(1)

Zbog velike i sve intenzivnije potražnje za pomorskim prostorom za različite potrebe, na primjer za pogone za energiju iz obnovljivih izvora, pomorstvo i ribarske aktivnosti, očuvanje ekosustava i turizam te objekte za akvakulturu, kao i zbog mnogih pritisaka na obalne resurse, potreban je integriran pristup planiranju i upravljanju.

(1)

Zbog velike i sve intenzivnije potražnje za pomorskim prostorom za različite potrebe, na primjer za pogone za energiju iz obnovljivih izvora, istraživanje i iskorištavanje nafte i plina , pomorstvo i ribarske aktivnosti, očuvanje ekosustava i biološke raznolikosti, eksploataciju sirovina, turizam te objekte za akvakulturu, kao i zbog mnogih pritisaka na obalne resurse potreban je integriran pristup planiranju i upravljanju.

(2)

Takav pristup upravljanju oceanima razvijen je u integriranoj pomorskoj politici Europske unije, uključujući, kao ekološki temelj, Direktivu 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice na području politike morskog okoliša. Cilj integrirane pomorske politike je potpora održivom razvoju mora i oceana i razvoj usklađenog, koherentnog i transparentnog donošenja oduka u vezi s resornim politikama Unije koje utječu na oceane, mora, otoke, obalne i najudaljenije regije te pomorske sektore, između ostalog i strategijama za morske bazene ili makroregionalnim strategijama.

(2)

Takav pristup upravljanju oceanima i pomorskom upravljanju razvijen je u integriranoj pomorskoj politici Europske unije, uključujući, kao temelj za politiku u vezi s okolišem, Direktivu 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša. Cilj integrirane pomorske politike je potpora održivom razvoju mora i oceana i razvoj usklađenog, koherentnog i transparentnog donošenja oduka u vezi s resornim politikama Unije koje utječu na oceane, mora, otoke, obalne i najudaljenije regije te pomorske sektore, između ostalog i strategijama za morske bazene ili makroregionalnim strategijama.

(3)

U integriranoj se pomorskoj politici pomorsko prostorno planiranje i integrirano upravljanje obalnim područjem smatraju međuresornim instrumentima politike koji javnim vlastima i zainteresiranim stranama omogućuju usklađen i integriran pristup. Pristup zasnovan na ekosustavima doprinijet će promicanju održivog razvoja pomorskih i priobalnih ekonomija i održivoj uporabi morskih i obalnih resursa.

(3)

U integriranoj se pomorskoj politici pomorsko prostorno planiranje i integrirano upravljanje obalnim područjem smatraju međuresornim instrumentima politike koji javnim vlastima i zainteresiranim stranama omogućuju usklađen, integriran i prekogranični pristup. Pristup zasnovan na ekosustavima doprinijet će promicanju održivog razvoja pomorskih i priobalnih ekonomija i održivoj uporabi morskih i obalnih resursa.

(5)

U svojoj nedavno objavljenoj Komunikaciji o plavom rastu, mogućnostima za morski i pomorski održivi rast, Komisija je navela niz postojećih inicijativa EU-a čiji je cilj provedba strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast. U Komunikaciji se također navodi niz sektorskih aktivnosti na koje bi se inicijative za plavi rast trebale usredotočiti u budućnosti i koje bi trebalo na odgovarajući način poduprijeti pomorskim prostornim planovima i strategijama integriranog upravljanja obalnim područjem.

(5)

U svojoj nedavno objavljenoj Komunikaciji o plavom rastu, mogućnostima za morski i pomorski održivi rast, Komisija je navela niz postojećih inicijativa EU-a čiji je cilj provedba strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast. U Komunikaciji se također navodi niz sektorskih aktivnosti na koje bi se inicijative za plavi rast trebale usredotočiti u budućnosti i koje bi trebalo na odgovarajući način poduprijeti pomorskim prostornim planovima i strategijama integriranog upravljanja obalnim područjem. Jasna podrška država članica tim utvrđenim strateškim područjima osigurat će pravnu sigurnost i predvidivost za javna i privatna ulaganja, što će imati učinak financijske poluge na sve sektorske politike povezane s pomorskim i obalnim prostorom.

(7)

U preambuli Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS) navedeno je da su pitanja morskog prostora međusobno usko povezana i da ih treba razmatrati kao cjelinu. Planiranje morskog prostora logički je nastavak i strukturiranje upotrebe prava dodijeljenih UNCLOS-om te praktično sredstvo koje državama članicama pomaže u ispunjavanju obaveza.

(7)

U preambuli Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS) navedeno je da su pitanja morskog prostora međusobno usko povezana i da ih treba razmatrati kao cjelinu. Planiranje morskog prostora logički je nastavak i strukturiranje upotrebe prava dodijeljenih UNCLOS-om te praktično sredstvo koje državama članicama i nadležnim tijelima ispod nacionalne razine pomaže u ispunjavanju obaveza.

(10)

Kako bi se osigurala dosljednost i pravna jasnoća, zemljopisno područje primjene pomorskog prostornog planiranja i strategija integriranog upravljanja obalnim područjem trebalo bi definirati u skladu s postojećim pravnim instrumentima Unije i međunarodnim pomorskim pravom.

(10)

Kako bi se osigurala dosljednost i pravna jasnoća, zemljopisno područje primjene pomorskog prostornog planiranja i integrirano upravljanje obalnim područjem trebalo bi definirati u skladu s postojećim pravnim instrumentima Unije i međunarodnim pomorskim pravom, posebno Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS) .

(12)

Iako je primjereno da Unija utvrđuje propise o pomorskim prostornim planovima i strategijama integriranog upravljanja obalnim područjem, države članice i njihova nadležna tijela i dalje su, unutar svojih morskih voda i obalnih područja, odgovorna za sastavljanje i utvrđivanje sadržaja tih planova i strategija, uključujući raspodjelu pomorskog prostora za razne sektorske aktivnosti.

(12)

Iako je primjereno da Unija utvrđuje transparentan i usklađen okvir o pomorskim prostornim planovima i strategijama integriranog upravljanja obalnim područjem, države članice i njihova nadležna tijela i dalje su, unutar svojih morskih voda i obalnih područja, odgovorna za sastavljanje i utvrđivanje sadržaja tih planova i strategija, uključujući raspodjelu pomorskog prostora za razne sektorske aktivnosti i upotrebe u pomorstvu .

(13)

Kako bi se poštovala proporcionalnost i supsidijarnost i što više smanjilo dodatno administrativno opterećenje , prijenos i provedba ove Direktive trebali bi se u najvećoj mogućoj mjeri temeljiti na postojećim nacionalnim propisima i mehanizmima. Strategije integriranog upravljanja obalnim područjem trebale bi se temeljiti na načelima i elementima utvrđenim u Preporuci Vijeća 2002/413/EZ i Odluci Vijeća 2010/631/EU.

(13)

Kako bi se poštovala proporcionalnost i supsidijarnost i što više smanjilo dodatna administrativna opterećenja , prijenos i provedba ove Direktive trebali bi se u najvećoj mogućoj mjeri temeljiti na postojećim nacionalnim propisima i mehanizmima te propisima i mehanizmima Regionalne konvencije o moru . Strategije integriranog upravljanja obalnim područjem trebale bi se temeljiti na načelima i elementima utvrđenim u Preporuci Vijeća 2002/413/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2002. o provedbi ntegriranog upravljanja obalnim područjem u Europi  (18 bis) i Odluci Vijeća 2010/631/EU

(15)

U pomorskom prostornom planiranju i integriranom upravljanju obalnim područjem trebalo bi primjenjivati pristup utemeljen na ekosustavima iz članka 1. stavka 3. Direktive 2008/56/EZ kako bi se osiguralo da se ukupni pritisak svih djelatnosti zadrži na razinama koje su u skladu s postizanjem dobrog stanja okoliša i da se ne ugrozi sposobnost odgovora morskih ekosustava na promjene koje uzrokuje čovjek, a da se istodobno sadašnjim i budućim generacijama omogući održiva uporaba morskih dobara i usluga.

(15)

U pomorskom prostornom planiranju i integriranom upravljanju obalnim područjem trebalo bi primjenjivati pristup utemeljen na ekosustavima iz članka 1. stavka 3. Direktive 2008/56/EZ, uzimajući u obzir načelo supsidijarnosti te načelo predostrožnosti i preventivnog djelovanja, iz članka 191. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kako bi se osiguralo da se ukupni pritisak svih pomorskih i obalnih djelatnosti zadrži na razinama koje su u skladu s postizanjem dobrog stanja okoliša i s očuvanjem prirodnih resursa i da se ne ugrozi sposobnost odgovora morskih ekosustava na promjene koje uzrokuje čovjek, a da se istodobno sadašnjim i budućim generacijama omogući održiva uporaba morskih dobara i usluga.

(16)

Pomorsko prostorno planiranje i integrirano upravljanje obalnim područjem doprinijet će, između ostalog, ostvarivanju ciljeva Direktive 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (19), Uredbe Vijeća (EZ) br. 2371/2002 od 20. prosinca 2002. o očuvanju i održivom iskorištavanju ribolovnih resursa u okviru zajedničke ribarstvene politike (20), Odluke br. 884/2004/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke br. 1692/96/EZ o smjernicama Zajednice za razvoj transeuropske prometne mreže (21), Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike, Direktive 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša, Strategije EU-a o biološkoj raznolikosti do 2020. (22), Plana za Europu učinkovitih resursa (23), Strategije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama (24) te, po potrebi, regionalnih politika EU-a, uključujući morske bazene i makroregionalne strategije.

(16)

Pomorsko prostorno planiranje i integrirano upravljanje obalnim područjem doprinijet će, između ostalog, ostvarivanju ciljeva Direktive 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (19), Uredbe Vijeća (EZ) br. 2371/2002 od 20. prosinca 2002. o očuvanju i održivom iskorištavanju ribolovnih resursa u okviru zajedničke ribarstvene politike (20), Direktive 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenog 2009. o očuvanju divljih ptica  (20 bis) , Direktive Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore  (20 ter), Odluke br. 884/2004/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o izmjeni Odluke br. 1692/96/EZ o smjernicama Zajednice za razvoj transeuropske prometne mreže (21), Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike, Direktive 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša, Strategije EU-a o biološkoj raznolikosti do 2020. (22), Plana za Europu učinkovitih resursa (23), Strategije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama (24) i Komunikacije Komisije COM(2009)0008 pod nazivom Strateški ciljevi i preporuke za pomorsku prometnu politiku EU-a do 2018., te, po potrebi, regionalnih politika EU-a, uključujući morske bazene i makroregionalne strategije.

(17)

Morske i obalne aktivnosti često su vrlo povezane. To iziskuje koordinaciju ili integraciju pomorskih prostornih planova i integriranih strategija upravljanja obalnim područjem kako bi se zajamčila održiva uporaba morskog prostora i upravljanje obalnim područjima vodeći računa o društvenim, ekonomskim i ekološkim faktorima.

(17)

Morske i obalne aktivnosti često su vrlo povezane i međuovisne . To iziskuje koordinaciju, povezivanje ili integraciju pomorskih prostornih planova i integriranih strategija upravljanja obalnim područjem kako bi se zajamčila održiva uporaba morskog prostora i upravljanje obalnim područjima vodeći računa o društvenim, ekonomskim i ekološkim faktorima i ciljevima .

(18)

Kako bi se ostvarili ciljevi ove Direktive, pomorski prostorni planovi i integrirane strategije upravljanja obalnim područjima trebali bi se odnositi na cijeli ciklus, od identifikacije problema preko prikupljanja informacija, planiranja i donošenja odluka do provedbe i praćenja provedbe, te se temeljiti na najboljim raspoloživim znanstvenim spoznajama. Na najbolji mogući način treba iskoristiti mehanizme iz postojećeg ili budućeg zakonodavstva, uključujući i iz Odluke 2010/477/EU o kriterijima i metodološkim standardima za dobro stanje morskog okoliša ili inicijative Komisije pod nazivom Znanje o moru 2020 (25).

(18)

Kako bi se ostvarili ciljevi ove Direktive, pomorski prostorni planovi i integrirane strategije upravljanja obalnim područjem trebali bi se odnositi na cijeli ciklus, od identifikacije problema preko prikupljanja informacija, planiranja i donošenja odluka do provedbe, praćenja provedbe , revizije ili ažuriranja te se temeljiti na najboljim i najnovijim raspoloživim znanstvenim spoznajama. Na najbolji mogući način treba iskoristiti mehanizme iz postojećeg ili budućeg zakonodavstva, uključujući i iz Odluke 2010/477/EU o kriterijima i metodološkim standardima za dobro stanje morskog okoliša ili inicijative Komisije pod nazivom Znanje o moru 2020 (25).

(19)

Glavna svrha pomorskog prostornog planiranja je određivanje i upravljanje uporabom prostora i konfliktima u pomorskim područjima. Kako bi se postigao taj cilj , države članice barem moraju osigurati da se u procesu odnosno procesima planiranja napravi sveobuhvatna karta u kojoj će se utvrditi različite upotrebe pomorskog prostora vodeći računa o dugoročnim promjenama izazvanim klimatskim promjenama.

(19)

Glavne svrhe pomorskog prostornog planiranja su određivanje i upravljanje uporabom prostora i minimiziranje međusektorskih konflikata te jačanje održivog razvoja u pomorskom sektoru. Kako bi se postiglo te ciljeve , države članice barem moraju osigurati da se u procesu odnosno procesima planiranja napravi sveobuhvatna karta u kojoj će se utvrditi različite upotrebe pomorskog prostora vodeći računa o dugoročnim promjenama izazvanim klimatskim promjenama.

(20)

Države članice trebale bi se savjetovati i svoje planove i strategije uskladiti s nadležnim tijelima države članice ili treće zemlje u dotičnoj pomorskoj regiji ili podregiji ili obalnom području, u skladu s pravima i obvezama tih država članica i trećih zemalja prema europskom i međunarodnom pravu. Učinkovita prekogranična suradnja država članica i susjednih trećih zemalja iziskuje da se u svakoj državi članici odrede nadležna tijela. Stoga države članice moraju odrediti nadležno tijelo ili tijela odgovorna za suradnju s drugim državama članicama ili zemljama izvan EU-a. S obzirom na razlike među raznim pomorskim regijama ili podregijama i obalnim područjima, nije primjereno u ovoj Direktivi podrobno propisati načine tih mehanizama za suradnju.

(20)

Države članice trebale bi se savjetovati te u najvećoj mogućoj mjeri koordinirati svoje planove i strategije s nadležnim tijelima države članice ili zemlje izvan EU-a u kojoj se nalazi dotična pomorska regija ili podregija, u skladu s pravima i obvezama tih država članica i zemalja izvan EU-a prema europskom i međunarodnom pravu. Učinkovita prekogranična suradnja država članica i susjednih trećih zemalja iziskuje da se u svakoj državi članici odrede nadležna tijela. Stoga države članice moraju odrediti nadležna tijela odgovorna za suradnju s drugim državama članicama ili zemljama izvan EU-a. S obzirom na razlike među raznim pomorskim regijama ili podregijama i obalnim područjima, nije primjereno u ovoj Direktivi podrobno propisati načine tih mehanizama za suradnju.

(21.a)

Kako bi se obalna područja prilagodila klimatskim promjenama, zaustavila erozija ili prekomjerno povećanje obale, prodor mora, pogoršanje stanja okoliša i gubitak biološke raznolikosti obalnih ekosustava, od iznimnog je značaja primjereno, održivo i ekološki prihvatljivo upravljanje obalnim sedimentima da bi se uravnotežila kritična područja i područja koja su najviše izložena riziku. Nanosi podmorskih sedimenata u epikontinentalnom pojasu mogu se upotrijebiti u slučaju da nedostaju sedimenti u obalnim sustavima.

(22)

Upravljanje pomorskim i obalnim područjima je složeno te uključuje razne razine vlasti, gospodarskih subjekata i drugih dionika. Kako bi se učinkovito zajamčio održivi razvoj ključno je da se dionici, vlasti i javnost savjetuju u odgovarajućoj fazi pripreme pomorskih prostornih planova i integriranih strategija upravljanja obalnim područjem iz ove Direktive, u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a. Dobar primjer za odredbe o javnoj raspravi je članak 2. stavak 2. Direktive 2003/35/EZ.

(22)

Upravljanje pomorskim i obalnim područjima je složeno te uključuje razne razine vlasti, gospodarskih subjekata i drugih dionika. Kako bi se učinkovito zajamčio održiv razvoj ključno je da se dionici, vlasti i javnost savjetuju u odgovarajućoj fazi pripreme pomorskih prostornih planova i integriranih strategija upravljanja obalnim područjem iz ove Direktive, u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a.

(25)

Kako bi se osiguralo da se donošenje pomorskih prostornih planova i strategija integriranog upravljanja obalnim područjem temelji na pouzdanim podacima i kako bi se izbjeglo dodatno administrativno opterećenje, od ključne je važnosti da države članice prikupe najdostupnije podatke i informacije uporabom postojećih instrumenata i alata za prikupljanje podataka, poput onih razvijenih u kontekstu inicijative Znanje o moru 2020.

(25)

Kako bi se osiguralo da se donošenje pomorskih prostornih planova i strategija integriranog upravljanja obalnim područjem temelji na pouzdanim podacima i kako bi se izbjeglo bilo kakvo dodatno administrativno opterećenje, od ključne je važnosti da države članice prikupe i koriste najdostupnije podatke i informacije poticanjem odgovarajućih dionika na razmjenu svojih podataka i informacija te uporabom postojećih instrumenata i alata za prikupljanje podataka, poput onih razvijenih u kontekstu inicijative Znanje o moru 2020.

(25.a)

Radi podrške sveobuhvatnoj i usklađenoj primjeni ove Direktive na području Unije, među postojećim financijskim instrumentima treba utvrditi izvore potpore demonstracijskim programima i razmjeni dobrih praksi te pozitivnih postupaka za strategije i nacrte upravljanja obalnim područjem i pomorskim prostorom.

(28)

Pravovremeni prijenos odredbi ove Direktive od ključne je važnosti zbog toga što je Europska unija donijela niz inicijativa za politike koje treba provesti do 2020. i kojima se ovom Direktivom želi dati potpora. Zbog toga bi trebalo usvojiti najkraći mogući rok za prijenos ove Direktive.

(28)

Pravovremeni prijenos odredbi ove Direktive od ključne je važnosti zbog toga što je Europska unija donijela niz inicijativa za politike koje treba provesti do 2020. i kojima se ovom Direktivom želi dati potpora i dopuna . Zbog toga bi trebalo usvojiti najkraći mogući rok za prijenos ove Direktive.

1.

„obalno područje” znači geomorfološko područje na obje strane morske obale s vanjskom granicom teritorijalnih voda država članica kao granicom na moru i granicom koju države članice odrede u svojim integriranim strategijama upravljanja obalnim područjem kao granicom na kopnu ;

1.

„obalno područje” znači morsku obalu i geomorfološko područje na obje strane morske obale, kako su ga u svojim relevantnim zakonima definirale države članice , s granicom na moru koja ne prelazi njihove teritorijalne vode .

2.

„integrirana pomorska politika” znači politika Unije čiji je cilj jačanje koordiniranog i usklađenog donošenja odluka kako bi se, pomoću usklađenih politika povezanih s pomorstvom i odgovarajuće međunarodne suradnje, što više povećali održivi razvoj, ekonomski rast i socijalna kohezija država članica, posebno obalnih, otočnih i najudaljenijih regija Unije, te pomorski sektori;

2.

„integrirana pomorska politika” znači politika Unije uspostavljena radi jačanja koordiniranog i usklađenog međusektorskog i prekograničnog pomorskog upravljanja kako bi se, pomoću usklađenih politika povezanih s pomorstvom i odgovarajuće međunarodne suradnje, što više povećali održivi razvoj, ekonomski rast i socijalna kohezija država članica, posebno obalnih, otočnih i najudaljenijih regija Unije, te pomorski sektori;

2a.

2b.

3.

„Morska regija ili podregija ” znači morske regije i podregije iz članka 4. Direktive 2008/56/EZ.

3.

„Morska regija” znači morske regije iz članka 4. Direktive 2008/56/EZ.

4.

„morske vode” znači vode, morsko dno i podtlo definirani u članku 3. stavku 1. Direktive 2008/56/EZ ;

4.

„morske vode” znači vode, morsko dno i podtlo koji se nalaze unutar polazne crte od koje se mjeri širina teritorijalnog mora pa sve do krajnje točke područja pod nadležnošću države članice u skladu s UNCLOS-om, s iznimkom voda koje graniče sa zemljama i teritorijima navedenim u Prilogu II. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i francuskim prekooceanskim departmanima i teritorijima ;

7.

„dobro stanje okoliša” znači stanje okoliša iz članka 3. stavka 5. Direktive 2008/56/EZ.

7.

„dobro stanje okoliša” znači stanje okoliša iz članka 3. stavka 5. Direktive 2008/56/EZ i Odluke Komisije 2010/477/EU .

(a)

osiguravanju opskrbe Unije energijom potičući razvoj morskih izvora energije, razvoj novih i obnovljivih izvora energije te međupovezanost energetskih mreža i energetske učinkovitosti;

(a)

osiguravanju opskrbe Unije energijom potičući razvoj morskih izvora energije, razvoj novih i obnovljivih izvora energije te međupovezanost energetskih mreža i energetske učinkovitosti;

(b)

promicanju razvoja pomorskog prometa i osiguravanju učinkovitih i isplativih pomorskih ruta širom Europe, uključujući dostupnost luka i sigurnost prometa;

(b)

promicanju razvoja pomorskog prometa širom Europe, uključujući dostupnost luka, sigurnost prometa, multimodalne veze i održivost ;

(c)

jačanju održivog razvoja i rasta sektora ribarstva i akvakulture, uključujući zaposlenost u ribarstvu i s njim povezanim sektorima;

(c)

jačanju održivog razvoja sektora ribarstva i održivog rasta sektora akvakulture, uključujući zaposlenost u ribarstvu i s njim povezanim sektorima;

(d)

osiguravanju očuvanja, zaštite i poboljšavanja okoliša i oprezne i racionalne upotrebe prirodnih resursa, posebno u svrhu postizanja dobrog stanja okoliša, zaustavljanja gubitka biološke raznolikosti i degradacije usluga ekosustava, te smanjenju rizika od morskog zagađenja;

(d)

osiguravanju očuvanja, zaštite i poboljšanja okoliša kroz reprezentativnu i skladnu mrežu zaštićenih područja te oprezne, predostrožne i racionalne upotrebe prirodnih resursa, posebno u svrhu postizanja dobrog stanja okoliša, zaustavljanja gubitka biološke raznolikosti i degradacije usluga ekosustava, te smanjenju i sprečavanju rizika od zagađenja morskih i obalnih područja ;

(e)

osiguravanju obalnih i morskih područja otpornih na klimatske promjene .

(e)

osiguravanju da su obalna i morska područja otpornija na utjecaje klimatskih promjena kako bi se zaštitila osjetljiva obalna područja .

(a)

promicanja održive eksploatacije sirovina;

(b)

promicanja održivog turizma;

(c)

osiguranja očuvanja i zaštite kulturne baštine;

(d)

jamčenja rekreativnog i drugih načina korištenja za javnost;

(e)

očuvanja tradicionalnih gospodarskih i društvenih značajki pomorskog gospodarstva.

(b)

osigurati učinkovitu prekograničnu suradnju među državama članicama i među nacionalnim tijelima i dionicima relevantnih sektorskih politika;

(b)

osigurati učinkovitu suradnju dionika relevantnih sektorskih politika u skladu s člankom 9. ;

(ba)

osigurati učinkovitu prekograničnu suradnju među državama članicama u skladu s člankom 12.;

(c)

identificirati prekogranične učinke pomorskih prostornih planova i strategija integriranog upravljanja obalnim područjem na morske vode i obalna područja pod suverenošću ili jurisdikcijom trećih zemalja u istoj morskoj regiji ili podregiji i povezanim obalnim područjima i postupati s njima u suradnji s nadležnim vlastima tih zemalja u skladu s člancima 12. i 13.;

(c)

identificirati prekogranične učinke pomorskih prostornih planova i strategija integriranog upravljanja obalnim područjem na morske vode i obalna područja pod suverenošću ili jurisdikcijom trećih zemalja u istoj morskoj regiji ili podregiji i povezanim obalnim područjima i postupati s njima u suradnji s nadležnim vlastima tih zemalja u skladu s člankom 13.;

(ca)

s jedne strane temelji se na najboljim dostupnim podacima, a s druge strane jamči odgovarajuću fleksibilnost za uzimanje budućeg razvoja u obzir;

(a)

objekte za dobivanje energije i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora;

(a)

objekte za dobivanje energije i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora te prijenos energije do kopna ;

(b)

lokacije i infrastrukturu za dobivanje nafte i plina;

(b)

lokacije i infrastrukturu za istraživanje i dobivanje nafte, plina i drugih sirovina ;

(c)

pomorske prometne putove;

(c)

pomorske prometne putove;

(d)

podmorske kabele i naftovode;

(d)

podmorske kabele i naftovode;

(e)

ribolovna područja;

(e)

postojeća i potencijalna ribolovna područja;

(f)

lokalitete za uzgoj riba;

(f)

područja za uzgoj riba;

(g)

lokalitete za očuvanje prirode.

(g)

lokalitete za očuvanje i zaštitu prirode i vrsta, područja iz mreže Natura 2000, druge osjetljive morske ekosustave i okolna područja, u skladu sa zakonodavstvom Unije i nacionalnim zakonodavstvom;

(h)

morski i obalni turizam;

(i)

područja zaštićene kulturne baštine;

(j)

područja vojnih vježbi.

(a)

upotrebu posebnih prirodnih resursa uključujući opremu za dobivanje energije i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora;

(aa)

već utvrđene prakse i strategije u skladu s Preporukom 2002/413/EZ;

(ab)

postojeće formalne i neformalne prakse, mreže i mehanizmi prekogranične suradnje;

(ac)

odgovarajuće aktivnosti, postrojenja, prostori i infrastruktura;

(b)

razvoj infrastrukture, energetska postrojenja, promet, luke, pomorske radove i druge instalacije uključujući zelenu infrastrukturu;

(c)

poljoprivredu i industriju;

(d)

ribarstvo i akvakulturu;

(e)

očuvanje, obnovu i upravljanje obalnim ekosustavima, uslugama ekosustava te prirodom, obalnim pejzažom i otocima,

(e)

zaštitu, očuvanje, obnovu i upravljanje obalnim ekosustavima, zaštićenim deltama rijeka i močvarnim područjima, uslugama ekosustava te prirodom, obalnim pejzažom i otocima;

(f)

ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu na njih.

(f)

ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu na njih , a posebno povećanje otpornosti ekosustava .

(a)

strukturama regionalne institucionalne suradnje koje se odnose na dotično obalno područje ili morsku regiju ili podregiju, ili

(a)

regionalnim konvencijama o moru ili drugim strukturama regionalne institucionalne suradnje koje se odnose na dotično obalno područje ili morsku regiju ili podregiju, ili

(b)

namjenskom mrežom nadležnih tijela država članica koja se odnosi na dotične morske regije i/ili podregije.

(b)

namjenskom mrežom nadležnih tijela država članica koja se odnosi na dotično obalno područje, dotične morske regije i/ili podregije , ili

(ba)

svaki drugi pristup koji ispunjava uvjete stavka 1.

(a)

operativnim specifikacijama za postupanje s podacima iz članka 10., pod uvjetom da one nisu utvrđene drugim zakonodavstvom EU-a , kao što su Direktiva 2007/2/EZ ili 2008/56/EZ, o

(a)

postupovnim specifikacijama za postupanje s podacima iz članka 10., pod uvjetom da one nisu utvrđene drugim zakonodavnim aktima Unije , kao što su Direktiva 2007/2/EZ ili 2008/56/EZ, o

—

razmjeni podataka i povezivanju s postojećim postupcima za postupanje s podacima i njihovo prikupljanje; te da

—

djelotvornoj razmjeni podataka i povezivanju s postojećim sustavima za rukovanje s podacima i njihovo prikupljanje; te da

(b)

operativnim mjerama za uspostavu i izvještavanje o pomorskim prostornim planovima i strategijama integriranog upravljanja obalnim područjem u vezi s:

(b)

postupovnim mjerama koje doprinose uspostavi i izvještavanju o pomorskim prostornim planovima i strategijama integriranog upravljanja obalnim područjem u vezi s:

—

modalitetima prekogranične suradnje;

—

najdjelotvornijim modalitetima prekogranične suradnje.

—

javnim raspravama.