklađenom sustavu razvrstavanja i označivanja kemikalija Ujedinjenih naroda (GHS)

Granična količina

(u metričkim tonama)

1.

Akutna toksičnost 1. kategorije, svi putovi izlaganja (2)

20

2.

Akutna toksičnost:

 

2. kategorija, svi putovi izlaganja (3)

 

3. kategorija, izlaganje inhalacijom (4)

200

3.

Specifična toksičnost za ciljne organe (STOT) – jednokratno izlaganje STOT SE, 1. kategorija (5)

200

4.

Eksplozivi – nestabilni eksplozivi ili eksplozivi, ako je tvar, smjesa ili proizvod razvrstan u pododjeljak 1.1., 1.2., 1.3., 1.5. ili 1.6. poglavlje 2.1.2. prema kriterijima GHS-a ili tvari ili smjese koje imaju eksplozivna svojstva u skladu s ispitnom serijom 2 iz dijela I. Preporuka UN-a o prijevozu opasnih tvari: Priručnik za ispitivanja s kriterijima (Priručnik za ispitivanja s kriterijima) te ne pripadaju razredima opasnosti organskih peroksida ni samoreagirajućih tvari i smjesa (6), (7)

50

5.

Eksplozivi, ako je tvar, smjesa ili proizvod razvrstana u pododjeljak 1.4. poglavlje 2.1.2. GHS-a (7), (8)

200

6.

Zapaljivi plinovi 1. ili 2. kategorije (9)

50

7.

Aerosoli (10) 1. ili 2. kategorije koji sadržavaju zapaljive plinove 1. ili 2. kategorije ili zapaljive tekućine 1. kategorije

500 (neto)

8.

Aerosoli 1. ili 2. kategorije koji ne sadržavaju zapaljive plinove 1. ili 2. kategorije ni zapaljive tekućine 1. kategorije (11)

50 000 (neto)

9.

Oksidirajući plinovi 1. kategorije (12)

200

10.

Zapaljive tekućine:

 

zapaljive tekućine 1. kategorije ili

 

zapaljive tekućine 2. ili 3. kategorije pohranjene na temperaturi iznad njihova vrelišta (13) ili

 

druge tekućine s plamištem ≤ 60 °C pohranjene na temperaturi iznad njihova vrelišta (14)

50

11.

Zapaljive tekućine:

 

zapaljive tekućine 2. ili 3. kategorije, ako posebni uvjeti prerade poput visokog tlaka ili visoke temperature mogu uzrokovati opasnosti od industrijskih nesreća (15) ili

 

druge tekućine s plamištem ≤ 60 °C, ako posebni uvjeti prerade poput visokog tlaka ili visoke temperature mogu uzrokovati opasnosti od industrijskih nesreća

200

12.

Zapaljive tekućine 2. ili 3. kategorije koje nisu obuhvaćene točkama 10. i 11 (16)

50 000

13.

Samoreagirajuće tvari i smjese te organski peroksidi:

 

samoreagirajuće tvari i smjese tipa A ili B ili

 

organski peroksidi tipa A ili B (17)

50

14.

Samoreagirajuće tvari i smjese te organski peroksidi:

 

samoreagirajuće tvari i smjese tipa C, D, E ili F ili

 

organski peroksidi tipa C, D, E ili F (18)

200

15.

Piroforne tekućine i krutine 1. kategorije

200

16.

Oksidirajuće tekućine i krutine 1., 2. ili 3. kategorije

200

17.

Opasno za vodeni okoliš, 1. kategorija akutne toksičnosti ili 1. kategorija kronične toksičnosti (19)

200

18.

Opasno za vodeni okoliš, 2. kategorija kronične toksičnosti (20)

500

19.

Tvari i smjese koje burno reagiraju s vodom, kao što su acetil-klorid i titanijev tetraklorid

500

20.

Tvari i smjese koje u dodiru s vodom otpuštaju zapaljive plinove, 1. kategorija (21)

500

21.

Tvari i smjese koje u dodiru s vodom oslobađaju toksične plinove (tvari i smjese koje u dodiru s vodom ili vlažnim zrakom otpuštaju plinove razvrstane u 1., 2. ili 3. kategoriju akutne toksičnosti, kao što su aluminijev fosfid i fosforov pentasulfid)

200


Dio II.

Navedene tvari

Tvar

Granična količina

(u metričkim tonama)

1.a

Amonijev nitrat (22)

10 000

1.b

Amonijev nitrat (23)

5 000

1.c

Amonijev nitrat (24)

2 500

1.d

Amonijev nitrat (25)

50

2.a

Kalijev nitrat (26)

10 000

2.b

Kalijev nitrat (27)

5 000

3.

Arsenov pentoksid, arsenova (V) kiselina i/ili soli

2

4.

Arsenov trioksid, arsenasta (III) kiselina i/ili soli

0,1

5.

Brom

100

6.

Klor

25

7.

Spojevi nikla u obliku praha koji se može udisati: niklov monoksid, niklov dioksid, niklov sulfid, triniklov disulfid, diniklov trioksid

1

8.

Etilenimin

20

9.

Fluor

20

10.

Formaldehid (koncentracija ≥ 90 %)

50

11.

Vodik

50

12.

Klorovodik (ukapljeni plin)

250

13.

Olovni alkili

50

14.

Ukapljeni zapaljivi plinovi 1. ili 2. kategorije (uključujući ukapljeni naftni plin) i prirodni plin (28)

200

15.

Acetilen

50

16.

Etilen oksid

50

17.

Propilen oksid

50

18.

Metanol

5 000

19.

4,4′-metilen bis (2-kloranilin) i/ili soli, u prahu

0,01

20.

Metil izocijanat

0,15

21.

Kisik

2 000

22.

Toluen diizocijanat (2,4-toluen diizocijanat i 2,6-toluen diizocijanat)

100

23.

Karbonil diklorid (fozgen)

0,75

24.

Arsin (arsenov trihidrid)

1

25.

Fosfin (fosforov trihidrid)

1

26.

Sumporov diklorid

1

27.

Sumporov trioksid

75

28.

Poliklorirani dibenzofurani i poliklorirani dibenzodioksini (uključujući tetraklorirani dibenzodioksin (TCDD)), izračunati kao ekvivalent TCDD-a (29)

0,001

29.

Sljedeće karcinogene tvari ili smjese koje sadržavaju sljedeće karcinogene tvari u koncentracijama većima od 5 % masenog udjela:

4-aminobifenil i/ili njegove soli, benzotriklorid, benzidin i/ili soli, bis(klorometil) eter, klorometil metil eter, 1,2-dibromoetan, dietil sulfat, dimetil sulfat, dimetilkarbamoil klorid, 1,2-dibromo-3-kloropropan, 1,2-dimetilhidrazin, dimetilnitrozamin, heksametilfosforov triamid, hidrazin, 2-naftilamin i/ili soli, 4-nitrodifenil i 1,3-propansulton

2

30.

Naftni derivati i alternativna goriva:

(a)

benzini i ligroini;

(b)

kerozini (uključujući goriva za mlazne motore);

(c)

plinska ulja (uključujući dizel goriva, loživa ulja za domaćinstva i mješavine plinskih ulja);

(d)

teška loživa ulja;

(e)

alternativna goriva s istim namjenama i sličnim svojstvima s obzirom na zapaljivost i opasnosti za okoliš kao i proizvodi iz točaka od (a) do (d)

25 000

31.

Bezvodni amonijak

200

32.

Borov trifluorid

20

33.

Vodikov sulfid

20

34.

Piperidin

200

35.

Bis(2-dimetilaminoetil) (metil)amin

200

36.

3-(2-etilheksiloksi)propilamin

200

37.

Smjese natrijeva hipoklorita koje su razvrstane u 1. kategoriju akutne toksičnosti za vodeni okoliš [H400], koje sadržavaju < 5 % aktivnog klora i nisu razvrstane ni u jednu drugu kategoriju opasnosti iz dijela 1. Dodatka I. (30)

500

38.

Propilamin (31)

2 000

39.

Terc-butil akrilat (31)

500

40.

2-metil-3-butennitril (31)

2 000

41.

Tetrahidro-3,5-dimetil-1,3,5,-tiadiazin-2-tion (dazomet) (31)

200

42.

Metil akrilat (31)

2 000

43.

Metilpiridin (31)

2 000

44.

Brom-3-kloropropan (31)

2 000

Ispravak

1.

Dodatak, dio I., stavka 8.

Umjesto Aerosoli treba stajati Aerosoli (10)

2.

Dodatak, dio I., stavka 11., posljednji redak

Umjesto opasnosti od industrijskih nesreća treba stajati opasnosti od industrijskih nesreća (14)

3.

Dodatak, dio II., stavka 43.

Umjesto Metilpiridin (31) treba stajati 3-Metilpiridin (31)

4.

Dodatak, bilješke 13, 15 i 16

Umjesto poglavlja 2.4.2. treba stajati poglavlja 2.6.2.


(1)  Kriteriji u skladu s Globalno usklađenim sustavom razvrstavanja i označivanja kemikalija Ujedinjenih naroda (GHS) (ST/SG/AC.10/30/Rev.4). Stranke bi se trebale koristiti tim kriterijima prilikom razvrstavanja tvari ili smjesa za potrebe dijela I. ovog Dodatka, osim ako su u okviru nacionalnog zakonodavstva doneseni drugi obvezujući kriteriji. Sa smjesama se postupa na isti način kao i s čistim tvarima, pod uvjetom da im koncentracije ostaju unutar graničnih vrijednosti koje su utvrđene prema njihovim svojstvima u skladu s GHS-om, osim ako je točno naveden njihov sastav u postocima ili drugi opis.

(2)  U skladu s kriterijima iz poglavlja 3.1.2. i 3.1.3. GHS-a.

(3)  U skladu s kriterijima iz poglavlja 3.1.2. i 3.1.3. GHS-a.

(4)  Tvari koje su razvrstane u 3. kategoriju akutne toksičnosti oralnim putem razvrstavaju se u unos 2. „Akutna toksičnost” u slučaju da ih nije moguće razvrstati ni na temelju akutne inhalacijske toksičnosti, ni na temelju akutne dermalne toksičnosti, na primjer zbog nedostatka jasnih podataka o njihovoj inhalacijskoj i dermalnoj toksičnosti.

(5)  Tvari koje imaju značajno toksično djelovanje na ljude odnosno za koje se na temelju dokaza iz istraživanja na pokusnim životinjama može pretpostaviti da mogu imati značajno toksično djelovanje na ljude nakon jednokratnog izlaganja. Daljnje smjernice nalaze se na slici 3.8.1. i u tablici 3.8.1. dijela 3. GHS-a.

(6)  Ispitivanje eksplozivnih svojstava tvari i smjesa potrebno je samo ako je postupkom kontrole u skladu s dijelom 3. Dodatkom 6. Priručnika za ispitivanja s kriterijima utvrđeno da bi tvar ili smjesa mogla imati eksplozivna svojstva.

(7)  Razred opasnosti „Eksplozivi” uključuje eksplozivne proizvode. Ako je količina eksplozivne tvari ili smjese sadržane u proizvodu poznata, ta se količina razmatra za potrebe ove Konvencije. Ako količina eksplozivne tvari ili smjese sadržane u proizvodu nije poznata, tada se za potrebe ove Konvencije čitav proizvod smatra eksplozivnim.

(8)  Ako su eksplozivi iz pododjeljka 1.4. nezapakirani ili prepakirani, razvrstavaju se u unos 4. (Eksplozivi), osim ako se dokaže da opasnost još uvijek odgovara pododjeljku 1.4. u skladu s GHS-om.

(9)  U skladu s kriterijima iz poglavlja 2.2.2. GHS-a.

(10)  Aerosoli se razvrstavaju u skladu s kriterijima navedenima u poglavlju 2.3. GHS-a i u dijelu III. odjeljku 31. Priručnika za ispitivanja s kriterijima na koji se u njemu upućuje.

(11)  Za uvrštavanje u ovaj unos potrebno je dokazati da aerosolni raspršivač ne sadržava zapaljivi plin 1. ili 2. kategorije ni zapaljivu tekućinu 1. kategorije.

(12)  U skladu s kriterijima iz poglavlja 2.4.2. GHS-a.

(13)  U skladu s kriterijima iz poglavlja 2.4.2. GHS-a.

(14)  Tekućine s plamištem iznad 35 °C mogu se smatrati nezapaljivim tekućinama za neke regulatorne potrebe (npr. prijevoz) ako su rezultati ispitivanja podržavanja gorenja L.2, prema dijelu III. odjeljku 32. Priručnika za ispitivanja s kriterijima, negativni. To, međutim, ne vrijedi u izmijenjenim uvjetima, kao što su visoka temperatura ili tlak, i stoga su takve tekućine uključene u ovaj unos.

(15)  U skladu s kriterijima iz poglavlja 2.4.2. GHS-a.

(16)  U skladu s kriterijima iz poglavlja 2.4.2. GHS-a.

(17)  U skladu s kriterijima iz poglavlja 2.8.2. i 2.15.2,2. GHS-a.

(18)  U skladu s kriterijima iz poglavlja 2.8.2. i 2.15.2,2. GHS-a.

(19)  U skladu s kriterijima iz poglavlja 4.1.2. GHS-a.

(20)  U skladu s kriterijima iz poglavlja 4.1.2. GHS-a.

(21)  U skladu s kriterijima iz poglavlja 2.12.2. GHS-a.

(22)  Amonijev nitrat (10 000): gnojiva sposobna za samoodrživu razgradnju.

Odnosi se na složena/kombinirana gnojiva na bazi amonijeva nitrata (složena/kombinirana gnojiva koja sadržavaju amonijev nitrat s fosfatom i/ili potašom) sposobna za samoodrživu razgradnju prema ispitivanju u koritu (vidjeti Priručnik za ispitivanja s kriterijima, dio III. pododjeljak 38.2.) i u kojima je maseni udio dušika koji potječe iz amonijeva nitrata:

(a)

između 15,75 % i 24,5 % (15,75 % i 24,5 % masenog udjela dušika koji potječe iz amonijeva nitrata odgovara udjelu amonijeva nitrata od 45 %, odnosno 70 %) te koja sadržavaju ukupno najviše 0,4 % zapaljivih/organskih tvari ili ispunjavaju zahtjeve odgovarajućeg ispitivanja otpornosti na detonaciju (npr. ispit s čeličnom cijevi od 10

(b)

15,75 % ili manje, uz neograničenu količinu zapaljivih tvari.

(23)  Amonijev nitrat (5 000): gnojivo.

Odnosi se na čista gnojiva na bazi amonijeva nitrata i na složena/kombinirana gnojiva na bazi amonijeva nitrata u kojima je maseni udio dušika koji potječe iz amonijeva nitrata:

(a)

veći od 24,5 %, osim za smjese čistih gnojiva na bazi amonijeva nitrata s dolomitom, vapnencem i/ili kalcijevim karbonatom najmanje 90-postotne čistoće;

(b)

veći od 15,75 % za smjese amonijeva nitrata i amonijeva sulfata;

(c)

veći od 28 % (28 % masenog udjela dušika koji potječe iz amonijeva nitrata odgovara udjelu amonijeva nitrata od 80 %) za smjese čistih gnojiva na bazi amonijeva nitrata s dolomitom, vapnencem i/ili kalcijevim karbonatom najmanje 90-postotne čistoće i koja ispunjavaju zahtjeve odgovarajućeg ispitivanja otpornosti na detonaciju (npr. ispit s čeličnom cijevi od 10

(24)  Amonijev nitrat (2 500): tehničke čistoće.

Primjenjuje se na:

(a)

amonijev nitrat i smjese amonijeva nitrata u kojima je maseni udio dušika koji potječe iz amonijeva nitrata:

i.

između 24,5 % i 28 %, a koji ne sadržavaju više od 0,4 % zapaljivih tvari;

ii.

veći od 28 %, a koji ne sadržavaju više od 0,2 % zapaljivih tvari;

(b)

vodene otopine amonijeva nitrata u kojima je koncentracija amonijeva nitrata veća od 80 % masenog udjela.

(25)  Amonijev nitrat (50): materijal koji ne odgovara specifikacijama („off-specs”) i gnojiva koja nisu prošla odgovarajući ispit otpornosti na detonaciju (npr. ispit s čeličnom cijevi od 10 cm).

Primjenjuje se na:

(a)

materijal odbačen u procesu proizvodnje te na amonijev nitrat i smjese amonijeva nitrata, čista gnojiva na bazi amonijeva nitrata i složena/kombinirana gnojiva na bazi amonijeva nitrata iz bilježaka 23. i 24. koja krajnji korisnik vraća ili je vratio proizvođaču, privremenom skladištu ili pogonu za preradu radi dorade, recikliranja ili obrade radi sigurne uporabe zato što više ne odgovaraju specifikacijama iz bilježaka 23. i 24.;

(b)

gnojiva iz prve alineje bilješke 22. i iz bilješke 23. koja ne udovoljavaju zahtjevima odgovarajućeg ispita otpornosti na detonaciju (npr. ispit s čeličnom cijevi od 10 cm).

(26)  Kalijev nitrat (10 000): kombinirana gnojiva na bazi kalijeva nitrata (u kuglicama/granulama) koja imaju ista svojstva kao i čisti kalijev nitrat.

(27)  Kalijev nitrat (5 000): kombinirana gnojiva na bazi kalijeva nitrata (u kristalnom obliku) koja imaju ista opasna svojstva kao i čisti kalijev nitrat.

(28)  Poboljšani bioplin: za potrebe provedbe Konvencije poboljšani se bioplin može razvrstati u unos 14. dijela 2. Dodatka I. ako je prerađen u skladu s važećim normama za pročišćeni i poboljšani bioplin, čime se osigurava kvaliteta koja je jednaka kvaliteti prirodnog plina, uključujući sadržaj metana, te ako sadržava najviše 1 % kisika.

(29)  Poliklorirani dibenzofurani i poliklorirani dibenzodioksini.

Količine polikloriranih dibenzofurana i polikloriranih dibenzodioksina izračunavaju se pomoću sljedećih faktora ekvivalentene toksičnosti za dioksine i dioksinima slične spojeve kod ljudi i sisavaca (TEF), kako ih je 2005. ponovno ocijenila Svjetska zdravstvena organizacija:

Faktori ekvivalentne toksičnosti (TEF), Svjetska zdravstvena organizacija, 2005.

Dioksini

TEF

Furani

TEF

2,3,7,8-TCDD

1

2,3,7,8-TCDF

0,1

1,2,3,7,8-PeCDD

1

2,3,4,7,8-PeCDF

0,3

1,2,3,4,7,8-HxCDD

0,1

1,2,3,7,8-PeCDF

0,03

1,2,3,6,7,8-HxCDD

0,1

1,2,3,4,7,8-HxCDF

0,1

1,2,3,7,8,9-HxCDD

0,1

1,2,3,7,8,9-HxCDF

0,1

1,2,3,4,6,7,8-HpCDD

0,01

2,3,4,6,7,8-HxCDF

0,1

OCDD

0,0003

1,2,3,7,8,9-HxCDF

0,1

 

 

1,2,3,4,6,7,8-HpCDF

0,01

 

 

1,2,3,4,7,8,9-HpCDF

0,01

 

 

OCDF

0,0003

Skraćenice: Hx = heksa, Hp = hepta, O = okta, P = penta, T = tetra.

Literatura: Martin Van den Berg i drugi, Ponovna ocjena faktora ekvivalentne toksičnosti za dioksine i dioksinima slične spojeve kod ljudi i sisavaca, Svjetska zdravstvena organizacija, 2005., Toksikološke znanosti, svezak 93., br. 2, (listopad 2006.) str. 223. – 241. (2006.).

(30)  Pod uvjetom da smjesa bez natrijeva hipoklorita nije razvrstana u 1. kategoriju akutne toksičnosti za vodeni okoliš.

(31)  Ako je ova opasna tvar razvrstana u kategoriju 10. „Zapaljive tekućine” ili 11. „Zapaljive tekućine”, za potrebe Konvencije primjenjuju se najniže granične količine.


Top