Access to European Union law
<a href="https://eur-lex.europa.eu/content/help/eurlex-content/experimental-features.html" target="_blank">More about the experimental features corner</a>
Choose the experimental features you want to try
EUR-Lex
Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

You are here
Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search

Document 52020IP0322

Rezolucija Europskog parlamenta od 25. studenoga 2020. o posljedicama izbijanja bolesti COVID-19 na vanjsku politiku (2020/2111(INI))

SL C 425, 20.10.2021, p. 63–72 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

20.10.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 425/63

P9_TA(2020)0322

Posljedice izbijanja bolesti COVID-19 na vanjsku politiku

Rezolucija Europskog parlamenta od 25. studenoga 2020. o posljedicama izbijanja bolesti COVID-19 na vanjsku politiku (2020/2111(INI))

(2021/C 425/07)

Europski parlament,

—

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU),

—

uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 8. travnja 2020. o globalnom odgovoru EU-a na COVID-19 (JOIN(2020)0011);

—

uzimajući u obzir Komisijin prijedlog Odluke Europskog parlamenta i Vijeća od 22. travnja 2020. o pružanju makrofinancijske pomoći partnerima u procesu proširenja i partnerima u susjedstvu u kontekstu krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 (COM(2020) 0163);

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 29. travnja 2020. naslovljenu „Potpora zapadnom Balkanu u borbi protiv bolesti COVID-19 i za oporavak nakon pandemije, doprinos Komisije uoči sastanka čelnika EU-a i zapadnog Balkana 6. svibnja 2020.” (COM(2020)0315);

—

uzimajući u obzir izjavu visokog predstavnika Josepa Borrella u ime Europske unije o ljudskim pravima u doba pandemije koronavirusa od 5. svibnja 2020.;

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 2532 (2020) o prekidu sukoba u kontekstu pandemije prouzročene bolešću koronavirusa (COVID-19) i pružajući podršku glavnom tajniku UN-a Antoniju Guterresu;

—

uzimajući u obzir poziv visoke povjerenice UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet da se preispita učinak diversificiranih režima gospodarskih sankcija u kontekstu pandemije bolesti COVID-19;

—

uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 10. lipnja 2020. naslovljenu „Borba protiv dezinformacija o bolesti COVID-19 – Prepoznavanje činjenica” (JOIN(2020)0008);

—

uzimajući u obzir ažurirano tematsko izvješće Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD): Kratka procjena narativa i dezinformacija u pogledu pandemije prouzročene bolešću COVID-19 od 1. travnja 2020. i 20. svibnja 2020.;

—

uzimajući u obzir govor o stanju Unije koji je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen održala 16. rujna 2020.;

—

uzimajući u obzir smjernice Komisije od 25. ožujka 2020. za zaštitu ključne europske imovine i tehnologije u trenutačnoj krizi;

—

uzimajući u obzir savjetodavnu bilješku Komisije od 16. lipnja 2020. naslovljenu „Obnovljena trgovinska politika za snažniju Europu”;

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća o globalnom odgovoru Tima Europa na COVID-19 od 8. lipnja 2020.;

—

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 17. do 21. srpnja 2020. o planu oporavka i višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027.;

—

uzimajući u obzir Globalnu strategiju Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku od 28. lipnja 2016.;

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 13. srpnja 2020. o prioritetima EU-a u UN-u i 75. zasjedanje Opće skupštine UN-a pod nazivom „Zagovaranje multilateralizma te snažnog i učinkovitog UN-a koji ostvaruje rezultate za sve”;

—

uzimajući u obzir izjavu supredsjednikâ Europsko-latinskoameričke parlamentarne skupštine (EuroLat) od 30. ožujka 2020. o pandemiji bolesti COVID-19;

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2020. o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica (1);

—

uzimajući u obzir Program održivog razvoja do 2030., koji je 25. rujna 2015. donijela Opća skupština UN-a, kao i ciljeve održivog razvoja;

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. prosinca 2018. s preporukama Komisiji o humanitarnim vizama (2);

—

uzimajući u obzir smjernice EU-a od 8. prosinca 2008. o nasilju nad ženama i djevojčicama te borbi protiv svih oblika diskriminacije žena i djevojčica;

—

uzimajući u obzir Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima Venecijanske komisije;

—

uzimajući u obzir godišnja izvješća Vijeća Europskom parlamentu o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici;

—

uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9-0204/2020),

A.

budući da je bolest COVID-19 prouzročila globalnu pandemiju koja utječe na milijune ljudskih života, što je dovelo do dosad neviđene globalne zdravstvene, gospodarske, socijalne i humanitarne krize te stvorilo sustavne napetosti u području globalnog upravljanja uz dalekosežne i dugoročne posljedice na međunarodne odnose koje utječu na ključne aspekte vanjske politike EU-a te na sigurnost i obranu unutar i izvan Europske unije; budući da je EU meta dezinformacija, kibernapada i drugih zlonamjernih uplitanja trećih strana kojima je cilj destabilizacija institucija EU-a i država članica;

B.

budući da pandemija nerazmjerno utječe na najosjetljivije zemlje i budući da određene zemlje diljem svijeta nisu reagirale i nisu poduzele brze i odgovarajuće sigurnosne mjere za suzbijanje pandemije; budući da je kineska vlada umanjila početne razmjene izbijanja bolesti COVID-19; budući da narativi koji naglašavaju zemljopis umjesto medicinske teminologije, kada se pozivaju na bolest COVID-19, stigmatiziraju; budući da je virus usmrtio oko milijun ljudi na svjetskoj razini te pokazao da ga se samo koordinacijom i solidarnošću među zemljama može kontrolirati i ublažiti;

C.

budući da EU ima odgovornost djelovati kao globalni igrač i prilagoditi svoje prioritete i politiku, među ostalim vanjsku politiku, promjenjivoj geopolitičkoj situaciji u svijetu i globalnoj borbi protiv bolesti COVID-19; budući da EU mora voditi, na predvidljiv način i poštujući svoju predanost temeljnim slobodama i vladavini prava, u multilateralnim i međunarodnim naporima i u skladu sa svojim položajem u svjetskom gospodarstvu; budući da kriza prouzročena bolešću COVID-19 još jednom otkriva potrebu za jačanjem multilateralizma i poretka temeljenog na pravilima radi boljeg rješavanja globalnih izazova;

D.

budući da pandemija i njezini ekonomski i socijalni učinci mogu dodatno pridonijeti političkim pritužbama koje proizlaze iz percipirane nejednakosti i marginalizacije; budući da je globalni gospodarski pad posebno snažno utjecao na najosjetljivija gospodarstva; budući da je izbijanje bolesti COVID-19 pogoršalo trajni problem nedostatka lijekova na globalnoj razini uz akutne posljedice u zemljama u razvoju;

E.

budući da je pandemija pogoršala kritičnu humanitarnu situaciju ranjivih ljudi, posebno u zonama sukoba, izbjegličkim kampovima i krhkim državama te među autohtonim zajednicama; budući da je EU ponovio poziv UN-a na hitno globalno primirje i ublažavanje sankcija s obzirom na pandemiju kako bi se osigurala isporuka osnovne opreme i potrepština nužnih za borbu protiv koronavirusa; budući da stoga svjedočimo padu globalnih sloboda i demokracije, što dodatno opterećuje multilateralni poredak koji je već zahvatila kriza;

F.

budući da su žene u nasilnim vezama širom svijeta bile prisiljene biti kod kuće, gdje su dulje bile izložene nasilniku; budući da dežurne linije i skloništa za žrtve nasilja u obitelji širom svijeta prijavljuju sve više poziva za pomoć, u brojnim su zemljama izvještaji o nasilju u obitelji i pozivi u hitnim slučajevima porasli za 25 % otkako su donesene mjere socijalnog distanciranja;

1.

 potvrđuje da globalno izbijanje pandemije bolesti COVID-19 mijenja situaciju u međunarodnom okruženju, višestruko povećava rizike i da je katalizator promjene u globalnom poretku; naglašava temeljnu važnost jačanja unutarnje otpornosti EU-a, uspostave novih partnerstava i jačanja njegove multilateralne vizije na svjetskoj razini uz odlučan i koordiniran odgovor vanjske politike;

2.

 pozdravlja inicijative za podršku Tim Europa i globalni odgovor na koronavirus kojima se partnerskim zemljama pomaže da se suoče s učinkom koronavirusa na prekograničnu koordinaciju; pozdravlja koordinaciju EU-a s G7, G20, UN-om, Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO), Svjetskim programom za hranu i drugim međunarodnim partnerima koji služe za poticanje dosljednog i uključivog globalnog odgovora na pandemiju, za ublažavanje dalekosežnijeg učinka na društva i gospodarstva i za smanjenje rizika od destabilizacije;

3.

 žali zbog nedostatka globalnog vodstva i koordiniranog međunarodnog odgovora tijekom početnih faza krize prouzročene bolešću COVID-19; osuđuje uskraćivanje ključnih informacija; odbacuje primjenu izolacionističkih rješenja; snažno se protivi porastu autoritarnog nacionalizma, dezinformacijskih kampanja koje financira država i promicanju lažnih narativa kojima se izaziva nepovjerenje i narušavaju demokratska društva i međunarodna suradnja te se dovodi u pitanje uloga EU-a u svijetu; ističe da su globalna suradnja, uključiv globalni pristup i koordinacija ključni za učinkovito rješavanje globalne zdravstvene krize i drugih globalnih prijetnji;

4.

 naglašava da unatoč pandemiji bolesti COVID-19 partnerske zemlje EU-a tijekom zakonodavnog postupka ne bi trebale skrenuti s puta reformi, trebale bi ozbiljno shvatiti borbu protiv korupcije i obvezati se na poštovanje i provedbu temeljnih ljudskih i manjinskih prava u skladu s njihovim međunarodnim dužnostima i obvezama;

5.

 izražava žaljenje zbog činjenice da određeni broj vlada i političkih čelnika u svijetu krizu upotrebljava kao priliku za dodjelu prekomjernih ovlasti samima sebi i ostvarivanje vlastitih političkih ciljeva ograničavanjem ljudskih prava, narušavanjem demokratskih standarda, slabljenjem vladavine prava, smanjenjem uloge parlamenata, ograničavanjem slobode medija, poticanjem kampanja mržnje protiv manjinskih skupina, pokretanjem dezinformacijskih kampanja usmjerenih protiv proeuropskih reformi i vrijednosti te narušavanjem međunarodne suradnje; ustraje na tome da bilo koje izvanredno stanje mora sadržavati klauzulu o prekidu; izražava zabrinutost zbog činjenice da se u prosvjede protiv ograničenja povezanih s koronavirusom koji se održavaju u raznim gradovima širom svijeta ubacuju ekstremističke skupine te manipuliraju njima pri čemu prosvjednici virus nazivaju obmanom;

6.

 izražava žaljenje zbog činjenice da su posljedice pandemije bolesti COVID-19 pogoršale globalne socioekonomske nejednakosti i da nerazmjerno pogađaju najsiromašnije i osobe iz najugroženijih, marginaliziranih i nezaštićenih društvenih kategorija, uključujući migrante; osuđuje sve oblike isključivanja i diskriminacije osoba zaraženih bolešću COVID-19 i poziva treće zemlje i države članice EU-a da ublaže socijalne učinke pandemije;

7.

 poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (VP/HR) da preispita Globalnu strategiju iz 2016. s obzirom na globalni učinak, uzimajući u obzir navedene geopolitičke promjene, kako bi se osiguralo bolje strateško djelovanje EU-a i uloga EU-a u obrani, promicanju i razvoju svjetskog poretka temeljenog na pravilima koji se odlikuje multilateralnošću i koji je uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata te kako bi se pružila podrška demokraciji i zaštiti ljudskih prava kao prioritet Tima Europa, uključujući Europski parlament u taj zadatak kroz njegove postojeće alate i mehanizme za potporu demokraciji;

Promijenjena geopolitička ravnoteža nakon bolesti COVID-19

8.

 sa zabrinutošću primjećuje porast geopolitičkog natjecanja i napetosti nakon izbijanja bolesti COVID-19 te prepoznaje da se Europska unija još nije pozicionirala u novom geopolitičkom okruženju; slaže se da će se svijet nakon bolesti COVID-19 stubokom promijeniti te će imati dalekosežne posljedice na vanjsku politiku EU-a i smatra je bolest COVID-19 potvrdila potrebu za jačom i učinkovitijom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a;

9.

 ustraje na tome da bi transatlantsko partnerstvo trebalo ojačati kako bi se učinkovitije borilo protiv pandemije i drugih velikih međunarodnih izazova kao što su klimatske promjene; prepoznaje potrebu za pronalaskom nove osnove za suradnju između EU-a i SAD-a, ističući uzajamno poštovanje i zajednički program koji podržava multilateralizam, međunarodnu pravdu, vladavinu prava i ljudska prava nauštrb nacionalističkih, autoritarnih i hegemonističkih ambicija;

10.

 smatra da se u tom promjenjivom kontekstu EU mora istaknuti i predvoditi svojim primjerom zagovaranjem multilateralnih rješenja, suradnjom s međunarodnim organizacijama, konkretno s UN-om i njegovim agencijama, SZO-om, Svjetskom bankom, Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i međunarodnim regionalnim organizacijama kao što je NATO, u potrazi za zemljama istomišljenicama, među ostalim i na južnoj polutci, promicanjem suradnje između demokratskih sustava i jačanjem demokratskih vrijednosti; podsjeća da je pandemija naglasila potrebu za suradnjom radi pronalaženja zajedničkih rješenja za probleme koji se odnose na cijelo čovječanstvo;

Sjedinjene Američke Države

11.

 izražava zabrinutost zbog nedostatka suradnje američke vlade, njezine nevoljkosti da preuzme vodeću ulogu u odgovoru na bolest COVID-19 te nesudjelovanja u zajedničkim inicijativama u pogledu cjepiva; smatra da su alternativne činjenice i lažne informacije kojima se poriče ozbiljnost pandemije navodile na pogrešne zaključke u zajedničkoj borbi protiv virusa; poziva EU i SAD da učvrste suradnju i solidarnost na temelju pristupa koji se temelji na znanosti u zajedničkoj borbi protiv pandemije bolesti COVID-19, uključujući pravodobnu razmjenu informacija, istraživanje i razvoj cjepiva i strateške medicinske opreme, kao i zajedničko rješavanje ostalih svjetskih izazova;

12.

 potiče vlasti da uključe dobre prakse iz Kodeksa dobre prakse u izbornim pitanjima Venecijanske komisije, koji sadržava i smjernice za organizaciju izbora za vrijeme pandemije;

13.

 podsjeća da je transatlantska suradnja i dalje temeljni stup vanjske politike EU-a i da je najvažnija za uzajamnu sigurnost i trgovinske interese EU-a i SAD-a; iskazuje kontinuiranu potporu transatlantskom savezu i bližoj strateškoj transatlantskoj suradnji; izražava žaljenje zbog uvođenja jednostranih mjera tijekom krize prouzročene bolešću COVID-19 kao što su ograničenja putovanja iz schengenskog područja EU-a u SAD bez prethodnog savjetovanja s EU-om;

14.

 izražava žaljenje zbog smanjenog globalnog djelovanja SAD-a i odluke vlade SAD-a da prestane financirati Svjetsku zdravstvenu organizaciju (SZO) te da se povuče iz Sporazuma o otvorenom nebu i zbog općenite sklonosti aktualne administracije SAD-a prema udaljavanju iz više multilateralnih organizacija koje su osnovane radi uspostave liberalnog svjetskog poretka utemeljenog na pravilima ili prema njihovu narušavanju (kao u slučaju Međunarodnog kaznenog suda);

15.

 ističe potrebu za konsolidacijom i jačanjem suradnje između EU-a i SAD-a koja se temelji na uzajamnom poštovanju i zajedničkom programu obrane multilateralizma, međunarodnog prava, zajedničkih demokratskih vrijednosti, vladavine prava i ljudskih prava; napominje da u svijetu koji obilježava natjecanje velikih sila Europska unija i SAD dijele zajedničke vrijednosti povezane s postojećim međunarodnim strukturama i prijeko su potrebni partneri u trenutačnom nestabilnom međunarodnom okruženju;

Kina

16.

 primjećuje jačanje nametljivih javnih diplomatskih napora Narodne Republike Kine diljem svijeta nakon izbijanja bolesti COVID-19 u nastojanju da ispuni politički vakuum u multilateralnom sustavu koji je nastao većim izolacionizmom SAD-a te u pokušaju da se pozicionira kao dominantan globalni igrač s alternativnim modelom upravljanja; izražava zabrinutost zbog napora Kine da snažnije projicira moć u regiji, što dovodi do graničnih sporova s mnogim njezinim susjedima te njezina promicanja nacionalnih strateških interesa putem multilateralnih organizacija; izražava zabrinutost zbog moguće promjene moći u svjetskoj politici povezane s promjenom vodstva u Kini; osuđuje činjenicu da je kineska vlada iskoristila zamah izbijanja pandemije za uvođenje zakona o nacionalnoj sigurnosti i suzbijanje prodemokratskog pokreta u Hong Kongu, pojačanje prijetnji upućenih Tajvanu i povećanje aktivnosti u Tibetu i Južnom kineskom moru, kao i brutalni progon Ujgura u Xijangu te osuđuje opetovane napade i pritisak kineskih predstavnika na predstavnike vlada država članica i demokratski izabrane političare u EU-u, među ostalim predsjednika češkog Senata i švedskog ministra kulture;

17.

 napominje da je Kina nakon izbijanja bolesti COVID-19 pružila hitne doprinose u suzbijanju virusa i izražava žaljenje što su neki bili neispravni ili lošije kvalitete; prepoznaje, međutim, i geopolitički i geoekonomski motivirane napore, poduprte dezinformacijskom kampanjom „virus i wolf warrior” i agresivnom propagandom; osuđuje pokušaj Kine da upotrijebi tu „diplomaciju virusa” protiv EU-a s namjerom da u svijetu stvori sliku sebe kao benevolentne sile; izražava žaljenje što je Kina izolirala Tajvan u SZO-u; poziva države članice da zagovaraju članstvo Tajvana kao promatrača u SZO-u / Svjetskoj zdravstvenoj skupštini i drugim međunarodnim organizacijama s obzirom na njegovo učinkovito rukovanje virusom u zemlji te unatoč tome što svojom stručnošću ne može pridonijeti međunarodnom odgovoru na trenutačnu zdravstvenu krizu; pohvaljuje pomoć koju su pružile tajvanske vlasti;

18.

 zabrinut je zbog brojnih pogrešaka i netransparentnosti u pogledu početne kineske reakcije na globalno izbijanje pandemije bolesti COVID-19, uključujući zataškavanje razmjera problema, pokušaje manipulacije i uskraćivanja informacija, lošu komunikaciju sa SZO-om, cenzuru, gušenje, zastrašivanje, progon i prisilni nestanak zviždača, boraca za ljudska prava i građana novinara te izazivanje sumnji u pogledu službenog broja žrtava bolesti COVID-19, pri čemu je sve navedeno negativno utjecalo na sposobnost EU-a da predvidi razmjere krize prouzročene bolešću COVID-19 te da se pripremi za nju i suoči s njom i odnijelo brojne živote; stoga potiče kinesku vladu da u potpunosti surađuje u neovisnoj međunarodnoj istrazi o podrijetlu bolesti COVID-19 i poziva države članice da razviju sveobuhvatan pristup prema Kini u usponu te da zaštite stratešku autonomiju EU-a;

19.

 poziva na europski odgovor na pojačano širenje Kine prema najizloženijim državama članicama i susjedima EU-a; ističe da će trenutačna žurba da se obuzdaju gospodarske posljedice pandemije biti prilika za kineska strateška ulaganja u ključne sektore kao što su telekomunikacija, promet i tehnologija;

20.

 zabrinut je zbog potencijalne „dužničke zamke” u koju bi mogle pasti afričke zemlje zbog bolesti COVID-19, kao i rastuće političke i gospodarske ovisnosti trećih zemalja o Kini, s obzirom na to da će im gospodarski pad otežati povrat kineskih zajmova u okviru inicijative „Jedan pojas, jedan put”; potiče EU i njegove države članice da promiču potragu za održivim rješenjima u pogledu otpisa duga za treće zemlje na međunarodnim forumima; poziva EU i njegove države članice da osiguraju da humanitarna izuzeća od sankcija imaju neposredan i praktičan učinak u smislu brze isporuke medicinske opreme, potrepština i drugih oblika pomoći pogođenim zemljama;

21.

 poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (VP/HR) da prepozna te zabrinjavajuće okolnosti, preispita odnose između EU-a i Kine te istodobno osigura okruženje za dijalog, angažman i istinsku suradnju te tržišno natjecanje koje se temelji na novoj, usklađenoj i prodornijoj suradnji prilagođenoj promijenjenim geopolitičkim i geoekonomskim uvjetima i dugoročnoj strategiji prema Kini, pri čemu EU i države članice surađuju kad je to moguće, natječu se te se suočavaju prema potrebi kako bi obranile europske vrijednosti i interese; smatra da bi u okviru te nove strategije EU trebao nastojati postići bližu suradnju sa zemljama istomišljenicama u regiji i drugim demokratskim snagama, među ostalim Indijom, Australijom, Novim Zelandom, Japanom i Južnom Korejom te djelovati u cilju ostvarenja europske strategije za indopacifičku regiju za koju bi u cijelosti trebalo iskoristiti strategiju EU-a za povezivanje;

Indija

22.

 sa zabrinutošću primjećuje da se, usporedno s porastom izbijanja bolesti COVID-19 u Indiji, s dosad prijavljenih više od 90 000 smrtnih slučajeva, borci za ljudska prava i slobode pojedinaca i dalje ugnjetavaju u okruženju napetosti među zajednicama te smatra da je ključno da se to pitanje uvrsti u dnevni red sljedećeg dijaloga na visokoj razini između EU-a i Indije;

23.

 naglašava važnost strateškog partnerstva EU-a i Indije, potrebu za njegovim promicanjem i suradnjom na stabilnosti i sigurnosti, posebno u Indijskom oceanu i na Pacifiku;

Rusija

24.

 izražava krajnju zabrinutost zbog sustavnih pokušaja Ruske Federacije da našteti jedinstvu EU-a i njegovu odgovoru na krizu, naruši povjerenje između EU-a i zapadnog Balkana te zemalja Istočnog partnerstva intenziviranjem dezinformacijskih kampanja od početka pandemije bolesti COVID-19 i kibernapadima na istraživačke organizacije te politizacijom humanitarne pomoći; pohvaljuje ESVD i StratCom East za njihove napore u utvrđivanju i suzbijanju dezinformacijskih kampanja medijskih kuća povezanih s Rusijom u nekoliko država članica te poziva Komisiju da pojača svoje napore i financijska sredstva namijenjena za suzbijanje ruskih lažnih vijesti;

25.

 prepoznaje jasnu geopolitičku i geoekonomsku dimenziju onoga što je ponudila Rusija, potpomognutog „diplomacijom virusa” i bitkom narativa; sa zabrinutošću primjećuje da Rusija poduzima određene nametljive korake na međunarodnoj sceni u cilju promicanja vlastitog geopolitičkog plana; poziva EU da to ne odbaci i da u programu zadrži sukobe u kojima Rusija ima interes, kao što su Bjelarus, Ukrajina, Gruzija, Krim, Sirija i Libija;

26.

 izražava duboku zabrinutost zbog ruskih pokušaja uporabe pandemije za daljnje smanjenje prostora ljudskih prava u zemlji, potpore autoritarnim režimima i nastavka agresivne vanjske politike; naglašava da državama poput Rusije ne smijemo dopustiti da krizu koriste za odvraćanje pozornosti od vlastitih značajnih domaćih problema; zabrinut je zbog ustavnog referenduma na kojem je ruski predsjednik iskoristio aktualnu krizu kako bi donio ključne ustavne amandmane koji produžuju i jačaju njegovu autoritarnu vladavinu u Rusiji;

27.

 osuđuje pokušaj ubojstva Alekseja Navaljnog i poziva na neovisnu i transparentnu istragu o trovanju g. Navaljnog bez ikakvog odlaganja;

28.

 poziva Rusiju da smisleno doprinese globalnom odgovoru na krizu, u dobroj vjeri i kao dio međunarodnog poretka temeljenog na pravilima; zabrinut je zbog učinkovitosti i sigurnosti novog ruskog cjepiva koje se upotrebljava; podsjeća da su medicinski proizvodi koje je isporučila Rusija u nekim slučajevima bili vrlo niske kvalitete i stoga neučinkoviti;

Prodornija vanjska politika EU-a za obranu interesa Europe, njezinih vrijednosti i multilateralnog svjetskog poretka

29.

 prepoznaje globalne sigurnosne, socioekonomske, okolišne i političke rizike koje bi mogle prouzročiti posljedice pandemije bolesti COVID-19 te je zabrinut zbog činjenice da su svjetske sile poput Kine i Rusije bile spremne vješto iskoristiti krizu za narušavanje svjetskog poretka utemeljenog na pravilima koji podupiru multilateralne organizacije;

30.

 naglašava da je multilateralni svjetski poredak temeljen na pravilima ključan za očuvanje mira u svijetu, vladavine prava i demokracije; smatra da geopolitički angažirani EU zajedno s partnerima istomišljenicima mora imati čvršću ulogu u njegovoj obrani i izgradnji; smatra da EU mora tražiti načine za smanjenje napetosti među svjetskim silama, osobito kada te napetosti ometaju multilateralno djelovanje; napominje da je kriza prouzročena bolešću COVID-19 pokazala potrebu za jačanjem multilateralne suradnje, posebno u globalnom upravljanju u području zdravstva, i potrebu za reformom međunarodnih institucija; poziva države članice EU-a i potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (VP/HR) da izrade „Plan EU-a za multilateralizam” koji će se promicati i pokrenuti strukturne reforme multilateralnih organizacija;

31.

 poziva na to da se istraži mogućnost osnivanja novog foruma za multilateralnu suradnju među zapadnim saveznicima, tj. EU-om, SAD-om, Japanom, Kanadom, Južnom Korejom, Australijom i Novim Zelandom, oslanjajući se na nasljeđe Koordinacijskog odbora za multilateralne strateške kontrole izvoza; zahtijeva da nadležnost novog odbora obuhvati praćenje i nadzor izvoza tehnologija, trgovinskih tokova i osjetljivih ulaganja u relevantne zemlje;

32.

 napominje da geopolitičke ambicije EU-a treba poduprijeti odgovarajućim proračunskim dodjelama kroz predstojeći višegodišnji financijski okvir (VFO) i izražava žaljenje zbog toga što je Europsko vijeće predložilo smanjenje proračunskih linija za instrumente vanjske politike; poziva na jačanje i osiguravanje dostatnog iznosa sredstava proračuna EU-a za vanjsko djelovanje u VFO-u za razdoblje od 2021. do 2027. kako bi EU imao potrebna sredstva za rješavanje izazova u svojem susjedstvu i geopolitičkih posljedica bolesti COVID-19 te kako bi mogao opravdati svoju ambiciju da postane odgovoran geopolitički akter;

33.

 naglašava da će samo snažan i ujedinjeniji EU koji ima otvorenu stratešku autonomiju i poduprt je dostatnim i uvjerljivim vojnim kapacitetima, kao i alatima i mehanizmima za potporu partnera, moći imati snažnu ulogu u novom geopolitičkom okruženju i voditi čvrstu vanjsku politiku te smatra da bi države članice Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku trebale dati snažniji, dobro utvrđen mandat tijekom nastupanja u ime EU-a, primjerice uspostavom europskog predstavništva u multilateralnim tijelima; pozdravlja zaključak predsjednika Charlesa Michela da je „od najveće važnosti povećati stratešku autonomiju Unije”;

34.

 smatra da bi se ukidanjem pravila o jednoglasnosti u određenim područjima vanjske politike pomoglo EU-u da provede učinkovitiju, proaktivniju i prikladniju vanjsku politiku u pogledu brzih odgovora na izvanredne situacije; poziva Vijeće ili Europsko vijeće da slijedi poziv Komisije i Parlamenta da prijeđe na glasovanje kvalificiranom većinom, barem u pogledu ljudskih prava ili sankcija, aktiviranjem prijelazne klauzule; ističe da je prednost EU-a najveća kada države članice djeluju zajedno;

35.

 ističe važnu ulogu oružanih snaga tijekom pandemije bolesti COVID-19; pozdravlja vojnu pomoć operacijama civilne potpore, posebno u pogledu uspostavljanja poljskih bolnica, prijevoza pacijenata, isporuke i distribucije opreme te smatra da bi dublje zajedničko djelovanje i koordinacija oružanih snaga država članica u postojećim okvirima, kao što su projekt stalne strukturirane suradnje (PESCO) i Europsko medicinsko zapovjedništvo, ili unutar novih okvira, kao što su vojni bolnički vlakovi, moglo dovesti do veće učinkovitosti i doprinijeti spremnosti EU-a na borbu protiv pandemija; prepoznaje potrebu da vojno osoblje bude dovoljno osposobljeno, pripremljeno i opremljeno za izvršavanje takvih osnovnih zadataka za podršku svojim sugrađanima;

36.

 prepoznaje potrebu za preispitivanjem sigurnosnih i obrambenih strategija EU-a u svrhu razvoja strateške autonomije, uključujući u zdravstvenom sektoru, te bolje pripravnosti i veće otpornosti na nove i hibridne prijetnje i tehnologije zbog kojih je priroda ratovanja postala manje konvencionalna te koje predstavljaju izazov tradicionalnoj ulozi vojske, kao i na budućnost u kojoj se Rusija i Kina sve više nameću; naglašava potrebu za jačanjem vojne mobilnosti kako bi se državama članicama pomoglo da djeluju brže i učinkovitije u kontekstu budućeg mogućeg sukoba; naglašava da se te promjene trebaju odražavati u budućem Strateškom kompasu za sigurnost i obranu, treba uzeti u obzir šire geopolitičke posljedice bolesti COVID-19 i razmotriti cijeli niz prijetnji kao što su nova pandemija, kemijske, biološke, radiološke i nuklearne (KBRN) prijetnje i strano uplitanje, uključujući dezinformacije ili kibernapade; smatra da se, s obzirom na novu političku ravnotežu i potencijalno pogoršanje međunarodnog sigurnosnog okruženja nakon izbijanja bolesti COVID-19, obrambeni proračuni EU-a općenito, a pogotovo proračun za vojnu mobilnost, ne smiju smanjivati;

37.

 podržava potrebu za nastavkom i jačanjem suradnje te, prema potrebi, koordinacijom između EU-a i NATO-a, uključujući Euroatlantski centar za koordinaciju odgovora na katastrofe (EADRCC) ili NATO-ov Centar izvrsnosti za vojnu medicinu, kao i za suzbijanjem dezinformacija i kibernapada povezanih s bolesti COVID-19; poziva na snažnu koordinaciju i potporu Agencije Europske unije za kibersigurnost (ENISA) i na suradnju na planiranju i razvoju vojnih sposobnosti;

38.

 poziva na novi institucijski pristup strateškoj komunikaciji kako bi se riješili izazovi i rizici s kojima se suočavaju zapadne liberalne demokracije, kao i na širenje i modernizaciju komunikacijskih strategija EU-a kako bi vrijednosti i djelovanje EU-a bili dovoljno vidljivi unutar i izvan EU-a, osobito u susjednim područjima; potiče ESVD da dodatno ojača svoje kapacitete za suzbijanje zlonamjernog stranog uplitanja i dezinformacija, hibridnog ratovanja, propagande i špijunaže, tako što će, među ostalim, osnovati namjenske radne skupine East StratCom s naglaskom na aktivnosti koje dolaze a) iz Kine i b) s Bliskog istoka, uključujući Iran, te nametnuti troškove onim zemljama i nedržavnim akterima koji namjerno šire dezinformacije kako bi podijelili EU i njegove države članice te im naštetili; potvrđuje svoju posvećenost razvoju zakonodavnog i nezakonodavnog koordiniranog okvira i poboljšanju napora u pogledu koordinacije i razmjene informacija među državama članicama na razini EU-a u cilju suzbijanja dezinformacija;

39.

 pozdravlja djelovanje u okviru projekta EUvsDisinfo i ulogu koju su odigrali civilno društvo, lokalne organizacije, neovisni novinari i medijske organizacije u borbi protiv dezinformacija; naglašava važnost načelnog stava EU-a o borbi protiv dezinformacija povezanih sa širenjem virusa COVID-19 i kibernapada na ključnu infrastrukturu; poziva platforme društvenih mreža da djeluju proaktivno i usvoje mjere za sprječavanje širenja dezinformacija i govora mržnje u pogledu virusa COVID-19 te ističe potrebu za njihovim ulaganjem u borbu protiv kibernetičkog kriminala te za podizanje svijesti o toj rastućoj prijetnji;

40.

 naglašava da njegovo najveće svjetsko potrošačko tržište od gotovo 500 milijuna ljudi daje EU-u znatnu prednost na svjetskoj sceni i smatra da bi Komisija u geopolitičkom pogledu trebala iskoristiti tu prednost, među ostalim kroz svoju trgovinsku politiku, za obranu interesa EU-a onda kada druge zemlje nisu spremne poštovati ljudska prava, vladavinu prava ili međunarodne ugovore;

41.

 napominje da je pandemija bolesti COVID-19 pokazala da je potrebno smanjiti ovisnost EU-a o trećim zemljama u određenim strateškim i egzistencijalnim sektorima, kao što je zdravstvo, te snažno podupire diversifikaciju i premještanje najvažnijih lanaca opskrbe; ističe da je bolest COVID-19 otkrila ranjivosti uzajamne povezanosti i međuovisnosti te dovela do rastućeg protekcionizma; stoga naglašava važnost postizanja odgovarajuće ravnoteže između poboljšanja otpornosti naših vrijednosnih lanaca radi postizanja strateške autonomije, jačanja konkurentnosti EU-a na svjetskoj razini i održavanja što otvorenijih trgovinskih odnosa;

42.

 podsjeća na svoj hitni zahtjev za uspostavljanjem snažnog globalnog sustava sankcija do kraja 2020. radi rješavanja ozbiljnih kršenja ljudskih prava koji bi bio ekvivalent EU-a takozvanom Aktu o slučaju Magnicki; naglašava da bi trebao uključivati korupciju na visokoj razini kao kriterij za sankcije; pozdravlja najavu predsjednice von der Leyen o skorašnjem donošenju prijedloga Komisije i poziva Europsko vijeće da donese globalni mehanizam sankcija EU-a u pogledu ljudskih prava kao odluku koja se odnosi na strateške interese i ciljeve Unije u skladu s člankom 22. stavkom 1. UEU-a;

43.

 izražava duboku zabrinutost zbog nerazmjernih negativnih posljedica pandemije bolesti COVID-19 na migrante i izbjeglice; apelira na vlade da odgovori koje pružaju u svojim vanjskim politikama budu utemeljeni na ljudskim pravima i dostojanstvu te da iznađu rješenja za ranjivi položaj migranata i izbjeglica kojima je potrebna zaštita, u skladu s načelima solidarnosti i partnerstva te omogućivanjem odgovarajućih i dostupnih zakonitih migracijskih putova; ističe važnost poštovanja prava na azil diljem svijeta;

44.

 poziva EU da se uključi u globalnu kampanju za promicanje preporuka UN-a za smanjenje zatvorske populacije provedbom programa prijevremenog, uvjetnog ili privremenog puštanja na slobodu niskorizičnih prijestupnika; posebno poziva na puštanje svih osoba pritvorenih zbog izražavanja kritičkih ili suprotnih stajališta ili zbog njihova djelovanja u području ljudskih prava te zagovara smanjenje upotrebe imigracijskih pritvora i zatvorenih izbjegličkih kampova;

45.

 prepoznaje odlučujuću ulogu žena u suočavanju s krizom prouzročenom bolešću COVID-19 te orodnjeni utjecaj pandemije; i dalje je duboko zabrinut zbog neviđenih posljedica krize prouzročene bolešću COVID-19 na razvoj rodne ravnopravnosti diljem svijeta u smislu nejednake podjele rada u pogledu skrbi kod kuće i javne skrbi, gdje žene čine oko 70 % globalne zdravstvene radne snage, i poziva da se u globalnom odgovoru na pandemiju uzmu u obzir potrebe žena i marginaliziranih skupina s obzirom na to da su one još uvijek rijetko zastupljene za pregovaračkim stolovima na kojima se izlažu odgovori na krizu;

46.

 uvjeren je da odgovor temeljen na ljudskim pravima na pandemiju bolesti COVID-19 predstavlja najučinkovitiji, najuključiviji i najodrživiji pristup upravljanju aktualnom krizom; podsjeća da odgovor trećih zemalja na krizu prouzročenu bolešću COVID-19 ne smije kršiti ljudska prava ni međunarodno pravo, mora biti ograničen na strogo nužne, razmjerne mjere i biti podložan redovitom nadzoru i vremenskom ograničenju; poziva delegacije EU-a da pomno prate svjetsku situaciju u pogledu ljudskih prava, prepoznaju kretanja i podupiru međunarodne, regionalne i lokalne organizacije, građane i civilno društvo u njihovim naporima da ponište negativni učinak krize prouzročene bolešću COVID-19 na ljudska prava širom svijeta te poziva Komisiju da poduzme mjere kako posljedice bolesti COVID-19 ne bi narušile provedbu vrijednosti i obveza EU-a u pogledu ljudskih prava koje su već utvrđene u Akcijskom planu EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2020. – 2024.;

47.

 naglašava stratešku važnost vodstva i podrške EU-a u njegovu susjedstvu, na istoku, jugu i u arktičkoj regiji, pružanjem pomoći svojim susjedima u borbi protiv pandemije bolesti COVID-19; poziva na pojačanu potporu demokraciji, vladavini prava, ljudskim pravima i reformama u susjedstvu;

48.

 naglašava da EU zemljama zapadnog Balkana koje još nisu unutar EU-a mora pružiti poštenu priliku za ulazak u EU te da mora konsolidirati svoje napore u pogledu ulaganja u regiji; ističe da se proces proširenja EU-a i usmjerenost EU-a na potporu reformskim procesima na zapadnom Balkanu nastavlja unatoč trenutačnoj pandemiji; pohvaljuje inicijativu financijske pomoći Komisije i uključivanje u zajedničku nabavu medicinske opreme EU-a radi potpore zapadnom Balkanu u suočavanju s pandemijom bolesti COVID-19; poziva na uključivanje svih zemalja zapadnog Balkana u Fond solidarnosti EU-a te ponavlja da pomoć našim partnerima mora biti popraćena snažnom komunikacijskom kampanjom;

49.

 naglašava da bi kriza prouzročena bolešću COVID-19 mogla destabilizirati zemlje u Africi koje često imaju krhku zdravstvenu infrastrukturu i znatne dugove te višestruko povećati broj sukoba; poziva na jačanje i učinkovitiju koordinaciju suradnje između EU-a i Afrike, proširenje privatnih ulaganja, poticanje financijske pomoći i planova oporavka te osiguravanje alternative kineskim ulaganjima; poziva EU da nastavi pojačani dijalog koji će dovesti do održavanja sastanka na vrhu između EU-a i Afrike i rada na pretvaranju Afrike u dugoročnog, pouzdanog i bliskog partnera EU-a;

50.

 naglašava da sankcije ne bi trebale ometati sveobuhvatan odgovor na pandemiju bolesti COVID-19; ističe da se u konkretnom slučaju Irana područje primjene Instrumenta za potporu trgovinskim razmjenama (INSTEX) mora proširiti i da bi se taj mehanizam trebao upotrebljavati za pojačavanje našeg humanitarnog odgovora;

51.

 ističe da se partneri EU-a u regijama sahelo-saharskih država i Roga Afrike suočavaju s nezapamćenim posljedicama pandemije bolesti COVID-19 uz svoju trajnu borbu protiv naoružanih terorističkih skupina, uključujući džihadiste;

52.

 smatra da su odnosi između EU-a i Latinske Amerike te Kariba od strateškog i ključnog interesa; ističe kako je Latinska Amerika jedna od regija koju je pandemija bolesti COVID-19 najjače zahvatila; poziva Komisiju da nastavi surađivati sa zemljama Latinske Amerike, uspostavi pojačanu suradnju na rješavanju bolesti COVID-19, pomogne u pogledu planova oporavka i pruži političku potporu tim zemljama u cilju sprječavanja njihove prekomjerne ovisnosti o pomoći drugih geopolitičkih igrača; poziva Europsku uniju i njezine države članice da provode Program do 2030. i ciljeve održivog razvoja kao plan za oporavak;

53.

 napominje da trenutačna pandemija bolesti COVID-19 ima negativan učinak na postojeće misije zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP), posebno na misije za vojno osposobljavanje u mjestima kao što su Mali, Somalija ili Srednjoafrička Republika; podsjeća da su europska prisutnost i vjerodostojna predanost presudni za ublažavanje humanitarnih i socioekonomskih posljedica pandemije bolesti COVID-19; poziva na jačanje misija ZSOP-a zaduženih za sprječavanje ili ublažavanje sukoba, posebno onih u neposrednom susjedstvu EU-a, traži od njih da pomognu stabilizirati ionako nestabilne situacije i spriječe ponovne sukobe i nasilje zbog dodatnih napetosti prouzročenih bolešću COVID-19; poziva države članice da stave na raspolaganje više civilnog i vojnog osoblja za takve misije i operacije te nadalje u tom pogledu poziva na brzo usvajanje Europskog instrumenta mirovne pomoći; potiče ESVD da radi na otpornosti i održivosti misija i operacija ZSOP-a tijekom kriza kao što je pandemija bolesti COVID-19; ustraje na važnosti održavanja kontinuiteta misija i operacija ZSOP-a u takvom kontekstu; poziva na cjelovitu analizu učinka bolesti COVID-19 na pripremljenost, spremnost, okupljanje snaga, sigurnost osoblja i kontinuitet operacija i misija ZSOP-a;

54.

 poziva ESVD, Komisiju i države članice da u vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a uključe rodnu ravnopravnost, rodnu osviještenost i intersekcijsku perspektivu, uključujući jednaku i raznoliku zastupljenost, te da priznaju različita iskustva žena i drugih marginaliziranih skupina na koje je ova pandemija imala štetne učinke;

55.

 čvrsto vjeruje da bi suradnja u pogledu klimatskih promjena mogla poslužiti kao temelj za izgradnju šire globalne suradnje kao odgovora na bolest COVID-19, jačajući multilateralni sustav i obnavljajući vjeru u potrebu za sustavom utemeljenim na pravilima;

56.

 smatra da je kriza prouzročena bolešću COVID-19 naglasila određene nedostatke naše Unije i ukazala na hitnu potrebu za učinkovitom, djelotvornom i autonomnom Unijom, interno i na svjetskoj razini, uz mehanizme za sprječavanje i suzbijanje kriza, među ostalim uz financijske instrumente; smatra da će se Konferencijom o budućnosti Europe osigurati dobra platforma za napredak u uspostavljanju učinkovitijeg procesa donošenja odluka u pogledu vanjskih politika EU-a; stoga je odlučan započeti s Konferencijom što prije;

57.

 primjećuje učinak bolesti COVID-19 na ranjivije regije, uključujući regije zahvaćene sukobima i najmanje razvijene zemlje; potiče potpredsjednika/Visokog predstavnika da se zalaže za lokalni i regionalni prekid vatre i sporazume o primirju te da podrži inicijativu glavnog tajnika UN-a Antónia Guterresa za globalno primirje; podsjeća na potrebu za poštovanjem humanitarnih načela nepristranosti i neutralnosti u pružanju pomoći, uključujući u odgovoru na potrebe povezane s bolesti COVID-19; poziva EU da brani humanitarni pristup udaljenim zonama sukoba promicanjem humanitarnih koridora te naglašava da se svako vanjsko djelovanje u zemljama pogođenim sukobima mora temeljiti na procjeni rizika i ranjivosti u pogledu sukoba, uključujući perspektive žena i poseban naglasak na izgradnju mira;

58.

 poziva odbijanje nacionalizma cjepiva EU-a; ponavlja da EU ima vodeću ulogu u olakšavanju pristupa cjepivima na jednak način svim ljudima diljem svijeta; poziva Komisiju da surađuje sa svojim međunarodnim partnerima kako bi osigurala da nitko ne ostane zakinut kada cjepivo bude dostupno;

o

o o

59.

 nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi predsjedniku Europskog vijeća, Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te državama članicama.

(1)  Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0054.

(2)  SL C 388, 13.11.2020., str. 11.

Top