(1)

Uredbom (EZ) br. 853/2004 utvrđuju se posebna pravila o higijeni hrane životinjskog podrijetla kojih se moraju pridržavati subjekti u poslovanju s hranom.

(2)

Uredbom (EZ) br. 853/2004 dopušta se klanje peradi na poljoprivrednom gospodarstvu ako su ispunjeni određeni zahtjevi, uključujući zahtjev da su zaklane životinje popraćene certifikatom u skladu s predloškom utvrđenim u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2020/2235 (3). Međutim, u Prilogu III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 upućuje se na pogrešan certifikat, stoga bi to upućivanje trebalo ispraviti.

(3)

Uredbom (EU) 2017/625, kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2021/1756 (4), mogućnost odstupanja od zahtjeva za klasifikaciju proizvodnih područja i područja za ponovno polaganje proširuje se s trpova (Holothuroidea) na sve bodljikaše koji nisu filtratori. Stoga bi poglavlja IX. i X. odjeljka VII. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 trebalo izmijeniti kako bi se uzela u obzir ta mogućnost.

(4)

Osim toga, u Prilogu III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 utvrđuju se zahtjevi u pogledu temperature i uvjeti prijevoza za proizvode ribarstva. U njemu je propisano, među ostalim, da se proizvodi ribarstva prevoze na temperaturi otapajućeg leda ako su ohlađeni, odnosno na –18 °C ako su zamrznuti. Sad su dostupne nove tehnike prijevoza, kao što je pothlađivanje, koje podrazumijevaju snižavanje temperature ribe na razinu između početne točke zamrzavanja ribe i razine od približno 1 °C do 2 °C niže te omogućuju prijevoz u kutijama bez leda. Te bi nove tehnike trebalo uključiti u Uredbu (EZ) br. 853/2004 i dopustiti njihovu primjenu uzimajući u obzir znanstveno mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) od 28. siječnja 2021. o primjeni takozvane tehnike „pothlađivanja” za prijevoz svježih proizvoda ribarstva (5).

(5)

U skladu s odjeljkom VIII. poglavljem III. dijelom A. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 svježi proizvodi ribarstva moraju se skladištiti na ledu u odgovarajućem prostoru, a led se mora obnavljati onoliko često koliko je to potrebno. Nadalje, cijeli i eviscerirani svježi proizvodi ribarstva mogu se prevoziti i skladištiti u ohlađenoj vodi dok ne stignu u prvi objekt na kopnu u kojem se obavlja svaka druga djelatnost osim prijevoza ili skladištenja.

(6)

Subjekti u poslovanju s hranom koji posluju u sektoru proizvoda ribarstva zatražili su izmjenu Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 kako bi se omogućio prijevoz cijelih i evisceriranih svježih proizvoda ribarstva u ohlađenoj vodi nakon što stignu u prvi objekt na kopnu. Taj bi se prijevoz trebao obavljati u „kadama”, to jest kutijama od troslojnog polietilena, napunjenima vodom i ledom.

(7)

EFSA je 19. ožujka 2020. donijela znanstveno mišljenje o upotrebi kada za prijevoz i skladištenje svježih proizvoda ribarstva (6). U tom je mišljenju EFSA zaključila da između skladištenja i prijevoza svježih proizvoda ribarstva u skladu sa zahtjevima iz odjeljka VIII. poglavlja III. dijela A. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 i upotrebe kada nema znatnih razlika u smislu javnog zdravlja te je dala preporuke za upotrebu kada. Prilog III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 trebalo bi stoga izmijeniti kako bi se omogućila upotreba kada za prijevoz cijelih i evisceriranih svježih proizvoda ribarstva u vodi i ledu nakon što stignu u prvi objekt na kopnu u kojem se obavlja svaka druga djelatnost osim prijevoza ili skladištenja.

(8)

U odjeljku VIII. poglavlju VIII. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 utvrđena su detaljna pravila za prijevoz proizvoda ribarstva. Točnije, svježi proizvodi ribarstva tijekom prijevoza moraju se održavati na temperaturi koja je približna temperaturi otapajućeg leda, a zamrznuti proizvodi ribarstva na temperaturi koja u svim dijelovima proizvoda iznosi najviše –18 °C, uz dopuštena kratkotrajna odstupanja prema gore od najviše 3 °C.

(9)

EFSA je 10. prosinca 2020. donijela znanstveno mišljenje o primjeni takozvane tehnike „pothlađivanja” za prijevoz svježih proizvoda ribarstva (7). U tom je mišljenju EFSA usporedila temperature pothlađenih svježih proizvoda ribarstva u kutijama bez leda i proizvoda koji podliježu trenutačno odobrenoj praksi upotrebe kutija s ledom. EFSA je zaključila da u odgovarajućim uvjetima nema razlika između tradicionalnih temperatura prijevoza i tehnika pothlađivanja u smislu javnog zdravlja. Kad je riječ o analitičkim metodama kojima se može otkriti je li prethodno zamrznuta riba komercijalno predstavljena kao pothlađena, EFSA je utvrdila pet metoda koje se mogu smatrati prikladnima za tu svrhu. Stoga bi pod određenim uvjetima trebalo dopustiti primjenu tehnike pothlađivanja za prijevoz svježih proizvoda ribarstva iz odjeljka VIII. poglavlja VIII. točke 1. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004.

(10)

U odjeljku X. poglavlju I. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 utvrđena su higijenska pravila za proizvodnju jaja. Glavni patogen koji predstavlja veliku opasnost od bolesti koje se prenose jajima u Uniji jest Salmonella Enteritidis, a njegovu razvoju u jajima pogoduje temperatura tijekom skladištenja i prijevoza jaja. Budući da u mnogim državama članicama ne postoje zahtjevi u pogledu trajanja i temperature skladištenja i prijevoza jaja, važno je da se u Uredbi (EZ) br. 853/2004 za jaja utvrdi „datum minimalne trajnosti”, kako je definiran u članku 2. stavku 2. točki (r) Uredbe (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (8), kako bi se krajnjim potrošačima pružila ujednačena osnova za donošenje informiranih odluka i najsigurniju konzumaciju hrane. EFSA je u mišljenju od 10. srpnja 2014. o rizicima konzumnih jaja za javno zdravlje zbog kvarenja i razvoja patogenih uzročnika (9) zaključila da bi datum minimalne trajnosti za jaja kokoši vrste Gallus gallus trebao biti određen na najviše 28 dana jer se produljenjem roka valjanosti tih jaja na više od 28 dana povećava relativni rizik od bolesti. Postojeći zahtjev utvrđen u odjeljku X. poglavlju I. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004, u skladu s kojim se jaja potrošaču moraju isporučiti u roku od najviše 21 dan nakon nesenja tržišni je standard s ograničenim učinkom na sigurnost jaja, a pridonosi rasipanju hrane na razini maloprodaje. Produljenjem tog roka s 21 na 28 dana znatno bi se smanjilo rasipanje hrane, osobito jaja kokoši vrste Gallus gallus, koja bi se iz prodaje povlačila u trenutku kad im istekne rok minimalne trajnosti.

(11)

U odjeljku XVI. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 utvrđeni su posebni zahtjevi za proizvodnju određenih visokorafiniranih proizvoda namijenjenih prehrani ljudi u skladu s kojima se obradom sirovina uklanjaju rizici za zdravlje ljudi ili životinja. Određeni derivati masti, kao što su kolesterol i vitamin D3 dobiven od lanolina, isto tako podliježu posebnim postupcima obrade kojima se uklanjaju takvi rizici i stoga bi ih trebalo smatrati visokorafiniranim proizvodima.

(12)

Upotreba aroma u hrani regulirana je Uredbom (EZ) br. 1334/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (10). Postupak proizvodnje aroma obuhvaća složen fizički, enzimski ili mikrobiološki proces kojim se na temelju dostupnih znanstvenih dokaza uklanjaju rizici za zdravlje ljudi ili životinja. Arome dobivene od proizvoda životinjskog podrijetla stoga bi trebalo smatrati visokorafiniranim proizvodima.

(13)

Prilog III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(14)

Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2019/624 (11) utvrđuju se posebna pravila za provedbu službenih kontrola iz članka 18. stavka 1. Uredbe (EU) 2017/625. Konkretnije, članak 1. točka v. i članak 11. te delegirane uredbe odnose se na pravila odstupanja od članka 18. stavka 6. Uredbe (EU) 2017/625 u pogledu klasifikacije proizvodnih područja i područja za ponovno polaganje za češljače (Pectinidae), morske puževe i trpove (Holothuroidea). Člankom 18. Uredbe (EU) 2017/625, kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2021/1756, mogućnost odstupanja od zahtjeva za klasifikaciju proizvodnih područja i područja za ponovno polaganje proširuje se s trpova (Holothuroidea) na sve bodljikaše koji nisu filtratori. U skladu s tim Delegiranu uredbu (EU) 2019/624 trebalo bi izmijeniti tako da klasifikacija proizvodnih područja i područja za ponovno polaganje nije obvezna u vezi s izlovljavanjem bodljikaša koji nisu filtratori.

(15)

Uredbu (EZ) br. 853/2004 i Delegiranu uredbu (EU) 2019/624 trebalo bi izmijeniti jedinstvenom delegiranom uredbom jer je više izmjena koje u njih treba unijeti povezano s nedavnim izmjenama Uredbe (EU) 2017/625 Uredbom (EU) 2021/1756. Osim toga, izmjena Delegirane uredbe (EU) 2019/624 u pogledu bodljikaša sporedna je jer se radi samo o usklađivanju s izmjenom Uredbe (EU) 2017/625 Uredbom (EU) 2021/1756. Nadalje, radi dosljednosti s pravilima Unije izmjene Uredbe (EZ) br. 853/2004 i Delegirane uredbe (EU) 2019/624 trebale bi stupiti na snagu istog datuma.

(16)

Uredbu (EZ) br. 853/2004 i Delegiranu uredbu (EU) 2019/624 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

(1)

u članku 1. točka (a) podtočka v. zamjenjuje se sljedećim:

(2)

članak 11. zamjenjuje se sljedećim: