This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 31992L0043
Council Directive 92/43/EEC of 21 May 1992 on the conservation of natural habitats and of wild fauna and flora
Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore
Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore
SL L 206, 22.7.1992, p. 7–50
(ES, DA, DE, EL, EN, FR, IT, NL, PT) Ovaj dokument objavljen je u određenim posebnim izdanjima
(FI, SV, CS, ET, LV, LT, HU, MT, PL, SK, SL, BG, RO, HR)
In force: This act has been changed. Current consolidated version: 01/07/2013
15/Sv. 002 |
HR |
Službeni list Europske unije |
14 |
31992L0043
L 206/7 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
21.05.1992. |
DIREKTIVA VIJEĆA 92/43/EEZ
od 21. svibnja 1992.
o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore
VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 130.s,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),
uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),
uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskoga i socijalnoga odbora (3),
budući da očuvanje, zaštita i poboljšanje kvalitete okoliša, uključujući očuvanje prirodnih staništa i divlje faune i flore, čine bitan cilj od općeg interesa kojemu teži Zajednica, kako je navedeno u članku 130.r Ugovora;
budući da politički i akcijski program Europske zajednice za okoliš (od 1987. do 1992.) (4) predviđa mjere u vezi s očuvanjem prirode i prirodnih resursa;
budući da ova Direktiva, čiji je glavni cilj promicanje održavanja biološke raznolikosti, uzimajući u obzir gospodarske, socijalne, kulturne i regionalne zahtjeve, doprinosi općem cilju održivog razvitka; budući da održavanje takve biološke raznolikosti u određenim slučajevima može zahtijevati održavanje ili čak poticanje čovjekove aktivnosti;
budući da se na europskom području država članica prirodna staništa i dalje pogoršavaju i sve je veći broj divljih vrsta koje su ozbiljno ugrožene; budući da ugrožena staništa i vrste čine prirodno nasljeđe Zajednice, a opasnosti koje im prijete često su prekogranične prirode, radi njihovog je očuvanja potrebno poduzeti mjere na razini Zajednice;
budući da, s obzirom na opasnosti koje prijete određenim prirodnim stanišnim tipovima i određenim vrstama, potrebno ih je odrediti kao prioritetne kako bi se omogućila pravodobna provedba mjera za njihovo očuvanje;
budući da je radi osiguranja obnove ili održavanja prirodnih staništa i vrsta od interesa Zajednice u povoljnom stanju očuvanosti potrebno odrediti posebna područja očuvanja, kako bi se prema utvrđenim rokovima stvorila koherentna europska ekološka mreža;
budući da će se sva određena područja, uključujući ona koja su sada svrstana ili se u budućnosti moraju svrstati među područja posebne zaštite u skladu s Direktivom Vijeća 79/409/EEZ od 2. travnja 1979. o očuvanju divljih ptica (5), morati uključiti u koherentnu europsku ekološku mrežu;
budući da je u svakom od određenih područja potrebno provoditi nužne mjere, uzimajući u obzir ciljeve očuvanja kojima se teži;
budući da područja koja se mogu odrediti kao posebna područja očuvanja predlažu države članice, ali se unatoč tome mora utvrditi postupak koji bi omogućio određivanje u izvanrednim slučajevima kad područje ne predlaže država članica, već ga Zajednica smatra bitnim bilo za održavanje bilo za opstanak prioritetnog prirodnog stanišnog tipa ili prioritetne vrste;
budući da se mora izvršiti ocjena prihvatljivosti bilo kakvog plana ili programa koji bi mogao imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja područja koji je određen ili će se odrediti u budućnosti;
budući da je usvajanje mjera kojima se namjerava promicati očuvanje prioritetnih prirodnih staništa i vrsta od interesa Zajednice zajednička odgovornost svih država članica; budući da bi to moglo, međutim, određenim državama članicama predstavljati prekomjerno financijsko opterećenje s obzirom na nejednak razmještaj takvih staništa i vrsta unutar Zajednice s jedne strane i činjenicu da načelo „onečišćivač plaća” može imati samo ograničenu primjenu u posebnom slučaju očuvanja prirode s druge strane;
budući da je stoga dogovoreno da bi se, u ovom iznimnom slučaju, doprinos putem sufinanciranja na razini Zajednice trebao pružiti u granicama sredstava koja su na raspolaganje stavljena odlukama Zajednice;
budući da bi planiranje korištenja zemljišta i razvojna politika trebali potaknuti upravljanje onim obilježjima krajobraza koja su od najvećeg značaja za divlju faunu i floru;
budući da bi se trebao uspostaviti sustav za nadzor stanja očuvanosti prirodnih staništa i vrsta obuhvaćenih ovom Direktivom;
budući da je potreban opći sustav zaštite određenih vrsta flore i faune kako bi se dopunila Direktiva 79/409/EEZ; budući da bi se trebale omogućiti mjere upravljanja određenim vrstama, ako to opravdava njihovo stanje očuvanosti, uključujući zabranu određenih načina hvatanja ili ubijanja, istodobno omogućujući odstupanja pod određenim uvjetima;
budući da će, s ciljem osiguranja praćenja provedbe ove Direktive, Komisija povremeno sastaviti cjelovito izvješće na temelju, među ostalim, informacija koje joj pošalju države članice u vezi primjene nacionalnih odredaba donesenih na temelju ove Direktive;
budući da je unapređenje znanstvenih spoznaja i stručnog znanja bitno za provedbu ove Direktive; budući da je stoga potrebno potaknuti potrebna istraživanja i znanstveni rad;
budući da stručni i znanstveni napredak zahtijevaju mogućnost prilagodbe Priloga; budući da bi se trebao uspostaviti postupak kojim Vijeće može izmijeniti Priloge;
budući da bi se trebao osnovati regulatoran odbor koji bi pomogao Komisiji pri provedbi ove Direktive, a posebno kad se donose odluke u vezi sufinanciranja na razini Zajednice;
budući da bi se trebale predvidjeti dopunske mjere kojima se uređuje reintrodukcija određenih zavičajnih vrsta faune i flore i eventualna introdukcija nezavičajnih vrsta;
budući da su obrazovanje i opće informiranje o ciljevima ove Direktive bitni za osiguranje njezine učinkovite provedbe,
DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:
Definicije
Članak 1.
Za potrebe ove Direktive:
(a) |
očuvanje znači niz mjera potrebnih za održavanje ili obnovu prirodnih staništa i populacija vrsta divlje faune i flore u povoljnom stanju kako je određeno u točkama (e) i (i); |
(b) |
prirodna staništa znače kopnena ili vodena područja određena geografskim, abiotičkim i biotičkim svojstvima, bilo potpuno prirodna bilo poluprirodna; |
(c) |
prirodni stanišni tipovi od interesa Zajednice znače one tipove unutar područja navedenog u članku 2:
Ovakvi stanišni tipovi su navedeni ili se mogu navesti u Prilogu I.; |
(d) |
prioritetni prirodni stanišni tipovi odnose se na prirodne stanišne tipove kojima prijeti nestanak, a prisutni su na području navedenom u članku 2. i za čije je očuvanje Zajednica posebno odgovorna, s obzirom na razmjere njihovog prirodnog areala koji se nalazi unutar područja navedenog u članku 2.; ovi prioritetni prirodni stanišni tipovi označeni su zvjezdicom (*) u Prilogu I.; |
(e) |
stanje očuvanosti prirodnog staništa znači zbroj utjecaja koji djeluju na prirodno stanište i njegove tipične vrste koji bi mogli ugroziti njegovu dugoročnu prirodnu rasprostranjenost, strukturu i funkcije kao i dugoročni opstanak njegovih tipičnih vrsta unutar područja navedenog u članku 2. Stanje očuvanosti prirodnog staništa smatra se „povoljnim” kad:
|
(f) |
stanište vrste znači okoliš određen specifičnim abiotičkim i biotičkim čimbenicima, u kojima vrsta živi u bilo kojoj fazi svoga biološkoga ciklusa; |
(g) |
vrste od interesa Zajednice odnose se na vrste koje su, unutar područja navedenog u članku 2:
Ovakve vrste su navedene ili se mogu navesti u Prilogu II. i/ili Prilogu IV. ili Prilogu V.; |
(h) |
prioritetne vrste odnose se na vrste navedene pod točkama (g) i (i) za čije je očuvanje Zajednica posebno odgovorna s obzirom na razmjere njihovog prirodnog areala koji potpada pod područje navedeno u članku 2.; ove su prioritetne vrste označene zvjezdicom (*) u Prilogu II.; |
(i) |
stanje očuvanosti vrste znači zbroj utjecaja koji djeluju na tu vrstu, a koji bi mogli ugroziti njezinu dugoročnu rasprostranjenost i brojnost populacija unutar područja navedenog u članku 2; Stanje očuvanosti smatra se „povoljnim” kad:
|
(j) |
područje znači geografski određenu površinu čija je granica jasno označena; |
(k) |
područje od značaja za Zajednicu znači područje koje, u biogeografskoj regiji ili regijama kojima pripada, znatno doprinosi održavanju ili povratu u povoljno stanje očuvanosti prirodnog stanišnog tipa navedenog u Prilogu I. ili neke od vrsta navedenih u Prilogu II. i može također znatno doprinijeti koherentnosti mreže Natura 2000 navedene u članku 3., i/ili znatno doprinosi održavanju biološke raznolikosti unutar dotične biogeografske regije ili regija. Za široko rasprostranjene životinjske vrste, područja od značaja za Zajednicu odgovaraju mjestima unutar prirodnog areala takvih vrsta koja predstavljaju fizičke i biološke čimbenike bitne za njihov život i razmnožavanje; |
(l) |
posebno područje očuvanja znači područje od značaja za Zajednicu koje su države članice odredile zakonskim, administrativnim i/ili ugovornim aktom, gdje se potrebne mjere očuvanja primjenjuju radi održavanja ili povrata u povoljno stanje očuvanosti prirodnih staništa i/ili populacija vrsta za koje je to područje određeno; |
(m) |
primjerak znači bilo koju životinju ili biljku, bilo živu ili mrtvu, koja pripada nekoj od vrsta navedenih u Prilogu IV. i Prilogu V., svaki njezin dio ili derivat, kao i na ostalu robu za koju se čini, na temelju popratnog dokumenta, pakiranja, oznake ili etikete, ili na temelju svih drugih okolnosti, da su dijelovi ili derivati životinja ili biljaka tih vrsta; |
(n) |
odbor znači odbor osnovan u skladu s člankom 20. |
Članak 2.
1. Cilj ove Direktive je doprinijeti osiguranju biološke raznolikosti putem očuvanja prirodnih staništa i divlje faune i flore na europskom području država članica na koje se Ugovor primjenjuje.
2. Mjere poduzete u skladu s ovom Direktivom namijenjene su održavanju ili povratu u povoljno stanje očuvanosti, prirodnih staništa i vrsta divlje faune i flore od interesa Zajednice.
3. Mjere poduzete u skladu s ovom Direktivom uzimaju u obzir gospodarske, socijalne i kulturne potrebe te regionalne i lokalne karakteristike.
Očuvanje prirodnih staništa i staništa vrsta
Članak 3.
1. Koherentna europska ekološka mreža posebnih područja očuvanja osniva se pod nazivom Natura 2000. Ova mreža, sastavljena od područja u kojima se nalaze prirodni stanišni tipovi navedeni u Prilogu I. i staništa vrsta navedenih u Prilogu II., omogućuje održavanje određenih prirodnih stanišnih tipova i staništa vrsta ili, kad je to potrebno, njihov povrat u povoljno stanje očuvanosti u njihovom prirodnom arealu.
Mreža Natura 2000 obuhvaća područja posebne zaštite koja su države članice klasificirale u skladu s Direktivom 79/409/EEZ.
2. Svaka država članica doprinosi stvaranju mreže Natura 2000 u razmjeru u kojem su na njezinom području zastupljeni prirodni stanišni tipovi i staništa vrsta navedenih u stavku 1. U tu svrhu svaka država članica u skladu s člankom 4. određuje područja kao posebna područja očuvanja, uzimajući u obzir ciljeve utvrđene u stavku 1.
3. Tamo gdje smatraju potrebnim, države članice nastoje unaprijediti ekološku povezanost mreže Natura 2000 održavanjem i gdje je potrebno razvijanjem obilježja krajobraza koja su od najvećeg značaja za divlju faunu i floru, kako je navedeno u članku 10.
Članak 4.
1. Na temelju kriterija utvrđenih u Prilogu III. (Faza 1) i relevantnih znanstvenih informacija svaka država članica predlaže popis područja, uz naznaku koji se prirodni stanišni tipovi iz Priloga I. i koje vrste iz Priloga II. prirodno nalaze na tom području. Za široko rasprostranjene životinjske vrste ta područja odgovaraju mjestima unutar prirodne rasprostranjenosti takvih vrsta u kojima postoje fizički ili biološki čimbenici bitni za njihov život i razmnožavanje. Za široko rasprostranjene vodene vrste takva područja se predlažu samo gdje postoji područje koje se može jasno odrediti i koje predstavlja fizičke i biološke čimbenike bitne za njihov život i razmnožavanje. Države članice prema potrebi predlažu prilagodbu popisa u svjetlu rezultata nadzora navedenog u članku 11.
Popis se proslijeđuje Komisiji u roku od tri godine od priopćenja ove Direktive, zajedno s informacijama o svakom području. Te informacije uključuju kartu područja, njegovo ime, smještaj, površinu i podatke koji su rezultat primjene kriterija utvrđenih u Prilogu III. (Faza 1) i to u obliku koji određuje Komisija, u skladu s postupkom utvrđenim u članku 21.
2. Na temelju kriterija utvrđenih u Prilogu III. (Faza 2) i u okviru svake od pet biogeografskih regija navedenih u članku 1. točki (c) podtočki iii. te cijelog područja navedenog u članku 2. stavku 1., Komisija u dogovoru sa svakom državom članicom sastavlja nacrt popisa područja od značaja za Zajednicu na temelju popisa država članica u kojima se navode područja na kojima se nalaze jedan ili više prioritetnih prirodnih stanišnih tipova ili prioritetnih vrsta.
Države članice čija područja na kojima se nalaze jedan ili više prioritetnih prirodnih stanišnih tipova i prioritetnih vrsta predstavljaju više od 5 % njihova nacionalnog teritorija mogu, u dogovoru s Komisijom, zatražiti slobodniju primjenu kriterija navedenih u Prilogu III. (Faza 2) pri odabiru svih područja od značaja za Zajednicu na njihovom području.
Popis područja odabranih kao područja od značaja za Zajednicu, u kojem su istaknuta ona područja na kojima se nalazi jedan ili više prioritetnih prirodnih stanišnih tipova ili prioritetnih vrsta, Komisija usvaja u skladu s postupkom utvrđenim člankom 21.
3. Popis naveden u stavku 2. mora se sastaviti u roku od šest godina od priopćenja ove Direktive.
4. Kad se područje od značaja za Zajednicu usvoji u skladu s postupkom utvrđenim u stavku 2, dotična država članica ga određuje kao posebno područje očuvanja što je prije moguće, a najkasnije u roku od šest godina, ustanovljujući prioritete u svjetlu značaja tih područja za održavanje ili obnavljanje povoljnog stanja očuvanosti prirodnog stanišnog tipa iz Priloga I. ili vrste iz Priloga II. te koherentnosti mreže Natura 2000, u svjetlu prijetnji od pogoršanja ili uništenja kojima su ta područja izložena.
5. Čim se područje uvrsti na popis naveden u trećoj točki stavka 2. podložan je odredbama članka 6. stavaka 2., 3. i 4.
Članak 5.
1. U iznimnim slučajevima ako Komisija utvrdi da nacionalni popis naveden u članku 4. stavku 1. ne spominje područje u kojem se nalazi prioritetan prirodni stanišni tip ili prioritetna vrsta koje Komisija na temelju relevantnih i pouzdanih znanstvenih informacija smatra bitnim za održavanje tog prioritetnog prirodnog stanišnog tipa ili opstanak te prioritetne vrste, pokreće se postupak bilateralnih savjetovanja između te države članice i Komisije, s ciljem usporedbe znanstvenih podataka koje svaka od njih koristi.
2. Ako po isteku razdoblja savjetovanja, koje ne može biti duže od šest mjeseci, spor ostane neriješen, Komisija Vijeću proslijeđuje prijedlog za odabir tog područja kao područja od značaja za Zajednicu.
3. Vijeće, odlučujući jednoglasno, donosi odluku u roku od tri mjeseca od dana upućivanja prijedloga.
4. Tijekom razdoblja savjetovanja i do donošenja odluke Vijeća, dotično područje je podložno odredbama članka 6. stavka 2.
Članak 6.
1. Za posebna područja očuvanja, države članice utvrđuju potrebne mjere za očuvanje koje prema potrebi uključuju odgovarajuće planove upravljanja, posebno priređene za ta područjima ili integrirane u druge razvojne planove te odgovarajuće zakonske, administrativne ili ugovorne mjere koje odgovaraju ekološkim zahtjevima prirodnih stanišnih tipova iz Priloga I. i vrstama iz Priloga II. koji su prisutni na tim područjima.
2. Države članice poduzimaju odgovarajuće korake kako bi se u posebnim područjima očuvanja izbjeglo pogoršanje prirodnih staništa i staništa vrsta, kao i uznemiravanje vrsta za koje su ta područja određena, u mjeri u kojoj bi takvo uznemiravanje moglo utjecati na ciljeve ove Direktive.
3. Svaki plan ili projekt koji nije izravno povezan s upravljanjem područjem ili potreban za njegovo upravljanje, ali bi na njega mogao imati značajan utjecaj, bilo pojedinačno bilo u kombinaciji s ostalim planovima ili projektima, predmet je ocjene prihvatljivosti utjecaja koje bi mogao imati na ta područje, s obzirom na ciljeve očuvanja područja. U svjetlu zaključaka procjene utjecaja na područje i sukladno odredbama stavka 4., nadležna tijela državne vlasti odobravaju plan ili projekt tek nakon što se uvjere da on neće negativno utjecati na cjelovitost dotičnog područja te, ako je to potrebno, nakon dobivanja mišljenja od šire javnosti.
4. Ako se, unatoč negativnoj procjeni utjecaja na područje i u nedostatku drugih pogodnih mogućnosti, plan ili projekt ipak moraju provesti zbog imperativnih razloga prevladavajućeg javnog interesa, uključujući interese socijalne ili gospodarske prirode, država članica poduzima sve kompenzacijske mjere kako bi osigurala zaštitu koherentnosti mreže Natura 2000. Ona Komisiju izvješćuje o usvojenim kompenzacijskim mjerama.
Kad se u određenom području nalazi prioritetni prirodni stanišni tip i/ili prioritetna vrsta, mogu se razmatrati samo ona pitanja koja se odnose na zdravlje ljudi ili javnu sigurnost, na korisne posljedice od primarnog značaja za okoliš ili, nastavno na mišljenje Komisije, na ostale imperativne razloge prevladavajućeg javnog interesa.
Članak 7.
Obveze koje proizlaze iz članka 6. stavaka 2., 3. i 4. ove Direktive zamjenjuju sve obveze koje proizlaze iz prve rečenice članka 4. stavka 4. Direktive 79/409/EEZ u vezi područja klasificiranih na temelju članka 4. stavka 1. ili slično priznatih prema njezinom članku 4. stavku 2. od datuma provedbe ove Direktive ili datuma klasifikacije ili priznanja od strane države članice u skladu s Direktivom 79/409/EEZ, pod uvjetom da je potonji datum kasniji.
Članak 8.
1. Usporedno s prijedlozima područja koji ispunjavaju uvjete da ih se odredi posebnim područjima očuvanja, u kojima se nalaze prioritetni prirodni stanišni tipovi i/ili prioritetne vrste, države članice prema potrebi Komisiji šalju svoje procjene u vezi sufinanciranja na razini Zajednice, koje smatraju potrebnim za ispunjenje obveza na temelju članka 6. stavka 1.
2. Komisija, u dogovoru sa svakom od dotičnih država članica, utvrđuje za područja od značaja za Zajednicu za koje se traži sufinanciranje, one mjere koje su bitne za održavanje ili povrat u povoljno stanje očuvanosti prioritetnih prirodnih stanišnih tipova i prioritetnih vrsta na dotičnim područjima, kao i ukupne troškove koji proizlaze iz tih mjera.
3. Komisija, u dogovoru s dotičnim državama članicama, procjenjuje financiranje, uključujući i sufinanciranje, potrebno za primjenu mjera navedenih u stavku 2., uzimajući u obzir, između ostalog, zastupljenost prioritetnih prirodnih stanišnih tipova i/ili prioritetnih vrsta na teritoriju države članice te opterećenja koja proizlaze iz tih mjera.
4. Prema procjeni iz stavaka 2. i 3., Komisija usvaja, vodeći računa o raspoloživim financijskim sredstvima u okviru odgovarajućih instrumenata Zajednice i prema postupku utvrđenom u članku 21., akcijski okvir mjera rangiranih prema prioritetu koji obuhvaća sufinanciranje kad je područje određeno sukladno članku 4. stavku 4.
5. Mjere koje nisu zadržane u akcijskom okviru zbog nedostatnih sredstava, kao i one koje su uključene u gore navedeni akcijski okvir, ali nisu dobile potrebno sufinanciranje ili su bile samo djelomično sufinancirane, ponovno se razmatraju u skladu s postupkom utvrđenim u članku 21., u kontekstu revizije akcijskog okvira svake dvije godine, a države članice bi ih mogle odgoditi dok se ne provede takva revizija. Ova revizija prema potrebi uzima u obzir novo stanje dotičnog područja.
6. Na područjima u kojima su mjere koje ovise o sufinanciranju odgođene, države članice se uzdržavaju od usvajanja bilo kakvih novih mjera koje bi mogle rezultirati pogoršanjem tih područja.
Članak 9.
Komisija, djelujući u skladu s postupkom utvrđenim u članku 21., periodično ocjenjuje koliko Natura 2000 doprinosi postizanju ciljeva utvrđenih u člancima 2. i 3. U tom kontekstu, može se razmotriti deklasifikacija nekog posebnog područja očuvanja, tamo gdje to opravdavaju prirodne pojave primjećene kao rezultat nadzora predviđenog u članku 11.
Članak 10.
Države članice nastoje, gdje smatraju potrebnim, kod planiranja korištenja zemljišta i razvojne politike, a posebno s ciljem poboljšanja ekološke koherentnosti mreže Natura 2000, potaknuti upravljanje obilježjima krajobraza koja su od najvećeg značaja za divlju faunu i floru.
Takva su obilježja ona koja su, na temelju svoje linearne i kontinuirane strukture (poput obala rijeka ili tradicionalnih sustava za označivanje granica između polja) ili njihove funkcije povezivanja (kao što su jezerca ili šumarci), bitna za migraciju, širenje i genetsku razmjenu divljih vrsta.
Članak 11.
Države članice provode nadzor nad stanjem očuvanosti prirodnih staništa i vrsta navedenih u članku 2, s posebnim osvrtom na prioritetne prirodne stanišne tipove i prioritetne vrste.
Zaštita vrsta
Članak 12.
1. Države članice poduzimaju sve potrebne mjere za uspostavu sustava stroge zaštite životinjskih vrsta navedenih u Prilogu IV., točki (a) u njihovom prirodnom arealu, zabranjujući:
(a) |
sve oblike namjernog hvatanja ili ubijanja primjeraka tih vrsta u divljini; |
(b) |
namjerno uznemiravanje tih vrsta, posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije; |
(c) |
namjerno uništavanje ili uzimanje jaja iz divljine; |
(d) |
oštećivanje ili uništavanje lokaliteta za razmnožavanje ili odmor. |
2. Države članice zabranjuju držanje, prijevoz i prodaju ili razmjenu tih vrsta te ponudu na prodaju ili razmjenu primjeraka uzetih iz divljine, osim onih koji su zakonito uzeti prije provedbe ove Direktive.
3. Zabrana iz stavka 1. točaka (a) i (b) i stavka 2. odnosi se na sve životne faze životinja na koje se ovaj članak primjenjuje.
4. Države članice uspostavljaju sustav praćenja slučajnog hvatanja i ubijanja životinjskih vrsta navedenih u Prilogu IV., točki (a). U svjetlu prikupljenih informacija, države članice poduzimaju podrobnija istraživanja ili mjere očuvanja kako bi se osiguralo da slučajno hvatanje i ubijanje nemaju značajan negativan utjecaj na dotične vrste.
Članak 13.
1. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi uspostavile sustav stroge zaštite biljnih vrsta navedenih u Prilogu IV., točki (b), zabranjujući:
(a) |
namjerno branje, skupljanje, rezanje, vađenje s korijenom ili uništavanje takvih biljaka u njihovom prirodnom arealu u divljini; |
(b) |
držanje, prijevoz i prodaju ili razmjenu i nuđenje na prodaju ili razmjenu primjeraka takvih vrsta uzetih iz divljine, osim onih koje su zakonito uzeti prije provedbe ove Direktive. |
2. Zabrane iz stavka 1. točaka (a) i (b) odnose se na sve faze biološkog ciklusa biljaka na koje se ovaj članak primjenjuje.
Članak 14.
1. Ako države članice, u svjetlu nadzora predviđenog u članku 11., smatraju potrebnim, poduzimaju mjere kako bi se osiguralo da uzimanje iz divljine primjeraka vrsta divlje faune i flore navedenih u Prilogu V. kao i njihovo iskorištavanje, bude u skladu s njihovim održavanjem u povoljnom stanju očuvanosti.
2. Kad se ovakve mjere smatraju potrebnima, one uključuju nastavak nadzora predviđenog u članku 11. Takve mjere mogu posebno uključiti:
— |
propise o pristupu određenoj imovini, |
— |
privremenu ili lokalnu zabranu uzimanja primjeraka iz divljine i iskorištavanja određenih populacija, |
— |
reguliranje razdoblja i/ili metoda uzimanja vrsta, |
— |
primjenu, kad se primjerci uzimaju, lovnih i ribolovnih pravila koja vode računa o očuvanju takvih populacija, |
— |
uspostavu sustava dozvola za uzimanje vrsta ili određivanje kvota, |
— |
reguliranje kupovine, prodaje, ponude na prodaju, držanja radi prodaje ili prijevoza radi prodaje vrsta, |
— |
uzgajanje u zatočeništvu životinjskih vrsta kao i umjetno razmnožavanje biljnih vrsta, pod strogo kontroliranim uvjetima, kako bi se smanjilo uzimanje vrsta iz divljine, |
— |
procjenu učinka usvojenih mjera. |
Članak 15.
U pogledu hvatanja ili ubijanja vrsta divlje faune navedenih u Prilogu V., točki (a) i u slučajevima u kojima se u skladu s člankom 16. primjenjuju odstupanja u vezi uzimanja, hvatanja ili ubijanja vrsta navedenih u Prilogu IV., točki (a) države članice zabranjuju uporabu svih neselektivnih mjera koje bi mogle uzrokovati lokalni nestanak ili ozbiljno uznemiravanje populacija takvih vrsta, a posebno:
(a) |
uporabu sredstava hvatanja i ubijanja navedenih u Prilogu VI. točki (a); |
(b) |
bilo kakav oblik hvatanja i ubijanja zbog načina prijevoza navedenih u Prilogu VI., točka (b). |
Članak 16.
1. Pod uvjetom da ne postoji zadovoljavajuća alternativa i da odstupanje ne šteti održavanju populacija dotičnih vrsta u povoljnom stanju očuvanosti u njihovom prirodnom arealu, države članice mogu odstupiti od odredaba članaka 12., 13., 14. i 15. točaka (a) i (b):
(a) |
u interesu zaštite divlje faune i flore te očuvanja prirodnih staništa; |
(b) |
radi sprečavanja ozbiljne štete, posebno na usjevima, stoci, šumama, ribnjacima i vodama te ostalim tipovima imovine; |
(c) |
u interesu javnog zdravlja i javne sigurnosti ili zbog ostalih imperativnih razloga prevladavajućeg javnog interesa, uključujući interese socijalne ili gospodarske prirode te korisnih posljedica od primarnog značaja za okoliš; |
(d) |
za potrebe istraživanja i obrazovanja, repopulacije i reintrodukcije tih vrsta te za to potrebnih postupaka razmnožavanja, uključujući umjetno razmnožavanje biljaka; |
(e) |
kako bi dopustile, pod strogo nadziranim uvjetima, na selektivnoj osnovi i u ograničenom razmjeru, uzimanje ili držanje određenih primjeraka vrsta navedenih u Prilogu IV., u ograničenom broju koji utvrđuju nadležna državna tijela. |
2. Države članice Komisiji svake dvije godine dostavljaju izvješće, u obliku koji odredi odbor, o odstupanjima koja se primjenjuju u skladu sa stavkom 1. Komisija daje mišljenje o tim odstupanjima u roku od najviše 12 mjeseci nakon zaprimanja izvješća i obrazlaže ga odboru.
3. Izvješćima se točno navode:
(a) |
vrste koje su predmet odstupanja i razlog odstupanja, uključujući prirodu rizika, s, ako je to potrebno, osvrtom na neprihvaćene alternative i korištene znanstvene podatke; |
(b) |
sredstva, naprave ili metode dozvoljene za hvatanje ili ubijanje životinjskih vrsta i razlog njihove uporabe; |
(c) |
okolnosti kada su i gdje su takva odstupanja odobrena; |
(d) |
tijelo ovlašteno za proglašenje potrebnih uvjeta i provjeru njihovog poštivanja te za odlučivanje koja se sredstva, naprave ili metode mogu koristiti, u kojim granicama, čijim posredstvom, te koje osobe izvršavaju taj zadatak; |
(e) |
korištene mjere nadzora i dobiveni rezultati. |
Informiranje
Članak 17.
1. Svakih šest godina od datuma isteka razdoblja utvrđenog u članku 23., države članice izrađuju izvješće o provedbi poduzetih mjera u okviru ove Direktive. To izvješće posebno obuhvaća informacije u vezi mjera očuvanja navedenih u članku 6. stavku 1., kao i procjenu utjecaja tih mjera na stanje očuvanosti prirodnih stanišnih tipova iz Priloga I. i vrsta iz Priloga II. te glavne rezultate nadzora iz članka 11. To se izvješće dostavlja Komisiji u obliku koji odredi odbor i dostupno je javnosti.
2. Komisija priprema skupno izvješće utemeljeno na izvješćima iz stavka 1. To izvješće sadrži primjerenu ocjenu postignutog napretka, a posebno doprinosa mreže Natura 2000 postizanju ciljeva utvrđenih u članku 3. Nacrt dijela izvješća koji obuhvaća informacije koje je dala neka država članica upućuje se toj državi članici radi verifikacije. Nakon podnošenja odboru konačne verzije izvješća, Komisija ga objavljuje najkasnije u roku od dvije godine od zaprimanja izvješća navedenih u stavku 1. i prosljeđuje ga državama članicama, Europskom parlamentu, Vijeću te Gospodarskom i socijalnom odboru.
3. Države članice mogu označiti područja određena na temelju ove Direktive putem obavijesti Zajednice koje s tim ciljem oblikuje odbor.
Istraživanje
Članak 18.
1. Države članice i Komisija potiču potrebno istraživanje i znanstveni rad uzimajući u obzir ciljeve utvrđene u članku 2. i obvezu iz članka 11. One razmjenjuju informacije radi primjerene koordinacije istraživanja koje se provodi na razini država članica i Zajednice.
2. Posebna pozornost poklanja se znanstvenom radu koji je potreban za provedbu članaka 4. i 10., te se potiče prekogranična suradnja u istraživanju.
Postupak izmjene priloga
Članak 19.
Izmjene potrebne za prilagodbu priloga I., II., III., V. i VI. tehničkom i znanstvenom napretku, usvaja Vijeće kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije.
Izmjene potrebne za prilagodbu Priloga IV. tehničkom i znanstvenom napretku usvaja Vijeće jednoglasno na prijedlog Komisije.
Odbor
Članak 20.
Komisiji pomaže odbor koji čine predstavnici država članica, a kojim predsjedava predstavnik Komisije.
Članak 21.
1. Predstavnik Komisije odboru podnosi nacrt mjera koje treba poduzeti. Odbor daje svoje mišljenje o nacrtu u vremenskom roku koji odredi predsjedatelj, ovisno o žurnosti pitanja. Mišljenje se donosi većinom, u skladu s člankom 148. stavkom 2. Ugovora o odlukama koje donosi Vijeće na prijedlog Komisije. Glasovi predstavnikâ država članica unutar odbora ponderiraju se na način određen u spomenutom članku. Predsjedatelj ne glasuje.
2. Komisija usvaja predviđene mjere ako su one u skladu s mišljenjem odbora.
Ako predviđene mjere nisu u skladu s mišljenjem odbora ili ako mišljenje nije doneseno, Komisija bez odgode podnosi Vijeću prijedlog u vezi mjera koje se trebaju poduzeti. Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom.
Ako, po isteku tri mjeseca od dana upućivanja Vijeću, Vijeće nije donijelo odluku, predložene mjere usvaja Komisija.
Dopunske odredbe
Članak 22.
U provedbi odredaba ove Direktive, države članice:
(a) |
proučavaju poželjnost reintrodukcije vrsta iz Priloga IV. koje su zavičajne na njihovom području, kada bi to moglo doprinijeti njihovom očuvanju, pod uvjetom da je istraživanje, koje je također uzelo u obzir iskustvo ostalih država članica ili drugih zemalja, ustanovilo da takva reintrodukcija učinkovito doprinosi ponovnom dovođenju vrsta u povoljno stanje očuvanosti i da se provodi tek nakon primjerenih konzultacija sa zainteresiranom javnosti; |
(b) |
osiguravaju da se namjerna introdukcija u divljinu svih vrsta koje nisu zavičajne na njihovom području uređuje tako da ona ne šteti prirodnim staništima unutar njihovog prirodnog areala niti divljoj zavičajnoj fauni i flori i, ako smatraju nužnim, zabranjuju takvu introdukciju. Rezultati poduzete procjene upućuju se odboru radi njegovog informiranja; |
(c) |
promiču obrazovanje i opće informiranje o potrebi zaštite vrsta divlje faune i flore i očuvanja njihovih staništa i prirodnih staništa. |
Završne odredbe
Članak 23.
1. Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom, u razdoblju od dvije godine od dana njezina priopćenja. One o tome odmah obaviješćuju Komisiju.
2. Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.
3. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Članak 24.
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 21. svibnja 1992.
Za Vijeće
Predsjednik
Arlindo MARQUES CUNHA
(1) SL C 247, 21.9.1988., str. 3. i
(2) SL C 75, 20.3.1991., str. 12.
(3) SL C 31, 6.2.1991., str. 25.
(4) SL C 328, 7.12.1987., str. 1.
(5) SL L 103, 25.4.1979., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 91/244/EEZ (SL L 115, 8.5.1991., str. 41.).
PRILOG I.
PRIRODNI STANIŠNI TIPOVI OD INTERESA ZAJEDNICE ČIJE OČUVANJE ZAHTIJEVA ODREĐIVANJE POSEBNIH PODRUČJA OČUVANJA
Tumačenje
Šifra: |
Hijerarhijska klasifikacija staništa izrađena u okviru Programa Corine (1) (Projekt Corine staništa) je referentna za ovaj Prilog. Većina prirodnih stanišnih tipova koji se navode popraćena je odgovarajućom šifrom Corine navedenom u Tehničkom priručniku, Svezak 1, str. 73-109, Corine/Biotope/89/2.2, 19. svibnja 1988., djelomično nadopunjenom 14. veljače 1989. |
Znak „x” koji povezuje šifre označava kombinirane stanišne tipove, npr. 35.2 × 64.1 – Otvoreni pašnjak s vrstama rodova Corynephorus i Agrostis (35.2), u kombinaciji s kontinentalnim dinama (64.1).
Znak „*” označava prioritetne stanišne tipove.
OBALNA STANIŠTA I STANIŠTA S HALOFITIMA
Otvoreno more i područja pod utjecajem plime i oseke
11.25 |
Pješčana dna trajno prekrivena morem |
11.34 |
* Naselja posidonije (Posidonion oceanicae) |
13.2 |
Estuariji |
14. |
Muljevita i pješčana dna izložena zraku za vrijeme oseke |
21. |
* Lagune |
— |
Velike plitke uvale i zaljevi |
— |
Grebeni |
— |
Podmorski „stupovi” u plitkom moru nastali istjecanjem plinova |
Morski grebeni i strmci te šljunčane ili kamene plaže
17.2 |
Vegetacija pretežno jednogodišnjih halofita na obalama s organskim nanosima |
17.3 |
Višegodišnja vegetacija kamenih obala |
18.21 |
Vegetacijom obrasli morski grebeni i strmci atlantskih i baltičkih obala |
18.22 |
Mediteranski grebeni i strmci (obrasli endemičnim svojtama roda Limonium spp.) |
18.23 |
Vegetacijom obrasli morski grebeni i strmci makaronezijskih obala (s endemičnom florom) |
Atlantske i kontinentalne slane močvare i slane livade
15.11 |
Muljevite i pjeskovite obale obrasle svojtama roda Salicornia i drugim jednogodišnjim halofitima |
15.12 |
Sastojine roda Spartina (Spartinion) |
15.13 |
Atlantske slane livade (Glauco-Puccinellietalia) |
15.14 |
* Kontinentalne slane livade (Puccinellietalia distantis) |
Mediteranske i termoatlantske slane močvare i slane livade
15.15 |
Mediteranske sitine (Juncetalia maritimi) |
15.16 |
Mediteranska i termoatlantska vegetacija halofilnih grmova (Arthrocnemetalia fruticosae) |
15.17 |
Iberska halofilno-nitrofilna vegetacija grmova (Pegano-Salsoletea) |
Slane i sadrene kontinentalne stepe
15.18 |
* Slane stepe (Limonietalia) |
15.19 |
* Sadrene stepe (Gypsophiletalia) |
OBALNE I KONTINENTALNE PJEŠČANE SIPINE
Morske dine atlantskih, sjevernomorskih i baltičkih obala
16.211 |
Obalne pomične sipine u nastajanju |
||||||||||||||
16.212 |
Pomične priobalne sipine s vrstom Ammophila arenaria („bijele dine”) |
||||||||||||||
16.221 do 16.227 |
* Nepomične sipine obrasle zaljastom vegetacijom („sive dine”)
|
||||||||||||||
16.23 |
* Dekalcificirane nepomične sipine s vrstom Empetrum nigrum |
||||||||||||||
16.24 |
* EU-atlantske dekalcificirane nepomične sipine (Calluno-Ulicetea) |
||||||||||||||
16.25 |
Sipine s vrstom Hippophaë rhamnoides |
||||||||||||||
16.26 |
Sipine s vrstom Salix arenaria |
||||||||||||||
16.29 |
Šumom obrasle sipine atlantskih obala |
||||||||||||||
16.31 do 16.35 |
Vlažna uleknuća sipina |
||||||||||||||
1.A |
„Machairs” (* (prioritetne) u Irskoj) |
Primorske sipine mediteranske obale
16.223 |
Nepomične sipine na plažama obrasle vegetacijom sveze Crucianellion maritimae |
16.224 |
Sipine s vrstom Euphorbia terracina |
16.228 |
Travnjaci reda Malcolmietalia na sipinama |
16.229 |
Travnjaci na sipinama s jednogodišnjom vegetacijom reda Brachypodietalia |
16.27 |
* Obalne vrištine s borovicom na sipinama (Juniperus spp.) |
16.28 |
Vegetacija tvrdolisnih grmova reda na sipinama (Cisto-Lavenduletalia) |
16.29 × 42.8 |
* Šumom prekrivene sipine s pinijom Pinus pinea i/ili primorskim borom Pinus pinaster |
Stare i dekalcificirane kontinentalne dine
64.1 × 31.223 |
Suhe pješčane vrištine sa svojtama roda Calluna i Genista |
64.1 ×31.227 |
Suhe pješčane vrištine sa svojtama roda Calluna i vrstom Empetrum nigrum |
64.1 × 35.2 |
Kontinentalne sipine s otvorenim travnjacima i svojtama roda Corynephorus i Agrostis |
SLATKOVODNA STANIŠTA
Stajaćice
22.11 × 22.31 |
Oligotrofne vode, koje sadrže vrlo malo minerala, u atlantskim pješčanim nizinama s amfibijskom vegetacijom: rodovi Lobelia, Littorelia i Isoetes |
22.11 × 22.34 |
Oligotrofne vode koje sadrže vrlo malo minerala u pješčanim nizinama zapadnog Mediterana, sa svojtama roda Isoetes spp. |
22.12 × (22.31 i 22.32) |
Oligotrofne vode srednjeeuropskog i perialpinskog područja s amfibijskom vegetacijom: rodovi Litorella ili Isoetes ili jednogodišnja vegetacija na izloženim obalama (Nanocyperetalia) |
22.12 × 22.44 |
Tvrde oligo-mezotrofne vode s dnom obraslim svojtama parožina Chara spp. |
22.13 |
Prirodna eutrofna jezera s vegetacijom sveze Hydrocharition ili Magnopotamion |
22.14 |
Distrofična jezera |
22.34 |
* Mediteranske povremene lokve |
— |
* Povremena krška jezera (Turloughs) |
Tekućice
Dijelovi vodotoka s prirodnom i poluprirodnom dinamikom (manja, srednja i velika korita) gdje kvaliteta vode ne pokazuje značajna pogoršanja
24.221 i 24.222 |
Planinske rijeke i zeljasta vegetacija uz njihove obale |
24.223 |
Drvenasta vegetacija s kebračem Myricaria germanica uz planinske rijeke |
24.224 |
Drvenasta vegetacija sa sivkastom vrbom Salix eleagnos uz planinske rijeke |
24.225 |
Mediteranski stalni riječni tokovi s vrstom Glaucium flavum |
24.4 |
Plutajuća vegetacija žabnjaka nizinskih, submontanskih rijeka |
24.52 |
Vegetacija sveze Chenopodion rubri submontanskih rijeka |
24.53 |
Mediteranski stalni riječni tokovi s vegetacijom sveze Paspalo-Agrostidion zastirani sastojinama roda Salix i vrste Populus alba |
— |
Mediteranski povremeni riječni tokovi |
VRIŠTINE UMJERENOG POJASA
31.11 |
Sjevernoatlantske vlažne vrištine s vrstom Erica tetralix |
31.12 |
* Južnoatlantske vlažne vrištine s vrstom Erica ciliaris i Erica tetralix |
31.2 |
*Suhe vrištine (svi podtipovi) |
31.234 |
* Suhe obalne vrištine s vrstama Erica vagans i Ulex maritimus |
31.3 |
* Endemske makaronezijske suhe vrištine |
31.4 |
Planinske i predplaninske vrištine |
31.5 |
* Klekovina bora krivulja (Pinus mugo) s dlakavim pjenišnikom (Rhododendron hirsutum) |
31.622 |
Subarktičke grmolike sastojine vrba |
31.7 |
Endemske oromediteranske vrištine sa štipavcem |
TVRDOLISNE MAKIJE (MATORRAL)
Grmolike sastojine submediteranskog i umjerenog pojasa
31.82 |
Postojane sastojine s vrstom Buxus sempervirens na vapnenačkim kamenitim kosinama (Berberidion p.p.) |
31.842 |
Planinske sastojine vrste Genista purgans |
31.88 |
Sastojine obične borovice Juniperus communis na vapnenačkim vrištinama ili travnjacima |
31.89 |
* Sastojine vrste Cistus palhinhae na primorskim vlažnim vrištinama (Junipero-Cistetum palhinhae) |
Mediteranske šumolika tvrdolisna makija
32.131 do 32.135 |
Sastojine borovice |
32.17 |
* Tvrdolisna makija sa svojtama roda Zyziphus |
32.18 |
* Tvrdolisna makija s lovorom Laurus nobilis |
Termomediteransko i predstepsko šipražje
32.216 |
Šikare lovora Laurus nobilis |
32.217 |
Niske sastojine svojti roda Euphorbia uz grebene i strmce |
32.22 do 32.26 |
Svi tipovi |
Frigana
33.1 |
Frigane Astragalo-Plantaginetum subulatae |
33.3 |
Frigane vrste Sarcopoterium spinosum |
33.4 |
Sastojine na Kreti (Euphorbieto-Verbascion) |
PRIRODNI I POLUPROIRODNI TRAVNJACI
Prirodni travnjaci
34.11 |
* Krški vapnenački travnjaci Kamenjarski (Alysso-Sedion albi) |
34.12 |
* Suhi pješčani vapnenački travnjaci (Koelerion glaucae) |
34.2 |
Travnjaci s velikim udjelom teških metala |
36.314 |
Silikatni travnjaci vrste Festuca eskia u Pirinejima |
36.32 |
Silikatni alpski i borealni travnjaci |
36.36 |
Iberski travnjaci vrste Festuca indigesta |
36.41 do 36.45 |
Planinski vapnenački travnjaci |
36.5 |
Makaronezijski gorski travnjaci |
Poluprirodni suhi travnjaci i grmoliki facijes
34.31 do 34.34 |
Na vapnenačkoj podlozi (Festuco-Brometalia) (*važni lokaliteti za kaćune) |
34.5 |
* Pseudostepe s travama i jednogodišnjim svojtama (Thero-Brachypodietea) |
35.1 |
* Travnjaci tvrdače Nardus bogati vrstama na silikatnoj podlozi u brdskom pojasu (i brežuljkastom pojasu kontinentalne Europe) |
Tvrdolisne šume s ispašom (deheze)
32.11 |
Deheze s vrstama Quercus suber i/ili Quercus ilex |
Poluprirodne vlažne livade visokih zeleni
37.31 |
Livade beskoljenke Molinia na kredi i glini (Eu-Molinion) |
37.4 |
Mediteranske livade visokih zeleni i sitova (Molinio-Holoschoenion) |
37.7 i 37.8 |
Eutrofne visoke zeleni |
— |
Livade sveze Cnidion venosae podložne plavljenju |
Mezofilni travnjaci
38.2 |
Nizinske livade košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis) |
38.3 |
Brdske livade košanice (britanski tipovi s vrstom Geranium sylvaticum) |
CRETOVI
Acidofilni cretovi sa svojtama roda Sphagnum
51.1 |
*Aktivni nadignuti cretovi |
51.2 |
Degradirani nadignuti cretovi (kod kojih je moguća prirodna obnova) |
52.1 i 52.2 |
Kompleksni cretovi (*prioritetni samo ako su aktivni) |
54.5 |
Prijelazni cretovi |
54.6 |
Depresije na tresetnoj podlozi (Rhynchosporion) |
Vapnenački bazofilni cretovi
53.3 |
* Bazofilni cretovi s vrstama Cladium mariscus i Carex davalliana |
54.12 |
* Sedrotvorni izvori (Cratoneurion) |
54.2 |
Bazofilni cretovi |
54.3 |
* Planinske pionirske sastojine sveze Caricion bicoloris-atrofuscae |
STJENOVITA STANIŠTA I ŠPILJE
Točila
61.1 |
Silikatna točila |
61.2 |
Eutrična točila |
61.3 |
Zapadnomediteranska i planinska termofilna točila |
61.4 |
Točila Balkana |
61.5 |
Srednjoeuropska silikatna točila |
61.6 |
* Srednjoeuropska vapnenačka točila |
Hazmofitska vegetacija kamenitih padina
62.1 i 62.1A |
Vapnenački podtipovi |
62.2 |
Silkatni podtipovi |
62.3 |
Pionirska vegetacija površina stijena |
62.4 |
* Vapnenačke ploče |
Ostala staništa na stijenama
65. |
Špilje i jame zatvorene za javnost |
— |
Polja lave i prirodne špilje/jame u lavi |
— |
Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje |
— |
Stalni ledenjaci |
ŠUME
Prirodna i doprirodna šumska vegetacija zavičajnih vrsta koja tvori šumske sastojine visokog drveća s tipičnim prizemnim slojem i zadovoljava sljedeće kriterije: rijetka je ili reliktna i/ili udomljuje vrste od interesa Zajednice
Šume europskog umjerenog pojasa
41.11 |
Bukove šume Luzulo-Fagetum |
41.12 |
Bukove šume sa svojtama rodova Ilex i Taxus, bogate epifitima (Ilici-Fagenion) |
41.13 |
Bukove šume Asperulo-Fagetum |
41.15 |
Subalpske bukove šume sa svojtama roda Acer i planinskom kiselicom Rumex arifolius |
41.16 |
Bukove šume na vapnenačkoj podlozi (Cephalanthero-Fagion) |
41.24 |
Hrastovo-grabove šume Stellario-Carpinetum |
41.26 |
Hrastovo-grabove šume Galio-Carpinetum |
41.4 |
* Šume klanaca sveze Tilio-Acerion |
41.51 |
Stare hrastove acidofilne šume s lužnjakom Quercus robur na pješčanim nizinama |
41.53 |
Stare hrastove šume sa svojtama roda Ilex i Blechnum na Britanskim otocima |
41.86 |
Šume vrste Fraxinus angustifolia |
42.51 |
* Kaledonske šume |
44.A1 do 44.A4 |
* Cretne šume |
44.3 |
*Rezidualne aluvijalne šume (Alnion glutinoso-incanae) |
44.4 |
Miješane šume hrasta, brijesta i jasena uz velike rijeke |
Mediteranske listopadne šume
41.181 |
* Apeninske bukove šume s tisom Taxus i božikovinom Ilex |
41.184 |
* Apeninske bukove šume s običnom jelom Abies alba i bukove šume s vrstom Abies nebrodensis |
41.6 |
Galicijsko-portugalske hrastove šume s lužnjakom Quercus robur i vrstom Quercus pyrenaica |
41.77 |
Šume vrste Quercus faginea (Iberski poluotok) |
41.85 |
Šume vrste Quercus trojana (Italija i Grčka) |
41.9 |
Šume pitomog kestena |
41.1A × 42.17 |
Grčke bukove šume s vrstom Abies borisii-regis |
41.1B |
Šume vrste Quercus frainetto |
42.A1 |
Šume vrsta roda Cupressus (Acero-Cupression) |
44.17 |
Galerije bijele vrbe Salix alba i bijele topole Populus alba |
44.52 |
Obalne sastojine na povremenim mediteranskim vodotocima s vrstom Rhododendron ponticum, svojtama roda Salix i drugima |
44.7 |
Šume vrste Platanus orientalis (Platanion orientalis) |
44.8 |
Termomediteranske priobalne galerije (Nerio- Tamaricetea) i priobalne galerije jugozapadnog dijela Iberskog poluotoka (Securinegion tinctoriae) |
Mediteranske tvrdolisne šume
41.7C |
Kretske šume vrste Quercus brachyphylla |
45.1 |
Šume masline i rogača (Olea i Ceratonia) |
45.2 |
Šume vrste Quercus suber |
45.3 |
Vazdazelene šume česmine Quercus ilex |
45.5 |
Šume vrste Quercus macrolepis |
45.61 do 45.63 |
* Makaronezijske lovorolisne šume (Laurus, Ocotea) |
45.7 |
* Šumarci palmi iz roda Phoenix |
45.8 |
Šume božikovine Ilex aquifolium |
Planinske i pretplaninske šume umjerenog pojasa
42.21 do 42.23 |
Acidofilne šume (Vaccinio-Piceetea) |
42.31 i 42.32 |
Alpske šume ariša Larix decidua i/limbe Pinus cembra |
42.4 |
Šume vrste Pinus uncinata (prioritetne kada rastu na sadri ili vapnencu) |
Mediteranske brdske šume četinjača
42.14 |
* Šume obične jele Abies alba i smreke Picea excelsa na Apeninima |
42.19 |
Šume vrste Abies pinsapo |
42.61 do 42.66 |
* Mediteranske borove šume s endemičnim crnim borom |
42.8 |
Mediteranske borove šume s endemičnim primorskim borom, uključujući Pinus mugo i Pinus leucodermis |
42.9 |
Makaronezijske šume endemičnih borova |
42.A2 do 42.A5 i 42.A8 |
* Endemične mediteranske šume sa svojtama roda Juniperus spp. |
42.A6 |
* Šume s vrstom Tetraclinis articulata (Andaluzija) |
42.A71 do 42.A73 |
* Šume tise Taxux baccata |
(1) Corine: Odluka Vijeća 85/338/EEZ od 27.6.1985. (SL L 176, 6.7.1985., str. 14).
PRILOG II.
ŽIVOTINJSKE I BILJNE VRSTE OD INTERESA ZAJEDNICE ČIJE OČUVANJE ZAHTIJEVA ODREĐIVANJE POSEBNIH PODRUČJA OČUVANJA
Tumačenje
(a) |
Prilog II. proizlazi iz Priloga I. radi uspostave konzistentne mreže posebnih područja očuvanja. |
(b) |
Vrste navedene u ovom Prilogu označene su:
Kratica „spp.” nakon imena porodice ili roda označava sve vrste koje pripadaju toj porodici ili rodu. |
(c) |
Simboli Zvjezdica (*) prije imena vrste označava prioritetnu vrstu. Većina vrsta navedenih u ovom Prilogu također je navedena u Prilogu IV. Ako se vrsta pojavljuje u ovom Prilogu, ali se ne pojavljuje u Prilogu IV. ili Prilogu V., nakon imena vrsta slijedi simbol (o); ako se vrsta koja se pojavljuje u ovom Prilogu također pojavljuje u Prilogu V., ali ne i u Prilogu IV., nakon njezinog imena slijedi simbol (V). |
(a) ŽIVOTINJE
KRALJEŽNJACI
SISAVCI
INSECTIVORA
Talpidae
Galemys pyrenaicus
CHIROPTERA
Rhinolophidae
|
Rhinolophus blasii |
|
Rhinolophus euryale |
|
Rhinolophus ferrumequinum |
|
Rhinolophus hipposideros |
|
Rhinolophus mehelyi |
Vespertilionidae
|
Barbastella barbastellus |
|
Miniopterus schreibersi |
|
Myotis bechsteini |
|
Myotis blythi |
|
Myotis capaccinii |
|
Myotis dasycneme |
|
Myotis emarginatus |
|
Myotis myotis |
RODENTIA
Sciuridae
Spermophilus citellus
Castoridae
Castor fiber
Microtidae
|
Microtus cabrerae |
|
*Microtus oeconomus arenicola |
CARNIVORA
Canidae
*Canis lupus (samo španjolske populacije južno od Duera i grčke populacije južno od 39. paralele)
Ursidae
*Ursus arctos
Mustelidae
|
Lutra lutra |
|
Mustela lutreola |
Felidae
|
Lynx lynx |
|
*Lynx pardina |
Phocidae
|
Halichoerus grypus (V) |
|
*Monachus monachus |
|
Phoca vitulina (V) |
ARTIODACTYLA
Cervidae
*Cervus elaphus corsicanus
Bovidae
|
Capra aegagrus (prirodne populacije) |
|
*Capra pyrenaica pyrenaica |
|
Ovis ammon musimon (prirodne populacije – Korzika i Sardinija) |
|
Rupicapra rupicapra balcanica |
|
*Rupicapra ornata |
CETACEA
|
Tursiops truncatus |
|
Phocoena phocoena |
GMAZOVI
TESTUDINATA
Testudinidae
|
Testudo hermanni |
|
Testudo graeca |
|
Testudo marginata |
Cheloniidae
*Caretta caretta
Emydidae
|
Emys orbicularis |
|
Mauremys caspica |
|
Mauremys leprosa |
SAURIA
Lacertidae
|
Lacerta monticola |
|
Lacerta schreiberi |
|
Gallotia galloti insulanagae |
|
*Gallotia simonyi |
|
Podarcis lilfordi |
|
Podarcis pityusensis |
Scincidae
Chalcides occidentalis
Gekkonidae
Phyllodactylus europaeus
OPHIDIA
Colubridae
|
Elaphe quatuorlineata |
|
Elaphe situla |
Viperidae
|
*Vipera schweizeri |
|
Vipera ursinii |
VODOZEMCI
CAUDATA
Salamandridae
|
Chioglossa lusitanica |
|
Mertensiella luschani |
|
*Salamandra salamandra aurorae |
|
Salamandrina terdigitata |
|
Triturus cristatus |
Proteidae
Proteus anguinus
Plethodontidae
|
Speleomantes ambrosii |
|
Speleomantes flavus |
|
Speleomantes genei |
|
Speleomantes imperialis |
|
Speleomantes supramontes |
ANURA
Discoglossidae
|
Bombina bombina |
|
Bombina variegata |
|
Discoglossus jeanneae |
|
Discoglossus montalentii |
|
Discoglossus sardus |
|
*Alytes muletensis |
Ranidae
Rana latastei
Pelobatidae
*Pelobates fuscus insubricus
RIBE
PETROMYZONIFORMES
Petromyzonidae
|
Eudontomyzon spp. (o) |
|
Lampetra fluviatilis (V) |
|
Lampetra planeri (o) |
|
Lethenteron zanandrai (V) |
|
Petromyzon marinus (o) |
ACIPENSERIFORMES
Acipenseridae
|
*Acipenser naccarii |
|
*Acipenser sturio |
ATHERINIFORMES
Cyprinodontidae
|
Aphanius iberus (o) |
|
Aphanius fasciatus (o) |
|
*Valencia hispanica |
SALMONIFORMES
Salmonidae
|
Hucho hucho (natural populations) (V) |
|
Salmo salar (only in fresh water) (V) |
|
Salmo marmoradus (o) |
|
Salmo macrostigma (o) |
Coregonidae
*Coregonus oxyrhynchus (anadromne populacije u određenim dijelovima Sjevernog mora)
CYPRINIFORMES
Cyprinidae
|
Alburnus vulturius (o) |
|
Alburnus albidus (o) |
|
Anaecypris hispanica |
|
Aspius aspius (o) |
|
Barbus plebejus (V) |
|
Barbus meridionalis (V) |
|
Barbus capito (V) |
|
Barbus comiza (V) |
|
Chalcalburnus chalcoides (o) |
|
Chondrostoma soetta (o) |
|
Chondrostoma polylepis (o) |
|
Chondrostoma genei (o) |
|
Chondrostoma lusitanicum (o) |
|
Chondrostoma toxostoma (o) |
|
Gobio albipinnatus (o) |
|
Gobio uranoscopus (o) |
|
Iberocypris palaciosi (o) |
|
*Ladigesocypris ghigii (o) |
|
Leuciscus lucomonis (o) |
|
Leuciscus souffia (o) |
|
Phoxinellus spp. (o) |
|
Rutilus pigus (o) |
|
Rutilus rubilio (o) |
|
Rutilus arcasii (o) |
|
Rutilus macrolepidotus (o) |
|
Rutilus lemmingii (o) |
|
Rutilus friesii meidingeri (o) |
|
Rutilus alburnoides (o) |
|
Rhodeus sericeus amarus (o) |
|
Scardinius graecus (o) |
Cobitidae
|
Cobitis conspersa (o) |
|
Cobitis larvata (o) |
|
Cobitis trichonica (o) |
|
Cobitis taenia (o) |
|
Misgurnis fossilis (o) |
|
Sabanejewia aurata (o) |
PERCIFORMES
Percidae
|
Gymnocephalus schraetzer (V) |
|
Zingel spp. [(o) osim Zingel asper i Zingel zingel (V)] |
Gobiidae
|
Pomatoschistus canestrini (o) |
|
Padogobius panizzai (o) |
|
Padogobius nigricans (o) |
CLUPEIFORMES
Clupeidae
Alosa spp. (V)
SCORPAENIFORMES
Cottidae
|
Cottus ferruginosus (o) |
|
Cottus petiti (o) |
|
Cottus gobio (o) |
SILURIFORMES
Siluridae
Silurus aristotelis (V)
BESKRALJEŽNJACI
ČLANKONOŠCI
CRUSTACEA
Decapoda
Austropotamobius pallipes (V)
INSECTA
Coleoptera
|
Buprestis splendens |
|
*Carabus olympiae |
|
Cerambyx cerdo |
|
Cucujus cinnaberinus |
|
Dytiscus latissimus |
|
Graphoderus bilineatus |
|
Limoniscus violaceus (o) |
|
Lucanus cervus (o) |
|
Morimus funereus (o) |
|
*Osmoderma eremita |
|
*Rosalia alpina |
Lepidoptera
|
*Callimorpha quadripunctata (o) |
|
Coenonympha oedippus |
|
Erebia calcaria |
|
Erebia christi |
|
Eriogaster catax |
|
Euphydryas aurinia (o) |
|
Graellsia isabellae (V) |
|
Hypodryas maturna |
|
Lycaena dispar |
|
Maculinea nausithous |
|
Maculinea teleius |
|
Melanagria arge |
|
Papilio hospiton |
|
Plebicula golgus |
Mantodea
Apteromantis aptera
Odonata
|
Coenagrion hylas (o) |
|
Coenagrion mercuriale (o) |
|
Cordulegaster trinacriae |
|
Gomphus graslinii |
|
Leucorrhina pectoralis |
|
Lindenia tetraphylla |
|
Macromia splendens |
|
Ophiogomphus cecilia |
|
Oxygastra curtisii |
Orthoptera
Baetica ustulata
MEKUŠCI
GASTROPODA
|
Caseolus calculus |
|
Caseolus commixta |
|
Caseolus sphaerula |
|
Discula leacockiana |
|
Discula tabellata |
|
Discus defloratus |
|
Discus guerinianus |
|
Elona quimperiana |
|
Geomalacus maculosus |
|
Geomitra moniziana |
|
Helix subplicata |
|
Leiostyla abbreviata |
|
Leiostyla cassida |
|
Leiostyla corneocostata |
|
Leiostyla gibba |
|
Leiostyla lamellosa |
|
Vertigo angustior (o) |
|
Vertigo genesii (o) |
|
Vertigo geyeri (o) |
|
Vertigo moulinsiana (o) |
BIVALVIA
Unionoida
|
Margaritifera margaritifera (V) |
|
Unio crassus |
(b) BILJKE
PTERIDOPHYTA
ASPLENIACEAE
Asplenium jahandiezii (Litard.) Rouy
BLECHNACEAE
Woodwardia radicans (L.) Sm.
DICKSONIACEAE
Culcita macrocarpa C. Presl
DRYOPTERIDACEAE
*Dryopteris corleyi Fraser-Jenk.
HYMENOPHYLLACEAE
Trichomanes speciosum Willd.
ISOETACEAE
|
Isoetes boryana Durieu |
|
Isoetes malinverniana Ces. & De Not. |
MARSILEACEAE
|
Marsilea batardae Launert |
|
Marsilea quadrifolia L. |
|
Marsilea strigosa Willd. |
OPHIOGLOSSACEAE
|
Botrychium simplex Hitchc. |
|
Ophioglossum polyphyllum A. Braun |
GYMNOSPERMAE
PINACEAE
*Abies nebrodensis (Lojac.) Mattei
ANGIOSPERMAE
ALISMATACEAE
|
Caldesia parnassifolia (L.) Parl. |
|
Luronium natans (L.) Raf. |
AMARYLLIDACEAE
|
Leucojum nicaeense Ard. |
|
Narcissus asturiensis (Jordan) Pugsley |
|
Narcissus calcicola Mendonça |
|
Narcissus cyclamineus DC. |
|
Narcissus fernandesii G. Pedro |
|
Narcissus humilis (Cav.) Traub |
|
*Narcissus nevadensis Pugsley |
|
Narcissus pseudonarcissus L.
|
|
Narcissus scaberulus Henriq. |
|
Narcissus triandrus (Salisb.) D. A. Webb
|
|
Narcissus viridiflorus Schousboe |
BORAGINACEAE
|
*Anchusa crispa Viv. |
|
*Lithodora nitida (H. Ern) R. Fernandes |
|
Myosotis lusitanica Schuster |
|
Myosotis rehsteineri Wartm. |
|
Myosotis retusifolia R. Afonso |
|
Omphalodes kuzinskyana Willk. |
|
*Omphalodes littoralis Lehm. |
|
Solenanthus albanicus (Degen & al.) Degen & Baldacci |
|
*Symphytum cycladense Pawl. |
CAMPANULACEAE
|
Asyneuma giganteum (Boiss.) Bornm. |
|
*Campanula sabatia De Not. |
|
Jasione crispa (Pourret) Samp.
|
|
Jasione lusitanica A. DC. |
CARYOPHYLLACEAE
|
*Arenaria nevadensis Boiss. & Reuter |
|
Arenaria provincialis Chater & Halliday |
|
Dianthus cintranus Boiss. & Reuter
|
|
Dianthus marizii (Samp.) Samp. |
|
Dianthus rupicola Biv. |
|
*Gypsophila papillosa P. Porta |
|
Herniaria algarvica Chaudri |
|
Herniaria berlengiana (Chaudhri) Franco |
|
*Herniaria latifolia Lapeyr.
|
|
Herniaria maritima Link |
|
Moehringia tommasinii Marches. |
|
Petrocoptis grandiflora Rothm. |
|
Petrocoptis montsicciana O. Bolos & Rivas Mart. |
|
Petrocoptis pseudoviscosa Fernandez Casas |
|
Silene cintrana Rothm. |
|
*Silene hicesiae Brullo & Signorello |
|
Silene hifacensis Rouy ex Willk. |
|
*Silene holzmanii Heldr. ex Boiss. |
|
Silene longicilia (Brot.) Otth. |
|
Silene mariana Pau |
|
*Silene orphanidis Boiss. |
|
*Silene rothmaleri Pinto da Silva |
|
*Silene velutina Pourret ex Loisel. |
CHENOPODIACEAE
|
*Bassia saxicola (Guss.) A. J. Scott |
|
*Kochia saxicola Guss. |
|
*Salicornia veneta Pignatti & Lausi |
CISTACEAE
|
Cistus palhinhae Ingram |
|
Halimium verticillatum (Brot.) Sennen |
|
Helianthemum alypoides Losa & Rivas Goday |
|
Helianthemum caput-felis Boiss. |
|
*Tuberaria major (Willk.) Pinto da Silva & Roseira |
COMPOSITAE
|
*Anthemis glaberrima (Rech. f.) Greuter |
|
*Artemisia granatensis Boiss. |
|
*Aster pyrenaeus Desf. ex DC. |
|
*Aster sorrentinii (Tod) Lojac. |
|
*Carduus myriacanthus Salzm. ex DC. |
|
*Centaurea alba L.
|
|
*Centaurea alba L.
|
|
*Centaurea attica Nyman
|
|
*Centaurea balearica J. D. Rodriguez |
|
*Centaurea borjae Valdes-Berm. & Rivas Goday |
|
*Centaurea citricolor Font Quer |
|
Centaurea corymbosa Pourret |
|
Centaurea gadorensis G. Bianca |
|
*Centaurea horrida Badaro |
|
*Centaurea kalambakensis Freyn & Sint. |
|
Centaurea kartschiana Scop. |
|
*Centaurea lactiflora Halacsy |
|
Centaurea micrantha Hoffmanns. & Link
|
|
*Centaurea niederi Heldr. |
|
*Centaurea peucedanifolia Boiss. & Orph. |
|
*Centaurea pinnata Pau |
|
Centaurea pulvinata (G. Bianca) G. Bianca |
|
Centaurea rothmalerana (Arčnes) Dostál |
|
Centaurea vicentina Mariz |
|
*Crepis crocifolia Boiss. & Heldr. |
|
Crepis granatensis (Willk.) B. Bianca & M. Cueto |
|
Erigeron frigidus Boiss. ex DC. |
|
Hymenostemma pseudanthemis (Kunze) Willd. |
|
*Jurinea cyanoides (L.) Reichenb. |
|
*Jurinea fontqueri Cuatrec. |
|
*Lamyropsis microcephala (Moris) Dittrich & Greuter |
|
Leontodon microcephalus (Boiss. ex DC.) Boiss. |
|
Leontodon boryi Boiss. |
|
*Leontodon siculus (Guss.) Finch & Sell |
|
Leuzea longifolia Hoffmanns. & Link |
|
Ligularia sibirica (L.) Cass. |
|
Santolina impressa Hoffmanns. & Link |
|
Santolina semidentata Hoffmanns. & Link |
|
*Senecio elodes Boiss. ex DC. |
|
Senecio nevadensis Boiss. & Reuter |
CONVOLVULACEAE
|
*Convolvulus argyrothamnus Greuter |
|
*Convolvulus Fernandes Pinto da Silva & Teles |
CRUCIFERAE
|
Alyssum pyrenaicum Lapeyr. |
|
Arabis sadina (Samp.) P. Cout. |
|
*Biscutella neustriaca Bonnet |
|
Biscutella vincentina (Samp.) Rothm. |
|
Boleum asperum (Pers.) Desvaux |
|
Brassica glabrescens Poldini |
|
Brassica insularis Moris |
|
*Brassica macrocarpa Guss. |
|
Coincya cintrana (P. Cout.) Pinto da Silva |
|
*Coincya rupestris Rouy |
|
*Coronopus navasii Pau |
|
Diplotaxis ibicensis (Pau) Gomez-Campo |
|
*Diplotaxis siettiana Maire |
|
Diplotaxis vicentina (P. Cout.) Rothm. |
|
Erucastrum palustre (Pirona) Vis. |
|
*Iberis arbuscula Runemark |
|
Iberis procumbens Lange
|
|
*Ionopsidium acaule (Desf.) Reichenb. |
|
Ionopsidium savianum (Caruel) Ball ex Arcang. |
|
Sisymbrium cavanillesianum Valdes & Castroviejo |
|
Sisymbrium supinum L. |
CYPERACEAE
|
*Carex panormitana Guss. |
|
Eleocharis carniolica Koch |
DIOSCOREACEAE
*Borderea chouardii (Gaussen) Heslot
DROSERACEAE
Aldrovanda vesiculosa L.
EUPHORBIACEAE
|
*Euphorbia margalidiana Kuhbier & Lewejohann |
|
Euphorbia transtagana Boiss. |
GENTIANACEAE
|
*Centaurium rigualii Esteve Chueca |
|
*Centaurium somedanum Lainz |
|
Gentiana ligustica R. de Vilm. & Chopinet |
|
Gentianella angelica (Pugsley) E. F. Warburg |
GERANIACEAE
|
*Erodium astragaloides Boiss. & Reuter |
|
Erodium paularense Fernandez-Gonzalez & Izco |
|
*Erodium rupicola Boiss. |
GRAMINEAE
|
Avenula hackelii (Henriq.) Holub |
|
Bromus grossus Desf. ex DC. |
|
Coleanthus subtilis (Tratt.) Seidl |
|
Festuca brigantina (Markgr.-Dannenb.) Markgr.-Dannenb. |
|
Festuca duriotagana Franco & R. Afonso |
|
Festuca elegans Boiss. |
|
Festuca henriquesii Hack. |
|
Festuca sumilusitanica Franco & R. Afonso |
|
Gaudinia hispanica Stace & Tutin |
|
Holcus setiglumis Boiss. & Reuter
|
|
Micropyropsis tuberosa Romero - Zarco & Cabezudo |
|
Pseudarrhenatherum pallens (Link) J. Holub |
|
Puccinellia pungens (Pau) Paunero |
|
*Stipa austroitalica Martinovsky |
|
*Stipa bavarica Martinovsky & H. Scholz |
|
*Stipa veneta Moraldo |
GROSSULARIACEAE
*Ribes sardum Martelli
HYPERICACEAE
*Hypericum aciferum (Greuter) N. K. B. Robson
JUNCACEAE
Juncus valvatus Link
LABIATAE
|
Dracocephalum austriacum L. |
|
*Micromeria taygetea P. H. Davis |
|
Nepeta dirphya (Boiss.) Heldr. ex Halacsy |
|
*Nepeta sphaciotica P. H. Davis |
|
Origanum dictamnus L. |
|
Sideritis incana
|
|
Sideritis javalambrensis Pau |
|
Sideritis serrata Cav. ex Lag. |
|
Teucrium lepicephalum Pau |
|
Teucrium turredanum Losa & Rivas Goday |
|
*Thymus camphoratus Hoffmanns. & Link |
|
Thymus carnosus Boiss. |
|
*Thymus cephalotos L. |
LEGUMINOSAE
|
Anthyllis hystrix Cardona, Contandr. & E. Sierra |
|
*Astragalus algarbiensis Coss. ex Bunge |
|
*Astragalus aquilanus Anzalone |
|
Astragalus centralpinus Braun-Blanquet |
|
*Astragalus maritimus Moris |
|
Astragalus tremolsianus Pau |
|
*Astragalus verrucosus Moris |
|
*Cytisus aeolicus Guss. ex Lindl. |
|
Genista dorycnifolia Font Quer |
|
Genista holopetala (Fleischm. ex Koch) Baldacci |
|
Melilotus segetalis (Brot.) Ser.
|
|
*Ononis hackelii Lange |
|
Trifolium saxatile All. |
|
*Vicia bifoliolata J. D. Rodriguez |
LENTIBULARIACEAE
Pinguicula nevadensis (Lindb.) Casper
LILIACEAE
|
Allium grosii Font Quer |
|
*Androcymbium rechingeri Greuter |
|
*Asphodelus bento-rainhae P. Silva |
|
Hyacinthoides vicentina (Hoffmanns. & Link) Rothm. |
|
*Muscari gussonei (Parl.) Tod. |
LINACEAE
*Linum muelleri Moris
LYTHRACEAE
*Lythrum flexuosum Lag.
MALVACEAE
Kosteletzkya pentacarpos (L.) Ledeb.
NAJADACEAE
Najas flexilis (Willd.) Rostk. & W. L. Schmidt
ORCHIDACEAE
|
*Cephalanthera cucullata Boiss. & Heldr. |
|
Cypripedium calceolus L. |
|
Liparis loeselii (L.) Rich. |
|
*Ophrys lunulata Parl. |
PAEONIACEAE
|
Paeonia cambessedesii (Willk.) Willk. |
|
Paeonia parnassica Tzanoudakis |
|
Paeonia clusii F. C. Stern
|
PALMAE
Phoenix theophrasti Greuter
PLANTAGINACEAE
|
Plantago algarbiensis Samp. |
|
Plantago almogravensis Franco |
PLUMBAGINACEAE
|
Armeria berlengensis Daveau |
|
*Armeria helodes Martini & Pold |
|
Armeria negleta Girard |
|
Armeria pseudarmeria (Murray) Mansfeld |
|
*Armeria rouyana Daveau |
|
Armeria soleirolii (Duby) Godron |
|
Armeria velutina Welv. ex Boiss. & Reuter |
|
Limonium dodartii (Girard) O. Kuntze
|
|
*Limonium insulare (Beg. & Landi) Arrig. & Diana |
|
Limonium lanceolatum (Hoffmanns. & Link) Franco |
|
Limonium multiflorum Erben |
|
*Limonium pseudolaetum Arrig. & Diana |
|
*Limonium strictissimum (Salzmann) Arrig. |
POLYGONACEAE
|
Polygonum praelongum Coode & Cullen |
|
Rumex rupestris Le Gall |
PRIMULACEAE
|
Androsace mathildae Levier |
|
Androsace pyrenaica Lam. |
|
*Primula apennina Widmer |
|
Primula palinuri Petagna |
|
Soldanella villosa Darracq. |
RANUNCULACEAE
|
*Aconitum corsicum Gayer |
|
Adonis distorta Ten. |
|
Aquilegia bertolonii Schott |
|
Aquilegia kitaibelii Schott |
|
*Aquilegia pyrenaica D. C.
|
|
*Consolida samia P. H. Davis |
|
Pulsatilla patens (L.) Miller |
|
*Ranunculus weyleri Mares |
RESEDACEAE
*Reseda decursiva Forssk.
ROSACEAE
Potentilla delphinensis Gren. & Godron
RUBIACEAE
|
*Galium litorale Guss. |
|
*Galium viridiflorum Boiss. & Reuter |
SALICACEAE
Salix salvifolia Brot.
|
subsp. australis Franco |
SANTALACEAE
Thesium ebracteatum Hayne
SAXIFRAGACEAE
|
Saxifraga berica (Beguinot) D. A. Webb |
|
Saxifraga florulenta Moretti |
|
Saxifraga hirculus L. |
|
Saxifraga tombeanensis Boiss. ex Engl. |
SCROPHULARIACEAE
|
Antirrhinum charidemi Lange |
|
Chaenorrhinum serpyllifolium (Lange) Lange
|
|
*Euphrasia genargentea (Feoli) Diana |
|
Euphrasia marchesettii Wettst. ex Marches. |
|
Linaria algarviana Chav. |
|
Linaria coutinhoi Valdés |
|
*Linaria ficalhoana Rouy |
|
Linaria flava (Poiret) Desf. |
|
*Linaria hellenica Turrill |
|
*Linaria ricardoi Cout. |
|
*Linaria tursica B. Valdes & Cabezudo |
|
Linaria tonzigii Lona |
|
Odontites granatensis Boiss. |
|
Verbascum litigiosum Samp. |
|
Veronica micrantha Hoffmanns. & Link |
|
*Veronica oetaea L.-A. Gustavson |
SELAGINACEAE
*Globularia stygia Orph. ex Boiss.
SOLANACEAE
*Atropa baetica Willk.
THYMELAEACEAE
|
Daphne petraea Leybold |
|
*Daphne rodriguezii Texidor |
ULMACEAE
Zelkova abelicea (Lam.) Boiss.
UMBELLIFERAE
|
*Angelica heterocarpa Lloyd |
|
Angelica palustris (Besser) Hoffm. |
|
*Apium bermejoi Llorens |
|
Apium repens (Jacq.) Lag. |
|
Athamanta cortiana Ferrarini |
|
*Bupleurum capillare Boiss. & Heldr. |
|
*Bupleurum kakiskalae Greuter |
|
Eryngium alpinum L. |
|
*Eryngium viviparum Gay |
|
*Laserpitium longiradium Boiss. |
|
*Naufraga balearica Constans & Cannon |
|
*Oenanthe conioides Lange |
|
Petagnia saniculifolia Guss. |
|
Rouya polygama (Desf.) Coincy |
|
*Seseli intricatum Boiss. |
|
Thorella verticillatinundata (Thore) Brig. |
VALERIANACEAE
Centranthus trinervis (Viv.) Beguinot
VIOLACEAE
|
*Viola hispida Lam. |
|
Viola jaubertiana Mares & Vigineix |
Niže biljke
MAHOVINE
|
Bruchia vogesiaca Schwaegr. (o) |
|
*Bryoerythrophyllum machadoanum (Sergio) M. Hill (o) |
|
Buxbaumia viridis (Moug. ex Lam. & DC.) Brid. ex Moug. & Nestl. (o) |
|
Dichelyma capillaceum (With.) Myr. (o) |
|
Dicranum viride (Sull. & Lesq.) Lindb. (o) |
|
Distichophyllum carinatum Dix. & Nich. (o) |
|
Drepanocladus vernicosus (Mitt.) Warnst. (o) |
|
Jungermannia handelii (Schiffn.) Amak. (o) |
|
Mannia triandra (Scop.) Grolle (o) |
|
*Marsupella profunda Lindb. (o) |
|
Meesia longiseta Hedw. (o) |
|
Nothothylas orbicularis (Schwein.) Sull. (o) |
|
Orthotrichum rogeri Brid. (o) |
|
Petalophyllum ralfsii Nees & Goot. ex Lehm. (o) |
|
Riccia breidleri Jur. ex Steph. (o) |
|
Riella helicophylla (Mont.) Hook. (o) |
|
Scapania massolongi (K. Muell.) K. Muell. (o) |
|
Sphagnum pylaisii Brid. (o) |
|
Tayloria rudolphiana (Gasrov) B. & G. (o) |
VRSTE ZA MAKARONEZIJU
PTERIDOPHYTA
HYMENOPHYLLACEAE
Hymenophyllum maderensis Gibby & Lovis
DRYOPTERIDACEAE
*Polystichum drepanum (Sw.) C. Presl.
ISOETACEAE
Isoetes azorica Durieu & Paiva
MARSILIACEAE
*Marsilea azorica Launert & Paiva
ANGIOSPERMAE
ASCLEPIADACEAE
|
Caralluma burchardii N. E. Brown |
|
*Ceropegia chrysantha Svent. |
BORAGINACEAE
|
Echium candicans L. fil. |
|
*Echium gentianoides Webb & Coincy |
|
Myosotis azorica H. C. Watson |
|
Myosotis maritima Hochst. in Seub. |
CAMPANULACEAE
|
*Azorina vidalii (H. C. Watson) Feer |
|
Musschia aurea (L. f.) DC. |
|
*Musschia wollastonii Lowe |
CAPRIFOLIACEAE
*Sambucus palmensis Link
CARYOPHYLLACEAE
Spergularia azorica (Kindb.) Lebel
CELASTRACEAE
Maytenus umbellata (R. Br.) Mabb.
CHENOPODIACEAE
Beta patula Ait.
CISTACEAE
|
Cistus chinamadensis Banares & Romero |
|
*Helianthemum bystropogophyllum Svent. |
COMPOSITAE
|
Andryala crithmifolia Ait. |
|
*Argyranthemum lidii Humphries |
|
Argyranthemum thalassophylum (Svent.) Hump. |
|
Argyranthemum winterii (Svent.) Humphries |
|
*Atractylis arbuscula Svent. & Michaelis |
|
Atractylis preauxiana Schultz. |
|
Calendula maderensis DC. |
|
Cheirolophus duranii (Burchard) Holub |
|
Cheirolophus ghomerytus (Svent.) Holub |
|
Cheirolophus junonianus (Svent.) Holub |
|
Cheirolophus massonianus (Lowe) Hansen |
|
Cirsium latifolium Lowe |
|
Helichrysum gossypinum Webb |
|
Helichrysum oligocephala (Svent. & Bzamw.) |
|
*Lactuca watsoniana Trel. |
|
*Onopordum nogalesii Svent. |
|
*Onopordum carduelinum Bolle |
|
*Pericallis hadrosoma Svent. |
|
Phagnalon benettii Lowe |
|
Stemmacantha cynaroides (Chr. Son. in Buch) Ditt |
|
Sventenia bupleuroides Font Quer |
|
*Tanacetum ptarmiciflorum Webb & Berth |
CONVOLVULACEAE
|
*Convolvulus caput-medusae Lowe |
|
*Convolvulus lopez-socasii Svent. |
|
*Convolvulus massonii A. Dietr. |
CRASSULACEAE
|
Aeonium gomeraense Praeger |
|
Aeonium saundersii Bolle |
|
Aichryson dumosum (Lowe) Praeg. |
|
Monanthes wildpretii Banares & Scholz |
|
Sedum brissemoretii Raymond-Hamet |
CRUCIFERAE
|
*Crambe arborea Webb ex Christ |
|
Crambe laevigata DC. ex Christ |
|
*Crambe sventenii R. Petters ex Bramwell & Sund. |
|
*Parolinia schizogynoides Svent. |
|
Sinapidendron rupestre (Ait.) Lowe |
CYPERACEAE
Carex malato-belizii Raymond
DIPSACACEAE
Scabiosa nitens Roemer & J. A. Schultes
ERICACEAE
Erica scoparia L.
|
subsp. azorica (Hochst.) D. A. Webb |
EUPHORBIACEAE
|
*Euphorbia handiensis Burchard |
|
Euphorbia lambii Svent. |
|
Euphorbia stygiana H. C. Watson |
GERANIACEAE
*Geranium maderense P. F. Yeo
GRAMINEAE
|
Deschampsia maderensis (Haeck. & Born.) |
|
Phalaris maderensis (Menezes) Menezes |
LABIATAE
|
*Sideritis cystosiphon Svent. |
|
*Sideritis discolor (Webb ex de Noe) Bolle |
|
Sideritis infernalis Bolle |
|
Sideritis marmorea Bolle |
|
Teucrium abutiloides L’Hér |
|
Teucrium betonicum L’Hér |
LEGUMINOSAE
|
*Anagyris latifolia Brouss. ex Willd. |
|
Anthyllis lemanniana Lowe |
|
*Dorycnium spectabile Webb & Berthel |
|
*Lotus azoricus P. W. Ball |
|
Lotus callis-viridis D. Bramwell & D. H. Davis |
|
*Lotus kunkelii (E. Chueca) D. Bramwell & al. |
|
*Teline rosmarinifolia Webb & Berthel. |
|
*Teline salsoloides Arco & Acebes. |
|
Vicia dennesiana H. C. Watson |
LILIACEAE
|
*Androcymbium psammophilum Svent. |
|
Scilla maderensis Menezes |
|
Semele maderensis Costa |
LORANTHACEAE
Arceuthobium azoricum Wiens & Hawksw
MYRICACEAE
*Myrica rivas-martinezii Santos.
OLEACEAE
|
Jasminum azoricum L. |
|
Picconia azorica (Tutin) Knobl. |
ORCHIDACEAE
Goodyera macrophylla Lowe
PITTOSPORACEAE
*Pittosporum coriaceum Dryand. ex Ait.
PLANTAGINACEAE
Plantago malato-belizii Lawalree
PLUMBAGINACEAE
|
*Limonium arborescens (Brouss.) Kuntze |
|
Limonium dendroides Svent. |
|
*Limonium spectabile (Svent.) Kunkel & Sunding |
|
*Limonium sventenii Santos & Fernandez Galvan |
POLYGONACEAE
Rumex azoricus Rech. fil.
RHAMNACEAE
Frangula azorica Tutin
ROSACEAE
|
*Bencomia brachystachya Svent. |
|
Bencomia sphaerocarpa Svent. |
|
*Chamaemeles coriacea Lindl. |
|
Dendriopterium pulidoi Svent. |
|
Marcetella maderensis (Born.) Svent. |
|
Prunus lusitanica L.
|
|
Sorbus maderensis (Lowe) Docle |
SANTALACEAE
Kunkeliella subsucculenta Kammer
SCROPHULARIACEAE
|
*Euphrasia azorica Wats |
|
Euphrasia grandiflora Hochst. ex Seub. |
|
*Isoplexis chalcantha Svent. & O’Shanahan |
|
Isoplexis isabelliana (Webb & Berthel.) Masferrer |
|
Odontites holliana (Lowe) Benth. |
|
Sibthorpia peregrina L. |
SELAGINACEAE
|
*Globularia ascanii D. Bramwell & Kunkel |
|
*Globularia sarcophylla Svent. |
SOLANACEAE
*Solanum lidii Sunding
UMBELLIFERAE
|
Ammi trifoliatum (H. C. Watson) Trelease |
|
Bupleurum handiense (Bolle) Kunkel |
|
Chaerophyllum azoricum Trelease |
|
Ferula latipinna Santos |
|
Melanoselinum decipiens (Schrader & Wendl.) Hoffm. |
|
Monizia edulis Lowe |
|
Oenanthe divaricata (R. Br.) Mabb. |
|
Sanicula azorica Guthnick ex Seub. |
VIOLACEAE
Viola paradoxa Lowe
Niže biljke
MAHOVINE
|
*Echinodium spinosum (Mitt.) Jur. (o) |
|
*Thamnobryum fernandesii Sergio (o) |
PRILOG III.
KRITERIJI ZA ODABIR PODRUČJA POGODNIH ZA ODREĐIVANJE KAO PODRUČJA OD ZNAČAJA ZA ZAJEDNICU I ODREĐENIH KAO POSEBNA PODRUČJA OČUVANJA
FAZA 1: Procjena na nacionalnoj razini relativnog značaja područja za svaki prirodni stanišni tip iz Priloga I. i za svaku vrstu iz Priloga II. (uključujući prioritetne prirodne stanišne tipove i prioritetne vrste)
A. Kriteriji procjene područja za određen prirodni stanišni tip iz Priloga I.
(a) |
Stupanj reprezentativnosti stanišnog tipa na području. |
(b) |
Površina područja pokrivena prirodnim stanišnim tipom u odnosu na ukupnu površinu pokrivenu tim prirodnim stanišnim tipom na nacionalnom teritoriju. |
(c) |
Stupanj očuvanosti strukture i funkcija dotičnog prirodnog stanišnog tipa te mogućnosti obnove. |
(d) |
Globalna procjena vrijednosti područja za očuvanje dotičnog prirodnog stanišnog tipa. |
B. Kriteriji za procjenu područja za određenu vrstu iz Priloga II.
(a) |
Veličina i gustoća populacije vrsta koje su prisutne na području u odnosu na populacije prisutne na nacionalnom teritoriju. |
(b) |
Stupanj očuvanosti stanišnih obilježja koja su značajna za dotične vrste i mogućnosti obnove. |
(c) |
Stupanj izoliranosti populacije koja je prisutna na području u odnosu na prirodnu rasprostranjenost vrsta. |
(d) |
Globalna procjena vrijednosti područja za očuvanje dotične vrste. |
C. Na temelju tih kriterija, države članice klasificiraju područja koje predlažu u nacionalan popis područja pogodnih za određivanje kao područja od značaja za Zajednicu, sukladno njihovoj relativnoj vrijednosti za očuvanje svakog prirodnog stanišnog tipa iz Priloga I. ili svake vrste iz Priloga II.
D. Taj popis navodi područja koji sadrže prioritetne prirodne stanišne tipove i prioritetne vrste, a koje su države članice odabrale na temelju gore navedenih kriterija pod A i B.
FAZA 2: Procjena područja uključenih na nacionalne popise u smislu značaja za Zajednicu
1. Sva područja koje su odredile države članice u fazi 1, a koja sadrže prioritetne prirodne stanišne tipove i/ili vrsta smatraju se područjima od značaja za Zajednicu.
2. Procjena značaja ostalih područja na popisima država članica za Zajednicu, to jest njihov doprinos održavanju ili ponovnoj uspostavi povoljnog stanja očuvanosti prirodnog staništa iz Priloga I. ili vrste iz Priloga II. i/ili koherentnosti mreže Natura 2000 uzima u obzir sljedeće kriterije:
(a) |
relativnu vrijednost područja na nacionalnoj razini; |
(b) |
geografski smještaj područja u odnosu na migratorne rute vrsta iz Priloga II. te da li on pripada neprekinutom ekosustavu smještenom s obje strane jedne ili više unutarnjih granica Zajednice; |
(c) |
ukupna površina područja; |
(d) |
broj prirodnih stanišnih tipova iz Priloga I. i vrsta iz Priloga II. prisutnih na području; |
(e) |
globalna ekološka vrijednost područja za dotične biogeografske regije i/ili za cijelo područje navedeno u članku 2, u pogledu karakterističnog ili jedinstvenog izgleda njegovih obilježja i načina na koji su povezani. |
PRILOG IV.
ŽIVOTINJSKE I BILJNE VRSTE OD ZNAČAJA ZA ZAJEDNICU I KOJIMA JE POTREBNA STROGA ZAŠTITA
Vrste navedene u ovom Prilogu označene su:
— |
imenom vrste ili podvrste, ili |
— |
skupinom vrsta koje pripadaju višoj sistemskoj kategoriji ili određenom dijelu te kategorije. |
Kratica „spp.” nakon imena porodice ili roda određuje sve vrste koje pripadaju toj porodici ili rodu.
(a) ŽIVOTINJE
KRALJEŽNJACI
SISAVCI
INSECTIVORA
Erinaceidae
Erinaceus algirus
Soricidae
Crocidura canariensis
Talpidae
Galemys pyrenaicus
MICROCHIROPTERA
sve vrste
RODENTIA
Gliridae
Sve vrste osim Glis glis i Eliomys quercinus
Sciuridae
|
Citellus citellus |
|
Sciurus anomalus |
Castoridae
Castor fiber
Cricetidae
Cricetus cricetus
Microtidae
|
Microtus cabrerae |
|
Microtus oeconomus arenicola |
Zapodidae
Sicista betulina
Hystricidae
Hystrix cristata
CARNIVORA
Canidae
Canis lupus (osim španjolskih populacija sjeverno od Duera i grčkih populacija sjeverno od 39. paralele)
Ursidae
Ursus arctos
Mustelidae
|
Lutra lutra |
|
Mustela lutreola |
Felidae
|
Felis silvestris |
|
Lynx lynx |
|
Lynx pardina |
Phocidae
Monachus monachus
ARTIODACTYLA
Cervidae
Cervus elaphus corsicanus
Bovidae
|
Capra aegagrus (prirodne populacije) |
|
Capra pyrenaica pyrenaica |
|
Ovis ammon musimon (prirodne populacije – Korzika i Sardinija) |
|
Rupicapra rupicapra balcanica |
|
Rupicapra ornata |
CETACEA
sve vrste
GMAZOVI
TESTUDINATA
Testudinidae
|
Testudo hermanni |
|
Testudo graeca |
|
Testudo marginata |
Cheloniidae
|
Caretta caretta |
|
Chelonia mydas |
|
Lepidochelys kempii |
|
Eretmochelys imbricata |
Dermochelyidae
Dermochelys coriacea
Emydidae
|
Emys orbicularis |
|
Mauremys caspica |
|
Mauremys leprosa |
SAURIA
Lacertidae
|
Algyroides fitzingeri |
|
Algyroides marchi |
|
Algyroides moreoticus |
|
Algyroides nigropunctatus |
|
Lacerta agilis |
|
Lacerta bedriagae |
|
Lacerta danfordi |
|
Lacerta dugesi |
|
Lacerta graeca |
|
Lacerta horvathi |
|
Lacerta monticola |
|
Lacerta schreiberi |
|
Lacerta trilineata |
|
Lacerta viridis |
|
Gallotia atlantica |
|
Gallotia galloti |
|
Gallotia galloti insulanagae |
|
Gallotia simonyi |
|
Gallotia stehlini |
|
Ophisops elegans |
|
Podarcis erhardii |
|
Podarcis filfolensis |
|
Podarcis hispanica atrata |
|
Podarcis lilfordi |
|
Podarcis melisellensis |
|
Podarcis milensis |
|
Podarcis muralis |
|
Podarcis peloponnesiaca |
|
Podarcis pityusensis |
|
Podarcis sicula |
|
Podarcis taurica |
|
Podarcis tiliguerta |
|
Podarcis wagleriana |
Scincidae
|
Ablepharus kitaibelli |
|
Chalcides bedriagai |
|
Chalcides occidentalis |
|
Chalcides ocellatus |
|
Chalcides sexlineatus |
|
Chalcides viridianus |
|
Ophiomorus punctatissimus |
Gekkonidae
|
Cyrtopodion kotschyi |
|
Phyllodactylus europaeus |
|
Tarentola angustimentalis |
|
Tarentola boettgeri |
|
Tarentola delalandii |
|
Tarentola gomerensis |
Agamidae
Stellio stellio
Chamaeleontidae
Chamaeleo chamaeleon
Anguidae
Ophisaurus apodus
OPHIDIA
Colubridae
|
Coluber caspius |
|
Coluber hippocrepis |
|
Coluber jugularis |
|
Coluber laurenti |
|
Coluber najadum |
|
Coluber nummifer |
|
Coluber viridiflavus |
|
Coronella austriaca |
|
Eirenis modesta |
|
Elaphe longissima |
|
Elaphe quatuorlineata |
|
Elaphe situla |
|
Natrix natrix cetti |
|
Natrix natrix corsa |
|
Natrix tessellata |
|
Telescopus falax |
Viperidae
|
Vipera ammodytes |
|
Vipera schweizeri |
|
Vipera seoanni (osim španjolskih populacija) |
|
Vipera ursinii |
|
Vipera xanthina |
Boidae
Eryx jaculus
VODOZEMCI
CAUDATA
Salamandridae
|
Chioglossa lusitanica |
|
Euproctus asper |
|
Euproctus montanus |
|
Euproctus platycephalus |
|
Salamandra atra |
|
Salamandra aurorae |
|
Salamandra lanzai |
|
Salamandra luschani |
|
Salamandrina terdigitata |
|
Triturus carnifex |
|
Triturus cristatus |
|
Triturus italicus |
|
Triturus karelinii |
|
Triturus marmoratus |
Proteidae
Proteus anguinus
Plethodontidae
|
Speleomantes ambrosii |
|
Speleomantes flavus |
|
Speleomantes genei |
|
Speleomantes imperialis |
|
Speleomantes italicus |
|
Speleomantes supramontes |
ANURA
Discoglossidae
|
Bombina bombina |
|
Bombina variegata |
|
Discoglossus galganoi |
|
Discoglossus jeanneae |
|
Discoglossus montalentii |
|
Discoglossus pictus |
|
Discoglossus sardus |
|
Alytes cisternasii |
|
Alytes muletensis |
|
Alytes obstetricans |
Ranidae
|
Rana arvalis |
|
Rana dalmatina |
|
Rana graeca |
|
Rana iberica |
|
Rana italica |
|
Rana latastei |
|
Rana lessonae |
Pelobatidae
|
Pelobates cultripes |
|
Pelobates fuscus |
|
Pelobates syriacus |
Bufonidae
|
Bufo calamita |
|
Bufo viridis |
Hylidae
|
Hyla arborea |
|
Hyla meridionalis |
|
Hyla sarda |
RIBE
ACIPENSERIFORMES
Acipenseridae
|
Acipenser naccarii |
|
Acipenser sturio |
ATHERINIFORMES
Cyprinodontidae
Valencia hispanica
CYPRINIFORMES
Cyprinidae
Anaecypris hispanica
PERCIFORMES
Percidae
Zingel asper
SALMONIFORMES
Coregonidae
Coregonus oxyrhynchus (anadromne populacije u određenim dijelovima Sjevernog mora)
BESKRALJEŽNJACI
ČLANKONOŠCI
INSECTA
Coleoptera
|
Buprestis splendens |
|
Carabus olympiae |
|
Cerambyx cerdo |
|
Cucujus cinnaberinus |
|
Dytiscus latissimus |
|
Graphoderus bilineatus |
|
Osmoderma eremita |
|
Rosalia alpina |
Lepidoptera
|
Apatura metis |
|
Coenonympha hero |
|
Coenonympha oedippus |
|
Erebia calcaria |
|
Erebia christi |
|
Erebia sudetica |
|
Eriogaster catax |
|
Fabriciana elisa |
|
Hypodryas maturna |
|
Hyles hippophaes |
|
Lopinga achine |
|
Lycaena dispar |
|
Maculinea arion |
|
Maculinea nausithous |
|
Maculinea teleius |
|
Melanagria arge |
|
Papilio alexanor |
|
Papilio hospiton |
|
Parnassius apollo |
|
Parnassius mnemosyne |
|
Plebicula golgus |
|
Proserpinus proserpina |
|
Zerynthia polyxena |
Mantodea
Apteromantis aptera
Odonata
|
Aeshna viridis |
|
Cordulegaster trinacriae |
|
Gomphus graslinii |
|
Leucorrhina albifrons |
|
Leucorrhina caudalis |
|
Leucorrhina pectoralis |
|
Lindenia tetraphylla |
|
Macromia splendens |
|
Ophiogomphus cecilia |
|
Oxygastra curtisii |
|
Stylurus flavipes |
|
Sympecma braueri |
Orthoptera
|
Baetica ustulata |
|
Saga pedo |
ARACHNIDA
Araneae
Macrothele calpeiana
MEKUŠCI
GASTROPODA
Prosobranchia
Patella feruginea
Stylommatophora
|
Caseolus calculus |
|
Caseolus commixta |
|
Caseolus sphaerula |
|
Discula leacockiana |
|
Discula tabellata |
|
Discula testudinalis |
|
Discula turricula |
|
Discus defloratus |
|
Discus guerinianus |
|
Elona quimperiana |
|
Geomalacus maculosus |
|
Geomitra moniziana |
|
Helix subplicata |
|
Leiostyla abbreviata |
|
Leiostyla cassida |
|
Leiostyla corneocostata |
|
Leiostyla gibba |
|
Leiostyla lamellosa |
BIVALVIA
Anisomyaria
|
Lithophaga lithophaga |
|
Pinna nobilis |
Unionoida
|
Margaritifera auricularia |
|
Unio crassus |
ECHINODERMATA
Echinoidea
Centrostephanus longispinus
(b) BILJKE
Prilog IV., točka (b) sadrži sve biljne vrste navedene u Prilogu II., točki (b) (1) uz dolje navedene
PTERIDOPHYTA
ASPLENIACEAE
Asplenium hemionitis L.
ANGIOSPERMAE
AGAVACEAE
Dracaena draco (L.) L.
AMARYLLIDACEAE
|
Narcissus longispathus Pugsley |
|
Narcissus triandrus L. |
BERBERIDACEAE
Berberis maderensis Lowe
CAMPANULACEAE
|
Campanula morettiana Reichenb. |
|
Physoplexis comosa (L.) Schur. |
CARYOPHYLLACEAE
Moehringia fontqueri Pau
COMPOSITAE
|
Argyranthemum pinnatifidum (L.f.) Lowe
|
|
Helichrysum sibthorpii Rouy |
|
Picris willkommii (Schultz Bip.) Nyman |
|
Santolina elegans Boiss. ex DC. |
|
Senecio caespitosus Brot. |
|
Senecio lagascanus DC.
|
|
Wagenitzia lancifolia (Sieber ex Sprengel) Dostal |
CRUCIFERAE
Murbeckiella sousae Rothm.
EUPHORBIACEAE
Euphorbia nevadensis Boiss. & Reuter
GESNERIACEAE
|
Jankaea heldreichii (Boiss.) Boiss. |
|
Ramonda serbica Pancic |
IRIDACEAE
|
Crocus etruscus Parl. |
|
Iris boissieri Henriq. |
|
Iris marisca Ricci & Colasante |
LABIATAE
|
Rosmarinus tomentosus Huber-Morath & Maire |
|
Teucrium charidemi Sandwith |
|
Thymus capitellatus Hoffmanns. & Link |
|
Thymus villosus L.
|
LILIACEAE
|
Androcymbium europeum (Lange) K. Richter |
|
Bellevalia hackelli Freyn |
|
Colchicum corsicum Baker |
|
Colchicum cousturieri Greuter |
|
Fritillaria conica Rix |
|
Fritillaria drenovskii Dogen & Stoy. |
|
Fritillaria gussichiae (Degen & Doerfler) Rix |
|
Fritillaria obliqua Ker-Gawl. |
|
Fritillaria rhodocanakis Orph. ex Baker |
|
Ornithogalum reverchonii Degen & Herv.-Bass. |
|
Scilla beirana Samp. |
|
Scilla odorata Link |
ORCHIDACEAE
|
Ophrys argolica Fleischm. |
|
Orchis scopulorum Simsmerh. |
|
Spiranthes aestivalis (Poiret) L. C. M. Richard |
PRIMULACEAE
|
Androsace cylindrica DC. |
|
Primula glaucescens Moretti |
|
Primula spectabilis Tratt. |
RANUNCULACEAE
Aquilegia alpina L.
SAPOTACEAE
Sideroxylon marmulano Banks ex Lowe
SAXIFRAGACEAE
|
Saxifraga cintrana Kuzinsky ex Willk. |
|
Saxifraga portosanctana Boiss. |
|
Saxifraga presolanensis Engl. |
|
Saxifraga valdensis DC. |
|
Saxifraga vayredana Luizet |
SCROPHULARIACEAE
|
Antirrhinum lopesianum Rothm. |
|
Lindernia procumbens (Krocker) Philcox |
SOLANACEAE
Mandragora officinarum L.
THYMELAEACEAE
Thymelaea broterana P. Cout.
UMBELLIFERAE
Bunium brevifolium Lowe
VIOLACEAE
|
Viola athois W. Becker |
|
Viola cazorlensis Gandoger |
|
Viola delphinantha Boiss. |
(1) Osim Briophyta iz Priloga II, točke (b).
PRILOG V.
ŽIVOTINJSKE I BILJNE VRSTE OD INTERESA ZAJEDNICE ČIJE UZIMANJE U DIVLJINI I ISKORIŠTAVANJE MOŽE BITI PODLOŽNO MJERAMA UPRAVLJANJA
Vrste navedene u ovom Prilogu označavaju se:
— |
imenom vrste ili podvrste, ili |
— |
skupinom vrsta koje pripadaju višoj sistemskoj kategoriji ili određenom dijelu te kategorije. |
Kratica „spp.” nakon imena porodice ili roda određuje sve vrste koje pripadaju toj porodici ili rodu.
(a) ŽIVOTINJE
KRALJEŽNJACI
SISAVCI
CARNIVORA
Canidae
|
Canis aureus |
|
Canis lupus (španjolske populacije sjeverno od Duera i Grčke populacije sjeverno od 39. paralele) |
Mustelidae
|
Martes martes |
|
Mustela putorius |
Phocidae
sve vrste koje nisu navedene u Prilogu IV.
Viverridae
|
Genetta genetta |
|
Herpestes ichneumon |
DUPLICIDENTATA
Leporidae
Lepus timidus
ARTIODACTYLA
Bovidae
|
Capra ibex |
|
Capra pyrenaica (osim Capra pyrenaica pyrenaica) |
|
Rupicapra rupicapra (osim Rupicapra rupicapra balcanica i Rupicapra ornata) |
VODOZEMCI
ANURA
Ranidae
|
Rana esculenta |
|
Rana perezi |
|
Rana ridibunda |
|
Rana temporaria |
RIBE
PETROMYZONIFORMES
Petromyzonidae
|
Lampetra fluviatilis |
|
Lethenteron zanandrai |
ACIPENSERIFORMES
Acipenseridae
sve vrste koje nisu navedene u Prilogu IV.
SALMONIFORMES
Salmonidae
|
Thymallus thymallus |
|
Coregonus spp. (osim Coregonus oxyrhynchus – anadromne populacije u određenim dijelovima Sjevernog mora) |
|
Hucho hucho |
|
Salmo salar (samo u slatkim vodama) |
Cyprinidae
Barbus spp.
PERCIFORMES
Percidae
|
Gymnocephalus schraetzer |
|
Zingel zingel |
CLUPEIFORMES
Clupeidae
Alosa spp.
SILURIFORMES
Siluridae
Silurus aristotelis
BESKRALJEŽNJACI
COELENTERATA
CNIDARIA
Corallium rubrum
MEKUŠCI
GASTROPODA - STYLOMMATOPHORA
Helicidae
Helix pomatia
BIVALVIA - UNIONOIDA
Margaritiferidae
Margaritifera margaritifera
Unionidae
|
Microcondylaea compressa |
|
Unio elongatulus |
ANNELIDA
HIRUDINOIDEA - ARHYNCHOBDELLAE
Hirudinidae
Hirudo medicinalis
ČLANKONOŠCI
CRUSTACEA - DECAPODA
Astacidae
|
Astacus astacus |
|
Austropotamobius pallipes |
|
Austropotamobius torrentium |
Scyllaridae
Scyllarides latus
INSECTA - LEPIDOPTERA
Saturniidae
Graellsia isabellae
(b) BILJKE
ALGE
RHODOPHYTA
CORALLINACEAE
|
Lithothamnium coralloides Crouan frat. |
|
Phymatholithon calcareum (Poll.) Adey & McKibbin |
LIŠAJEVI
CLADONIACEAE
Cladonia L. subgenus Cladina (Nyl.) Vain.
MAHOVINE
MUSCI
LEUCOBRYACEAE
Leucobryum glaucum (Hedw.) Ĺngstr.
SPHAGNACEAE
Sphagnum L. spp. (osim Sphagnum pylasii Brid.)
PTERIDOPHYTA
Lycopodium spp.
ANGIOSPERMAE
AMARYLLIDACEAE
|
Galanthus nivalis L. |
|
Narcissus bulbocodium L. |
|
Narcissus juncifolius Lagasca |
COMPOSITAE
|
Arnica montana L. |
|
Artemisia eriantha Ten |
|
Artemisia genipi Weber |
|
Doronicum plantagineum L.
|
CRUCIFERAE
|
Alyssum pintadasilvae Dudley. |
|
Malcolmia lacera (L.) DC.
|
|
Murbeckiella pinnatifida (Lam.) Rothm.
|
GENTIANACEAE
Gentiana lutea L.
IRIDACEAE
Iris lusitanica Ker-Gawler
LABIATAE
Teucrium salviastrum Schreber
|
subsp. salviastrum Schreber |
LEGUMINOSAE
|
Anthyllis lusitanica Cullen & Pinto da Silva |
|
Dorycnium pentaphyllum Scop.
|
|
Ulex densus Welw. ex Webb. |
LILIACEAE
|
Lilium rubrum Lmk |
|
Ruscus aculeatus L. |
PLUMBAGINACEAE
Armeria sampaio (Bernis) Nieto Feliner
ROSACEAE
Rubus genevieri Boreau
|
subsp. herminii (Samp.) P. Cout. |
SCROPHULARIACEAE
|
Anarrhinum longipedicelatum R. Fernandes |
|
Euphrasia mendonçae Samp. |
|
Scrophularia grandiflora DC.
|
|
Scrophularia berminii Hoffmanns & Link |
|
Scrophularia sublyrata Brot. |
COMPOSITAE
Leuzea rhaponticoides Graells
PRILOG VI.
ZABRANJENI NAČINI I SREDSTVA HVATANJA I UBIJANJA TE NAČINA PRIJEVOZA
(a) Neselektivna sredstva
SISAVCI
— |
slijepe ili osakaćene životinje koje se koriste kao živi mamci |
— |
magnetofoni |
— |
električne i elektroničke ubojite ili omamljujuće naprave |
— |
umjetni izvori svjetlosti |
— |
ogledala i ostale zasljepljujuće naprave |
— |
naprave za osvjetljavanje meta |
— |
optički nišani za noćni lov s mogućnošću elektronskog povećavanja ili pretvaranja slike |
— |
eksplozivi |
— |
mreže koje su načelno ili prema uvjetima uporabe neselektivne |
— |
zamke koje su načelno ili prema uvjetima uporabe neselektivne |
— |
samostrijeli |
— |
otrovi i otrovani ili omamljujući mamci |
— |
istjerivanje životinja iz skloništa plinom ili dimom |
— |
poluautomatsko i automatsko oružje sa spremnikom koji može sadržavati više od dva naboja |
RIBE
— |
otrov |
— |
eksplozivi |
(b) Načini prijevoza
— |
zrakoplovom |
— |
motornim pokretnim vozilima |