13/Sv. 065

HR

Službeni list Europske unije

279

L 068/19

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

11.03.2013.

(1)

Uredbom (EZ) br. 852/2004 utvrđuju se opća pravila o higijeni hrane kojih se moraju pridržavati subjekti u poslovanju s hranom, pri čemu se posebno uzimaju u obzir postupci koji se temelje na primjeni načela analize opasnosti i određivanja kritičnih kontrolnih točaka (HACCP). Člankom 4. te Uredbe predviđa se da subjekti u poslovanju s hranom moraju donijeti posebne higijenske mjere koje se između ostalog odnose na sukladnost s mikrobiološkim kriterijima za hranu i zahtjeve u pogledu uzorkovanja i analize.

(2)

Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu (2) utvrđuju se mikrobiološki kriteriji za određene mikroorganizme te provedbena pravila kojih se subjekti u poslovanju s hranom moraju pridržavati pri provođenju općih i posebnih higijenskih mjera iz članka 4. Uredbe (EZ) br. 852/2004.

(3)

U poglavlju 1. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 2073/2005 navedeni su kriteriji sigurnosti hrane koje moraju ispunjavati određene kategorije hrane, kao i planovi uzorkovanja, referentne analitičke metode i granične vrijednosti za mikroorganizme ili njihove toksine i metabolite. U tom su poglavlju navedeni kriteriji sigurnosti hrane za proklijale sjemenke u pogledu salmonele.

(4)

Nakon epidemije E. coli koja stvara shiga toksin (STEC) u Uniji u svibnju 2011., utvrđeno je da je konzumacija klica bila najvjerojatniji uzrok izbijanja infekcija.

(5)

Europska agencija za sigurnost hrane („EFSA”) donijela je 20. listopada 2011. Znanstveno mišljenje o opasnosti koju predstavljaju bakterija Escherichia coli koja stvara toksin shiga (STEC) i druge patogene bakterije u sjemenu i proklijalim sjemenkama (3). U tom je mišljenju EFSA zaključila da je kontaminacija suhih sjemenki bakterijskim patogenima najvjerojatniji početni izvor izbijanja infekcija povezanih s klicama. Osim toga, u mišljenju je navedeno da se bakterijski patogeni koji su prisutni na suhim sjemenkama mogu, zbog velike vlage i povoljne temperature tijekom klijanja, razmnožiti tijekom klijanja i ugroziti javno zdravlje.

(6)

EFSA u svom mišljenju preporučuje, između ostalog, da bi trebalo pooštriti mikrobiološke kriterije koji su jedan od sastavnih dijelova sustava upravljanja sigurnošću hrane u lancu proizvodnje proklijalih sjemenki. Ta se preporuka odnosi na postojeće mikrobiološke kriterije u pogledu salmonele za proklijale sjemenke i mišljenje o mikrobiološkim kriterijima u pogledu drugih patogena. EFSA također navodi da raspoloživi podaci ukazuju na veći rizik za klice nego za drugo proklijalo sjeme.

(7)

EFSA u svom mišljenju razmatra različite mogućnosti za mikrobiološke kriterije za sjeme u pogledu patogene E. coli: prije početka proizvodnog procesa, tijekom klijanja i u konačnom proizvodu. U tom kontekstu EFSA navodi da otkrivanje i smanjenje kontaminacije u ranijim fazama lanca proizvodnje proklijalih sjemenki može imati prednosti budući da se time sprečava povećanje kontaminacije tijekom samog procesa klijanja. Također priznaje da samo ispitivanje sjemena ne omogućuje otkrivanje kontaminacije do koje može doći u kasnijoj fazi proizvodnog procesa. EFSA stoga zaključuje da bi mikrobiološki kriteriji mogli biti korisni tijekom procesa klijanja i/ili za konačni proizvod. Što se tiče mikrobiološkog kriterija za konačni proklijali proizvod, EFSA primjećuje da zbog vremena potrebnog za provedbu metoda otkrivanja patogenih bakterija u kombinaciji s kratkim rokom trajanja, proizvod možda neće biti moguće povući s tržišta u slučaju nesukladnosti. EFSA u svom mišljenju smatra da trenutačno nije moguće ocijeniti razinu zaštite javnog zdravlja koju osiguravaju posebni mikrobiološki kriteriji za sjeme i proklijale sjemenke. Ta činjenica iznosi na vidjelo potrebu za prikupljanjem podataka kako bi se mogla provesti kvantitativna procjena rizika. Ovaj bi se kriterij stoga trebao ponovo razmotriti uzimajući u obzir napredak znanosti, tehnologije i metodologije, nove patogene mikroorganizme u hrani i podatke iz procjene rizika.

(8)

Kako bi se osigurala zaštita javnog zdravlja u Uniji i s obzirom na mišljenje EFSA-e, donesena je Uredba Komisije (EU) br. 211/2013 od 11. ožujka 2013. o zahtjevima certificiranja za uvoz klica i sjemena namijenjenog proizvodnji klica u Uniju (4) i Provedbena uredba Komisije (EU) br. 208/2013 od 11. ožujka 2013. o zahtjevima za sljedivošću klica i sjemena namijenjenog proizvodnji klica (5).

(9)

Osim mjera utvrđenih u tim aktima i uzimajući u obzir potencijalno veliki rizik za zdravlje koji predstavlja moguća prisutnost patogena u klicama, trebalo bi utvrditi odredbe o dodatnim mikrobiološkim kriterijima na temelju preporuka EFSA-e, posebno u pogledu seroskupina STEC koje se smatraju najvažnijim javnozdravstvenim problemom.

(10)

Mikrobiološki kriteriji jedna su od nekoliko mogućnosti kontrole u području sigurnosti hrane te ih subjekti u poslovanju s hranom trebaju koristiti za provjeru provedbe učinkovitog sustava upravljanja sigurnošću hrane. Međutim, zbog niske prevalencije i heterogene distribucije nekih patogena u sjemenu i proklijalim sjemenkama, statističkih ograničenja planova uzorkovanja i nedostatka informacija o primjeni dobre poljoprivredne prakse u proizvodnji sjemena, potrebno je sve serije sjemena ispitati na prisutnost patogena u slučajevima kada subjekti u poslovanju s hranom nisu uspostavili sustave upravljanja sigurnošću hrane, uključujući postupke za smanjenje mikrobiološkog rizika. Ako su sustavi upravljanja hranom uspostavljeni i ako podaci o njihovoj dosadašnjoj primjeni potvrđuju njihovu učinkovitost, može se razmišljati o smanjenju učestalosti uzorkovanja. Međutim, uzorkovanje se ne smije obavljati rjeđe od jednom mjesečno.

(11)

Pri utvrđivanju mikrobioloških kriterija za klice, treba predvidjeti fleksibilnost u pogledu faza uzorkovanja i vrste uzoraka koje treba uzeti, kako bi se uzela u obzir raznolikost proizvodnih sustava, a istodobno zadržali istovrijedni standardi sigurnosti hrane. Posebno je primjereno predvidjeti druge mogućnosti umjesto uzorkovanja klica u slučajevima kad je uzorkovanje tehnički teško izvedivo. Bilo je predloženo, kao alternativna strategija, da se voda potrošena za namakanje ispituje na prisutnost patogenih bakterija, budući da se čini da je to dobar pokazatelj vrsta mikroorganizama u samim klicama. Zbog nesigurnosti u pogledu osjetljivosti ove strategije, potrebno je da subjekti u poslovanju s hranom koji koriste ovu mogućnost uspostave plan uzorkovanja, uključujući postupke uzorkovanja i točke uzorkovanja vode potrošene za namakanje.

(12)

Poznato je da neke seroskupine STEC (i to O157, O26, O103, O111, O145 i O104:H4) uzrokuju najviše slučajeva hemolitičkog uremijskog sindroma (HUS) koji se javljaju u EU-u. Nadalje, serotip O104:H4 uzrokovao je izbijanje infekcija u Uniji u svibnju 2011. Treba stoga predvidjeti mikrobiološke kriterije za ovih šest seroskupina. Ne može se isključiti da i druge seroskupine STEC mogu biti patogene za ljude. Zapravo, te vrste STEC-a mogu uzrokovati blaže oblike bolesti, kao što su proljev i/ili krvavi proljev, ali mogu uzrokovati i HUS i time predstavljati opasnost za zdravlje potrošača.

(13)

Klice se trebaju smatrati gotovom hranom jer se mogu jesti bez kuhanja ili druge vrste obrade, kojim bi se inače patogeni mikroorganizmi učinkovito uklonili ili smanjili na prihvatljivu razinu. Subjekti u poslovanju s hranom koji proizvode klice trebaju se stoga pridržavati kriterija sigurnosti hrane za gotovu hranu koji su utvrđeni u zakonodavstvu Unije, te u svom programu uzorkovanja predvidjeti uzorkovanje proizvodnih prostora i opreme.

(14)

Uredba (EZ) br. 2160/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenoga 2003. o kontroli salmonele i drugih određenih uzročnika zoonoza koji se prenose hranom (6) ima za cilj osigurati poduzimanje primjerenih i učinkovitih mjera za otkrivanje i kontrolu salmonele i drugih uzročnika zoonoza u svim relevantnim fazama proizvodnje, prerade i distribucije, kako bi se smanjila njihova prevalencija i rizik koji predstavljaju za javno zdravlje.

(15)

Uredbom (EZ) br. 2160/2003, kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EU) br. 1086/2011 (7), utvrđuju se detaljna pravila o kriteriju sigurnosti hrane u pogledu salmonele koji se primjenjuje na svježe meso peradi. Zbog izmjena Uredbe (EZ) br. 2160/2003, izmijenjena je i Uredba (EZ) br. 2073/2005 Uredbom (EU) br. 1086/2011. Međutim, tom su izmjenom u tekst Uredbe (EZ) br. 2073/2005 unesene određene terminološke nejasnoće. Radi jasnoće i dosljednosti zakonodavstva Unije, te nejasnoće treba razjasniti.

(16)

Uredbu (EZ) br. 2073/2005 treba stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(17)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja i nisu im se usprotivili ni Europski parlament ni Vijeće,

1.

U članku 2. dodaje se sljedeća točka (m):

2.

Prilog I. mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

1.

Poglavlje 1. mijenja se kako slijedi:

2.

Poglavlje 2. mijenja se kako slijedi: