(4)

Direktivom (EU) 2016/1164 utvrđen je okvir za suzbijanje aranžmana hibridne neusklađenosti.

(4)

Direktivom (EU) 2016/1164 utvrđen je prvi okvir za suzbijanje aranžmana hibridne neusklađenosti kojim se hibridne neusklađenosti ne uklanjaju sveobuhvatno i sustavno i čije je područje primjene ograničeno na Uniju .

(4a)

Inicijativa protiv BEPS-a temelji se i na izjavi čelnika država skupine G20 sa sastanka u Sankt Petersburgu 5. i 6. rujna 2013., u kojoj izražavaju želju da se osigura da se dobit oporezuje tamo gdje se provodi gospodarska djelatnost koja stvara dobit i gdje se stvara vrijednost. U praksi bi to zahtijevalo uvođenje jedinstvenog oporezivanja s formularnim dodjeljivanjem poreznih prihoda državama. Taj cilj nije ostvaren.

(5)

Potrebno je uspostaviti pravila kojima se hibridne neusklađenosti neutraliziraju na sveobuhvatan način. Imajući u vidu da su Direktivom (EU) 2016/1164 obuhvaćeni samo aranžmani hibridne neusklađenosti koji nastaju u interakciji među sustavima oporezivanja dobiti u državama članicama, Vijeće za ekonomske i financijske poslove objavilo je 20. lipnja 2016. izjavu u kojoj od Komisije traži da, radi postizanja dogovora do kraja 2016., do listopada 2016. uputi prijedlog za uklanjanje hibridnih neusklađenosti koje uključuju treće zemlje koji sadržava barem jednako djelotvorna pravila kao i pravila predložena u izvješću OECD-a o BEPS-u u vezi s mjerom 2., a koja su ujedno dosljedna s tim predloženim pravilima.

(5)

Od velike je važnosti uspostaviti pravila kojima se hibridne neusklađenosti i neusklađenosti podružnica neutraliziraju na sveobuhvatan način. Imajući u vidu da su Direktivom (EU) 2016/1164 obuhvaćeni samo aranžmani hibridne neusklađenosti koji nastaju u interakciji među sustavima oporezivanja dobiti u državama članicama, Vijeće za ekonomske i financijske poslove objavilo je 20. lipnja 2016. izjavu u kojoj od Komisije traži da, radi postizanja dogovora do kraja 2016., do listopada 2016. uputi prijedlog za uklanjanje hibridnih neusklađenosti koje uključuju treće zemlje koji sadržava barem jednako djelotvorna pravila kao i pravila predložena u izvješću OECD-a o BEPS-u u vezi s mjerom 2., a koja su ujedno dosljedna s tim predloženim pravilima.

(5a)

Učinke aranžmana hibridne neusklađenosti trebalo bi razmatrati i sa stanovišta zemalja u razvoju, a Unija i njezine države članice trebale bi nastojati podupirati zemlje u razvoju u suzbijanju tih učinaka.

(6)

Budući da je [među ostalim, tako je navedeno u uvodnoj izjavi (13) Direktive (EU) 2016/1164] ključno i dalje raditi na uklanjanju hibridnih neusklađenosti među državama članicama i trećim zemljama, kao i drugih hibridnih neusklađenosti poput onih koje se odnose na stalne poslovne jedinice, ključno je pitanje neusklađenosti hibridnih stalnih poslovnih jedinica urediti i u toj Direktivi .

(6)

Budući da je [među ostalim, tako je navedeno u uvodnoj izjavi (13) Direktive (EU) 2016/1164] ključno i dalje raditi na uklanjanju hibridnih neusklađenosti među državama članicama i trećim zemljama, kao i drugih hibridnih neusklađenosti poput onih koje se odnose na stalne poslovne jedinice, uključujući stalne poslovne jedinice koje nisu uzete u obzir, ključno je pitanje neusklađenosti hibridnih stalnih poslovnih jedinica urediti i u Direktivi (EU) 2016/1164. Pri rješavanju tih neusklađenosti trebalo bi uzeti u obzir preporučena pravila iz nacrta za javnu raspravu OECD-a od 22 . kolovoza 2016. u pogledu mjere 2. protiv BEPS-a – neusklađenosti struktura podružnica.

(7)

Kako bi se osigurao sveobuhvatan okvir dosljedan s izvješćem OECD-a o BEPS-u u pogledu aranžmana hibridne neusklađenosti, ključno je da se u Direktivu (EU) 2016/1164 uključe i pravila o hibridnim transferima, uvezenim neusklađenostima i  neusklađenostima dvostruke rezidentnosti , kako bi se porezne obveznike spriječilo da iskorištavaju preostale nedostatke u zakonima.

(7)

Kako bi se osigurao okvir dosljedan s izvješćem OECD-a o BEPS-u u pogledu aranžmana hibridne neusklađenosti i jednako učinkovit , ključno je da se u Direktivu (EU) 2016/1164 uključe i pravila o hibridnim transferima, uvezenim neusklađenostima i  da se njome riješi cijeli niz okolnosti u kojima dolazi do dvostrukih odbitaka , kako bi se porezne obveznike spriječilo da iskorištavaju preostale nedostatke u zakonima. Ta bi pravila trebalo u najvećoj mogućoj mjeri standardizirati i koordinirati među državama članicama. Države članice trebale bi razmotriti uvođenje kazni protiv poreznih obveznika koji iskorištavaju hibridne neusklađenosti.

(7a)

Potrebno je utvrditi pravila kojima bi se okončalo korištenje razlikama u obračunskim razdobljima u pojedinačnim jurisdikcijama, koje su uzrok neusklađenosti u poreznim ishodima. Države članice trebaju se pobrinuti za to da porezni obveznici prijavljuju plaćanja u svim uključenim jurisdikcijama u razumnom roku. Nacionalne vlasti također trebaju proučiti sve uzroke hibridne neusklađenosti i popraviti eventualne nedostatke te spriječiti agresivno porezno planiranje, umjesto da se isključivo usredotočuju na ostvarivanje poreznih prihoda.

(8)

Budući da Direktiva (EU) 2016/1164 sadržava pravila o hibridnim neusklađenostima među državama članicama, primjereno je u toj Direktivi uključiti pravila za hibridne neusklađenosti s trećim zemljama. Stoga bi ta pravila trebalo primjenjivati na sve porezne obveznike koji podliježu porezu na dobit u državi članici uključujući stalne poslovne jedinice subjekata koji su rezidenti trećih zemalja. Potrebno je obuhvatiti sve aranžmane hibridne neusklađenosti u kojima je barem jedna od strana obveznik poreza na dobit u državi članici.

(8)

Budući da Direktiva (EU) 2016/1164 sadržava pravila o hibridnim neusklađenostima među državama članicama, primjereno je u toj Direktivi uključiti pravila za hibridne neusklađenosti s trećim zemljama. Stoga bi ta pravila trebalo primjenjivati na sve porezne obveznike koji podliježu porezu na dobit u državi članici uključujući stalne poslovne jedinice subjekata koji su rezidenti trećih zemalja. Potrebno je obuhvatiti sve hibridne neusklađenosti ili povezane aranžmane u kojima je barem jedna od strana obveznik poreza na dobit u državi članici.

(9)

Pravilima za hibridne neusklađenosti trebalo bi urediti situacije neusklađenosti koje nastaju zbog proturječnih poreznih pravila u  dvjema jurisdikcijama (ili više njih) . No ta pravila ne bi trebala utjecati na opća obilježja poreznog sustava određene jurisdikcije.

(9)

Nužno je da se pravila za hibridne neusklađenosti primjenjuju automatski u svakom slučaju prekograničnog plaćanja gdje je porez odbijen u platnom dijelu, a nije potrebno dokazati izbjegavanje poreza kao motivaciju, te da se njima uređuju situacije neusklađenosti koje proizlaze iz dvostrukih odbitaka, razlika u  pravnim kvalifikacijama financijskih instrumenata, plaćanja i subjekata ili razlika u raspodjeli plaćanjâ . Budući da hibridne neusklađenosti mogu dovesti do dvostrukog odbitka ili odbitka bez uključivanja, nužno je utvrditi pravila na temelju kojih dotična država članica ili uskraćuje odbitak za plaćanje, troškove ili gubitke, ili zahtijeva od poreznog obveznika da plaćanje uključi u svoj oporeziv prihod.

(9a)

Neusklađenosti stalnih poslovnih jedinica javljaju se kada razlike u propisima za raspodjelu prihoda i rashoda među različitim dijelovima istog subjekta u jurisdikciji stalne poslovne jedinice i jurisdikciji rezidentnosti dovode do neusklađenosti u poreznim ishodima, uključujući slučajeve u kojima do ishoda neusklađenosti dolazi zbog toga što stalna poslovna jedinica nije uzeta u obzir zbog primjene zakona jurisdikcije podružnice. Ti ishodi neusklađenosti mogu dovesti do neoporezivanja bez uključivanja, dvostrukog odbitka ili odbitka bez uključivanja te ih stoga treba ukloniti. U slučaju stalnih poslovnih jedinica koje nisu uzete u obzir, država članica u kojoj je porezni obveznik rezident trebala bi tražiti od poreznog obveznika da u svoj oporezivi prihod uključi prihod koji bi se inače pripisao stalnoj poslovnoj jedinici.

(10)

Kako bi se osiguralo načelo proporcionalnosti potrebno je urediti samo one slučajeve u kojima postoji znatan rizik izbjegavanja oporezivanja uporabom hibridne neusklađenosti. Stoga je primjereno obuhvatiti aranžmane hibridne neusklađenosti između poreznog obveznika i njegovih povezanih društava te hibridne neusklađenosti nastale na temelju strukturiranih aranžmana koji uključuju poreznog obveznika.

(11)

Kako bi se utvrdila dostatna sveobuhvatna definicija „povezanih društava” u svrhu pravila za hibridne neusklađenosti, ta definicija trebala bi obuhvatiti i društvo koje pripada istoj konsolidiranoj grupi za potrebe financijskog računovodstva, društvo u kojem porezni obveznik ima znatan utjecaj na upravljanje, kao i društvo koje ima znatan utjecaj na upravljanje poreznim subjektom.

(12)

Neusklađenosti koje se posebno odnose na hibridnost subjekata trebalo bi urediti samo ako jedno od povezanih društava ima barem stvarnu kontrolu nad ostalim povezanim društvima. Stoga bi u tim slučajevima trebalo propisati uvjet da udio koji porezni obveznik ili drugo povezano društvo posjeduju u povezanom društvu, i obratno, udio koji povezano društvo posjeduje u poreznom obvezniku ili drugom povezanom društvu, u glasačkim pravima, vlasništvu kapitala ili pravu na prisvajanje dobiti, mora biti najmanje 50 posto ili veći.

(15)

S obzirom da se hibridnim neusklađenostima koje uključuju treće zemlje može uzrokovati dvostruki odbitak ili odbitak bez uključivanja, potrebno je utvrditi pravila na temelju kojih predmetna država mora uskratiti odbitak za plaćanje, troškove ili gubitke, ili zahtijevati od poreznog obveznika da uključi plaćanje u svoj oporezivi prihod, ovisno o slučaju.

(15)

S obzirom da je zbog hibridnih neusklađenosti koje uključuju treće zemlje u nekoliko slučajeva došlo do dvostrukog odbitka ili odbitka bez uključivanja, potrebno je utvrditi pravila na temelju kojih predmetna država mora uskratiti odbitak za plaćanje, troškove ili gubitke, ili zahtijevati od poreznog obveznika da uključi plaćanje u svoj oporezivi prihod, ovisno o slučaju.

(17)

Hibridnim transferima može nastati različit porezni tretman ako se zbog transfera financijskog instrumenta na temelju strukturiranog aranžmana smatra da je odnosni prinos na taj instrument istodobno dobilo više strana koje sudjeluju u aranžmanu. Odnosni prinos prihod je koji se odnosi na preneseni instrument i dobiven je na temelju tog instrumenta. Zbog te razlike u poreznom tretmanu može nastati odbitak bez uključivanja ili porezna olakšica u dvije različite jurisdikcije za isti porez po odbitku. Stoga takvu neusklađenost treba ukloniti. U slučaju odbitka bez uključivanja trebala bi se primjenjivati ista pravila kao i za neutraliziranje neusklađenosti hibridnog financijskog instrumenta ili neusklađenosti hibridnog subjekta koja rezultira odbitkom bez uključivanja. U slučaju dvostruke porezne olakšice, predmetna država članica trebala bi ograničiti korist porezne olakšice razmjerno neto oporezivoj dobiti u odnosu na odnosni prinos.

(17)

Hibridnim transferima može nastati različit porezni tretman ako se zbog transfera financijskog instrumenta smatra da je odnosni prinos na taj instrument istodobno dobilo više strana koje sudjeluju u aranžmanu. Odnosni prinos prihod je koji se odnosi na preneseni instrument i dobiven je na temelju tog instrumenta. Zbog te razlike u poreznom tretmanu može nastati odbitak bez uključivanja ili porezna olakšica u dvije različite jurisdikcije za isti porez po odbitku. Stoga takvu neusklađenost treba ukloniti. U slučaju odbitka bez uključivanja trebala bi se primjenjivati ista pravila kao i za neutraliziranje neusklađenosti hibridnog financijskog instrumenta ili neusklađenosti hibridnog subjekta koja rezultira odbitkom bez uključivanja. U slučaju dvostruke porezne olakšice, predmetna država članica trebala bi ograničiti korist porezne olakšice razmjerno neto oporezivoj dobiti u odnosu na odnosni prinos.

(19)

Uvezenim se neusklađenostima učinak hibridne neusklađenosti među stranama u trećim zemljama prenosi u jurisdikciju države članice uporabom nehibridnog instrumenta, čime se potkopava djelotvornost pravila za neutraliziranje hibridne neusklađenosti. Plaćanje za koje je odobren odbitak može se upotrijebiti za financiranje rashoda na temelju strukturiranog aranžmana koji uključuje hibridnu neusklađenost među trećim zemljama. Radi suzbijanja takve uvezene neusklađenosti nužno je uključiti pravila kojima se uskraćuje odbitak plaćanja ako je za prihod iz takvih plaćanja izravno ili neizravno izvršen prijeboj s odbitkom koji je nastao na temelju aranžmana hibridne neusklađenosti i koji rezultira dvostrukim odbitkom ili odbitkom bez uključivanja među trećim zemljama.

(19)

Uvezenim se neusklađenostima učinak hibridne neusklađenosti među stranama u trećim zemljama prenosi u jurisdikciju države članice uporabom nehibridnog instrumenta, čime se potkopava djelotvornost pravila za neutraliziranje hibridne neusklađenosti. Plaćanje za koje je odobren odbitak može se upotrijebiti za financiranje rashoda na temelju strukturiranog aranžmana koji uključuje hibridnu neusklađenost među trećim zemljama. Radi suzbijanja takve uvezene neusklađenosti nužno je uključiti pravila kojima se uskraćuje odbitak plaćanja ako je za prihod iz takvih plaćanja izravno ili neizravno izvršen prijeboj s odbitkom koji je nastao na temelju aranžmana hibridne neusklađenosti ili povezanog aranžmana i koji rezultira dvostrukim odbitkom ili odbitkom bez uključivanja među trećim zemljama.

(21)

Cilj je ove Direktive poboljšati otpornost unutarnjeg tržišta, kao cjeline, na učinke aranžmana hibridne neusklađenosti. Pojedinačnim djelovanjem država članica to nije moguće ostvariti u dostatnoj mjeri zbog razlika u nacionalnim sustavima poreza na dobit, a neovisnim bi se djelovanjem država članica samo preslikala postojeća rascjepkanost unutarnjeg tržišta u području izravnog oporezivanja. Time bi se stoga omogućilo daljnje postojanje neučinkovitosti i narušavanja koji proizlaze iz odnosa različitih nacionalnih mjera. To bi rezultiralo nedostatkom koordiniranja. Uzimajući u obzir prekograničnu prirodu aranžmana hibridne neusklađenosti i potrebu za donošenjem rješenja koja djeluju na unutarnjem tržištu kao cjelini, taj se cilj može uspješnije ostvariti na razini Unije. Unija stoga može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja. Utvrđivanjem potrebne razine zaštite unutarnjeg tržišta ovom se Direktivom nastoji postići samo osnovni stupanj usklađivanja unutar Unije koji je nužan za ostvarenje njezinih ciljeva.

(21)

Cilj je ove Direktive poboljšati otpornost unutarnjeg tržišta, kao cjeline, na učinke hibridnih neusklađenosti. Pojedinačnim djelovanjem država članica to nije moguće ostvariti u dostatnoj mjeri zbog razlika u nacionalnim sustavima poreza na dobit, a neovisnim bi se djelovanjem država članica samo preslikala postojeća rascjepkanost unutarnjeg tržišta u području izravnog oporezivanja. Time bi se stoga omogućilo daljnje postojanje neučinkovitosti i narušavanja koji proizlaze iz odnosa različitih nacionalnih mjera. To bi rezultiralo nedostatkom koordiniranja. Uzimajući u obzir prekograničnu prirodu hibridnih neusklađenosti i potrebu za donošenjem rješenja koja djeluju na unutarnjem tržištu kao cjelini, taj se cilj može uspješnije ostvariti na razini Unije. Unija stoga može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj uniji , uključujući napuštanje pristupa oporezivanja multinacionalnih poduzeća kao zasebnih subjekata i prelazak na unitarni pristup . U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja. Utvrđivanjem potrebne razine zaštite unutarnjeg tržišta ovom se Direktivom nastoji postići samo osnovni stupanj usklađivanja unutar Unije koji je nužan za ostvarenje njezinih ciljeva.

(21a)

Kako bi se osigurala jasna i učinkovita provedba, potrebno je istaknuti usklađenost s preporukama iz publikacije OECD-a naslovljene „Neutraliziranje učinaka aranžmana hibridne neusklađenosti, mjera 2. – završno izvješće za 2015.”.

(23)

Komisija bi trebala ocijeniti provedbu ove Direktive četiri godine nakon njezina stupanja na snagu i o tome izvijestiti Vijeće. Države članice trebale bi priopćiti Komisiji sve informacije potrebne za to ocjenjivanje,

(23)

Komisija bi trebala ocjenjivati provedbu ove Direktive svake tri godine nakon njezina stupanja na snagu i o tome izvijestiti Europski parlament i Vijeće. Države članice trebale bi priopćiti Komisiji sve informacije potrebne za to ocjenjivanje,

(23a)

Države članice trebale bi imati obvezu dijeliti sve relevantne povjerljive informacije i najbolje prakse u cilju suzbijanja porezne neusklađenosti i osiguravanja ujednačene provedbe Direktive (EU) 2016/1164.

(a)

u točki 4. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Za potrebe članka 9. povezano društvo znači i subjekt koji pripada istoj konsolidiranoj grupi za potrebe financijskog računovodstva kojoj pripada i porezni obveznik, društvo u kojemu porezni obveznik ima znatan utjecaj na upravljanje ili društvo koje ima znatan utjecaj na upravljanje poreznim subjektom. Ako neusklađenost uključuje hibridni subjekt, definicija povezanog društva mijenja se tako da se zahtjev za udjelom od 25 posto zamjenjuje zahtjevom za udjelom od 50 posto.”;

(aa)

u točki 4. briše se treći podstavak;

„9.

„hibridna neusklađenost” znači situacija između poreznog obveznika i  povezanog društva u  različitim poreznim jurisdikcijama ili strukturirani aranžman između stranaka u  različitim poreznim jurisdikcijama ako se jedan od sljedećih ishoda može pripisati razlikama u pravnoj kvalifikaciji financijskog instrumenta ili subjekta ili u  tretmanu poslovne prisutnosti kao stalne poslovne jedinice:

„9.

„hibridna neusklađenost” znači situacija između poreznog obveznika i  drugog subjekta ako se jedan od sljedećih ishoda može pripisati razlikama u pravnoj kvalifikaciji financijskog instrumenta ili plaćanja u okviru njega ili je rezultat razlika u  priznavanju plaćanja u korist hibridnog subjekta ili stalne poslovne jedinice ili plaćanja, troškova ili gubitaka koje snose hibridni subjekt ili stalna poslovna jedinica, ili rezultat razlika u  priznavanju pretpostavljenog plaćanja ostvarenog između dva dijela istog poreznog obveznika ili u  priznavanju poslovne prisutnosti kao stalne poslovne jedinice:

(b)

odbitak plaćanja iz porezne osnovice u jurisdikciji iz koje potječe plaćanje pri čemu se to plaćanje ne uključuje na odgovarajući način radi oporezivanja u drugoj jurisdikciji („odbitak bez uključivanja”);

(b)

odbitak plaćanja iz porezne osnovice u  bilo kojoj jurisdikciji u kojoj se smatra da je plaćanje izvršeno („jurisdikcija platitelja”) pri čemu se to plaćanje ne uključuje na odgovarajući način radi oporezivanja u  bilo kojoj drugoj jurisdikciji u kojoj se plaćanje smatra zaprimljenim („jurisdikcija primatelja”) („odbitak bez uključivanja”);

(c)

u slučaju razlika u  tretmanu poslovne prisutnosti kao stalne poslovne jedinice, neoporezivanje prihoda koji potječe iz te jurisdikcije pri čemu se isti prihod ne uključuje na odgovarajući način radi oporezivanja u drugoj jurisdikciji („neoporezivanje bez uključivanja”).

(c)

u slučaju razlika u  priznavanju poslovne prisutnosti kao stalne poslovne jedinice, neoporezivanje prihoda koji potječe iz te jurisdikcije pri čemu se isti prihod ne uključuje na odgovarajući način radi oporezivanja u drugoj jurisdikciji („neoporezivanje bez uključivanja”).

(ca)

plaćanje u korist hibridnog subjekta ili stalne poslovne jedinice koje dovodi do odbitka bez uključivanja ako se neusklađenost može pripisati razlikama u priznavanju plaćanja u korist stalne poslovne jedinice ili hibridnog subjekta;

(cb)

plaćanje koje dovodi do odbitka bez uključivanja kao rezultat plaćanja u korist stalne poslovne jedinice koja nije uzeta u obzir;

(ba)

dodaje se sljedeća točka:

(bb)

dodaje se sljedeća točka:

11.

(ca)

dodaje se sljedeća točka:

i.

u slučaju da plaćanje potječe iz države članice, ta država članica uskraćuje odbitak, ili

ii.

u slučaju da plaćanje potječe iz treće zemlje, predmetna država članica zahtijeva od poreznog obveznika da uključi takvo plaćanje u oporezivu osnovicu, osim ako je treća zemlja već uskratila odbitak ili je zahtijevala uključivanje tog plaćanja.

(3.a)