16.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 451/91

Izvjestitelj:

MICHAEL SMYTH

Suizvjestitelj:

VINCENT FARRUGIA

1.1

EGSO daje široku podršku Komunikaciji Komisije koja se temelji na Zelenoj knjizi o dugoročnom financiranju europskog gospodarstva (1). Ona predstavlja pozitivan razvoj rasprave o politici koja se usredotočuje na pronalazak najboljeg načina za zadovoljavanje europskih potreba za dugoročnim ulaganjem.

1.2

EGSO uviđa da Komisija mora djelovati unutar svojih područja nadležnosti, a istovremeno i poticati odgovarajuće institucijske i političke promjene na globalnoj razini i razini država članica. Ovo je posebno važno u kontekstu nacionalnih i međunarodnih regulatornih sustava koji utječu na dugoročne perspektive odluka o ulaganjima. Naprimjer, u brojnim državama članicama prisutna je pristranost fiskalnih sustava u korist financiranja zaduživanja poduzeća, što potiče poduzeća da više koriste zaduživanje nego kapital kao izvor financiranja. Da bi se postiglo raznolikije i stabilnije dugoročno financiranje poduzeća, potrebno je poticati države članice da promiču veću upotrebu kapitalnih ulaganja. Komisija bi trebala i dalje ustrajati na tome.

1.3

Većina prijedloga Komisije koji se navode u Komunikaciji su utemeljeni i sukladni s promicanjem dugoročnih perspektiva za ulaganja, no bit će potrebno neko vrijeme da bi se oni proveli. Sada su potrebni novi instrumenti za dugoročna ulaganja (poput projektnih obveznica EU 2020.) i EGSO traži od Komisije da brzo krene s provedbom.

1.4

U kontekstu promicanja većeg dugoročnog financiranja gospodarstva nužno je dovršiti bankovnu uniju. Monetarna politika treba biti prilagodljiva dugoročnim ulaganjima u smislu odgovarajućih kamatnih stopa za ulagače i štediše. EGSO pozdravlja predanost Komisije da istraži fragmentirane prekogranične tokove štednje i procijeni izvedivost razvijanja štednog proizvoda na razini EU-a.

1.5

EGSO vjeruje da se sada pruža jedinstvena prilika za oblikovanje, razvijanje i provedbu okvira EU-a za dugoročna ulaganja koji se temelji na stabilnom analitičkom radu, između ostalog, Komisije, Međunarodnog instituta za financije i međunarodne skupine stručnjaka pod nazivom Group of Thirty. Prepreke održivog dugoročnog financiranja dobro su poznate i mora ih se prevladati. Te prepreke svode se na pet glavnih izazova:

2.1

Komunikacija predstavlja promišljeni odgovor Komisije na uspješno savjetovanje koje je potaknula Zelena knjiga o dugoročnom financiranju europskog gospodarstva (2) objavljena u ožujku 2013. godine. U njoj se iznosi niz prijedloga i djelovanja čiji je cilj prevladati prepreke koje stoje na putu većeg korištenja privatnih i javnih izvora dugoročnog financiranja. Komisija smatra da se, iako banke i dalje imaju važnu ulogu u pružanju dugoročnog financiranja, mora potaknuti da se u takvu vrstu financiranja uključe i alternativni izvori financiranja iz nebankarskog sektora kao što su, na primjer, javni izvori financiranja, institucijski ulagači (osiguravajuća društva i mirovinski fondovi), tradicionalni ili alternativni investicijski fondovi te držani novčani fondovi itd.

2.2

Mjere predložene u Komunikaciji usmjerene su na:

Komisija je također objavila prijedlog revizije Direktive o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (IORP) (3) kako bi podržala daljnji razvoj strukovnog mirovinskog osiguranja kao važne kategorije dugoročnog institucijskog ulaganja u EU-u, kao i Komunikaciju o skupnom financiranju (4), rastućem izvoru financiranja za mala i srednja poduzeća.

3.1.1

Postoji neizbježna napetost između potrebe da se, s jedne strane, bankama uvedu stroži zahtjevi za kapital i likvidnost kako bi banke povećale svoju otpornost i, s druge strane, težnje da se bankama ne uvedu pretjerana ograničenja koja bi ih mogla odvratiti od pružanja dugoročnog financiranja realnom gospodarstvu. Postizanje pravog omjera između ovih dvaju važnih ciljeva javne politike neće biti jednostavno. Komisija će razmotriti prikladnost uredbe o kapitalnim zahtjevima u odnosu na dugoročno financiranje i provesti reviziju toga u kojoj mjeri prijedlozi o omjeru pokrića likvidnosti i omjeru neto stabilnih izvora financiranja mogu kočiti dugoročno financiranje koje pruža bankarski sektor.

3.1.2

Komisija smatra da će nakon dovršetka reformi bankarskog sustava i bankovne unije doći do obnove povjerenja u financijski sektor te da će se uvelike smanjiti financijska fragmentacija. Posebice bi nedavni paket prijedloga o strukturnoj reformi banaka na način da se osnovne financijske aktivnosti realnog gospodarstva odvoje od rizičnih aktivnosti trgovanja trebao bankama omogućiti da ponovno preuzmu svoju tradicionalnu ulogu (5). EGSO u svom mišljenju o paketu za restrukturiranje podržava prijedloge Komisije.

3.1.3

Možda se najzanimljiviji dijelovi komunikacije tiču pravila osiguravajućih društava i mirovinskih fondova u pogledu dugoročnog financiranja. Početkom 2016. na snagu stupa izmijenjena direktiva Solventnost II. što bi osiguravajućim društvima trebalo omogućiti da ulažu u bilo koju vrstu imovine koja podliježe načelu razboritosti. To može doprinijeti razvoju održivih tržišta sekuritiziranih instrumenata. Što se tiče mirovinskih fondova, postoje prijedlozi da se u suradnji s Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) donese okvir koji će dovesti do stvaranja jedinstvenog tržišta osobnih mirovina, a time i mogućeg mobiliziranja dugoročne štednje.

3.1.4

U pogledu mobilizacije veće količine privatnih sredstava za dugoročna ulaganja, EGSO preporuča da Komisija izradi studiju izvedivosti o korištenju državnih fondova zajedno s glavnim dugoročnim izvorima kao što su to mirovinski fondovi i velika osiguravajuća društva.

3.1.5

EGSO, kao odgovor na Zelenu knjigu (6), preporučuje Komisiji da razmotri uvođenje štednog računa na razini EU-a kako bi se iskoristila dugoročna štednja. Komisija će sada provesti studiju o preprekama za stvaranje takvog EU-ovog prekograničnog štednog instrumenta.

3.2.1

Kada je riječ o učinkovitijem korištenju javnih izvora financiranja za dugoročna ulaganja, Komisija se obvezuje na mjere koje bi trebale potaknuti snažniju suradnju između državnih i regionalnih banaka za promicanje gospodarstva, EIB-a/EIF-a i drugih multilateralnih banaka za razvoj, kao što je EBRD. Dobar primjer toga je nedavno osnivanje Irske strateške bankarske korporacije (Strategic Banking Corporation of Ireland) koja je zajednički pothvat irske vlade, EIB-a i banke KfW (7) i koja će na raspolaganju imati 800 milijuna eura za kreditiranje irskih malih i srednjih poduzeća. Sličan prijedlog postoji i za pitanje bolje koordinacije i suradnje između državnih agencija za kreditiranje izvoza. Potrebno je pozdraviti ove prijedloge.

3.3.1

Mnogi prijedlozi Komisije tiču se pitanja nerazvijenih tržišta kapitala u Europi. U Komunikaciji se ističe da, iako je tržište obveznica poduzeća posljednjih godina zabilježilo rast, ono je i dalje (uz europska tržišta kapitalom) fragmentirano i nije privlačno malim i srednjim poduzećima te srednje kapitaliziranim društvima kao izvor dugoročnog financiranja. Kao odgovor na ovu fragmentaciju postoji obveza o provođenju studije o tome hoće li dodatne mjere, osim Direktive MiFID 2 (8), biti potrebne za uspostavljanje snažnog i likvidnog sekundarnog tržišta obveznicama poduzeća. Također postoji obveza da se istraži mogu li se subjekti za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (9) proširiti tako da obuhvate vrijednosne papire koji se nalaze na rastućim tržištima malih i srednjih poduzeća.

3.3.2

Pojam sekuritizacije se od početka financijske krize povezuje s drugorazrednim hipotekama u SAD-u, kolateraliziranim dužničkim obvezama i kreditnim izvedenicama na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza koji su zbog njih nastali. Do katastrofalnog neuspjeha tržišta izvedenicama nije došlo zbog sekuritizacije same imovine, već zbog neodgovarajuće regulacije, nedovoljnog razumijevanja i pohlepe kupaca i prodavatelja. Korištenje sekuritizacije se sada čvrsto nalazi na dnevnom redu kreatora politika. Zahtjevi za zadržavanjem rizika uspostavljeni su diljem EU-a 2011. g. te su postrožene obveze objavljivanja kako bi se ulagačima omogućilo da bolje razumiju financijske instrumente u koje ulažu. Komisija smatra da sada ima mjesta za uspostavljanje održivih sekuritizacijskih tržišta uz odgovarajuću bonitetnu podjelu različitih vrijednosnih papira osiguranih imovinom koji će biti predmet trgovanja. Iako EGSO podržava postupno korištenje sekuritizacije, u načelu poziva na oprez kako bi se osiguralo da se ona primjenjuje na dobro regulirani način.

3.3.3

Komisija se obvezuje na suradnju s Bazelskim odborom i Međunarodnom organizacijom komisija za vrijednosne papire (IOSCO) u cilju izrade i provedbe globalnih standarda o zadržavanju rizika, transparentnosti i dosljednosti na sekuritiziranim tržištima. Također postoji obveza za reviziju postupanja s pokrivenim obveznicama u Direktivi o kapitalnim zahtjevima (CRR) do kraja godine, što je potrebno za uspostavu integriranog tržišta pokrivenim obveznicama. S druge strane, ova bi revizija trebala ubrzati studiju o EU-ovom okviru za pokrivene obveznica.

3.3.4

U Komunikaciji se razmatra pitanje privatnih plasmana te se, budući da se smatra kako privatni plasmani mogu ponuditi realističnu alternativu kreditiranju banaka i javnom izdavanju obveznica poduzeća, obvezuje na provođenje analize dobrih praksi na tržištima privatnih plasmana u Europi i drugdje, kao i na izradu prijedloga za veću uporabu takvih plasmana u EU-u.

3.4.1

Komunikacije također spominje i osjetljivo pitanje boljeg pristupa dugoročnom financiranju za mala i srednja poduzeća. Ova je tema bila dio Akcijskog plana o financiranju malih i srednjih poduzeća objavljenog 2011. godine, a od tada je napredak bio ograničen. Nedostatak prikladnih, usporedivih, pouzdanih i lako dostupnih kreditnih informacija o malim i srednjim poduzećima smatra se glavnom preprekom boljem pristupu tržištima kapitala. Fragmentirani državni izvori takvim informacijama jedan su od uzroka ovih nedostataka.

3.4.2

U nedavnoj utjecajnoj studiji (10) Međunarodnog instituta za financije (IIF) navodi se da su ove informacijske asimetrije velika prepreka za kratkoročno i dugoročno financiranje malih i srednjih poduzeća. IIF predlaže nekoliko mjera za prevladavanje ovih prepreka. One uključuju veće korištenje digitalnih repozitorija sa standardnim podnescima za poslovne registre, statističke urede, kreditne procjene banaka i ostale zajmodavce. Državne repozitorije podataka o kreditnom riziku treba objediniti s Europskim skladištem podataka, što će s vremenom dovesti do stvaranja središnjeg europskog kreditnog registra. IIF poziva na uspostavljanje općih europskih normi za prikupljanje informacija i izvješćivanje da bi se omogućile analize među poduzećima i državama. Još i bolje, najnoviji podaci o financijskom uspjehu malih i srednjih poduzeća trebali bi omogućiti da zajmodavci provode bolju procjenu rizika i prikladnije odrede cijenu rizika. Prijedlozi IIF-a mnogo su dalekosežniji od prijedloga Komisije te EGSO poziva Komisiju da se hitno posveti ovim državnim pitanjima u vezi s informacijama i povjerljivosti.

3.4.3

EGSO smatra da bi bilo korisno kad bi regionalne agencije za razvoj sudjelovale u procjeni rizičnosti MSP-ova. U većini regija EU-a nalazimo regionalne agencije za razvoj, a neke od njih već MSP-ovima pružaju usluge financiranja dioničkim kapitalom i financiranja zaduživanjem. Regionalne agencije za razvoj često znaju više o MSP-ovima i njihovim vlasnicima-upraviteljima i upravi od banaka te EGSO preporuča da Komisija istraži njihovu moguću ulogu kao procjenitelja lokalnog rizika.

3.4.4

Komisija je predana nastavku dijaloga između banaka i malih i srednjih poduzeća u cilju poboljšanja financijske pismenosti malih i srednjih poduzeća, osobito s obzirom na povratne informacije banaka o zahtjevima za zajam. Studija IIF-a ide i korak dalje te preporučuje edukaciju malih i srednjih poduzeća o dostupnim alternativnim mogućnostima financiranja i koristima sudjelovanja u alternativnim programima financiranja. EGSO podržava ovaj stav.

3.5.1

Kada je riječ o ulaganjima u infrastrukturu, Komisija je odredila da nedovoljna dosljednost između dostupnih podataka o uspješnosti infrastrukturnih kredita diljem Europe sprječava snažnije sudjelovanje privatnog sektora u ulaganjima u infrastrukturu. Poslovna osjetljivost i povjerljivost podataka banaka i vlasničkih ulagača često su sprječavali veću distribuciju relevantnih podataka. Komisija se obvezuje na procjenu potencijala jedinstvenog portala kako bi se na dobrovoljnoj osnovi objavili postojeći podaci o planovima ulaganja u infrastrukturu i projektima općinskih, regionalnih i državnih vlasti. Sličan pristup portala predlaže se i za objavljivanje i standardizaciju sveobuhvatnih kreditnih statistika o infrastrukturnim kreditima. EGSO podržava ovo djelovanje.

3.6.1

Osim posebnog djelovanja o kojem se raspravlja gore, Komisija također razmatra širi okvir za održivo financiranje u pogledu korporativnog upravljanja, računovodstvenih standarda, oporezivanja i pravnog okruženja. Komisija će razmotriti prijedlog revizije Direktive o pravima dioničara kako bi se bolje uskladili dugoročni interesi institucionalnih ulagača, upravitelja imovinom i poduzeća. EGSO podržava ovu reviziju Direktive o pravima dioničara kako bi se potaknulo njihovo dugoročno sudjelovanje.

3.6.2

Doći će i do procjene programa vlasničkog udjela zaposlenika i financijskog sudjelovanja zaposlenika u pogledu određivanja prepreka za prekograničnu provedbu takvih programa i planiranje djelovanja za prevladavanje tih prepreka. Također postoji obveza da se razmotri je li upotreba poštene vrijednosti u revidiranom MSFI-ju 9. odgovarajuća u odnosu na poslovne modele dugoročnog ulaganja. Uz to će Komisija kasnije ove godine pokrenuti postupak savjetovanja kako bi se razmotrio pojednostavljeni računovodstveni standard za financijska izvješća uvrštenih malih i srednjih poduzeća i korisnost samostalnog računovodstvenog standarda za mala i srednja poduzeća koja nisu uvrštena.

3.6.3

U Komunikaciji se priznaje da u većini država članica Europske unije postoje fiskalne olakšice za financiranje zaduživanja tvrtki. Posljedica toga je da se tvrtke potiče na preuzimanje više duga umjesto na korištenje vlasničkog kapitala. Komisija nije nadležna za ovo područje, a Komunikacija je samo obvezuje da putem posebnih preporuka za svaku zemlju u okviru europskog semestra potiče vlasnička ulaganja. Konačno, Komisija će provesti reviziju nedavnih preporuka o pravovremenom restrukturiranju održivih poduzeća i načelu „druge prilike” za poduzetnike u stečaju, kao i prava koje se primjenjuju na aspekte u pogledu trećih strana pri ustupanju potraživanja. U ovim je prijedlozima teško pronaći nedostatke.