1.   Ovom se Uredbom utvrđuju smjernice za pravovremeni razvoj i interoperabilnost prioritetnih koridora i područja transeuropske energetske infrastrukture („prioritetni koridori i područja energetske infrastrukture”) iz Priloga I. kojima se doprinosi osiguravanju ublažavanja klimatskih promjena, a posebno postizanju energetskih i klimatskih ciljeva Unije za 2030. i njezina cilja klimatske neutralnosti najkasnije do 2050., kao i osiguravanju međupovezanosti, energetske sigurnosti, integracije tržišta i sustava, tržišnog natjecanja u korist svih država članica i pristupačnih cijena energije.

2.   Ovom se Uredbom posebno:

1.   Regionalne skupine („skupine”) osnivaju se u skladu s postupkom iz odjeljka 1. Priloga III. Članstvo svake skupine temelji se na svakom prioritetnom koridoru i području te njihovoj geografskoj pokrivenosti kako je utvrđeno u Prilogu I. Ovlast odlučivanja u skupinama ograničena je na države članice i Komisiju (tijelo odlučivanja) i temelji se na konsenzusu.

2.   Svaka skupina donosi svoj poslovnik, uzimajući u obzir odredbe utvrđene u Prilogu III.

3.   Tijelo odlučivanja svake skupine donosi regionalni popis projekata sastavljen u skladu s postupkom utvrđenim u odjeljku 2. Priloga III., doprinosom svakog projekta provedbi prioritetnih koridora i područja energetske infrastrukture iz Priloga I. te njihovim ispunjavanjem kriterija utvrđenih u članku 4.

Skupina pri sastavljanju svojeg regionalnog popisa:

4.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 20. ove Uredbe kako bi utvrdila Unijin popis, podložno članku 172. drugom stavku UFEU-a.

Komisija pri izvršavanju ovlasti osigurava da se Unijin popis utvrđuje svake dvije godine na temelju regionalnih popisa koje donose tijela odlučivanja skupina osnovanih na temelju odjeljka 1. točke 1. Priloga III. u skladu s postupkom iz stavka 3. ovog članka.

Komisija donosi delegirani akt o utvrđivanju prvog Unijina popisa u skladu s ovom Uredbom do 30. studenoga 2023.

Ako delegirani akt koji je Komisija donijela na temelju ovog stavka ne može stupiti na snagu zbog prigovora Europskog parlamenta ili Vijeća u skladu s člankom 20. stavkom 6., Komisija odmah saziva skupine kako bi sastavila nove regionalne popise uzimajući u obzir razloge za prigovor. Komisija donosi novi delegirani akt o utvrđivanju Unijina popisa što je moguće prije.

5.   Pri utvrđivanju Unijina popisa kombiniranjem regionalnih popisa iz stavka 3. Komisija, uzimajući u obzir rasprave skupina:

6.   Projekti od zajedničkog interesa koji pripadaju kategorijama energetske infrastrukture utvrđenima u točki 1. podtočkama (a), (b), (c), (d) i (f) Priloga II. ovoj Uredbi postaju sastavni dio relevantnih regionalnih investicijskih planova na temelju članka 34. Uredbe (EU) 2019/943 i relevantnih nacionalnih desetogodišnjih planova razvoja mreže na temelju članka 51. Direktive (EU) 2019/944 te drugih nacionalnih infrastrukturnih planova, prema potrebi. Ti projekti od zajedničkog interesa dobivaju najveći mogući prioritet u okviru svakog od tih planova. Ovaj se stavak ne primjenjuje na konkurentne projekte, projekte koji nisu dovoljno razvijeni za provedbu analize troškova i koristi za pojedini projekt kako je navedeno u odjeljku 2. točki 1. podtočki (d) Priloga III. ni na projekte od uzajamnog interesa.

7.   Projekti od zajedničkog interesa koji pripadaju kategorijama energetske infrastrukture utvrđenima u točki 1. podtočkama (a), (b), (c), (d) i (f) Priloga II. i koji su konkurentni projekti ili projekti koji nisu dovoljno razvijeni za provedbu analize troškova i koristi za pojedini projekt kako je navedeno u odjeljku 2. točki 1. podtočki (d) Priloga III. mogu se uključiti u relevantne regionalne planove ulaganja, nacionalne desetogodišnje planove razvoja mreže i druge nacionalne infrastrukturne planove, prema potrebi, kao projekti koji se razmatraju.

1.   Projekt od zajedničkog interesa mora ispunjavati sljedeće opće kriterije:

2.   Projekt od uzajamnog interesa mora ispunjavati sljedeće opće kriterije:

Kad je riječ o projektima za skladištenje ugljikova dioksida koji pripadaju kategoriji energetske infrastrukture utvrđenoj u točki 5. podtočki (c) Priloga II., projekt mora biti potreban kako bi se omogućio prekogranični transport i skladištenje ugljikova dioksida, a treća zemlja u kojoj se projekt nalazi mora imati odgovarajući pravni okvir koji se temelji na dokazanim učinkovitim provedbenim mehanizmima kako bi se osiguralo da se na projekt primjenjuju standardi i zaštitne mjere kojima se sprječava svako curenje ugljikova dioksida te koji se odnose na klimu, zdravlje ljudi i ekosustave u pogledu sigurnosti i učinkovitosti trajnog skladištenja ugljikova dioksida, koji su barem na istoj razini kao i oni predviđeni pravom Unije.

3.   Sljedeći posebni kriteriji primjenjuju se na projekte od zajedničkog interesa koji pripadaju pojedinim kategorijama energetske infrastrukture:

4.   Kad je riječ o projektima koji pripadaju kategorijama energetske infrastrukture utvrđenima u Prilogu II., kriteriji utvrđeni u stavku 3. ovog članka procjenjuju se u skladu s pokazateljima utvrđenima u točkama od 3. do 8. Priloga IV.

5.   Kako bi se olakšala procjena svih projekata koji bi mogli biti prihvatljivi kao projekti od zajedničkog interesa i uvršteni na regionalni popis, svaka skupina transparentno i objektivno procjenjuje doprinos svakog projekta provedbi istog prioritetnog koridora ili područja energetske infrastrukture. Svaka skupina utvrđuje svoju metodu procjene na temelju ukupnog doprinosa kriterijima iz stavka 3. Na temelju te procjene projekti se rangiraju za internu uporabu skupine. Projekti se ne rangiraju ni na regionalnim popisima ni na Unijinu popisu niti u bilo koju naknadnu svrhu, osim kako je opisano u odjeljku 2. točki 16. Priloga III.

Kako bi se osigurala dosljedna metoda procjene među različitim skupinama, pri procjeni projekata svaka skupina uzima u obzir:

Kad je riječ o projektima pametnih elektroenergetskih mreža i pametnih plinskih mreža koji pripadaju kategorijama energetske infrastrukture utvrđenima u točki 1. podtočki (e) i točki 2. Priloga II., rangiranje se provodi za projekte koji utječu na dvije iste države članice, pri čemu se u obzir uzima i broj korisnika na koje projekt utječe, godišnja potrošnja energije i udio proizvodnje iz izvora koji se ne mogu dispečirati na području koje pokrivaju ti korisnici.

1.   Nositelji projekata izrađuju plan provedbe projekata s Unijina popisa, uključujući vremenski raspored za sve od navedenog:

2.   TSO-ovi, ODS-ovi i drugi operatori surađuju u cilju olakšavanja razvoja projekata s Unijina popisa na svojem području.

3.   Agencija i predmetne skupine prate napredak postignut u provedbi projekata s Unijina popisa i, prema potrebi, daju preporuke radi olakšavanja njihove provedbe. Skupine mogu zahtijevati dodatne informacije u skladu sa stavcima 4., 5. i 6., sazivati sastanke s relevantnim stranama i pozvati Komisiju da provjeri informacije dostavljene na terenu.

4.   Do 31. prosinca svake godine nakon godine u kojoj je projekt uvršten na Unijin popis nositelji projekta nacionalnom nadležnom tijelu iz članka 8. stavka 1. podnose godišnje izvješće za svaki projekt koji pripada kategorijama energetske infrastrukture utvrđenima u Prilogu II.

U tom se izvješću navode pojedinosti o:

5.   Do 28. veljače svake godine nakon godine u kojoj nositelj projekta mora podnijeti izvješće iz stavka 4. ovog članka nadležna tijela iz članka 8. stavka 1. Agenciji i odgovarajućoj skupini podnose izvješće iz stavka 4. ovog članka dopunjeno informacijama o napretku i, prema potrebi, kašnjenjima u provedbi projekata s Unijina popisa koji se provode na njihovu državnom području u pogledu postupaka izdavanja dozvola te o razlozima za takva kašnjenja. Tekst koji potječe od nadležnih tijela mora u izvješću biti jasno označen kao takav, a pri njegovu se unošenju u izvješće ne smije mijenjati tekst koji potječe od nositeljâ projekta.

6.   Do 30. travnja svake godine u kojoj bi trebalo donijeti novi Unijin popis Agencija skupinama podnosi konsolidirano izvješće za projekte s Unijina popisa koji su u nadležnosti nacionalnih regulatornih tijela te u njemu evaluira ostvareni napredak i očekivane promjene troškova projekta te, prema potrebi, daje preporuke o tome kako prevladati kašnjenja i poteškoće na koje se naišlo. U tom se konsolidiranom izvješću, u skladu s člankom 11. točkom (b) Uredbe (EU) 2019/942, evaluira i dosljedna provedba planova razvoja mreže na razini Unije u pogledu prioritetnih koridora i područja energetske infrastrukture iz Priloga I.

U opravdanim slučajevima Agencija može zatražiti dodatne informacije potrebne za obavljanje svojih zadaća utvrđenih u ovom stavku.

7.   Ako puštanje u rad projekta s Unijina popisa kasni u odnosu na plan provedbe, osim zbog razloga koji su izvan kontrole nositelja projekta, primjenjuju se sljedeće mjere:

8.   Projekt s Unijina popisa može se ukloniti s Unijina popisa u skladu s postupkom utvrđenim u članku 3. stavku 4. ako se njegovo uvrštavanje na taj popis temeljilo na netočnim informacijama koje su bile presudne za to uvrštavanje ili ako projekt nije u skladu s pravom Unije.

9.   Projekti koji više nisu na Unijinu popisu gube sva prava i obveze povezane sa statusom projekta od zajedničkog interesa ili projekta od uzajamnog interesa koji su predviđeni ovom Uredbom.

Međutim, prava i obveze koji su utvrđeni u poglavlju III. zadržavaju se za projekte koji više nisu na Unijinu popisu, ali čiji je spis zahtjeva nadležno tijelo prihvatilo na pregled, osim u slučaju da je projekt uklonjen s Unijina popisa zbog razloga navedenih u stavku 8. ovog članka.

10.   Ovim člankom ne dovodi se u pitanje financijska pomoć Unije koja je odobrena bilo kojem projektu s Unijina popisa prije njegova uklanjanja s Unijina popisa.

1.   Ako projekt od zajedničkog interesa naiđe na znatne poteškoće u provedbi, Komisija, u dogovoru s predmetnim državama članicama, može imenovati europskog koordinatora na razdoblje do godinu dana, koje se može dvaput obnoviti.

2.   Europski koordinator:

Komisija prosljeđuje izvješće europskog koordinatora iz točke (e) Europskom parlamentu i predmetnim skupinama.

3.   Europski koordinator odabire se u okviru otvorenog, nediskriminirajućeg i transparentnog postupka na temelju iskustva kandidata s obzirom na posebne zadaće koje mu se dodjeljuju za predmetne projekte.

4.   U odluci o imenovanju europskog koordinatora utvrđuje se opis posla i detaljno navode trajanje mandata, posebne zadaće i odgovarajući rokovi te metodologija koja se treba poštovati. Rad na koordinaciji razmjeran je složenosti i procijenjenim troškovima projekata.

5.   Predmetne države članice u potpunosti surađuju s europskim koordinatorom u izvršavanju zadaća iz stavaka 2. i 4.

1.   Donošenjem Unijina popisa utvrđuje se, za potrebe svake odluke donesene u postupku izdavanja dozvola, nužnost projekata s Unijina popisa iz perspektive energetske i klimatske politike, ne dovodeći u pitanje točnu lokaciju, pravac ni tehnologiju projekta.

Ovaj se stavak ne primjenjuje na konkurentne projekte ni na projekte koji nisu dovoljno razvijeni za provedbu analize troškova i koristi za pojedini projekt kako je navedeno u odjeljku 2. točki 1. podtočki (d) Priloga III.

2.   U svrhu osiguravanja učinkovite administrativne obrade spisi zahtjeva koji se odnose na projekte s Unijina popisa, nositelji projekata i sva predmetna tijela osiguravaju da se ti zahtjevi obrađuju na najbrži mogući način u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom.

3.   Ne dovodeći u pitanje obveze predviđene pravom Unije, projektima s Unijina popisa dodjeljuje se status od najvećeg mogućeg nacionalnog značaja, ako takav status postoji u nacionalnom pravu, te ih se na odgovarajući način obrađuje u postupcima izdavanja dozvola, a ako je tako predviđeno nacionalnim pravom, i u prostornom planiranju, uključujući postupke u vezi s procjenom utjecaja na okoliš, na način na koji je takva obrada predviđena nacionalnim pravom primjenjivim na odgovarajuću vrstu energetske infrastrukture.

4.   Svi postupci rješavanja sporova, parnični postupci, žalbeni postupci i pravna sredstva koji se odnose na projekte s Unijina popisa i vode pred nacionalnim sudovima i vijećima, uključujući posredovanje i arbitražu, ako postoje u nacionalnom pravu, provode se hitno, ako su te u mjeri u kojoj su takvi hitni postupci predviđeni nacionalnim pravom.

5.   Države članice procjenjuju, uzimajući u obzir postojeće smjernice Komisije o pojednostavnjenju postupaka procjene utjecaja projekata s Unijina popisa na okoliš, koje su zakonodavne i nezakonodavne mjere potrebne za pojednostavnjenje postupaka procjene utjecaja na okoliš i osiguravanje njihove koherentne primjene te o rezultatima te procjene obavješćuju Komisiju.

6.   Države članice do 24. ožujka 2023. poduzimaju nezakonodavne mjere koje su utvrdile u skladu sa stavkom 5.

7.   Države članice do 24. lipnja 2023. poduzimaju zakonodavne mjere koje su utvrdile u skladu sa stavkom 5. Tim se zakonodavnim mjerama ne dovode u pitanje obveze predviđene pravom Unije.

8.   Kad je riječ o utjecajima na okoliš navedenima u članku 6. stavku 4. Direktive 92/43/EEZ i članku 4. stavku 7. Direktive 2000/60/EZ, pod uvjetom da su ispunjeni svi uvjeti navedeni u tim direktivama, projekti s Unijina popisa smatraju se projektima od javnog interesa iz perspektive energetske politike, a mogu se smatrati i projektima od prevladavajućeg javnog interesa.

Ako je u skladu s Direktivom 92/43/EEZ potrebno mišljenje Komisije, Komisija i nacionalno nadležno tijelo iz članka 9. ove Uredbe osiguravaju da se odluka u pogledu prevladavajućeg javnog interesa projekta donese u rokovima utvrđenima u članku 10. stavcima 1. i 2. ove Uredbe.

Ovaj se stavak ne primjenjuje na konkurentne projekte ni na projekte koji nisu dovoljno razvijeni za provedbu analize troškova i koristi za pojedini projekt kako je navedeno u odjeljku 2. točki 1. podtočki (d) Priloga III.

1.   Svaka država članica do 23. lipnja 2022. prema potrebi ažurira imenovanje jednog nacionalnog nadležnog tijela koje je odgovorno za olakšavanje i koordinaciju postupka izdavanja dozvola za projekte s Unijina popisa.

2.   Odgovornosti nacionalnog nadležnog tijela iz stavka 1. ili povezane zadaće mogu se dodijeliti drugom tijelu, ili ih drugo tijelo može izvršavati, za pojedini projekt s Unijina popisa ili za određenu kategoriju projekata s Unijina popisa, pod uvjetom:

Nacionalno nadležno tijelo može zadržati odgovornost za utvrđivanje rokova, ne dovodeći u pitanje rokove utvrđene u članku 10. stavcima 1. i 2.

3.   Ne dovodeći u pitanje odgovarajuće zahtjeve na temelju prava Unije i međunarodnog prava te, u mjeri u kojoj im se ono ne protivi, nacionalnog prava, nacionalno nadležno tijelo olakšava donošenje sveobuhvatne odluke. Sveobuhvatna odluka donosi se u rokovima utvrđenim u članku 10. stavcima 1. i 2. te u skladu s jednim od sljedećih sustava:

Države članice provode sustave na način koji, u skladu s nacionalnim pravom, doprinosi najučinkovitijem i najpravodobnijem donošenju sveobuhvatne odluke.

Nadležnost predmetnih tijela može se uključiti u nadležnost nacionalnog nadležnog tijela imenovanog u skladu sa stavkom 1. ili predmetna tijela u određenoj mjeri mogu zadržati svoju neovisnu nadležnost u skladu s odgovarajućim sustavom izdavanja dozvola koji je odabrala država članica u skladu s ovim stavkom u svrhu olakšavanja donošenja sveobuhvatne odluke i odgovarajuće suradnje s nacionalnim nadležnim tijelom.

Ako predmetno tijelo ne očekuje da će donijeti pojedinačnu odluku u zadanom roku, o tome odmah obavješćuje nacionalno nadležno tijelo te daje obrazloženje kašnjenja. Nacionalno nadležno tijelo zatim određuje drugi rok za donošenje te pojedinačne odluke u skladu s ukupnim rokovima utvrđenima u članku 10. stavcima 1. i 2.

Države članice biraju jedan od triju sustava iz prvog podstavka točaka (a), (b) i (c) kako bi olakšale i koordinirale svoje postupke te provode sustav koji je za njih najdjelotvorniji s obzirom na nacionalne posebnosti u postupcima planiranja i izdavanja dozvola. Ako država članica odabere kolaborativni sustav, to obrazlaže Komisiji.

4.   Države članice mogu na kopnene i odobalne projekte s Unijina popisa primijeniti sustave utvrđene u stavku 3.

5.   Ako je za projekt s Unijina popisa potrebno donošenje odluka u dvjema ili više država članica, odgovarajuća nacionalna nadležna tijela poduzimaju sve potrebne korake za učinkovitu i djelotvornu međusobnu suradnju i komunikaciju, uključujući korake iz članka 10. stavka 6. Države članice nastoje osigurati zajedničke postupke, posebno za procjenu utjecaja na okoliš.

6.   Relevantna nacionalna nadležna tijela država članica uključenih u projekt s Unijina popisa koji pripada jednom od prioritnih koridora odobalne mreže iz odjeljka 2. Priloga I. za svaki projekt između sebe zajednički određuju jedinstvenu kontaktnu točku za nositelje projekata, koja je odgovorna za olakšavanje razmjene informacija među nacionalnim nadležnim tijelima o postupku izdavanja dozvola za projekt, u cilju olakšavanja tog postupka i donošenja odluka relevantnih nacionalnih nadležnih tijela. Jedinstvene kontaktne točke mogu djelovati kao repozitorij u kojem se objedinjuju postojeći dokumenti koji se odnose na projekte.

1.   Država članica ili nacionalno nadležno tijelo, ako je primjenjivo, u suradnji s drugim predmetnim tijelima, do 24. listopada 2023. objavljuje ažurirani priručnik o postupanju u postupku izdavanja dozvola, koji se primjenjuje na projekte s Unijina popisa i sadržava barem informacije utvrđene u točki 1. Priloga VI. Priručnik nije pravno obvezujući, ali se u njemu upućuje na pravne odredbe ili se one navode. Nacionalna nadležna tijela prema potrebi surađuju i uspostavljaju sinergije s tijelima susjednih zemalja radi razmjene primjera dobre prakse i olakšavanja postupka izdavanja dozvola, posebno za razvoj priručnika o postupanju.

2.   Ne dovodeći u pitanje pravo o okolišu ni zahtjeve na temelju Aarhuške konvencije, Konvencije iz Espooa i relevantnog prava Unije, sve strane uključene u postupak izdavanja dozvola poštuju načela sudjelovanja javnosti utvrđena u točki 3. Priloga VI.

3.   U okvirnom razdoblju od tri mjeseca od početka postupka izdavanja dozvola na temelju članka 10. stavka 3. nositelj projekta izrađuje i nacionalnom nadležnom tijelu dostavlja koncept sudjelovanja javnosti, u skladu s postupkom opisanim u priručniku iz stavka 1. ovog članka i smjernicama utvrđenima u Prilogu VI. Nacionalno nadležno tijelo zahtijeva izmjene ili odobrava koncept sudjelovanja javnosti u roku od tri mjeseca od primitka koncepta, uzimajući pritom u obzir svaki oblik sudjelovanja javnosti i javnog savjetovanja provedenog prije početka postupka izdavanja dozvola, u mjeri u kojoj je takvo sudjelovanje javnosti i javno savjetovanje ispunilo zahtjeve iz ovog članka.

Ako nositelj projekta namjerava znatno izmijeniti odobreni koncept sudjelovanja javnosti, o tome obavješćuje nacionalno nadležno tijelo. U tom slučaju nacionalno nadležno tijelo može zatražiti izmjene.

4.   Ako to već nije propisano nacionalnim pravom prema istim ili višim standardima, nositelj projekta ili, ako se to zahtijeva nacionalnim pravom, nacionalno nadležno tijelo provodi barem jedno javno savjetovanje prije nego što nositelj projekta podnese konačni i potpuni spis zahtjeva nacionalnom nadležnom tijelu u skladu s člankom 10. stavkom 7. Provedbom tog javnog savjetovanja ne dovodi se u pitanje nijedno javno savjetovanje koje je potrebno provesti nakon podnošenja zahtjeva za odobrenje za provedbu projekta u skladu s člankom 6. stavkom 2. Direktive 2011/92/EU. Javno savjetovanje služi tome da se dionici iz točke 3. podtočke (a) Priloga VI. u ranoj fazi obavijeste o projektu te pomaže u utvrđivanju najprikladnije lokacije, pravca razvoja ili tehnologije, među ostalim, ako je relevantno, i s obzirom na odgovarajuća razmatranja o prilagodbi projekta klimatskim promjenama, svih utjecaja relevantnih u okviru prava Unije i nacionalnog prava i relevantnih pitanja koja treba riješiti u spisu zahtjeva. Javno savjetovanje mora biti u skladu s minimalnim zahtjevima utvrđenima u točki 5. Priloga VI. Ne dovodeći u pitanje pravila o postupcima i transparentnosti u državama članicama, nositelj projekta na internetskim stranicama iz stavka 7. ovog članka objavljuje izvješće u kojem se navođenjem izmjena unesenih u pogledu lokacije, pravca razvoja i nacrta projekta objašnjava kako su mišljenja izražena tijekom javnih savjetovanja uzeta u obzir ili obrazlaže zašto takva mišljenja nisu uzeta u obzir.

Nositelj projekta priprema izvješće sa sažetkom rezultata aktivnosti povezanih sa sudjelovanjem javnosti prije podnošenja spisa zahtjeva, uključujući aktivnosti provedene prije početka postupka izdavanja dozvola.

Nositelj projekta nacionalnom nadležnom tijelu uz spis zahtjeva podnosi izvješća iz prvog i drugog podstavka. Rezultati tih izvješća uzimaju se o obzir u sveobuhvatnoj odluci.

5.   Kad je riječ o prekograničnim projektima koji uključuju dvije ili više država članica, javna savjetovanja provedena na temelju stavka 4. u svakoj se od predmetnih država članica provode u roku od najviše dva mjeseca od datuma početka prvog javnog savjetovanja.

6.   Kad je riječ o projektima koji će vjerojatno imati znatan prekogranični učinak u jednoj ili više susjednih država članica, na koje se primjenjuje članak 7. Direktive 2011/92/EU i Konvencija iz Espooa, relevantne informacije stavljaju se na raspolaganje nacionalnim nadležnim tijelima predmetnih susjednih država članica. Nacionalna nadležna tijela predmetnih susjednih država članica navode, prema potrebi tijekom postupka obavješćivanja, žele li ona ili neko drugo predmetno tijelo sudjelovati u relevantnim postupcima javnog savjetovanja.

7.   Nositelj projekta uspostavlja i redovito relevantnim informacijama ažurira posebne internetske stranice projekta od zajedničkog interesa, koje su povezane s internetskim stranicama Komisije i platformom za transparentnost iz članka 23. te ispunjavaju zahtjeve utvrđene u točki 6. Priloga VI. Poslovno osjetljive informacije su povjerljive.

Nositelji projekata objavljuju relevantne informacije i drugim odgovarajućim javno dostupnim sredstvima informiranja.

1.   Postupak izdavanja dozvola sastoji se od dvaju postupaka:

U pogledu prvog podstavka točke (b), države članice mogu, prema potrebi, predvidjeti da zakonski postupak izdavanja dozvola traje kraće od 18 mjeseci.

2.   Nacionalno nadležno tijelo osigurava da dva postupka iz stavka 1. ukupno traju najdulje 42 mjeseca.

Međutim, ako nacionalno nadležno tijelo smatra da jedan ili oba postupka neće biti okončani u rokovima utvrđenima u stavku 1., može prije njihova isteka i na pojedinačnoj osnovi produljiti jedan ili oba roka. Nacionalno nadležno tijelo može produljiti ukupno trajanje dvaju postupaka za najviše devet mjeseci, osim u iznimnim okolnostima.

Ako nacionalno nadležno tijelo produlji rokove, obavješćuje predmetnu skupinu i predstavlja joj mjere koje su poduzete ili će se poduzeti kako bi se postupak izdavanja dozvola okončao s najmanjim mogućim kašnjenjem. Skupina može zatražiti da je nacionalno nadležno tijelo redovito izvješćuje o napretku postignutom u tom pogledu i razlozima mogućih kašnjenja.

3.   Za potrebe utvrđivanja početka postupka izdavanja dozvola nositelji projekata u pisanom obliku obavješćuju o projektu nacionalno nadležno tijelo svake predmetne države članice te dostavljaju razumno detaljan opis projekta.

Najkasnije tri mjeseca od primitka obavijesti nacionalno nadležno tijelo u pisanom obliku prihvaća ili, ako smatra da projekt još nije dovoljno razvijen da se započne s postupkom izdavanja dozvola, odbija obavijest, među ostalim u ime drugih predmetnih tijela. U slučaju odbijanja nacionalno nadležno tijelo daje obrazloženje za svoju odluku, među ostalim u ime drugih predmetnih tijela. Datum na koji je nacionalno nadležno tijelo potpisalo primitak obavijesti označava početak postupka izdavanja dozvola. Ako su uključene dvije ili više država članica, postupak izdavanja dozvola započinje na datum na koji je predmetno nacionalno nadležno tijelo prihvatilo posljednju obavijest.

Nacionalna nadležna tijela osiguravaju da se postupak izdavanja dozvola ubrza u skladu s ovim poglavljem za svaku kategoriju projekata od zajedničkog interesa. U tu svrhu nacionalna nadležna tijela prilagođavaju svoje zahtjeve za početak postupka izdavanja dozvola i prihvaćanje podnesenog spisa zahtjeva kako bi bili prikladni za projekte koji zbog svoje prirode, dimenzije ili odsustva zahtjeva za procjenu utjecaja na okoliš na temelju nacionalnog prava mogu zahtijevati manje odobrenja i dozvola za dostizanje faze spremnosti za izgradnju. Države članice mogu odlučiti da postupak prije podnošenja zahtjeva iz stavaka 1. i 6. ovog članka nije potreban za projekte iz ovog podstavka.

4.   Nacionalna nadležna tijela u postupku izdavanja dozvola uzimaju u obzir sve valjane studije koje su provedene i dozvole ili odobrenja izdana za određeni projekt s Unijina popisa prije nego što je projekt ušao u postupak izdavanja dozvola u skladu s ovim člankom te ne zahtijevaju dvostruke studije i dozvole ili odobrenja.

5.   U državama članicama u kojima se utvrđivanje pravca ili lokacije provedeno samo za posebne potrebe planiranog projekta, uključujući planiranje specifičnih koridora mrežnih infrastruktura, ne može uključiti u postupak koji dovodi do sveobuhvatne odluke, odgovarajuća odluka donosi se u zasebnom roku od šest mjeseci, počevši od datuma na koji je nositelj podnio konačnu i potpunu dokumentaciju zahtjeva.

U okolnostima opisanima u prvom podstavku ovog stavka produljenje iz stavka 2. drugog podstavka smanjuje se na šest mjeseci, osim u iznimnim okolnostima, uključujući za postupak iz ovog stavka.

6.   Postupak prije podnošenja zahtjeva sastoji se od sljedećih koraka:

Postupak prije podnošenja zahtjeva uključuje pripremu svih izvješća o utjecaju na okoliš koje će prema potrebi izraditi nositelji projekata, među ostalim dokumentacije o prilagodbi klimatskim promjenama.

U roku od tri mjeseca od dostave informacija koje nedostaju iz prvog podstavka točke (c) nadležno tijelo prihvaća na pregled zahtjev u pisanom obliku ili na digitalnim platformama, čime započinje zakonski postupak izdavanja dozvola iz stavka 1. točke (b). Dodatne informacije mogu se zatražiti samo ako je to opravdano novim okolnostima.

7.   Nositelj projekta osigurava potpunost i prikladnost spisa zahtjeva te o tome traži mišljenje nacionalnog nadležnog tijela što prije tijekom postupka izdavanja dozvola. Nositelj projekta u potpunosti surađuje s nacionalnim nadležnim tijelom kako bi se poštovali rokovi utvrđeni u ovoj Uredbi.

8.   Države članice nastoje osigurati da bilo kakve izmjene u nacionalnom pravu ne dovedu do produljenja postupka izdavanja dozvola započetog prije stupanja tih izmjena na snagu. U cilju zadržavanja ubrzanog postupka izdavanja dozvola za projekte s Unijina popisa, nacionalna nadležna tijela na odgovarajući način prilagođavaju raspored utvrđen u skladu sa stavkom 6. točkom (b) ovog članka kako bi se, u mjeri u kojoj je to moguće, osiguralo poštovanje rokova za postupak izdavanja dozvola utvrđenih u ovom članku.

9.   Rokovima utvrđenima u ovom članku ne dovode se u pitanje obveze koje proizlaze iz prava Unije i međunarodnog prava, kao ni upravni žalbeni postupci i pravna sredstva pred sudom.

Rokovima utvrđenima u ovom članku za sve postupke izdavanja dozvola ne dovode se u pitanje bilo kakvi kraći rokovi koje utvrde države članice.

1.   ENTSO za električnu energiju i ENTSO za plin izrađuju nacrte dosljednih metodologija za pojedine sektore, uključujući modele energetske mreže i tržišta iz stavka 10. ovog članka, za usklađenu analizu troškova i koristi energetskog sustava na razini Unije za projekte s Unijina popisa koji pripadaju kategorijama energetske infrastrukture utvrđenima u točki 1. podtočkama (a), (b), (d) i (f) i točki 3. Priloga II.

Metodologije iz prvog podstavka ovog stavka izrađuju se u skladu s načelima utvrđenima u Prilogu V., temelje se na zajedničkim pretpostavkama koje omogućavaju usporedbu projekata te su u skladu s energetskim i klimatskim ciljevima Unije za 2030. i njezinim ciljem klimatske neutralnosti do 2050., kao i pravilima i pokazateljima navedenima u Prilogu IV.

Metodologije iz prvog podstavka ovog stavka primjenjuju se za pripremu svakog sljedećeg desetogodišnjeg plana razvoja mreže na razini Unije koji ENTSO za električnu energiju izrađuje u skladu s člankom 30. Uredbe (EU) 2019/943 ili koji ENTSO za plin izrađuje u skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 715/2009.

Do 24. travnja 2023. ENTSO za električnu energiju i ENTSO za plin objavljuju i podnose državama članicama, Komisiji i Agenciji svoje nacrte dosljednih metodologija za pojedine sektore nakon prikupljanja doprinosa relevantnih dionika tijekom postupka savjetovanja iz stavka 2.

2.   Prije podnošenja svojih nacrta metodologija državama članicama, Komisiji i Agenciji u skladu sa stavkom 1., ENTSO za električnu energiju i ENTSO za plin objavljuju preliminarne nacrte metodologija i provode opsežan postupak savjetovanja te traže preporuke država članica i barem organizacija koje predstavljaju sve relevantne dionike, uključujući tijelo za operatore distribucijskih sustava u Uniji, osnovano u skladu s člankom 52. Uredbe (EU) 2019/943 (tijelo EU-a za ODS-ove), udruženja uključene u tržišta električne energije, plina i vodika, grijanje i hlađenje, dionike u području hvatanja i skladištenja ugljika te hvatanja i upotrebe ugljika, neovisne agregatore, operatore za upravljanje potrošnjom, organizacije uključene u rješenja za energetsku učinkovitost, udruženja potrošača energije, predstavnike civilnog društva te, kada je to primjereno, nacionalna regulatorna tijela i druga nacionalna tijela.

Bilo koji dionik iz prvog podstavka može podnijeti preporuku u roku od tri mjeseca od objave preliminarnog nacrta metodologije na temelju tog podstavka.

Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene, osnovan na temelju članka 10.a Uredbe (EZ) br. 401/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (31), može na vlastitu inicijativu podnijeti mišljenje o nacrtima metodologija.

Kada je to primjenjivo, države članice i dionici navedeni u prvom podstavku podnose i javno objavljuju svoje preporuke, a Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene podnosi i javno objavljuje svoje mišljenje Agenciji i, kada je to primjenjivo, ENTSO-u za električnu energiju i ENTSO-u za plin.

Postupak savjetovanja mora biti otvoren, pravovremen i transparentan. ENTSO za električnu energiju i ENTSO za plin pripremaju i objavljuju izvješće o postupku savjetovanja.

ENTSO za električnu energiju i ENTSO za plin daju obrazloženje u slučajevima u kojima nisu uzeli u obzir, ili su uzeli u obzir samo djelomično, preporuke država članica ili dionika, kao i nacionalnih tijela, ili mišljenje Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene.

3.   U roku od tri mjeseca od primitka nacrta metodologija, zajedno s informacijama dobivenima tijekom postupka savjetovanja i izvješćem o savjetovanju, Agencija daje svoje mišljenje ENTSO-u za električnu energiju i ENTSO-u za plin. Agencija priopćuje svoje mišljenje ENTSO-u za električnu energiju, ENTSO-u za plin, državama članicama i Komisiji te ga objavljuje na svojim internetskim stranicama.

4.   U roku od tri mjeseca od primitka nacrta metodologija države članice mogu dostaviti svoja mišljenja ENTSO-u za električnu energiju i ENTSO-u za plin te Komisiji. Kako bi se olakšalo savjetovanje, Komisija može organizirati posebne sastanke skupina kako bi se raspravljalo o nacrtu metodologija.

5.   U roku od tri mjeseca od primitka mišljenja Agencije i država članica, kako je navedeno u stavcima 3. i 4. ENTSO za električnu energiju i ENTSO za plin mijenjaju svoje metodologije kako bi u potpunosti uzeli u obzir mišljenja Agencije i država članica i podnose ih Komisiji na odobrenje, zajedno s mišljenjem Agencije. Komisija izdaje svoju odluku u roku od tri mjeseca od podnošenja metodologija od strane ENTSO-a za električnu energiju odnosno ENTSO-a za plin.

6.   U roku od dva tjedna od odobrenja Komisije u skladu sa stavkom 5. ENTSO za električnu energiju i ENTSO za plin objavljuju svoje metodologije na svojim internetskim stranicama. Oni objavljuju odgovarajuće ulazne podatke i druge relevantne podatke o mreži, toku opterećenja i tržištu u dovoljno točnom obliku, podložno ograničenjima na temelju nacionalnog prava i relevantnih sporazuma o povjerljivosti. Komisija i Agencija osiguravaju povjerljivo postupanje s primljenim podacima, bilo da je riječ o postupanju njih samih ili bilo koje strane koja za njih obavlja analitički posao na temelju tih podataka.

7.   Metodologije se redovito ažuriraju i poboljšavaju u skladu s postupkom opisanim u stavcima od 1. do 6. Posebice se mijenjaju nakon podnošenja modela energetske mreže i tržišta iz stavka 10. Agencija može, uz davanje obrazloženja i vremenskog rasporeda, zatražiti takva ažuriranja i poboljšanja na vlastitu inicijativu ili na obrazložen zahtjev nacionalnih regulatornih tijela ili dionika te nakon formalnog savjetovanja s organizacijama koje predstavljaju sve relevantne dionike iz stavka 2. prvog podstavka te s Komisijom. Agencija objavljuje zahtjeve nacionalnih regulatornih tijela ili dionika i sve relevantne poslovno neosjetljive dokumente koji su je naveli da zatraži ažuriranje ili poboljšanje.

8.   Za projekte koji pripadaju kategorijama energetske infrastrukture iz točke 1. podtočaka (c) i (e) te točaka 2., 4. i 5. Priloga II., Komisija osigurava razvoj metodologija za usklađenu analizu troškova i koristi energetskog sustava na razini Unije. Te metodologije moraju biti usklađene u pogledu koristi i troškova s metodologijama koje izrađuju ENTSO za električnu energiju i ENTSO za plin. Agencija uz potporu nacionalnih regulatornih tijela promiče usklađenost tih metodologija s metodologijama koje su razvili ENTSO za električnu energiju i ENTSO za plin. Metodologije se razvijaju na transparentan način, među ostalim uz opsežno savjetovanje s državama članicama i svim relevantnim dionicima.

9.   Agencija svake tri godine utvrđuje i objavljuje skup pokazatelja i odgovarajuće referentne vrijednosti za usporedbu jediničnih troškova ulaganja za usporedive projekte iz kategorija energetske infrastrukture uvrštenih u Prilog II. Nositelji projekta dostavljaju tražene podatke nacionalnim regulatornim tijelima i Agenciji.

Agencija objavljuje prve pokazatelje za kategorije infrastrukture iz točaka 1., 2. i 3. Priloga II. do 24. travnja 2023. u mjeri u kojoj su dostupni podaci za izračun pouzdanih indikatora i referentnih vrijednosti. ENTSO za električnu energiju i ENTSO za plin mogu upotrebljavati navedene referentne vrijednosti za analize troškova i koristi koje se provode za naknadne desetogodišnje planove razvoja mreže na razini Unije.

Agencija objavljuje prve pokazatelje za kategorije energetske infrastrukture iz točaka 4. i 5. Priloga II. do 24. travnja 2025.

10.   Do 24. lipnja 2025., nakon opsežnog postupka savjetovanja s dionicima iz stavka 2. prvog podstavka, ENTSO za električnu energiju i ENTSO za plin Komisiji i Agenciji zajednički podnose dosljedan i postupno integriran model koji će pružiti dosljednost među metodologijama za pojedine sektore temeljenima na zajedničkim pretpostavkama, uključujući infrastrukturu za prijenos električne energije odnosno transport plina i vodika, kao i objekte za skladištenje, ukapljeni prirodni plin i elektrolizatore, koji obuhvaća prioritetne koridore i područja energetske infrastrukture iz Priloga I., izrađen u skladu s načelima utvrđenima u Prilogu V.

11.   Model iz stavka 10. obuhvaća najmanje međupovezanost odgovarajućih sektora u svim fazama planiranja infrastrukture, posebno scenarije, tehnologije i prostornu rezoluciju, utvrđivanje infrastrukturnih nedostataka, osobito u odnosu na prekogranične kapacitete, i procjenu projekata.

12.   Nakon što ga Komisija odobri u skladu s postupkom utvrđenim u stavcima od 1. do 5., model iz stavka 10. uključuje se u metodologije iz stavka 1., koje se na odgovarajući način mijenjaju.

13.   Najmanje svakih pet godina, počevši od njegova odobrenja u skladu sa stavkom 10., a i češće kada je to potrebno, model i dosljedne metodologije troškova i koristi za pojedine sektore ažuriraju se u skladu s postupkom iz stavka 7.

1.   Do 24. siječnja 2023. Agencija, nakon što provede opsežan postupak savjetovanja koji uključuje Komisiju, države članice, ENTSO za električnu energiju, ENTSO za plin, tijelo EU-a za ODS-ove te, barem organizacije koje predstavljaju udruženja uključena u tržišta električne energije, plina i vodika, grijanje i hlađenje, dionike u području hvatanja i skladištenja ugljika te hvatanja i upotrebe ugljika, neovisne agregatore, operatore za upravljanje potrošnjom, organizacije uključene u rješenja za energetsku učinkovitost, udruženja potrošača energije i predstavnike civilnog društva, objavljuje okvirne smjernice za zajedničke scenarije koje izrađuju ENTSO za električnu energiju i ENTSO za plin. Te se smjernice prema potrebi redovito ažuriraju.

Smjernicama se utvrđuju kriteriji za transparentnu, nediskriminirajuću i pouzdanu izradu scenarija, uzimajući u obzir najbolje prakse u području procjene infrastruktura i planiranja razvoja mreže. Smjernicama se također nastoji osigurati da su osnovni scenariji ENTSO-a za električnu energiju i ENTSO-a za plin u potpunosti u skladu s načelom energetska učinkovitost na prvom mjestu te energetskim i klimatskim ciljevima Unije za 2030. i njezinim ciljem klimatske neutralnosti do 2050., te se njima uzimaju u obzir posljednji dostupni scenariji Komisije kao i, kada je to relevantno, nacionalni energetski i klimatski planovi.

Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene može, na vlastitu inicijativu, dati mišljenje o tome kako osigurati usklađenost scenarijâ s energetskim i klimatskim ciljevima Unije za 2030. i njezinim ciljem klimatske neutralnosti do 2050. Agencija uzima u obzir to mišljenje u okvirnim smjernicama iz prvog podstavka.

Agencija daje obrazloženje u slučajevima u kojima nije uzela u obzir, ili je uzela u obzir samo djelomično, preporuke država članica, dionika i Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene.

2.   ENTSO za električnu energiju i ENTSO za plin slijede okvirne smjernice Agencije pri izradi zajedničkih scenarija koji će se upotrebljavati za desetogodišnje planove razvoja mreže na razini Unije.

Zajednički scenariji uključuju i dugoročnu perspektivu do 2050. te prema potrebi uključuju i prijelazne korake.

3.   ENTSO za električnu energiju i ENTSO za plin pozivaju organizacije koje predstavljaju sve relevantne dionike, uključujući tijelo EU-a za ODS-ove, udruženja uključena u tržišta električne energije, plina i vodika, grijanje i hlađenje, dionike u području hvatanja i skladištenja ugljika te hvatanja i upotrebe ugljika, neovisne agregatore, operatore za upravljanje potrošnjom, organizacije uključene u rješenja za energetsku učinkovitost, udruženja potrošača energije i predstavnike civilnog društva, da sudjeluju u postupku izrade scenarija, osobito kad je riječ o ključnim elementima kao što su pretpostavke i načini na koji se one odražavaju u podacima iz scenarijâ.

4.   ENTSO za električnu energiju i ENTSO za plin objavljuju nacrt izvješća o zajedničkim scenarijima i podnose ga Agenciji, državama članicama i Komisiji kako bi dobili njihovo mišljenje.

Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene može, na vlastitu inicijativu, dati mišljenje o izvješću o zajedničkim scenarijima.

5.   U roku od tri mjeseca od primitka nacrta izvješća o zajedničkim scenarijima, zajedno s informacijama dobivenima tijekom postupka savjetovanja i izvješćem o tome kako su uzete u obzir, Agencija podnosi svoje mišljenje o usklađenosti scenarijâ s okvirnim smjernicama iz stavka 1. prvog podstavka, uključujući moguće preporuke za izmjene, ENTSO-u za električnu energiju, ENTSO-u za plin, državama članicama i Komisiji.

U istom roku Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene može, na vlastitu inicijativu, dati mišljenje o usklađenosti scenarijâ s energetskim i klimatskim ciljevima Unije za 2030. i njezinim ciljem klimatske neutralnosti do 2050.

6.   U roku od tri mjeseca od primitka mišljenja iz stavka 5. Komisija, uzimajući u obzir mišljenja Agencije i država članica, odobrava nacrt izvješća o zajedničkim scenarijima ili zahtijeva od ENTSO-a za električnu energiju ili ENTSO-a za plin da ga izmijene.

ENTSO za električnu energiju i ENTSO za plin daju obrazloženje o tome kako su odgovorili na bilo koje zahtjeve Komisije za izmjenom.

U slučaju da Komisija ne odobri izvješće o zajedničkim scenarijima, daje obrazloženo mišljenje ENTSO-u za električnu energiju i ENTSO-u za plin.

7.   U roku od dva tjedna od odobrenja izvješća o zajedničkim scenarijima u skladu sa stavkom 6., ENTSO za električnu energiju i ENTSO za plin objavljuju ga na svojim internetskim stranicama. Osim toga, odgovarajuće ulazne i izlazne podatke objavljuju u dovoljno jasnom i točnom obliku, kako bi treća strana mogla ponoviti rezultate, uzimajući u obzir nacionalno pravo i relevantne sporazume o povjerljivosti te osjetljive informacije.

1.   U roku od šest mjeseci od odobrenja izvješća o zajedničkim scenarijima u skladu s člankom 12. stavkom 6. i svake dvije godine nakon toga ENTSO za električnu energiju i ENTSO za plin objavljuju izvješća o infrastrukturnim nedostacima izrađena u okviru desetogodišnjih planova razvoja mreže na razini Unije.

Pri procjeni infrastrukturnih nedostataka ENTSO za električnu energiju i ENTSO za plin temelje svoje analize na scenarijima utvrđenima na temelju članka 12., provode načelo energetska učinkovitost na prvom mjestu i prioritetno razmatraju sve relevantne alternative novoj infrastrukturi. Pri razmatranju novih infrastrukturnih rješenja u procjeni infrastrukturnih nedostataka u obzir se uzimaju svi relevantni troškovi, uključujući pojačanja mreže.

Pri procjeni infrastrukturnih nedostataka posebna se pozornost posvećuje onim infrastrukturnim nedostacima koji potencijalno utječu na ispunjenje klimatskih i energetskih ciljeva Unije za 2030. i njezina cilja klimatske neutralnosti do 2050.

Prije nego što objave svoja izvješća, ENTSO za električnu energiju i ENTSO za plin provode opsežan postupak savjetovanja koji uključuje sve relevantne dionike, uključujući tijelo EU-a za ODS-ove, udruženja uključena u tržišta električne energije, plina i vodika, grijanje i hlađenje, dionike u području hvatanja i skladištenja ugljika te hvatanja i upotrebe ugljika, neovisne agregatore, operatore za upravljanje potrošnjom, organizacije uključene u rješenja za energetsku učinkovitost, udruženja potrošača energije i predstavnike civilnog društva, Agenciju i sve predstavnike država članica koje su dio relevantnih prioritetnih koridora energetske infrastrukture utvrđenih u Prilogu I.

2.   ENTSO za električnu energiju i ENTSO za plin svaki zasebno podnose svoj nacrt izvješća o infrastrukturnim nedostacima Agenciji, Komisiji i državama članicama kako bi dobili njihovo mišljenje.

3.   U roku od tri mjeseca od primitka izvješća o infrastrukturnim nedostacima, zajedno s informacijama dobivenima tijekom postupka savjetovanja i izvješćem o tome kako su uzete u obzir, Agencija podnosi svoje mišljenje ENTSO-u za električnu energiju ili ENTSO-u za plin, Komisiji i državama članicama te ga javno objavljuje.

4.   U roku od tri mjeseca od primitka mišljenja Agencije iz stavka 3. Komisija, uzimajući u obzir mišljenje Agencije te uz doprinos država članica, sastavlja svoje mišljenje i podnosi ga ENTSO-u za električnu energiju ili ENTSO-u za plin.

5.   ENTSO za električnu energiju i ENTSO za plin prilagođavaju svoja izvješća o infrastrukturnim nedostacima uzimajući u obzir mišljenje Agencije i u skladu s mišljenjima Komisije i država članica te ih javno objavljuju.

1.   Do 24. siječnja 2023. države članice, uz potporu Komisije, unutar svojih pojedinih prioritetnih koridora odobalne mreže utvrđenih u odjeljku 2. Priloga I., uzimajući u obzir posebnosti i razvoj svake regije, sklapaju neobvezujući sporazum o suradnji na ciljevima u pogledu energije proizvedene iz obnovljivih izvora na moru koja će se uvesti u svakom morskom bazenu do 2050., s međukoracima 2030. i 2040., u skladu sa svojim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima te potencijalom energije iz obnovljivih izvora na moru u svakom morskom bazenu.

Taj se neobvezujući sporazum sastavlja u pisanom obliku za svaki morski bazen povezan s državnim područjem država članica i njime se ne dovodi u pitanje pravo država članica na razvoj projekata u svojem teritorijalnom moru i isključivom gospodarskom pojasu. Komisija pruža smjernice za rad u skupinama.

2.   Do 24. siječnja 2024. i nakon toga u okviru svakog desetogodišnjeg plana razvoja mreže, ENTSO za električnu energiju, uz sudjelovanje relevantnih TSO-ove, nacionalnih regulatornih tijela, država članica i Komisije te u skladu s neobvezujućim sporazumom iz stavka 1. ovog članka, izrađuje i objavljuje, u zasebnom izvješću koje je dio desetogodišnjeg plana razvoja mreže na razini Unije, strateške planove razvoja integrirane odobalne mreže na visokoj razini za svaki morski bazen u skladu s prioritetnim koridorima odobalne mreže iz Priloga I., uzimajući u obzir zaštitu okoliša i druge načine korištenja morem.

Prilikom izrade strateških planova razvoja integrirane odobalne mreže na visokoj razini u skladu s rokom iz stavka 1., ENTSO za električnu energiju vodi računa o neobvezujućim sporazumima iz stavka 1. za izradu scenarija desetogodišnjeg plana razvoja mreže na razini Unije.

Strateški planovi razvoja integrirane odobalne mreže na visokoj razini pružaju pregled na visokoj razini potencijalnih kapaciteta odobalne proizvodnje te povezanih potreba za odobalnim mrežama, uključujući potencijalne potrebe za interkonekcijskim vodovima, hibridnim projektima, radijalnim vezama, pojačanjima i infrastrukturom za vodik.

3.   Strateški planovi razvoja integrirane odobalne mreže na visokoj razini moraju biti u skladu s regionalnim investicijskim planovima koji su objavljeni u skladu s člankom 34. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/943 i integrirani u desetogodišnjim planovima razvoja mreže na razini Unije kako bi se osigurali koherentan razvoj planiranja kopnenih i odobalnih mreža i potrebna pojačanja.

4.   Do 24. prosinca 2024. i svake dvije godine nakon toga države članice ažuriraju svoje neobvezujuće sporazume iz stavka 1. ovog članka, među ostalim uzimajući u obzir rezultate primjene troškova i koristi te podjele troškova na prioritetne koridore odobalne mreže kada ti rezultati postanu dostupni.

5.   Nakon svakog ažuriranja neobvezujućih sporazuma u skladu sa stavkom 4. ENTSO za električnu energiju za svaki morski bazen ažurira strateški plan razvoja integrirane odobalne mreže na visokoj razini u okviru sljedećeg desetogodišnjeg plana razvoja mreže na razini Unije, kako je naveden u stavku 2.

1.   Do 24. lipnja 2024., Komisija, uz sudjelovanje država članica, relevantnih TSO-ova, Agencije i nacionalnih regulatornih tijela, izrađuje smjernice za posebne troškove i koristi te podjelu troškova radi provedbe planova razvoja integrirane odobalne mreže za morske bazene iz članka 14. stavka 2., u skladu s neobvezujućim sporazumima iz članka 14. stavka 1. Te smjernice moraju biti kompatibilne s člankom 16. stavkom 1. Komisija prema potrebi ažurira svoje smjernice, uzimajući u obzir rezultate njihove provedbe.

2.   Do 24. lipnja 2025. ENTSO za električnu energiju, uz sudjelovanje relevantnih TSO-ova, Agencije, nacionalnih regulatornih tijela i Komisije, predstavlja rezultate primjene troškova i koristi te podjele troškova na prioritetne koridore odobalne mreže.

1.   Stvarno nastale troškove ulaganja, koji ne uključuju troškove održavanja, povezane s projektom od zajedničkog interesa koji pripada kategorijama energetske infrastrukture utvrđenima u točki 1. podtočkama (a), (b), (c), (d) i (f) Priloga II. te projektima od zajedničkog interesa koji pripadaju kategoriji energetske infrastrukture utvrđenoj u točki 3. Priloga II., a u nadležnosti su nacionalnih regulatornih tijela u svakoj predmetnoj državi članici, snose relevantni TSO ili nositelji projekata prijenosne odnosno transportne infrastrukture država članica u kojima projekt ima neto pozitivan učinak te ih, u mjeri u kojoj nisu pokriveni naknadama za zagušenje ili drugim naknadama, plaćaju korisnici mreže putem tarifa za pristup mreži u toj ili tim državama članicama.

2.   Odredbe ovog članka primjenjuju se na projekt od zajedničkog interesa koji pripada kategorijama energetske infrastrukture utvrđenima u točki 1. podtočkama (a), (b), (c), (d) i (f) te točki 3. Priloga II. ako najmanje jedan nositelj projekta od relevantnih nacionalnih tijela zatraži njihovu primjenu na troškove projekta.

Odredbe ovog članka mogu se primjenjivati na projekte koji pripadaju kategoriji energetske infrastrukture utvrđenoj u točki 1. podtočki (e) i točki 2. Priloga II. ako to od relevantnih nacionalnih tijela zatraži najmanje jedan nositelj projekta.

Ako projekt ima nekoliko nositelja projekta, relevantna nacionalna regulatorna tijela bez odgode od svih nositelja projekta zahtijevaju da zajednički podnesu zahtjev za ulaganje u skladu sa stavkom 4.

3.   Kad je riječ o projektu od zajedničkog interesa na koji se primjenjuje stavak 1., nositelji projekta o njegovu napretku te utvrđivanju povezanih troškova i učinka redovito, a najmanje jednom godišnje, obavješćuju sva relevantna nacionalna regulatorna tijela sve do puštanja projekta u rad.

4.   Čim se takav projekt od zajedničkog interesa dovoljno razvije te se procijeni da će u sljedećih 36 mjeseci biti spreman za početak faze izgradnje, nositelji projekta podnose zahtjev za ulaganje nakon savjetovanja s TSO-ovima iz država članica u kojima projekt ima znatan neto pozitivan učinak. Taj zahtjev za ulaganje uključuje zahtjev za prekograničnu raspodjelu troškova i podnosi se svim relevantnim predmetnim nacionalnim regulatornim tijelima te mu se prilaže sve sljedeće:

Ako projekt ima više nositelja projekta, oni zajednički podnose zahtjev za ulaganje.

Relevantna nacionalna regulatorna tijela po primitku bez odgode šalju primjerak svakog zahtjeva za ulaganje Agenciji u svrhu informiranja.

Relevantna nacionalna regulatorna tijela i Agencija čuvaju povjerljivost poslovno osjetljivih informacija.

5.   U roku od šest mjeseci od datuma na koji je posljednje relevantno nacionalno regulatorno tijelo primilo zahtjev za ulaganje, ta tijela nakon savjetovanja s predmetnim nositeljima projekta, zajednički donose koordinirane odluke o raspodjeli stvarno nastalih troškova ulaganja koje za projekt treba snositi svaki operator sustava, kao i o njihovu uključivanju u tarife, ili o odbijanju zahtjeva za ulaganje, u cijelosti ili djelomično, ako se zajedničkom analizom relevantnih nacionalnih regulatornih tijela dođe do zaključka da projekt ili jedan njegov dio ne donosi znatnu neto korist ni u jednoj državi članici relevantnih nacionalnih regulatornih tijela. Relevantna nacionalna regulatorna tijela uključuju relevantne stvarno nastale troškove ulaganja u tarife, kako je definirano u preporuci iz stavka 11., u skladu s raspodjelom troškova ulaganja koje za projekt treba snositi svaki operator sustava. Za projekte na državnim područjima njihovih država članica relevantna nacionalna regulatorna tijela potom procjenjuju, prema potrebi, može li uključivanje troškova ulaganja u tarife uzrokovati probleme u pogledu cjenovne pristupačnosti.

Pri raspodjeli troškova relevantna nacionalna regulatorna tijela uzimaju u obzir stvarne ili procijenjene:

Pri prekograničnoj raspodjeli troškova u obzir se uzimaju gospodarski, socijalni i okolišni troškovi i koristi projekata u predmetnim državama članicama te potreba da se za razvoj projekata od zajedničkog interesa osigura stabilan okvir financiranja, a da pritom potreba za financijskom potporom bude što manja.

Pri prekograničnoj raspodjeli troškova relevantna nacionalna regulatorna tijela nakon savjetovanja s predmetnim TSO-ovima nastoje postići zajednički dogovor na temelju, među ostalim, informacija navedenih u stavku 4. prvom podstavku točkama (a) i (b) ovog članka. U njihovoj procjeni uzimaju se u obzir svi relevantni scenariji iz članka 12. i drugi scenariji za planiranje razvoja mreže, čime se omogućuje pouzdana analiza doprinosa projekta od zajedničkog interesa energetskoj politici Unije u pogledu dekarbonizacije, integracije tržišta, tržišnog natjecanja, održivosti i sigurnosti opskrbe. Ako se primjenjuju dodatni scenariji, oni moraju biti u skladu s energetskim i klimatskim ciljevima Unije za 2030. i njezinim ciljem klimatske neutralnosti do 2050. te podložni istoj razini savjetovanja i nadzora kao i postupak predviđen u članku 12.

Ako se projektom od zajedničkog interesa ublažavaju negativni vanjski učinci, kao što su zaobilazni tokovi, i ako se taj projekt od zajedničkog interesa provodi u državi članici na mjestu nastanka tih vanjskih učinaka, takvo ublažavanje ne smatra se prekograničnom korišću i stoga nije temelj za raspodjelu troškova na TSO-ove država članica pogođenih tim negativnim vanjskim učincima.

6.   Na temelju prekogranične raspodjele troškova iz stavka 5. ovog članka relevantna nacionalna regulatorna tijela pri određivanju ili odobravanju tarifa u skladu s člankom 41. stavkom 1. točkom (a) Direktive 2009/73/EZ i člankom 59. stavkom 1. točkom (a) Direktive (EU) 2019/944 uzimaju u obzir stvarne troškove koje TSO ili drugi nositelj projekta snosi kao rezultat ulaganja ako ti troškovi odgovaraju troškovima učinkovitog i strukturno usporedivog operatora.

Relevantna nacionalna regulatorna tijela bez odgode obavješćuju Agenciju o odluci o raspodjeli troškova i svim relevantnim informacijama koje se odnose na tu odluku. U odluci o raspodjeli troškova posebno se navode detaljni razlozi za raspodjelu troškova među državama članicama, uključujući:

Odluka o raspodjeli troškova objavljuje se.

7.   Ako relevantna nacionalna regulatorna tijela ne postignu dogovor o zahtjevu za ulaganje u roku od šest mjeseci od datuma na koji je ga je primilo posljednje relevantno nacionalno regulatorno tijelo, o tome bez odgode obavješćuju Agenciju.

U tom slučaju ili na zajednički zahtjev relevantnih nacionalnih regulatornih tijela odluku o zahtjevu za ulaganje, uključujući prekograničnu raspodjelu troškova iz stavka 5., donosi Agencija u roku od tri mjeseca od datuma na koji joj se uputi zahtjev.

Prije donošenja takve odluke Agencija se savjetuje s relevantnim nacionalnim regulatornim tijelima i nositeljima projekta. Tromjesečni rok iz drugog podstavka može se produljiti za dodatna dva mjeseca ako Agencija zatraži daljnje informacije. Taj dodatni rok počinje teći sljedećeg dana od dana primitka potpunih informacija.

U procjeni Agencije uzimaju se u obzir svi relevantni scenariji utvrđeni u skladu s člankom 12. i drugi scenariji za planiranje razvoja mreže, čime se omogućuje pouzdana analiza doprinosa projekta od zajedničkog interesa ciljevima energetske politike Unije u pogledu dekarbonizacije, integracije tržišta, tržišnog natjecanja, održivosti i sigurnosti opskrbe. Ako se primjenjuju dodatni scenariji, oni moraju biti u skladu s energetskim i klimatskim ciljevima Unije za 2030. i njezinim ciljem klimatske neutralnosti do 2050. te podložni istoj razini savjetovanja i nadzora kao i postupak predviđen u članku 12.

U svojoj odluci o zahtjevu za ulaganje koji obuhvaća prekograničnu raspodjelu troškova Agencija relevantnim nacionalnim tijelima prepušta da u trenutku provedbe te odluke u skladu s nacionalnim pravom utvrde na koji će se način troškovi ulaganja uključiti u tarife u skladu s propisanom prekograničnom raspodjelom troškova.

Odluka o zahtjevu za ulaganje, uključujući prekograničnu raspodjelu troškova, objavljuje se. Primjenjuju se članak 25. stavak 3. te članci 28. i 29. Uredbe (EU) 2019/942.

8.   Agencija Komisiji bez odgode dostavlja primjerak svih odluka o raspodjeli troškova zajedno sa svim relevantnim informacijama koje se odnose na svaku odluku. Te se informacije mogu dostaviti u agregiranom obliku. Komisija čuva povjerljivost poslovno osjetljivih informacija.

9.   Odluke o raspodjeli troškova ne utječu na pravo TSO-ova da primijene naknade za pristup mrežama ni nacionalnih regulatornih tijela da ih odobre u skladu s člankom 13. Uredbe (EZ) br. 715/2009, člankom 18. stavkom 1. te stavcima od 3. do 6. Uredbe (EU) 2019/943, člankom 32. Direktive 2009/73/EZ i člankom 6. Direktive (EU) 2019/944.

10.   Ovaj se članak ne primjenjuje na projekte od zajedničkog interesa koji su izuzeti od:

11.   Agencija do 24. lipnja 2023. donosi preporuku radi utvrđivanja dobrih praksi za postupanje sa zahtjevima za ulaganje u projekte od zajedničkog interesa. Ta se preporuka redovito ažurira kada je to potrebno, posebno radi osiguravanja dosljednosti s načelima o prekograničnoj podjeli troškova odobalnih mreža za energiju iz obnovljivih izvora iz članka 15. stavka 1. Pri donošenju ili izmjeni preporuke Agencija provodi opsežan postupak savjetovanja koji uključuje sve relevantne dionike.

12.   Ovaj članak primjenjuje se mutatis mutandis na projekte od uzajamnog interesa.

1.   Ako se nositelj projekta pri razvoju, radu ili održavanju projekta od zajedničkog interesa za koji su nadležna nacionalna regulatorna tijela suočava s rizicima većima od uobičajenih rizika za usporedivi infrastrukturni projekt, države članice i nacionalna regulatorna tijela mogu dodijeliti primjerene poticaje tom projektu u skladu s člankom 13. Uredbe (EZ) br. 715/2009, člankom 18. stavkom 1. te stavcima od 3. do 6. Uredbe (EU) 2019/943, člankom 41. stavkom 8. Direktive 2009/73/EZ i člankom 58. točkom (f) Direktive (EU) 2019/944.

Prvi podstavak ne primjenjuje se na projekte od zajedničkog interesa koji su izuzeti:

2.   U slučaju odluke o dodjeli poticaja iz stavka 1. ovoga članka nacionalna regulatorna tijela uzimaju u obzir rezultate analize troškova i koristi u skladu s metodologijom razvijenom na temelju članka 11., a posebno pozitivne vanjske učinke projekta na regionalnoj razini ili razini Unije. Nacionalna regulatorna tijela nadalje analiziraju posebne rizike s kojima se suočavaju nositelji projekta, poduzete mjere ublažavanja rizika i razloge za profil rizika s obzirom na neto pozitivan učinak projekta u usporedbi s manje rizičnom alternativom. Prihvatljivi su posebno rizici povezani s novim tehnologijama prijenosa odnosno transporta na kopnu i moru, rizici povezani s nedostatnim povratom troškova i rizici razvoja.

3.   U odluci o dodjeli poticaja u obzir se uzima posebna priroda nastalog rizika te se mogu dodijeliti poticaji koji obuhvaćaju, među ostalim, jednu od sljedećih mjera ili više njih:

4.   Svako nacionalno regulatorno tijelo do 24. siječnja 2023. Agenciji podnosi svoju metodologiju i kriterije koje upotrebljava za evaluaciju ulaganja u energetske infrastrukturne projekte i većih rizika tih projekata, ažurirane s obzirom na najnovija kretanja u području zakonodavstva, politike, tehnologije i tržišta. Tom metodologijom i kriterijima izričito se nastoji odgovoriti na posebne rizike kojima su izložene odobalne mreže za energiju iz obnovljivih izvora iz točke 1. podtočke (f) Priloga II. i projekti niskih kapitalnih, ali znatnih operativnih rashoda.

5.   Uzimajući u obzir informacije primljene u skladu sa stavkom 4. ovog članka, Agencija do 24. lipnja 2023. olakšava razmjenu dobre prakse i daje preporuke u skladu s člankom 6. stavkom 2. Uredbe (EU) 2019/942 u pogledu obaju sljedećih aspekata:

6.   Svako nacionalno regulatorno tijelo do 24. rujna 2023. objavljuje svoju metodologiju i kriterije za evaluaciju ulaganja u energetske infrastrukturne projekte i većih rizika tih projekata.

7.   Ako mjere iz stavaka 5. i 6. nisu dovoljne za osiguravanje pravodobne provedbe projekata od zajedničkog interesa, Komisija može izdati smjernice za poticaje utvrđene u ovom članku.

1.   Projekti od zajedničkog interesa koji pripadaju kategorijama energetske infrastrukture utvrđenima u članku 24. i Prilogu II. prihvatljivi su za financijsku pomoć Unije u obliku bespovratnih sredstava za studije i financijskih instrumenata.

2.   Projekti od zajedničkog interesa koji pripadaju kategorijama energetske infrastrukture utvrđenima u članku 24. i točki 1. podtočkama (a), (b), (c), (d) i (f) Priloga II i točki 3. Priloga II. također su prihvatljivi za financijsku pomoć Unije u obliku bespovratnih sredstava za radove ako ispunjavaju sve sljedeće kriterije:

3.   Projekti od zajedničkog interesa koji se provode u skladu s postupkom iz članka 5. stavka 7. točke (d) također su prihvatljivi za financijsku pomoć Unije u obliku bespovratnih sredstava za radove ako ispunjavaju kriterije utvrđene u stavku 2. ovog članka.

4.   Projekti od zajedničkog interesa koji pripadaju kategorijama energetske infrastrukture utvrđenima u točki 1. podtočki (e) i točkama 2. i 5. Priloga II. također su prihvatljivi za financijsku pomoć Unije u obliku bespovratnih sredstava za radove ako predmetni nositelji projekata, u evaluaciji koju je provelo relevantno nacionalno tijelo ili, ako je primjenjivo, nacionalno regulatorno tijelo, mogu jasno pokazati znatne pozitivne vanjske učinke projekata, kao što su sigurnost opskrbe, fleksibilnost sustava, solidarnost ili inovacije, i pružiti jasne dokaze o njihovoj komercijalnoj neodrživosti, u skladu s analizom troškova i koristi, poslovnim planom i procjenama, posebno onima koje su proveli potencijalni ulagatelji ili vjerovnici ili, ako je primjenjivo, nacionalno regulatorno tijelo.

5.   Ovaj članak primjenjuje se mutatis mutandis na projekte od uzajamnog interesa.

Projekti od uzajamnog interesa prihvatljivi su za financijsku pomoć Unije pod uvjetima utvrđenima u članku 5. stavku 2. Uredbe (EU) 2021/1153. Kad je riječ o bespovratnim sredstvima za radove, projekti od uzajamnog interesa prihvatljivi su za financijsku pomoć Unije ako ispunjavaju kriterije utvrđene u stavku 2. ovog članka i ako projekt doprinosi općim ciljevima energetske i klimatske politike Unije.

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 4. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od sedam godina počevši od 23. lipnja 2022. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od sedam godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3. stavka 4. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stavka 4 stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

1.   U slučaju Cipra i Malte, koji još nisu međupovezani s transeuropskom plinskom mrežom, primjenjuje se odstupanje od članka 3., članka 4. stavka 1. točaka (a) i (b), članka 4. stavka 5., članka 16. stavka 4. točke (a) te priloga I., II. i III., ne dovodeći u pitanje članak 32. stavak 2. Jedna međuveza za svaku od tih država članica zadržava status projekta od zajedničkog interesa u skladu s ovom Uredbom sa svim relevantnim pravima i obvezama ako ta međuveza ispunjava sljedeće uvjete:

Tim se projektima u budućnosti osigurava mogućnost pristupa novim energetskim tržištima, među ostalim i tržištu vodika.

2.   Nositelji projekata dostavljaju dostatne dokaze o tome kako će međuveze iz stavka 1. omogućiti pristup novim energetskim tržištima, među ostalim i tržištu vodika, u skladu s općim ciljevima energetske i klimatske politike Unije. Takvi dokazi uključuju procjenu ponude i potražnje za obnovljivi ili niskougljični vodik te izračun smanjenja emisija stakleničkih plinova koje projekt omogućuje.

Komisija redovito provjerava tu procjenu i taj izračun, kao i pravodobnu provedbu projekta.

3.   Uz ispunjavanje posebnih kriterija utvrđenih u članku 19. za financijsku pomoć Unije, međuveze iz stavka 1. ovog članka moraju biti projektirane tako da osiguravaju pristup budućim energetskim tržištima, među ostalim i tržištu vodika, ne smiju dovesti do produljenja životnog vijeka objekata za prirodni plin te moraju osiguravati prekograničnu interoperabilnost susjednih mreža. Svaka prihvatljivost za financijsku pomoć Unije na temelju članka 18. završava 31. prosinca 2027.

4.   U svakom zahtjevu za financijsku pomoć Unije za radove mora se s pomoću plana koji sadržava precizan vremenski okvir jasno dokazati cilj pretvaranja objekta u namjenski objekt za vodik do 2036. ako to dopuštaju tržišni uvjeti.

5.   Odstupanje iz stavka 1. primjenjuje se dok Cipar odnosno Malta ne budu izravno povezani s transeuropskom plinskom mrežom ili do 31. prosinca 2029., ovisno o tome što nastupi ranije.

1.   Tijekom prijelaznog razdoblja koje završava 31. prosinca 2029. namjenski objekti za vodik prenamijenjeni iz objekata za prirodni plin koji pripadaju kategoriji energetske infrastrukture utvrđenoj u točki 3. Priloga II. mogu se upotrebljavati za transport ili skladištenje prethodno definirane mješavine vodika s prirodnim plinom ili biometanom.

2.   Tijekom prijelaznog razdoblja iz stavka 1. nositelji projekata blisko surađuju na projektiranju i provedbi projekata kako bi se osigurala interoperabilnost susjednih mreža.

3.   Nositelj projekta dostavlja dostatne dokaze, među ostalim i putem komercijalnih ugovora, o tome kako će do kraja prijelaznog razdoblja objekti iz stavka 1. ovog članka prestati biti objekti za prirodni plin i postati namjenski objekti za vodik, kako je utvrđeno u točki 3. Priloga II., te kako će tijekom prijelaznog razdoblja biti omogućena veća upotreba vodika. Takvi dokazi uključuju procjenu ponude i potražnje za obnovljivi ili niskougljični vodik te izračun smanjenja emisija stakleničkih plinova koje projekt omogućuje. U kontekstu praćenja napretka postignutog u provedbi projekata od zajedničkog interesa Agencija provjerava je li pravodobno proveden prijelaz projekta na namjenski objekt za vodik kako je utvrđeno u točki 3. Priloga II.

4.   Prihvatljivost projekata iz stavka 1. ovog članka za financijsku pomoć Unije na temelju članka 18. završava 31. prosinca 2027.

1.   Uredba (EU) br. 347/2013 stavlja se izvan snage od 23. lipnja 2022. Iz ove Uredbe ne proizlaze nikakva prava za projekte navedene u prilozima Uredbi (EU) br. 347/2013.

2.   Neovisno o stavku 1. ovog članka, Prilog VII. Uredbi (EU) br. 347/2013, kako je izmijenjen Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2022/564 (34), koji sadržava peti Unijin popis projekata od zajedničkog interesa, kao i članci od 2. do 10., članci 12., 13. i 14. te prilozi od I. do IV. i Prilog VI. Uredbi (EU) br. 347/2013, ostaju na snazi i proizvode učinke u pogledu projekata od zajedničkog interesa uvrštenih na peti Unijin popis do stupanja na snagu prvog Unijina popisa projekata od zajedničkog interesa i projekata od uzajamnog interesa utvrđenog u skladu s ovom Uredbom.

3.   Neovisno o stavku 2. ovog članka, projekti koji su bili uvršteni na peti Unijin popis projekata od zajedničkog interesa utvrđen u skladu s Uredbom (EU) br. 347/2013 i čiji je spis zahtjeva nadležno tijelo prihvatilo na pregled uživaju prava i obveze koje proizlaze iz poglavlja III. ove Uredbe tijekom razdoblja od četiri godine od stupanja na snagu ove Uredbe.