EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Bonitetni zahtjevi za kreditne institucije i investicijska društva

Bonitetni zahtjevi za kreditne institucije i investicijska društva

 

SAŽETAK DOKUMENTA:

Uredba (EU) br. 575/2013 o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva

ČEMU SLUŽI OVA UREDBA?

  • Poznata kao Uredba o kapitalnim zahtjevima (CRR), ova uredba služi za jačanje bonitetnih zahtjeva banaka u Europskoj uniji (EU). To se radi tako da se od njih zahtijeva održavanje dostatnog kapitala, obveza koje apsorbiraju gubitak i likvidne imovine, radi osiguranja njihove financijske pouzdanosti. CRR-om se također od banaka zahtijeva da javno objave kako su usklađene s bonitetnim zahtjevima.
  • Sveukupni je cilj banke učiniti snažnijima i otpornijima u razdobljima ekonomskog stresa.

KLJUČNE TOČKE

Uredbom (EU) br. 575/2013 utvrđuje se jedinstveni skup ujednačenih bonitetnih pravila kojih se banke diljem EU-a moraju pridržavati. Ovim se „jedinstvenim pravilnikom” nastoji osigurati jedinstvena primjena standarda (Basel III) u svim državama članicama EU-a.

Zakonodavstvo je izmijenjeno nekoliko puta, u skladu s međunarodnim regulatornim standardima koje je postavio Bazelski odbor za nadzor banaka.

Glavne novosti u Uredbi (EU) br. 575/2013 uključuju:

  • veće i bolje kapitalne zahtjeve. Banke moraju imati ukupan iznos kapitala koji odgovara najmanje 8 % njihove aktive izmjerene sukladno njihovim rizicima. Na primjer, određena imovina, poput gotovine, smatra se sigurnom i ne privlači kapitalni zahtjev; druga imovina, poput pozajmica drugim bankama, poduzećima ili potrošačima, smatra se riskantnijom i stoga ima kapitalni zahtjev. Što ustanova ima rizičniju imovinu, to mora imati više kapitala.
  • mjere likvidnosti. Da bi se osiguralo da banke imaju dovoljno likvidnih sredstava, uredbom se uvode dva zahtjeva likvidnosti:
    • koeficijent likvidnosne pokrivenosti, s ciljem osiguranja da banke imaju dovoljno likvidne imovine kratkoročno (npr., gotovine ili druge imovine koja se može brzo pretvoriti u gotovinu s malo ili ništa gubitka vrijednosti);
    • zahtjev o neto stabilnom izvoru financiranja, s ciljem osiguranja da se banke ne oslanjaju previše na kratkoročno financiranje za financiranje srednjoročne ili dugoročne imovine.
  • ograničenje financijske poluge. Uredbom se uspostavlja obvezujući omjer financijske poluge s ciljem ograničavanja banaka u financiranju prevelikog dijela njihovih aktivnosti koje uključuju dug.

Izmjena zakonodavstva

  • Uredbom o izmjeni (EU) 2016/1014 produženo je razdoblje u kojem su trgovci robom izuzeti od velikih izlaganja i zahtjeva regulatornog kapitala navedenih u Uredbi (EU) br. 575/2013 do 31. prosinca 2020. ili do datuma stupanja na snagu bilo kojih izmjena, ovisno o tome koji je datum raniji.
  • Uredbom o izmjeni (EU) 2017/2395 uvedeni su prijelazni režimi radi ublažavanja učinka uvođenja Međunarodnog standarda financijskog izvješćivanja 9 (MSFI 9)* na regulatorni kapital te za tretman velikih izloženosti u slučaju određenih izloženosti javnog sektora koje su nominirane u domaćoj valuti bilo koje države članice. Njome se zahtijevalo od banaka koje primjenjuju MSFI da pripreme financijska izvješća na primjenu standarda MSFI 9 od 1. siječnja 2018. Budući da bi zbog toga moglo doći do iznenadnog povećanja rezervacija za očekivane kreditne gubitke – i stoga do iznenadnog smanjenja u redovnom osnovnom kapitalu institucija* – uredbom se institucijama omogućuje da svojem redovnom osnovnom kapitalu dodaju dio povećanja rezervacija za očekivane kreditne gubitke kao dodatni kapital za prijelazno razdoblje od pet godina do 31. prosinca 2022.
  • Uredbom o izmjeni (EU) 2017/2401 uvode se revidirani kapitalni zahtjevi za pozicije u sekuritizaciji*. Uredbom se izmjenjuju regulatorni kapitalni zahtjevi za institucije u ulozi pokretača, sponzora ili ulagača u sekuritizacijske transakcije da bi se adekvatno uzele u obzir specifične značajke jednostavnih, transparentnih i standardiziranih sekuritizacija.
  • Uredbom o izmjeni (EU) 2019/630 mijenja se Uredba (EU) br. 575/2013 u pogledu minimalnog pokrića gubitka za neprihodujuće izloženosti. Njome se nastoji spriječiti bilo koja prekomjerna akumulacija neprihodonosnih kredita* u budućnosti bez dostatnog pokrića gubitaka na bilancama banaka. Njome se nastoji osigurati da banke izdvoje dostatne vlastite resurse kada krediti postanu neprihodonosni. Uredbom se uvodi „bonitetni zaštitni mehanizam” s pomoću kojega institucije mogu pokriti zajedničke minimalne razine nastalih i očekivanih gubitaka na novoodobrene kredite kada ti krediti postanu neprihodonosni. U slučaju da banka ne zadovolji tu primjenjivu minimalnu razinu, primjenjivali bi se odbitci iz vlastitih sredstava.
  • Uredbom o izmjeni (EU) 2019/876 uvedene su promjene u odnosu na omjer financijske poluge, omjer neto stabilnog financiranja, zahtjeve za vlastita sredstva i prihvatljive obveze, kreditni rizik druge ugovorne strane, tržišni rizik, izloženosti središnjim drugim ugovornim stranama, izloženosti subjektima za zajedničko ulaganje, zahtjeve za velike izloženosti, izvješćivanje i objavu.
  • Uredbom o izmjeni (EU) 2019/2033 uvodi se europski bonitetni okvir za investicijska društva. Prethodno su sva investicijska društva bila podložna istim pravilima o kapitalu, likvidnosti i upravljanju rizicima kao i banke.
  • Uredbom o izmjeni (EU) 2020/873 uvedene su neke ciljane promjene Uredbe (EU) br. 575/2013 kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19. Njima se nastoji uvesti privremeno olakšanje od kapitalnih zahtjeva radi maksimiziranja sposobnosti banaka za kreditiranje i apsorbiranje gubitaka u vezi s pandemijom, uz istodobno očuvanje svoje otpornosti. Te promjene uključuju prilagodbu pravovremenosti primjene određenih međunarodnih računovodstvenih standarda te privremeno proširenje povlaštenog tretmana na neprihodnosne kredite koji imaju koristi od vladina jamstva kao dio mjera za ublažavanje gospodarskog učinka pandemije.
  • Uredbom o izmjeni (EU) 2021/558 uvode se rizici radi povećanja sveukupne osjetljivosti na rizike sekuritizacijskog okvira EU-a da bi se osiguralo da primjena sekuritizacija postane gospodarski održivija za institucije s okvirom nadzora kojim se čuva financijska stabilnost EU-a.

Delegirani i provedbeni akti

Uredbom (EU) br. 575/2013 Europska komisija dobiva ovlasti donošenja delegiranih i provedbenih akata da bi se dao potpuni učinak bankarskim jedinstvenim pravilima. Cijeli popis tih akata dostupan je ovdje.

OTKAD SE OVA UREDBA PRIMJENJUJE?

  • Uredba (EU) br. 575/2013 primjenjuje se od 28. lipnja 2013.
  • Uredba o izmjeni (EU) 2016/1014 primjenjuje se od 19. srpnja 2016.
  • Uredba o izmjeni (EU) 2017/2395 primjenjuje se od 1. siječnja 2018.
  • Uredba o izmjeni (EU) 2017/2401 primjenjuje se od 1. siječnja 2019.
  • Uredba o izmjeni (EU) 2019/630 primjenjuje se od 26. travnja 2019.
  • Uredba o izmjeni (EU) 2019/876 primjenjuje se od 28. lipnja 2021., uz neke iznimke.
  • Uredba o izmjeni (EU) 2019/2033 primjenjuje se od 26. lipnja 2021.
  • Uredba o izmjeni (EU) 2020/873 primjenjuje se od 27. lipnja 2020.
  • Uredba o izmjeni (EU) 2021/558 primjenjuje se od 10. travnja 2022.

POZADINA

  • Uredba (EZ) br. 575/2013 dio je zakonodavstvenog paketa, uključujući direktivu, usvojenog da bi bankarski sektor EU-a postao otporniji. Uredbom se uvode bonitetni zahtjevi za financijske institucije, dok se Direktivom o kapitalnim zahtjevima (Direktiva 2013/36/EU) uređuje pristup aktivnostima uzimanja depozita.
  • Za više informacija vidjeti:

KLJUČNI POJMOVI

Međunarodni standard financijskog izvješćivanja (MSFI 9). Standard kojim se nastoje poboljšati financijsko izvješćivanje financijskih instrumenata upotrebom modela kojim se više gledaju buduća kretanja radi priznanja očekivanih gubitaka po kreditu nad financijskom imovinom. Primjenom standarda MSFI 9 može doći do iznenadnog povećanja rezervacija za očekivane kreditne gubitke te, posljedično, do iznenadnog smanjenja u redovnom osnovnom kapitalu institucija. Stoga su potrebni aranžmani za ublažavanje potencijalnog znatnog negativnog učinka na redovni osnovni kapital koji može nastati pri obračunu očekivanih kreditnih gubitaka.
Redovni osnovni kapital. Komponenta osnovnog kapitala koja obuhvaća osnovni kapital banke te redovne dionice i zadržanu dobit.
Sekuritizacija. Transakcija koja zajmodavcu – najčešće banci – omogućuje refinanciranje skupa kredita/imovine (npr. hipoteke, leasing automobila, potrošački krediti, kreditne kartice) njihovim pretvaranjem u vrijednosne papire u koje drugi mogu ulagati.
Neprihodonosni krediti. Kredit se općenito smatra neprihodonosnim kada je prošlo više od 90 dana, a da dužnik (poduzeće ili pojedinac) nije platio dogovoreni dospjeli iznos ili kamatu ili kada nije vjerojatno da će ih dužnik platiti.

GLAVNI DOKUMENT

Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.–337.).

Naknadne izmjene Uredbe (EU) br. 575/2013 uključene su u izvorni tekst. Ovaj pročišćeni tekst namijenjen je isključivo dokumentiranju.

VEZANI DOKUMENTI

Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.–436.).

Vidjeti pročišćeni tekst.

Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (SL L 201, 27.7.2012., str. 1.–59.).

Vidjeti pročišćeni tekst.

Posljednje ažuriranje 28.06.2023

Top