20.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 373/1

1.

Svrha ovog Sporazuma donesenog u skladu s člankom 295. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) jest primjena proračunske discipline i poboljšanje djelovanja godišnjeg proračunskog postupka te suradnje među institucijama u vezi s proračunskim pitanjima, kao i osigurati dobro financijsko upravljanje.

2.

Proračunska disciplina iz ovog Sporazuma obuhvaća sve rashode. Ovaj je Sporazum obvezujući za sve institucije tijekom njegova važenja.

3.

Ovaj Sporazum ne mijenja proračunske ovlasti pojedine institucije, kako su utvrđene Ugovorima, Uredbom Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 (1) („Uredba o VFO-u”) i Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (2) („Financijska uredba”).

4.

Za bilo kakve izmjene ovog Sporazuma potreban je zajednički sporazum svih institucija.

5.

Ovaj se Sporazum sastoji od tri dijela:

6.

Ovaj Sporazum stupa na snagu .23. prosinca 2013. i zamjenjuje Međuinstitucionalni sporazum od 17. svibnja 2006. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini i dobrom financijskom upravljanju (3).

7.

Podaci o poslovanju koji nisu uključeni u opći proračun Unije te predviđeni razvoj različitih kategorija vlastitih sredstava Unije prikazani su u posebnim tablicama. Ti se podaci ažuriraju svake godine zajedno s dokumentima priloženima nacrtu proračuna.

8.

Institucije, za potrebe dobrog financijskog upravljanja, u što je moguće većoj mjeri osiguravaju da u proračunskom postupku i u trenutku donošenja proračuna za različite proračunske naslove na raspolaganju ostane dovoljna razlika do gornjih granica unutar raznih naslova VFO-a, osim u podnaslovu financijskog okvira „Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija”.

9.

Godine 2017. Komisija ažurira procjene odobrenih sredstava za plaćanje nakon 2020. To ažuriranje uzima u obzir sve relevantne informacije, uključujući stvarno izvršavanje proračunskih odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i proračunskih odobrenih sredstava za plaćanje kao i procjene izvršavanja. Ona također uzima u obzir pravila koja su donesena kako bi se osiguralo da se odobrena sredstva za plaćanje razvijaju primjereno odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza te procjenama rasta bruto nacionalnog dohotka Unije.

10.

Kad Komisija smatra da je potrebno iskoristiti sredstva iz pričuve za pomoć u nuždi ona Europskom parlamentu i Vijeću predlaže prijenos sredstava iz pričuve u odgovarajuće proračunske linije.

Međutim, prije prijedloga Komisije koji se odnosi na prijenos sredstava iz pričuve provjeravaju se mogućnosti preraspodjele odobrenih sredstava.

U slučaju neslaganja pokreće se postupak trijaloga.

Prijenosi sredstava iz pričuve se obavljaju u skladu s Financijskom uredbom.

11.

Kad su ispunjeni uvjeti za upotrebu Fonda solidarnosti Europske unije, kako je utvrđeno u odgovarajućem temeljnom aktu, Komisija priprema prijedlog za njegovo korištenje. Ako postoje mogućnosti za preraspodjelu odobrenih sredstava u okviru naslova u kojem su potrebni dodatni rashodi, Komisija to uzima u obzir pri izradi potrebnog prijedloga, u skladu s Financijskom uredbom te putem odgovarajućeg proračunskog instrumenta. Odluku o korištenju Fonda solidarnosti zajednički donose Europski parlament i Vijeće. Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom, a Europski parlament većinom svojih članova i s tri petine danih glasova.

U slučaju neslaganja pokreće se postupak trijaloga.

12.

Komisija priprema prijedlog za korištenje instrumenta fleksibilnosti nakon što su istražene sve mogućnosti za preraspodjelu odobrenih sredstava unutar naslova u kojem su potrebni dodatni rashodi.

Tim se prijedlogom utvrđuju potrebe koje treba obuhvatiti i iznos. On može biti predstavljen za bilo koju financijsku godinu tijekom proračunskog postupka.

Odluku o korištenju instrumenta fleksibilnosti zajedno donose Europski parlament i Vijeće. Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom, a Europski parlament većinom svojih članova i s tri petine danih glasova.

Sporazum se postiže u okviru godišnjeg proračunskog postupka.

13.

Kad su ispunjeni uvjeti za upotrebu Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji, kako je utvrđeno u odgovarajućem temeljnom aktu, Komisija priprema prijedlog za njegovo korištenje. Odluku o korištenju Fonda za prilagodbu globalizaciji zajednički donose Europski parlament i Vijeće. Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom, a Europski parlament većinom svojih članova i s tri petine danih glasova.

Istodobno s podnošenjem svojeg prijedloga odluke o korištenju Fonda za prilagodbu globalizaciji, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi prijedlog za prijenos u odgovarajuće proračunske linije.

U slučaju neslaganja pokreće se postupak trijaloga.

Prijenosi u vezi s Fondom za prilagodbu globalizaciji obavljaju se u skladu s Financijskom uredbom.

14.

Upotrebu rezerve za nepredviđene izdatke ili nekog dijela te rezerve predlaže Komisija nakon pomne analize svih ostalih financijskih mogućnosti. Takav prijedlog može se podnijeti samo u odnosu na nacrt izmjene proračuna ili godišnji proračun za čije bi donošenje takav prijedlog bio potreban. Komisija tom prijedlogu za upotrebu rezerve za nepredviđene izdatke prilaže prijedlog za preraspodjelu, unutar postojećeg proračuna, većeg iznosa, u mjeri u kojoj je to opravdano na temelju analize Komisije, unutar postojećeg proračuna.

Odluku o upotrebi rezerve za nepredviđene izdatke zajednički donose Europski parlament i Vijeće istovremeno sa svojim odobrenjem izmjene proračuna ili općeg proračuna Unije čije donošenje pospješuje rezerva za nepredviđene izdatke. Europski parlament i Vijeće djeluju u skladu s pravilima glasovanja predviđenima u članku 314. UFEU-a za odobrenje općeg proračuna Unije.

15.

Pojedinosti o međuinstitucionalnoj suradnji tijekom proračunskog postupka navode se u Prilogu.

16.

Komisija priprema godišnje izvješće koje prilaže uz opći proračun Unije i u kojem spaja raspoložive informacije te informacije koje nisu povjerljive, u odnosu na:

17.

Svaki zakonodavni akt koji se odnosi na višegodišnje programe koji je donesen redovnim zakonodavnim postupkom sadrži odredbu kojom zakonodavac utvrđuje financijsku omotnicu za program.

Taj iznos predstavlja primarni referentni iznos za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

Europski parlament i Vijeće, i Komisija obvezuju se da kod pripreme nacrta proračuna neće odstupati za više od 10 % od tog iznosa tijekom cijelog razdoblja trajanja predmetnog programa, osim ako nastanu nove, objektivne i dugotrajne okolnosti za koje su navedeni izričiti i precizni razlozi, pri čemu se poštuju rezultati provođenja programa, posebno na temelju ocjena. Svako povećanje na temelju takvih varijacija ostaje ispod postojeće gornje granice predmetnog naslova, ne dovodeći u pitanje upotrebu instrumenata iz Uredbe o VFO-u i ovog Sporazuma.

Ova se točka ne primjenjuje ni na odobrena sredstva za koheziju, koja su donesena u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom te su ih države članice unaprijed dodijelile, a koja sadrže financijsku referentni iznos za cjelokupno trajanje programa, niti na velike projekte iz članka 16. Uredbe o VFO-u.

18.

Zakonodavni akti koji se odnose na višegodišnje programe na koje se ne primjenjuje redovni zakonodavni postupak ne navode „iznos koji se smatra potrebnim”.

Ako Vijeće želi uključiti financijski referentni iznos, taj se iznos smatra kao izraz želje zakonodavca te ne utječe na proračunske ovlasti Europskog parlamenta i Vijeća kako su određene u UFEU-u. Odredba u ovu svrhu navodi se u svim zakonodavnim aktima koji sadrže navedeni financijski referentni iznos.

Ako je financijski referentni iznos predmet dogovora u skladu s postupkom mirenja iz Zajedničke izjave Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije od 4. ožujka 1975. (4), on se smatra referentnim iznosom u smislu točke 17. ovog Sporazuma.

19.

Rashodi u vezi sa ribarstvenim sporazumima podliježu sljedećim posebnim pravilima:

Komisija se obvezuje redovno obavješćivati Europski parlament o pripremama i tijeku pregovora, kao i o njihovim posljedicama za proračun.

Tijekom zakonodavnog postupka koji se odnosi na ribarstvene sporazume, institucije se obvezuju poduzeti sve mjere kako bi osigurale da se svi postupci provedu što je brže moguće.

Iznosi predviđeni u proračunu za nove ribarstvene sporazume ili za produljenje ribarstvenih sporazuma koji stupaju na snagu nakon 1. siječnja odgovarajuće financijske godine stavljaju se u pričuvu.

Ako se pokaže da su odobrena sredstva vezana uz ribarstvene sporazume (uključujući pričuve) nedostatna, Komisija dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću potrebne podatke za razmjenu stajališta u obliku trijaloga, po mogućnosti u pojednostavljenom obliku, u odnosu na uzroke takve situacije te o mjerama koje je moguće donijeti u skladu s uobičajenim postupcima. Prema potrebi, Komisija predlaže odgovarajuće mjere.

Komisija svako tromjesečje dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću detaljne podatke o provedbi važećih ribarstvenih sporazuma te financijsko predviđanje za preostali dio godine.

20.

Predstavnici Europskog parlamenta mogu sudjelovati u statusu promatrača na bilateralnim i multilateralnim konferencijama na kojima se pregovara o međunarodnim ribarstvenim sporazumima, vodeći računa o ovlastima Europskog parlamenta u području sporazumâ o ribarstvu i u skladu s točkama 25. i 26. Okvirnog sporazuma o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije (5).

21.

Ne dovodeći u pitanje relevantni postupak kojim se uređuju pregovori o ribarstvenim sporazumima, Europski parlament i Vijeće obvezuju se da će, u okviru proračunske suradnje, postići pravovremeni sporazum o odgovarajućem financiranju ribarstvenih sporazuma.

22.

Odobrena sredstva za pričuvu za krize u poljoprivrednom sektoru predviđena u članku 25. Uredbe (EU) br. 1306/2013. Europskog parlamenta i Vijeća (6) izravno se uključuju u opći proračun Unije. Bilo koji iznos sredstava pričuve koji nije stavljen na raspolaganje za krizne mjere vraća se pod Izravna plaćanja.

Rashodi u vezi s mjerama u slučaju krize koje nastanu između 16. listopada i kraja financijske godine mogu se financirati iz pričuve za sljedeću financijsku godinu u skladu sa zahtjevima utvrđenima u trećem stavku.

Ako Komisija smatra da je potrebno iskoristiti sredstva iz pričuve, u skladu s relevantnim zakonodavnim aktom, ona Europskom parlamentu i Vijeću predlaže prijenos sredstava iz pričuve u proračunske linije za financiranje mjera koje smatra potrebnima. Prije prijedloga Komisije koji se odnosi na prijenos sredstava iz pričuve provjeravaju se mogućnosti preraspodjele odobrenih sredstava.

Prijenosi iz pričuve obavljaju se u skladu s Financijske uredbe.

U slučaju neslaganja pokreće se postupak trijaloga.

23.

Ukupni iznos rashoda poslovanja ZVSP-a u cijelosti se uključuje u jedno proračunsko poglavlje pod nazivom ZVSP. Taj iznos mora obuhvatiti stvarne predvidive potrebe procijenjene u okviru donošenja nacrta proračuna na temelju projekcija koje Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku („Visoki predstavnik”) priprema na godišnjoj osnovi te razumne razlike za postupke koje nije moguće predvidjeti. Nikakva sredstva nije moguće uključiti u pričuvu.

24.

U vezi s rashodima za ZVSP koji u skladu s člankom 41. Ugovora o Europskoj uniji idu na teret općeg proračuna Unije, institucije nastoje, u Odboru za mirenje te na temelju nacrta proračuna koji je utvrdila Komisija, svake godine sporazumno dogovoriti iznos rashoda poslovanja koji idu na teret općeg proračuna Unije kao i raspodjele tog iznosa na pojedine članke proračunskog poglavlja koje se odnosi na ZVSP, koji su predloženi u četvrtom stavku ove točke. U slučaju da nije postignut dogovor, podrazumijeva se da Europski parlament i Vijeće u proračun uključuju niži od dvaju iznosa između iznosa iz prethodnog proračuna ili iznosa iz nacrta proračuna.

Ukupni iznos rashoda poslovanja ZVSP-a raspodjeljuje se na članke proračunskog poglavlja koje se odnosi na ZVSP, kako je predloženo u četvrtom stavku. Svaki članak obuhvaća instrumente koji su već doneseni, instrumente koji su predviđeni, ali ne i doneseni te sve druge buduće, dakle nepredviđene instrumente koje Vijeće treba donijeti tijekom predmetne financijske godine.

Budući da Komisija, na temelju Financijske uredbe, ima ovlasti samostalno prenositi odobrena sredstva između članaka unutar proračunskog poglavlja koje se odnosi na ZVSP, time je osigurana fleksibilnost koja se smatra potrebnom za brzu provedbu djelovanja u sklopu ZVSP-a. U slučaju da iznos proračunskog poglavlja koje se odnosi na ZVSP tijekom financijske godine bude nedostatan za pokrivanje potrebnih troškova, Europski Parlament i Vijeće, na prijedlog Komisije te u skladu s člankom 3. Uredbe o VFO-u i točkom 10. ovog Sporazuma, hitno pokušavaju pronaći rješenje.

U okviru proračunskog poglavlja koje se odnosi na ZVSP, članci u koje se uključuju djelovanja u sklopu ZVSP-a, glase otprilike kako slijedi:

25.

Svake se godine Visoki predstavnik savjetuje s Europskim parlamentom o dokumentu usmjerenom na buduće razdoblje koji se dostavlja do 15. lipnja predmetne godine, a u kojem su određeni glavni aspekti te osnovni smjer ZVSP-a, uključujući i financijske posljedice za opći proračun Unije te vrednovanje mjera započetih godine n-1 i procjenu usklađenosti i dopunjavanja ZVSP-a s drugim vanjskim financijskim instrumentima Unije. Nadalje, Visoki predstavnik redovito obavješćuje Europski parlament, u okviru uobičajenog političkog dijaloga o ZVSP-u, održavajući zajednička savjetovanja najmanje pet puta godišnje koja trebaju biti dogovorena najkasnije na Odboru za mirenje. Sudjelovanje na tim savjetovanjima određuju Europski parlament i Vijeće, imajući u vidu cilj i narav informacija koje se na tim savjetovanjima razmjenjuju.

Komisiju se poziva da sudjeluje na tim savjetovanjima.

Ako Vijeće donese odluku na području ZVSP-a iz koje proizlaze rashodi, Visoki predstavnik odmah, a najkasnije pet radnih dana nakon toga, Europskom parlamentu dostavlja procjenu predviđenih troškova („financijski izvještaj”), osobito troškova koji se odnose na vremenski okvir, zaposleno osoblje, korištenje poslovnih prostora i druge infrastrukture, prometne infrastrukture, zahtjeve u pogledu osposobljavanja te sigurnosne mjere.

Jednom tromjesečno Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o provedbi djelovanja ZVSP-a te financijskim predviđanjima za ostatak financijske godine.

26.

Komisija uspostavlja neformalni dijalog s Europskim parlamentom o pitanjima razvojne politike, bez obzira o njihovu izvoru financiranja. Nadzor Europskog fonda za razvoj (EDF) od strane Europskog parlamenta usklađuje se na dobrovoljnoj osnovi s pravima nadzora koja postoje na temelju općeg proračuna Unije, osobito u vezi s instrumentom za razvojnu suradnju, na temelju detaljnog uređenja koje se određuje u neformalnom dijalogu.

Europski parlament i Vijeće napominju da Komisija, između ostalog u cilju jačanja demokratskog nadzora razvojne politike, namjerava predložiti uključivanje EDF-a u proračun, počevši od 2021.

27.

Uštede koje se podrazumijevaju na temelju gornje granice za naslov 5. kako je određeno u Prilogu Uredbi o VFO-u proporcionalno se dijele među svim institucijama, kao i među drugim tijelima Unije na temelju njihovih udjela u njihovim administrativnim proračunima.

Od svake institucije, tijela ili agencije očekuje se da predstavi procjene rashoda u godišnjem proračunskom postupku usklađene s smjernicama navedenima u prvom stavku.

Kako bi se neutraliziralo dodatno gomilanje kapaciteta stvoreno produljenjem radnog vremena na 40 sati tjedno, Europski parlament, Vijeće i Komisija pristali su postupno smanjiti za 5 % broj svojeg osoblja kako je navedeno u planu radnih mjesta 1. siječnja 2013. (7). To smanjenje trebalo bi se primjenjivati na sve institucije, tijela i agencije te izvršiti između 2013. i 2017. Smanjenje ne dira u proračunska prava Europskog parlamenta i Vijeća.

28.

Komisija osigurava da Europski parlament, Vijeće i Revizorski sud na svoj zahtjev dobiju bilo kakve informacije i dokumentaciju povezanu sa sredstvima Unije potrošenima putem međunarodnih organizacija, pribavljenima na temelju sporazuma o provjeri zaključenih s tim organizacijama, koje informacije i dokumentacija se smatraju nužnima za izvršavanje nadležnosti Europskog parlamenta, Vijeća ili Revizorskog suda u skladu s UFEU-om.

29.

U izvješću o procjeni koje je predviđeno člankom 318. UFEU-a, Komisija čini razliku između unutarnjih politika, čiji je fokus strategija Europa 2020., i vanjskih politika i koristi više podataka o uspješnosti, uključujući rezultate revizije uspješnosti, kako bi procijenila financije Unije na temelju ostvarenih rezultata.

30.

Komisija dva puta godišnje, prvi put u travnju ili svibnju (zajedno s dokumentima priloženima nacrtu proračuna) i drugi put u prosincu ili siječnju (nakon donošenja općeg proračuna Unije), dostavlja potpuno financijsko programiranje za naslove 1. (osim podnaslova „Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija”), 2. (samo za „okoliš” i „ribarstvo”) te 3. i 4. financijskog okvira. To programiranje, strukturirano prema naslovu, području politike i proračunskoj liniji, trebao bi određivati:

Komisija bi trebala razmotriti načine za međusobno povezivanje financijskog programiranja sa svojim zakonodavnim programiranjem kako bi osigurala točnija i pouzdanija predviđanja. Za svaki zakonodavni prijedlog, Komisija bi trebala navesti je li uključen u program za travanj ili u program za prosinac. Europski parlament i Vijeće posebno bi trebali biti obaviješteni o:

Kad god je potrebno, Komisija bi trebala naznačiti reprogramiranje do kojeg dolazi zbog novih zakonodavnih prijedloga.

31.

Prije podnošenja prijedloga za osnivanje nove agencije, Komisija bi trebala izraditi dobru, potpunu i objektivnu procjenu učinka, uzimajući u obzir, između ostalog, kritičnu masu osoblja i nadležnosti, aspekte troškova i koristi, supsidijarnost i proporcionalnost, učinak na nacionalne aktivnosti i aktivnosti Unije te proračunske posljedice za predmetni naslov rashoda. Na temelju tih podataka, te ne dovodeći u pitanje zakonodavne postupke koji uređuju osnivanje agencije, Europski parlament i Vijeće obvezuju se da će, u okviru proračunske suradnje, postići pravovremeni dogovor o financiranju predložene agencije.

Primjenjuju se sljedeći postupovni koraci:

Isti postupak primijenio bi se na sve izmjene pravnog akta koji se tiče osnivanja agencije koji bi imao učinak na resurse dotične agencije.

Ako se zadaci agencije značajno izmijene bez izmjene pravnog akta kojim se osniva dotična agencija, Komisija je dužna obavijestiti Europski parlament i Vijeće putem revidiranog financijskog izvještaja, kako bi se omogućilo Europski parlament i Vijeće postignu pravovremeni dogovor o financiranju agencije.

32.

Odgovarajuće odredbe iz Zajedničkog pristupa priloženog Zajedničkoj izjavi Europskog parlamenta, Vijeća Europske Unije i Europske komisije o decentraliziranim agencijama potpisanoj 19. lipnja 2012. trebalo bi propisno uzeti u obzir u proračunskom postupku.

33.

Ako Vijeće guvernera predviđa osnivanje nove Europske škole, potrebno je primijeniti sličan postupak, mutatis mutandis, zbog proračunskih posljedica na opći proračun Unije.