Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32013Q1220(01)

Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju

OJ C 373, 20.12.2013, p. 1–11 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

In force

20.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 373/1


MEĐUINSTITUCIONALNI SPORAZUM

od 2. prosinca 2013.

između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju

2013/C 373/01

EUROPSKI PARLAMENT, VIJEĆE EUROPSKE UNIJE I EUROPSKA KOMISIJA,

dalje u tekstu institucije

SPORAZUMJELI SU SE O SLJEDEĆEM:

1.

Svrha ovog Sporazuma donesenog u skladu s člankom 295. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) jest primjena proračunske discipline i poboljšanje djelovanja godišnjeg proračunskog postupka te suradnje među institucijama u vezi s proračunskim pitanjima, kao i osigurati dobro financijsko upravljanje.

2.

Proračunska disciplina iz ovog Sporazuma obuhvaća sve rashode. Ovaj je Sporazum obvezujući za sve institucije tijekom njegova važenja.

3.

Ovaj Sporazum ne mijenja proračunske ovlasti pojedine institucije, kako su utvrđene Ugovorima, Uredbom Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 (1) („Uredba o VFO-u”) i Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (2) („Financijska uredba”).

4.

Za bilo kakve izmjene ovog Sporazuma potreban je zajednički sporazum svih institucija.

5.

Ovaj se Sporazum sastoji od tri dijela:

Dio I. sadrži dodatne odredbe povezane s višegodišnjim financijskim okvirom (VFO) i odredbe o posebnim instrumentima koji nisu uključeni u VFO.

Dio II. odnosi se na međuinstitucionalnu suradnju u proračunskom postupku.

Dio III. sadrži odredbe u odnosu na dobro financijsko upravljanje sredstvima Unije.

6.

Ovaj Sporazum stupa na snagu .23. prosinca 2013. i zamjenjuje Međuinstitucionalni sporazum od 17. svibnja 2006. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini i dobrom financijskom upravljanju (3).

DIO I.

VFO i POSEBNI INSTRUMENTI

A.   Odredbe povezane s VFO-om

7.

Podaci o poslovanju koji nisu uključeni u opći proračun Unije te predviđeni razvoj različitih kategorija vlastitih sredstava Unije prikazani su u posebnim tablicama. Ti se podaci ažuriraju svake godine zajedno s dokumentima priloženima nacrtu proračuna.

8.

Institucije, za potrebe dobrog financijskog upravljanja, u što je moguće većoj mjeri osiguravaju da u proračunskom postupku i u trenutku donošenja proračuna za različite proračunske naslove na raspolaganju ostane dovoljna razlika do gornjih granica unutar raznih naslova VFO-a, osim u podnaslovu financijskog okvira „Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija”.

Ažuriranje procjena odobrenih sredstava za plaćanje nakon 2020.

9.

Godine 2017. Komisija ažurira procjene odobrenih sredstava za plaćanje nakon 2020. To ažuriranje uzima u obzir sve relevantne informacije, uključujući stvarno izvršavanje proračunskih odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i proračunskih odobrenih sredstava za plaćanje kao i procjene izvršavanja. Ona također uzima u obzir pravila koja su donesena kako bi se osiguralo da se odobrena sredstva za plaćanje razvijaju primjereno odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza te procjenama rasta bruto nacionalnog dohotka Unije.

B.   Odredbe povezane s posebnim instrumentima koji nisu uključeni u VFO

Pričuva za pomoć u nuždi

10.

Kad Komisija smatra da je potrebno iskoristiti sredstva iz pričuve za pomoć u nuždi ona Europskom parlamentu i Vijeću predlaže prijenos sredstava iz pričuve u odgovarajuće proračunske linije.

Međutim, prije prijedloga Komisije koji se odnosi na prijenos sredstava iz pričuve provjeravaju se mogućnosti preraspodjele odobrenih sredstava.

U slučaju neslaganja pokreće se postupak trijaloga.

Prijenosi sredstava iz pričuve se obavljaju u skladu s Financijskom uredbom.

Fond solidarnosti Europske unije

11.

Kad su ispunjeni uvjeti za upotrebu Fonda solidarnosti Europske unije, kako je utvrđeno u odgovarajućem temeljnom aktu, Komisija priprema prijedlog za njegovo korištenje. Ako postoje mogućnosti za preraspodjelu odobrenih sredstava u okviru naslova u kojem su potrebni dodatni rashodi, Komisija to uzima u obzir pri izradi potrebnog prijedloga, u skladu s Financijskom uredbom te putem odgovarajućeg proračunskog instrumenta. Odluku o korištenju Fonda solidarnosti zajednički donose Europski parlament i Vijeće. Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom, a Europski parlament većinom svojih članova i s tri petine danih glasova.

U slučaju neslaganja pokreće se postupak trijaloga.

Instrument fleksibilnosti

12.

Komisija priprema prijedlog za korištenje instrumenta fleksibilnosti nakon što su istražene sve mogućnosti za preraspodjelu odobrenih sredstava unutar naslova u kojem su potrebni dodatni rashodi.

Tim se prijedlogom utvrđuju potrebe koje treba obuhvatiti i iznos. On može biti predstavljen za bilo koju financijsku godinu tijekom proračunskog postupka.

Odluku o korištenju instrumenta fleksibilnosti zajedno donose Europski parlament i Vijeće. Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom, a Europski parlament većinom svojih članova i s tri petine danih glasova.

Sporazum se postiže u okviru godišnjeg proračunskog postupka.

Europski fond za prilagodbu globalizaciji

13.

Kad su ispunjeni uvjeti za upotrebu Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji, kako je utvrđeno u odgovarajućem temeljnom aktu, Komisija priprema prijedlog za njegovo korištenje. Odluku o korištenju Fonda za prilagodbu globalizaciji zajednički donose Europski parlament i Vijeće. Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom, a Europski parlament većinom svojih članova i s tri petine danih glasova.

Istodobno s podnošenjem svojeg prijedloga odluke o korištenju Fonda za prilagodbu globalizaciji, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi prijedlog za prijenos u odgovarajuće proračunske linije.

U slučaju neslaganja pokreće se postupak trijaloga.

Prijenosi u vezi s Fondom za prilagodbu globalizaciji obavljaju se u skladu s Financijskom uredbom.

Rezerva za nepredviđene izdatke

14.

Upotrebu rezerve za nepredviđene izdatke ili nekog dijela te rezerve predlaže Komisija nakon pomne analize svih ostalih financijskih mogućnosti. Takav prijedlog može se podnijeti samo u odnosu na nacrt izmjene proračuna ili godišnji proračun za čije bi donošenje takav prijedlog bio potreban. Komisija tom prijedlogu za upotrebu rezerve za nepredviđene izdatke prilaže prijedlog za preraspodjelu, unutar postojećeg proračuna, većeg iznosa, u mjeri u kojoj je to opravdano na temelju analize Komisije, unutar postojećeg proračuna.

Odluku o upotrebi rezerve za nepredviđene izdatke zajednički donose Europski parlament i Vijeće istovremeno sa svojim odobrenjem izmjene proračuna ili općeg proračuna Unije čije donošenje pospješuje rezerva za nepredviđene izdatke. Europski parlament i Vijeće djeluju u skladu s pravilima glasovanja predviđenima u članku 314. UFEU-a za odobrenje općeg proračuna Unije.

DIO II.

POBOLJŠANJE MEĐUINSTITUCIONALNE SURADNJE U VEZI S PRORAČUNSKIM PITANJIMA

A.   Postupak međuinstitucionalne suradnje

15.

Pojedinosti o međuinstitucionalnoj suradnji tijekom proračunskog postupka navode se u Prilogu.

Proračunska transparentnost

16.

Komisija priprema godišnje izvješće koje prilaže uz opći proračun Unije i u kojem spaja raspoložive informacije te informacije koje nisu povjerljive, u odnosu na:

imovinu i obveze Unije, uključujući one koje proizlaze iz poslova davanja i uzimanja zajmova koje obavlja Unija u skladu sa svojim ovlastima na temelju Ugovorâ;

prihode, rashode, imovinu i obveze Europskog fonda za razvoj (EDF), Europskog instrumenta za financijsku stabilnost (EFSF), Europskog mehanizma za stabilnost (ESM) i ostalih budućih mehanizama, uključujući uzajamne fondove;

rashode koje su ostvarile države članice u okviru pojačane suradnje, do te mjere da oni nisu uključeni u opći proračun Unije.

B.   Uključivanje financijskih odredaba u zakonodavne akte

17.

Svaki zakonodavni akt koji se odnosi na višegodišnje programe koji je donesen redovnim zakonodavnim postupkom sadrži odredbu kojom zakonodavac utvrđuje financijsku omotnicu za program.

Taj iznos predstavlja primarni referentni iznos za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

Europski parlament i Vijeće, i Komisija obvezuju se da kod pripreme nacrta proračuna neće odstupati za više od 10 % od tog iznosa tijekom cijelog razdoblja trajanja predmetnog programa, osim ako nastanu nove, objektivne i dugotrajne okolnosti za koje su navedeni izričiti i precizni razlozi, pri čemu se poštuju rezultati provođenja programa, posebno na temelju ocjena. Svako povećanje na temelju takvih varijacija ostaje ispod postojeće gornje granice predmetnog naslova, ne dovodeći u pitanje upotrebu instrumenata iz Uredbe o VFO-u i ovog Sporazuma.

Ova se točka ne primjenjuje ni na odobrena sredstva za koheziju, koja su donesena u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom te su ih države članice unaprijed dodijelile, a koja sadrže financijsku referentni iznos za cjelokupno trajanje programa, niti na velike projekte iz članka 16. Uredbe o VFO-u.

18.

Zakonodavni akti koji se odnose na višegodišnje programe na koje se ne primjenjuje redovni zakonodavni postupak ne navode „iznos koji se smatra potrebnim”.

Ako Vijeće želi uključiti financijski referentni iznos, taj se iznos smatra kao izraz želje zakonodavca te ne utječe na proračunske ovlasti Europskog parlamenta i Vijeća kako su određene u UFEU-u. Odredba u ovu svrhu navodi se u svim zakonodavnim aktima koji sadrže navedeni financijski referentni iznos.

Ako je financijski referentni iznos predmet dogovora u skladu s postupkom mirenja iz Zajedničke izjave Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije od 4. ožujka 1975. (4), on se smatra referentnim iznosom u smislu točke 17. ovog Sporazuma.

C.   Rashodi u vezi sa ribarstvenim sporazumima

19.

Rashodi u vezi sa ribarstvenim sporazumima podliježu sljedećim posebnim pravilima:

Komisija se obvezuje redovno obavješćivati Europski parlament o pripremama i tijeku pregovora, kao i o njihovim posljedicama za proračun.

Tijekom zakonodavnog postupka koji se odnosi na ribarstvene sporazume, institucije se obvezuju poduzeti sve mjere kako bi osigurale da se svi postupci provedu što je brže moguće.

Iznosi predviđeni u proračunu za nove ribarstvene sporazume ili za produljenje ribarstvenih sporazuma koji stupaju na snagu nakon 1. siječnja odgovarajuće financijske godine stavljaju se u pričuvu.

Ako se pokaže da su odobrena sredstva vezana uz ribarstvene sporazume (uključujući pričuve) nedostatna, Komisija dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću potrebne podatke za razmjenu stajališta u obliku trijaloga, po mogućnosti u pojednostavljenom obliku, u odnosu na uzroke takve situacije te o mjerama koje je moguće donijeti u skladu s uobičajenim postupcima. Prema potrebi, Komisija predlaže odgovarajuće mjere.

Komisija svako tromjesečje dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću detaljne podatke o provedbi važećih ribarstvenih sporazuma te financijsko predviđanje za preostali dio godine.

20.

Predstavnici Europskog parlamenta mogu sudjelovati u statusu promatrača na bilateralnim i multilateralnim konferencijama na kojima se pregovara o međunarodnim ribarstvenim sporazumima, vodeći računa o ovlastima Europskog parlamenta u području sporazumâ o ribarstvu i u skladu s točkama 25. i 26. Okvirnog sporazuma o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije (5).

21.

Ne dovodeći u pitanje relevantni postupak kojim se uređuju pregovori o ribarstvenim sporazumima, Europski parlament i Vijeće obvezuju se da će, u okviru proračunske suradnje, postići pravovremeni sporazum o odgovarajućem financiranju ribarstvenih sporazuma.

D.   Rashodi u vezi s pričuvom za krize u poljoprivrednom sektoru

22.

Odobrena sredstva za pričuvu za krize u poljoprivrednom sektoru predviđena u članku 25. Uredbe (EU) br. 1306/2013. Europskog parlamenta i Vijeća (6) izravno se uključuju u opći proračun Unije. Bilo koji iznos sredstava pričuve koji nije stavljen na raspolaganje za krizne mjere vraća se pod Izravna plaćanja.

Rashodi u vezi s mjerama u slučaju krize koje nastanu između 16. listopada i kraja financijske godine mogu se financirati iz pričuve za sljedeću financijsku godinu u skladu sa zahtjevima utvrđenima u trećem stavku.

Ako Komisija smatra da je potrebno iskoristiti sredstva iz pričuve, u skladu s relevantnim zakonodavnim aktom, ona Europskom parlamentu i Vijeću predlaže prijenos sredstava iz pričuve u proračunske linije za financiranje mjera koje smatra potrebnima. Prije prijedloga Komisije koji se odnosi na prijenos sredstava iz pričuve provjeravaju se mogućnosti preraspodjele odobrenih sredstava.

Prijenosi iz pričuve obavljaju se u skladu s Financijske uredbe.

U slučaju neslaganja pokreće se postupak trijaloga.

E.   Financiranje zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP)

23.

Ukupni iznos rashoda poslovanja ZVSP-a u cijelosti se uključuje u jedno proračunsko poglavlje pod nazivom ZVSP. Taj iznos mora obuhvatiti stvarne predvidive potrebe procijenjene u okviru donošenja nacrta proračuna na temelju projekcija koje Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku („Visoki predstavnik”) priprema na godišnjoj osnovi te razumne razlike za postupke koje nije moguće predvidjeti. Nikakva sredstva nije moguće uključiti u pričuvu.

24.

U vezi s rashodima za ZVSP koji u skladu s člankom 41. Ugovora o Europskoj uniji idu na teret općeg proračuna Unije, institucije nastoje, u Odboru za mirenje te na temelju nacrta proračuna koji je utvrdila Komisija, svake godine sporazumno dogovoriti iznos rashoda poslovanja koji idu na teret općeg proračuna Unije kao i raspodjele tog iznosa na pojedine članke proračunskog poglavlja koje se odnosi na ZVSP, koji su predloženi u četvrtom stavku ove točke. U slučaju da nije postignut dogovor, podrazumijeva se da Europski parlament i Vijeće u proračun uključuju niži od dvaju iznosa između iznosa iz prethodnog proračuna ili iznosa iz nacrta proračuna.

Ukupni iznos rashoda poslovanja ZVSP-a raspodjeljuje se na članke proračunskog poglavlja koje se odnosi na ZVSP, kako je predloženo u četvrtom stavku. Svaki članak obuhvaća instrumente koji su već doneseni, instrumente koji su predviđeni, ali ne i doneseni te sve druge buduće, dakle nepredviđene instrumente koje Vijeće treba donijeti tijekom predmetne financijske godine.

Budući da Komisija, na temelju Financijske uredbe, ima ovlasti samostalno prenositi odobrena sredstva između članaka unutar proračunskog poglavlja koje se odnosi na ZVSP, time je osigurana fleksibilnost koja se smatra potrebnom za brzu provedbu djelovanja u sklopu ZVSP-a. U slučaju da iznos proračunskog poglavlja koje se odnosi na ZVSP tijekom financijske godine bude nedostatan za pokrivanje potrebnih troškova, Europski Parlament i Vijeće, na prijedlog Komisije te u skladu s člankom 3. Uredbe o VFO-u i točkom 10. ovog Sporazuma, hitno pokušavaju pronaći rješenje.

U okviru proračunskog poglavlja koje se odnosi na ZVSP, članci u koje se uključuju djelovanja u sklopu ZVSP-a, glase otprilike kako slijedi:

pojedinačne glavne misije navedene u članku 49. stavku 1. točki (g) Financijske uredbe,

operacije upravljanja krizama, sprečavanje i rješavanje sporova te stabilizacija, praćenje i provedba mirovnih i sigurnosnih procesa,

neširenje oružja i razoružanje,

hitne mjere,

pripremne mjere i mjere praćenja,

posebni predstavnici Europske unije.

25.

Svake se godine Visoki predstavnik savjetuje s Europskim parlamentom o dokumentu usmjerenom na buduće razdoblje koji se dostavlja do 15. lipnja predmetne godine, a u kojem su određeni glavni aspekti te osnovni smjer ZVSP-a, uključujući i financijske posljedice za opći proračun Unije te vrednovanje mjera započetih godine n-1 i procjenu usklađenosti i dopunjavanja ZVSP-a s drugim vanjskim financijskim instrumentima Unije. Nadalje, Visoki predstavnik redovito obavješćuje Europski parlament, u okviru uobičajenog političkog dijaloga o ZVSP-u, održavajući zajednička savjetovanja najmanje pet puta godišnje koja trebaju biti dogovorena najkasnije na Odboru za mirenje. Sudjelovanje na tim savjetovanjima određuju Europski parlament i Vijeće, imajući u vidu cilj i narav informacija koje se na tim savjetovanjima razmjenjuju.

Komisiju se poziva da sudjeluje na tim savjetovanjima.

Ako Vijeće donese odluku na području ZVSP-a iz koje proizlaze rashodi, Visoki predstavnik odmah, a najkasnije pet radnih dana nakon toga, Europskom parlamentu dostavlja procjenu predviđenih troškova („financijski izvještaj”), osobito troškova koji se odnose na vremenski okvir, zaposleno osoblje, korištenje poslovnih prostora i druge infrastrukture, prometne infrastrukture, zahtjeve u pogledu osposobljavanja te sigurnosne mjere.

Jednom tromjesečno Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o provedbi djelovanja ZVSP-a te financijskim predviđanjima za ostatak financijske godine.

F.   Uključivanje institucija u pogledu pitanja razvojne politike i Europskog Fonda za razvoj

26.

Komisija uspostavlja neformalni dijalog s Europskim parlamentom o pitanjima razvojne politike, bez obzira o njihovu izvoru financiranja. Nadzor Europskog fonda za razvoj (EDF) od strane Europskog parlamenta usklađuje se na dobrovoljnoj osnovi s pravima nadzora koja postoje na temelju općeg proračuna Unije, osobito u vezi s instrumentom za razvojnu suradnju, na temelju detaljnog uređenja koje se određuje u neformalnom dijalogu.

Europski parlament i Vijeće napominju da Komisija, između ostalog u cilju jačanja demokratskog nadzora razvojne politike, namjerava predložiti uključivanje EDF-a u proračun, počevši od 2021.

G.   Suradnja institucija u proračunskom postupku u pogledu administrativnih rashoda

27.

Uštede koje se podrazumijevaju na temelju gornje granice za naslov 5. kako je određeno u Prilogu Uredbi o VFO-u proporcionalno se dijele među svim institucijama, kao i među drugim tijelima Unije na temelju njihovih udjela u njihovim administrativnim proračunima.

Od svake institucije, tijela ili agencije očekuje se da predstavi procjene rashoda u godišnjem proračunskom postupku usklađene s smjernicama navedenima u prvom stavku.

Kako bi se neutraliziralo dodatno gomilanje kapaciteta stvoreno produljenjem radnog vremena na 40 sati tjedno, Europski parlament, Vijeće i Komisija pristali su postupno smanjiti za 5 % broj svojeg osoblja kako je navedeno u planu radnih mjesta 1. siječnja 2013. (7). To smanjenje trebalo bi se primjenjivati na sve institucije, tijela i agencije te izvršiti između 2013. i 2017. Smanjenje ne dira u proračunska prava Europskog parlamenta i Vijeća.

DIO III.

DOBRO FINANCIJSKO UPRAVLJANJE SREDSTVIMA UNIJE

A.   Zajedničko upravljanje

28.

Komisija osigurava da Europski parlament, Vijeće i Revizorski sud na svoj zahtjev dobiju bilo kakve informacije i dokumentaciju povezanu sa sredstvima Unije potrošenima putem međunarodnih organizacija, pribavljenima na temelju sporazuma o provjeri zaključenih s tim organizacijama, koje informacije i dokumentacija se smatraju nužnima za izvršavanje nadležnosti Europskog parlamenta, Vijeća ili Revizorskog suda u skladu s UFEU-om.

Izvješće o procjeni

29.

U izvješću o procjeni koje je predviđeno člankom 318. UFEU-a, Komisija čini razliku između unutarnjih politika, čiji je fokus strategija Europa 2020., i vanjskih politika i koristi više podataka o uspješnosti, uključujući rezultate revizije uspješnosti, kako bi procijenila financije Unije na temelju ostvarenih rezultata.

Financijsko programiranje

30.

Komisija dva puta godišnje, prvi put u travnju ili svibnju (zajedno s dokumentima priloženima nacrtu proračuna) i drugi put u prosincu ili siječnju (nakon donošenja općeg proračuna Unije), dostavlja potpuno financijsko programiranje za naslove 1. (osim podnaslova „Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija”), 2. (samo za „okoliš” i „ribarstvo”) te 3. i 4. financijskog okvira. To programiranje, strukturirano prema naslovu, području politike i proračunskoj liniji, trebao bi određivati:

(a)

zakonodavstvo na snazi, uz razlikovanje višegodišnjih programa od godišnjih djelovanja:

za višegodišnje programe, Komisija bi trebala navesti postupak prema kojemu su oni doneseni (redovni ili posebni zakonodavni postupak), njihovo trajanje, ukupnu financijsku omotnicu i udio dodijeljen za administrativne rashode;

za godišnja djelovanja (povezana s pilot-projektima, pripremnim djelovanjima i agencijama) i djelovanja koja se financiraju u okviru ovlasti Komisije, Komisija bi trebala navesti višegodišnje procjene i navesti razlike koje preostaju do odobrenih gornjih granica utvrđenih u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) br. 1268/2012 (8);

(b)

tekuće zakonodavne prijedloge: aktualne prijedloge Komisije koji su ažurirani.

Komisija bi trebala razmotriti načine za međusobno povezivanje financijskog programiranja sa svojim zakonodavnim programiranjem kako bi osigurala točnija i pouzdanija predviđanja. Za svaki zakonodavni prijedlog, Komisija bi trebala navesti je li uključen u program za travanj ili u program za prosinac. Europski parlament i Vijeće posebno bi trebali biti obaviješteni o:

(a)

svim novim zakonodavnim aktima koji su doneseni i svim prijedlozima koji su u postupku donošenja, no koji nisu uključeni u program za travanj ili program za prosinac (s odgovarajućim iznosima);

(b)

zakonodavstvu predviđenom u godišnjem zakonodavnom programu rada Komisije, uz navođenje bi li te aktivnosti mogle imati financijski učinak.

Kad god je potrebno, Komisija bi trebala naznačiti reprogramiranje do kojeg dolazi zbog novih zakonodavnih prijedloga.

B.   Agencije i Europske škole

31.

Prije podnošenja prijedloga za osnivanje nove agencije, Komisija bi trebala izraditi dobru, potpunu i objektivnu procjenu učinka, uzimajući u obzir, između ostalog, kritičnu masu osoblja i nadležnosti, aspekte troškova i koristi, supsidijarnost i proporcionalnost, učinak na nacionalne aktivnosti i aktivnosti Unije te proračunske posljedice za predmetni naslov rashoda. Na temelju tih podataka, te ne dovodeći u pitanje zakonodavne postupke koji uređuju osnivanje agencije, Europski parlament i Vijeće obvezuju se da će, u okviru proračunske suradnje, postići pravovremeni dogovor o financiranju predložene agencije.

Primjenjuju se sljedeći postupovni koraci:

prvo, Komisija sustavno podnosi svaki prijedlog za osnivanje nove agencije prvom trijalogu nakon donošenja prijedloga te prikazuje financijsko izvješće priloženo nacrtu pravnog akta koji predlaže osnivanje agencije te prikazuje posljedice toga u preostalom razdoblju financijskog programiranja;

drugo, tijekom zakonodavnog postupka Komisija pomaže zakonodavcu u procjeni financijskih posljedica predloženih izmjena. Te financijske posljedice trebalo bi razmotriti tijekom odgovarajućih zakonodavnih trijaloga;

treće, prije zaključenja zakonodavnog postupka Komisija prikazuje ažurirani financijski izvještaj, uzimajući u obzir moguće izmjene od strane zakonodavca; taj završni financijski izvještaj uvrštava se na dnevni rad završnog zakonodavnog trijaloga te ga formalno odobrava zakonodavac. Također se uvrštava u dnevni red idućeg trijaloga o proračunu (u hitnim slučajevima, u pojednostavljenom obliku) s ciljem postizanja dogovora o financiranju;

četvrto, dogovor postignut tijekom trijaloga, uzimajući u obzir proračunsku procjenu Komisije u odnosu na sadržaj zakonodavnog postupka, potvrđuje se u zajedničkoj izjavi. Taj sporazum podložan je odobrenju Europskog parlamenta i Vijeća, u skladu s poslovnikom svakog od njih.

Isti postupak primijenio bi se na sve izmjene pravnog akta koji se tiče osnivanja agencije koji bi imao učinak na resurse dotične agencije.

Ako se zadaci agencije značajno izmijene bez izmjene pravnog akta kojim se osniva dotična agencija, Komisija je dužna obavijestiti Europski parlament i Vijeće putem revidiranog financijskog izvještaja, kako bi se omogućilo Europski parlament i Vijeće postignu pravovremeni dogovor o financiranju agencije.

32.

Odgovarajuće odredbe iz Zajedničkog pristupa priloženog Zajedničkoj izjavi Europskog parlamenta, Vijeća Europske Unije i Europske komisije o decentraliziranim agencijama potpisanoj 19. lipnja 2012. trebalo bi propisno uzeti u obzir u proračunskom postupku.

33.

Ako Vijeće guvernera predviđa osnivanje nove Europske škole, potrebno je primijeniti sličan postupak, mutatis mutandis, zbog proračunskih posljedica na opći proračun Unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 9. prosinca 2013.

Za Vijeće

Predsjednik

J. BERNATONIS

Za Komisiju

J. LEWANDOWSKI

Član Komisije

Sastavljeno u Strasbourgu 10. prosinca 2013.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ


(1)  Uredba Vijeća (EU, Euroatom) br. 1311/2013 od 20. prosinca 2013. o utvrđivanju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.–2020. (SL L 347 , 20.12.2013. str. 884).

(2)  Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012. Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom), br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str.1.).

(3)  SL C 139, 14.6.2006., str.1.

(4)  SL C 89, 22.4.1975., str.1.

(5)  SL L 304, 20.11.2010., str. 47.

(6)  Uredba (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike (SL L 347, 20.12.2013. str. 549).

(7)  Vijeće i Komisija već su proveli prvo smanjenje 1 % osoblja u skladu sa svojim planom radnih mjesta od 1. siječnja 2013.

(8)  Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima za primjenu Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L 362, 31.12.2012., str. 1.).


PRILOG

Međuinstitucionalna suradnja tijekom proračunskog postupka

Dio A.   Raspored proračunskog postupka

1.

Institucije svake godine dogovaraju pragmatični raspored pravovremeno prije početka proračunskog postupka na temelju važeće prakse.

Dio B.   Prioriteti u proračunskom postupku

2.

Pravovremeno, prije nego što Komisija donese nacrt proračuna, saziva se trijalog u svrhu rasprave o mogućim prioritetima proračuna za dolazeću financijsku godinu.

Dio C.   Utvrđivanje nacrta proračuna i ažuriranje procjena

3.

Pozivaju se institucije, osim Komisije, da donesu izjavu o procjeni prihoda i rashoda do kraja ožujka.

4.

Komisija svake godine predlaže nacrt proračuna koji prikazuje stvarne financijske potrebe Unije.

Pri tome uzima u obzir:

(a)

projekcije koje osiguravaju države članice u vezi sa strukturnim fondovima,

(b)

sposobnost za korištenje odobrenih sredstava, pri čemu se nastoji održati čvrsta veza između odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanja,

(c)

mogućnosti za započinjanje novih politika putem pilot-projekata, ili novih pripremnih djelovanja, ili oboje, ili za nastavljanje višegodišnjih djelovanja koja završavaju, nakon što je procijenjeno je li moguće osigurati temeljni akt, u smislu Financijske uredbe (definicija temeljnog akta, nužnost donošenja temeljnog akta za provedbu i iznimke),

(d)

potrebu da se osigura da su sve promjene u rashodima u odnosu na prethodnu godinu u skladu s ograničenjima proračunske discipline.

5.

Institucije, koliko god je to moguće, izbjegavaju uključivanje u proračun stavki kod kojih su iznosi rashoda poslovanja beznačajni.

6.

Europski parlament i Vijeće također se obvezuju uzeti u obzir procjenu mogućnosti za provedbu proračuna koje je pripremila Komisija u nacrtima te u vezi s provedbom tekućeg proračuna.

7.

U interesu dobrog financijskog upravljanja te zbog učinaka značajnih promjena u glavama i poglavljima proračunske nomenklature na obveze odjela Komisije u vezi s izvješćivanjem o poslovanju, Europski parlament i Vijeće obvezuju se da će se o svim takvim velikim promjenama savjetovati s Komisijom tijekom postupka mirenja.

8.

U interesu lojalne i dobre institucionalne suradnje, Europski parlament i Vijeće obvezuju se održavati redovne i aktivne kontakte putem svojih pregovarača na svim razinama tijekom čitavog proračunskog postupka te posebice tijekom razdoblja mirenja.. Europski parlament i Vijeće obvezuju se osigurati pravovremenu i trajnu uzajamnu razmjenu relevantnih informacija i dokumenata i na formalnoj i neformalnoj razini, kao i da će održavati tehničke ili neformalne sastanke, prema potrebi, tijekom postupka mirenja u suradnji s Komisijom. Komisija osigurava Europskom parlamentu i Vijeću pravovremen i ravnomjeran pristup informacijama i dokumentima.

9.

Do sazivanja Odbora za mirenje Komisija može, prema potrebi, izmijeniti nacrt proračuna u skladu s člankom 314. stavkom 2. UFEU-a uključujući ažuriranje procjena rashoda za poljoprivredu putem pisma izmjene. Komisija podnosi informacije o ažuriranjima na razmatranje Europskom parlamentu i Vijeću čim one postanu dostupne. Proračunskom tijelu dostavlja sve zahtijevane dobro utemeljene razloge.

Dio D.   Proračunski postupak prije postupka mirenja

10.

Trijalog se saziva pravovremeno prije čitanja u Vijeću kako bi se institucijama omogućila razmjena stajališta o nacrtu proračuna.

11.

Kako bi Komisija mogla pravovremeno procijeniti provedivost izmjena koje su predvidjeli Europski parlament i Vijeće, a kojima se stvaraju nova pripremna djelovanja ili pilot-projekti ili mojima se produljuju postojeći, Europski parlament i Vijeće obavješćuju Komisiju o svojim namjerama u tom pogledu, tako da se prva rasprava može održati već tijekom tog trijaloga.

12.

Trijalog bi se mogao se sazvati prije glasovanja na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.

Dio E.   Postupak mirenja

13.

Ako Europski parlament usvoji izmjene stajališta Vijeća, predsjednik Vijeća, tijekom iste plenarne sjednice, primiti na znanje razlike u stajalištu dvaju institucija te će dati suglasnost da predsjednik Europskog parlamenta odmah sazove Odbor za mirenje. Pismo kojim se saziva Odbor za mirenje šalje se najkasnije prvog radnog dana u tjednu nakon završetka parlamentarne sjednice tijekom koje je glasovano na plenarnoj sjednici, a razdoblje mirenja započinje sljedeći dan. Razdoblje od 21 dana računa se u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom) br. 1182/71 (1).

14.

Ako se Vijeće ne može usuglasiti o svim izmjenama koje je usvojio Europski parlament, svoje bi stajalište trebao potvrditi slanjem pisma prije prvog trijaloga predviđenog za razdoblje mirenja. U tom slučaju Odbor za mirenje nastavlja postupati u skladu s uvjetima navedenim u sljedećim točkama.

15.

Odborom za mirenje zajednički predsjedavaju predstavnici Europskog parlamenta i Vijeća. Sastancima Odbora za mirenje predsjedava supredsjedatelj iz institucije koja je domaćin sastanka. Svaka institucija, u skladu s vlastitim poslovnikom, određuje sudionike za svaki sastanak te definira svoje ovlasti za pregovore. Europski parlament i Vijeće na odgovarajućoj su razini zastupljeni u Odboru za mirenje, tako da se svaka delegacija može politički obvezati svoju instituciju te tako da se može ostvariti stvaran napredak u smjeru konačnog dogovora.

16.

U skladu s člankom 314. stavkom 5. drugim podstavkom UFEU-a, Komisija sudjeluje u postupku Odbora za mirenje i poduzima sve potrebne inicijative radi usuglašavanja stajališta Europskog parlamenta i Vijeća.

17.

Trijalozi se odvijaju tijekom postupka mirenja, na različitim razinama zastupljenosti, s ciljem rješavanja otvorenih pitanja i pripreme temelja za dogovor koji se treba postići u Odboru za mirenje.

18.

Sastanci Odbora za mirenje i trijalogâ održavaju se naizmjence u prostorima Europskog parlamenta i prostorima Vijeća, s ciljem jednakomjernog korištenja infrastrukture, uključujući infrastrukturu za tumačenje.

19.

Datumi sastanaka Odbora za mirenje i trijalogâ određuju se unaprijed dogovorom triju institucija.

20.

Odboru za mirenje stavlja se na raspolaganje zajednički skup dokumenata (ulazni dokumenti) koji uspoređuju različite korake proračunskog postupka (2). Ti dokumenti uključuju iznose „liniju po liniju”, ukupne iznose po naslovima VFO-a i pročišćeni dokument s iznosima i napomenama za sve proračunske linije koje se smatraju tehnički „otvorenima”. Ne dovodeći u pitanje konačnu odluku Odbora za mirenje, poseban dokument navodi sve proračunske linije koje se smatraju tehnički zatvorenima (3). Ti su dokumenti razvrstani prema proračunskoj nomenklaturi.

Drugi se dokumenti također prilažu ulaznim dokumentima za Odbor za mirenje, uključujući i pismo o izvršivosti Komisije o stajalištu Vijeća i amandmanima Europskog parlamenta; također sva pisma iz drugih instiucija koja se tiču stajališta Vijeća ili amandmanâ Europskog parlamenta.

21.

S ciljem postizanja dogovora do kraja razdoblja mirenja, trijalozi

određuju područje pregovora o proračunskim pitanjima koja treba riješiti;

potvrđuju popis proračunskih linija koje se smatraju tehnički zatvorenima, podložno konačnom dogovoru o čitavom proračunu financijske godine;

raspravljaju o pitanjima navedenima u prvoj alineji s ciljem postizanja mogućih dogovora koje treba odobriti Odbor za mirenje;

bave se tematskim pitanjima, uključujući naslove VFO-a.

Provizorni se zaključci zajednički donose tijekom svakog trijaloga ili odmah nakon njega, i istovremeno se dogovara dnevni red sljedećeg sastanka. Te zaključke bilježi institucija koja je domaćin trijaloga, a oni se smatraju privremeno odobrenima nakon 24 sata, ne dovodeći u pitanje konačnu odluku Odbora za mirenje.

22.

Zaključci trijalogâ i dokument za moguću podršku dostupan je Odboru za mirenje na njegovim sastancima, zajedno imaju s proračunskim linijama u pogledu kojih je ostvaren provizorni dogovor tijekom trijaloga.

23.

Zajednički tekst iz članka 314. stavka 5. UFEU-a zajednički utvrđuju tajništva Europskog parlamenta i Vijeća uz pomoć Komisije. On se sastoji od pisma o prijenosu upućenog predsjednicima Europskog parlamenta i Vijeća koje šalju predsjedavatelji dvaju delegacija, a koje sadrži datum dogovora na Odboru za mirenje i priloge koji uključuju:

iznose za svaku pojedinu liniju za sve proračunske stavke i ukupne iznose po naslovima VFO-a;

pročišćeni dokument koji navodi iznose i konačni tekst svih linija koje su izmijenjene tijekom postupka mirenja;

popis linija koje nisu izmijenjene u odnosu na nacrt proračuna ili stajalište Vijeća o proračunu.

Odbor za mirenje također može odobriti zaključke i moguće zajedničke izjave u vezi s proračunom.

24.

Zajednički tekst prevodi se na sve službene jezike institucija Unije (od strane službi Europskog parlamenta) i podnosi se na odobrenje Europskom parlamentu i Vijeću u razdoblju od četrnaest dana od dana postizanja dogovora o zajedničkom tekstu u skladu s točkom 23.

Proračun je predmet pravno-jezične finalizacije nakon donošenja zajedničkog teksta, povezivanjem priloga zajedničkog teksta s proračunskim linijama koje nisu izmijenjene tijekom postupka mirenja.

25.

Institucija koja je domaćin sastanka (trijaloga ili mirenja) osigurava infrastrukturu za tumačenje s punim jezičnim uređenjem koje se primjenjuje na sastanke Odbora za mirenje i ad hoc jezičnim uređenjem za trijaloge.

Institucija koja je domaćin sastanka osigurava umnožavanje i distribuciju radnih dokumenata.

Službe triju institucija surađuju u kodiranju rezultata pregovora s ciljem dovršenja zajedničkog teksta.

Dio F.   Izmjene proračuna

Opća načela

26.

Imajući na umu da su izmjene proračuna često usredotočene na posebna i ponekad hitna pitanja, institucije su suglasne s načelima koja slijede u svrhu osiguranja odgovarajuće međuinstitucionalne suradnje s ciljem neometanog i brzog postupka odlučivanja za izmjene proračuna uz izbjegavanje, u najvećoj mogućoj mjeri, sazivanja sastanaka mirenja u vezi s izmjenama proračuna.

27.

Institucije u najvećoj mogućoj mjeri nastoje ograničiti broj izmjena proračuna.

Raspored

28.

Komisija unaprijed obavještava Europski parlament i Vijeće o mogućim datumima donošenja nacrta izmjena proračuna ne dovodeći u pitanje konačni datum donošenja.

29.

Svaki u skladu sa svojim unutarnjim poslovnikom, Europski parlament i Vijeće nastoje ispitati nacrt izmjene proračuna koji predlaže Komisija, što prije nakon što ga Komisija donese.

30.

Kako bi se postupak ubrzao, Europski parlament i Vijeće osiguravaju da su njihovi rasporedi rada u najvećoj mogućoj mjeri usklađeni kako bi se postupak mogao provesti na dosljedan i usklađen način. Stoga nastoje što prije uspostaviti indikativni raspored za različite faze koje vode do konačnog donošenja izmjene proračuna.

Europski parlament i Vijeće uzimaju u obzir relativnu hitnost izmjene proračuna i potrebu da se isti pravovremeno odobri kako bi stupio na snagu tijekom dotične financijske godine.

Suradnja tijekom čitanjâ

31.

Institucije tijekom cijelog postupka surađuju u dobroj vjeri omogućujući, što je više moguće, donošenje izmjena proračuna u ranoj fazi postupka.

Prema potrebi, i u slučaju mogućeg razilaženja, Europski parlament ili Vijeće prije bilo koji zauzme svoje konačno stajalište o izmjeni proračuna, ili Komisija u bilo kojem trenutku, mogu predložiti sazivanje posebnog trijaloga u svrhu rasprave o razilaženjima i pokušaja postizanja kompromisa.

32.

Svi nacrti izmjena proračuna koje predlaže Komisija, a koji još nisu konačno odobreni, sustavno se uvrštavaju na dnevni red trijaloga planiranih za godišnji proračunski postupak. Komisija predlaže nacrte izmjena proračuna, a Europski parlament i Vijeće, koliko god je moguće, izvješćuju o svojim stajalištima prije trijaloga.

33.

Ako se tijekom trijaloga postigne kompromis, Europski parlament i Vijeće obvezuju se uzeti u obzir rezultate trijaloga prilikom rasprave o izmjeni proračuna u skladu s UFEU-om i svojim poslovnicima.

Suradnja nakon čitanjâ

34.

Ako Europski parlament odobri stajalište Vijeća bez izmjena, donosi se izmjena proračuna u skladu s UFEU-om.

35.

Ako Europski parlament donese izmjene većinom svojih članova, primjenjuje se članak 314. stavak 4. točka (c) UFEU-a. Međutim, prije nego što se sastane Odbor za mirenje, saziva se trijalog:

ako se tijekom trijaloga postigne dogovor te podložno dogovoru Europskog parlamenta i Vijeća o rezultatima trijaloga, mirenje se zaključuje putem razmjene pisama bez sastanka Odbora za mirenje.

ako se tijekom trijaloga ne postigne dogovor, Odbor za mirenje sastaje se i organizira rad u skladu s okolnostima, s ciljem što većeg napretka u postupku odlučivanja prije kraja roka od dvadeset i jednog dana koji je naveden u članku 314. stavku 5. UFEU-a. Odbor za mirenje može zaključiti svoju aktivnost putem razmjene pisama.

Dio G.   „Reste à liquider” (RAL)

36.

S obzirom na potrebu urednog povećanja ukupnih odobrenih sredstava za plaćanje u odnosu na odobrena sredstva za preuzimanje obveza s ciljem izbjegavanja abnormalnih pomaka RAL-a iz jedne godine u drugu, Europski parlament, Vijeće i Komisija suglasni su da će pozorno pratiti razinu RAL-a kako bi se umanjio rizik od ugrožavanja provedbe programa Unije zbog nedostatka odobrenih sredstava za plaćanje na kraju VFO-a.

Kako bi se osigurala upravljiva razina i profil za plaćanja u svim naslovima, dosljedno se u svim naslovima primjenjuju pravila o prestanku obveza, posebice pravila o automatskom prestanku obveza.

Tijekom proračunskog postupka, tri se institucije redovito sastaju s ciljem zajedničkog ocjenjivanja postojećeg stanja i izgleda za provedbu proračuna u tekućoj i narednim godinama. Ta je suradnja u obliku namjenskih međuinstitucionalnih sastanaka na odgovarajućoj razini, prije kojih Komisija osigurava detaljne informacije o postojećem stanju, razvrstane prema fondu i državi članici, u vezi s provedbom plaćanja, primljenim zahtjevima za povrat i revidiranim predviđanjima. Posebice kako bi se osiguralo da Unija može ispuniti sve svoje financijske obveze koje proizlaze iz postojećih i budućih obveza u razdoblju od 2014. do 2020. u skladu s člankom 323. UFEU-a, Europski parlament i Vijeće analiziraju i raspravljaju o procjenama Komisije u vezi s potrebnom razinom odobrenih sredstava za plaćanje.


(1)  Uredba (EEZ, Euratom) br. 1182/71 Vijeća od 3. lipnja 1971. o utvrđivanju pravila koja se primjenjuju na razdoblja, datume i rokove (SL L 124, 8.6.1971., str. 1.).

(2)  Različiti koraci uključuju: proračun tekuće financijske godine (uključujući donesene izmjene proračuna); početni nacrt proračuna; stajalište Vijeća o nacrtu proračuna; izmjene Europskog parlamenta u odnosu na stajalište Vijeća i pisma izmjena koje predlaže Komisija (ako ih još nisu u potpunosti odobrile sve institucije).

(3)  Proračunska linija koja se smatra tehnički zatvorenom jest linija oko koje ne postoji neslaganje između Europskog parlamenta i Vijeća i za koju nije predloženo pismo izmjene.


Top