(1)

Svrha je postupka priznavanja središnjih drugih ugovornih strana s poslovnim nastanom u trećim zemljama, koji je utvrđen člankom 25. Uredbe (EU) br. 648/2012, središnjim drugim ugovornim stranama koje imaju poslovni nastan i odobrenje za rad u trećim zemljama čiji su regulatorni standardi istovrijedni onima utvrđenima tom uredbom omogućiti pružanje usluga poravnanja članovima sustava poravnanja ili mjestima trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji. Taj postupak priznavanja i njime predviđena odluka o istovrijednosti pridonose stoga ostvarenju glavnog cilja Uredbe (EU) br. 648/2012, odnosno smanjenju sistemskog rizika uključivanjem sigurnih i pouzdanih središnjih drugih ugovornih strana u poravnanju ugovora o OTC izvedenicama, uključujući središnje druge ugovorne strane koje imaju poslovni nastan i odobrenje za rad u trećoj zemlji.

(2)

Kako bi se pravni sustav treće zemlje smatrao istovrijednim pravnom sustavu Unije za središnje druge ugovorne strane, ishod primjenjivih pravnih i nadzornih sustava trebao bi u bitnome biti istovrijedan zahtjevima Unije u pogledu regulatornih ciljeva koji se njima ostvaruju. Stoga je svrha te procjene istovrijednosti provjeriti osigurava li se pravnim i nadzornim sustavima Tajvana da središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom i odobrenjem za rad u Tajvanu ne izlažu članove sustava poravnanja ni mjesta trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji razini rizika višoj od one kojoj bi ih izložile središnje druge ugovorne strane koje imaju odobrenje za rad u Uniji, odnosno da ne izlažu Uniju neprihvatljivim razinama sistemskog rizika. Pritom bi u obzir trebalo uzeti znatno niže rizike koji su svojstveni poslovima poravnanja koji se obavljaju na financijskim tržištima koja su manja od financijskog tržišta Unije.

(3)

Ova se Odluka odnosi samo na istovrijednost pravnih i nadzornih sustava za klirinške kuće za budućnosnice koje su odobrene i ovlaštene u skladu sa Zakonom o trgovanju budućnosnicama (Futures Trading Act) i pod nadzorom su Komisije za financijski nadzor (Financial Supervisory Commission), a ne na pravne i nadzorne sustave za ostale središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u Tajvanu.

(4)

U članku 25. stavku 6. Uredbe (EU) br. 648/2012 navedena su tri uvjeta koja moraju biti ispunjena kako bi se utvrdilo da su pravni i nadzorni sustavi treće zemlje za središnje druge ugovorne strane s odobrenjem za rad u toj trećoj zemlji istovrijedni onima utvrđenima u toj uredbi.

(5)

U skladu s člankom 25. stavkom 6. točkom (a) Uredbe (EU) br. 648/2012 pravnim i nadzornim sustavima predmetne treće zemlje mora se osigurati da središnje druge ugovorne strane koje imaju odobrenje za rad u toj trećoj zemlji na kontinuiranoj osnovi ispunjavaju pravno obvezujuće zahtjeve koji su istovrijedni zahtjevima utvrđenima u glavi IV. te uredbe.

(6)

Pravno obvezujući zahtjevi koji se primjenjuju na središnje druge ugovorne strane s odobrenjem za rad u Tajvanu utvrđeni su u Zakonu o trgovanju budućnosnicama i dopunjeni Pravilnikom o klirinškim kućama za budućnosnice (Regulations Governing Futures Clearing Houses, „Pravilnik”) i Standardima za osnivanje klirinških kuća za budućnosnice (Standards Governing the Establishment of Futures Clearing Houses, „Standardi”). Na klirinške kuće za budućnosnice koje posluju u Tajvanu primjenjuju se dodatna pravila utvrđena u Pravilniku o uspostavi sustava unutarnje kontrole uslužnih društava na tržištima vrijednosnih papira i budućnosnica i Pravilniku o agentima za prodaju budućnosnica.

(7)

Prije osnivanja klirinške kuće za budućnosnice moraju dobiti odobrenje i dozvolu za poslovanje od Komisije za financijski nadzor. Ova Odluka odnosi se samo na sustav koji se primjenjuje na klirinške kuće za budućnosnice koje pružaju odobrenu financijsku uslugu upravljanja klirinškom kućom za budućnosnice u Tajvanu u skladu s člankom 2. Pravilnika, a koje su osnovane u skladu sa Standardima.

(8)

Člankom 7. Zakona o trgovanju budućnosnicama, koji se primjenjuje mutatis mutandis na klirinške kuće za budućnosnice u skladu s člankom 55. tog zakona, predviđeno je da se klirinška kuća za budućnosnice „osniva u svrhu promicanja javnog interesa i zaštite pravednosti transakcija na tržištu budućnosnica”. Nadalje, u skladu s člankom 2. Pravilnika, „klirinška kuća za budućnosnice obavlja poslove poravnanja i namire transakcija budućnosnicama te osigurava izvršavanje budućnosnica, što uključuje izvedenice kojima se trguje na burzi i OTC izvedenice”. Klirinška kuća za budućnosnice dobiva odobrenje i dozvolu za poslovanje koji su joj potrebni za osnivanje samo ako Komisija za financijski nadzor utvrdi, među ostalim, da osnivači klirinške kuće za budućnosnice imaju odgovarajući iznos kapitala, primjeren i dobar poslovni plan u kojem su utvrđena načela poslovanja, unutarnja struktura, zapošljavanje i osposobljavanje osoblja, financijska predviđanja za godinu početka poslovanja i narednu godinu, ljudske resurse, opremu za obradu podataka i ostale fizičke kapacitete dostatne za obavljanje poslova klirinške kuće za budućnosnice. Pri donošenju odluke o davanju odobrenja i dozvole za poslovanje klirinškoj kući za budućnosnice Komisija za financijski nadzor može postaviti dodatne uvjete i zatražiti dodatnu dokumentaciju.

(9)

Zakonom o trgovanju budućnosnicama nalaže se da klirinške kuće za budućnosnice utvrde pravila poslovanja kojima se osigurava usklađenost sa svim zahtjevima pravilnog uređenja sustava poravnanja i namire klirinških kuća za budućnosnice, uključujući pravila koja se primjenjuju u slučaju neispunjavanja obveza. Klirinške kuće za budućnosnice moraju Komisiji za financijski nadzor dostaviti ta pravila poslovanja i sve njihove izmjene prije njihove primjene. Komisija za financijski nadzor može ta pravila poslovanja odbiti ili zatražiti njihovu izmjenu. Na temelju članka 47. stavka 2. Zakona o budućnosnicama, nakon što Komisija za financijski nadzor odobri pravila poslovanja klirinških kuća za budućnosnice, ona postaju pravno obvezujuća i izvršiva za članove i ostale sudionike.

(10)

Pravno obvezujući zahtjevi koji se primjenjuju na klirinške kuće s odobrenjem za rad u Tajvanu raspoređeni su stoga na dvije razine. Temeljnim načelima Zakona o trgovanju budućnosnicama utvrđuju se visoki standardi koje klirinške kuće za budućnosnice moraju poštovati kako bi dobile odobrenje za pružanje usluga poravnanja u Tajvanu (zajedno „primarna pravila”). Ta su primarna pravila prva razina pravno obvezujućih zahtjeva u Tajvanu. Kako bi se dokazala usklađenost s primarnim pravilima, člankom 47. Zakona o trgovanju budućnosnicama nalaže se klirinškim kućama za budućnosnice da utvrde pravila poslovanja i dostave ih Komisiji za financijski nadzor na odobrenje prije nego što ih počnu primjenjivati, a Komisija za financijski nadzor može ih blokirati, odbiti ili izmijeniti. Ta su pravila poslovanja druga razina zahtjeva u Tajvanu.

(11)

Kad se procjenjuje jesu li pravni i nadzorni sustavi koji se primjenjuju na klirinške kuće za budućnosnice u Tajvanu istovrijedni zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 648/2012, trebalo bi uzeti u obzir i mjeru u kojoj se tim sustavima smanjuje rizik kojemu su izloženi članovi sustava poravnanja i mjesta trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji zbog sudjelovanja u tim klirinškim kućama za budućnosnice. Smanjenje rizika ovisi o razini rizika svojstvenoj poslovima poravnanja koje obavlja predmetna središnja druga ugovorna strana, što ovisi o veličini financijskog tržišta na kojem posluje, i o tome koliko su pravni i nadzorni sustavi koji se primjenjuju na središnje druge ugovorne strane primjereni za smanjenje razine rizika. Kako bi se postiglo istovrijedno smanjenje rizika, za središnje druge ugovorne strane koje posluju na većim financijskim tržištima, kojima je svojstvena veća razina rizika, potrebni su stroži zahtjevi za smanjenje rizika nego za središnje druge ugovorne strane koje posluju na manjim financijskim tržištima, kojima je svojstvena manja razina rizika.

(12)

Financijska tržišta na kojima klirinške kuće za budućnosnice s odobrenjem za rad u Tajvanu obavljaju svoje poslove poravnanja znatno su manja od onih na kojima posluju središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u Uniji. Stoga se članovi sustava poravnanja i mjesta trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji sudjelovanjem u klirinškim kućama za budućnosnice s odobrenjem za rad u Tajvanu izlažu znatno nižim rizicima nego što bi se izložili sudjelovanjem u središnjim drugim ugovornim stranama s odobrenjem za rad u Uniji.

(13)

Pravni i nadzorni sustavi koji se primjenjuju na klirinške kuće za budućnosnice s odobrenjem za rad u Tajvanu mogu se stoga smatrati istovrijednima zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 648/2012 ako su ti sustavi prikladni za smanjenje te niže razine rizika. Primarnim pravilima koja se primjenjuju na te klirinške kuće za budućnosnice i koja su dopunjena njihovim pravilima poslovanja smanjuje se niža razina rizika koja postoji u Tajvanu i postiže se smanjenje rizika koje je istovrijedno smanjenju koje se nastoji postići Uredbom (EU) br. 648/2012.

(14)

Komisija stoga zaključuje da se pravnim i nadzornim sustavima Tajvana osigurava da su klirinške kuće za budućnosnice s odobrenjem za rad u Tajvanu usklađene s pravnom obvezujućim zahtjevima koji su istovrijedni zahtjevima iz glave IV. Uredbe (EU) br. 648/2012.

(15)

Člankom 25. stavkom 6. točkom (b) Uredbe (EU) br. 648/2012 propisano je da se nadzornim sustavima treće zemlje koji se odnose na središnje druge ugovorne strane s odobrenjem za rad u toj zemlji mora osigurati djelotvoran nadzor tih središnjih drugih ugovornih strana i izvršenje tih zahtjeva na kontinuiranoj osnovi.

(16)

Nakon što klirinška kuća za budućnosnice dobije odobrenje i dozvolu za poslovanje, podliježe zahtjevima iz Zakona o trgovanju budućnosnicama i nadzoru Komisije za financijski nadzor na kontinuiranoj osnovi, kao i nadzoru Središnje banke Tajvana u okviru administrativnih poslova banke. Komisija za financijski nadzor nadzire klirinške kuće za budućnosnice u Tajvanu kako bi osigurala usklađenost s primjenjivim pravnim okvirom. U skladu s člancima 100. i 101. Zakona o trgovanju budućnosnicama, Komisija za financijski nadzor ima široke ovlasti za izricanje kazni klirinškim kućama za budućnosnice, među ostalim može povući odobrenje i dozvolu za poslovanje klirinškim kućama za budućnosnice te im nametnuti sankcije. Komisija za financijski nadzor provodi dnevni nadzor na temelju članka 4. Zakona o trgovanju budućnosnicama. Na temelju članaka od 95. do 120. Zakona o trgovanju budućnosnicama Komisija za financijski nadzor ima velike ovlasti da osigura provođenje svojih propisa. Komisija za financijski nadzor ovlaštena je provoditi istražne postupke u slučaju sumnji na kršenja njezinih propisa, provoditi inspekcije, dobiti na uvid poslovne knjige i evidenciju i zahtijevati od klirinških kuća za budućnosnice da izmijene svoja pravila poslovanja.

(17)

Komisija stoga zaključuje da klirinške kuće za budućnosnice s odobrenjem za rad u Tajvanu podliježu djelotvornom nadzoru i izvršenju na kontinuiranoj osnovi.

(18)

U skladu s člankom 25. stavkom 6. točkom (c) Uredbe (EU) br. 648/2012, pravnim okvirom treće zemlje mora biti predviđen djelotvoran istovrijedan sustav za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje za rad u skladu s pravnim sustavima trećih zemalja („središnje druge ugovorne strane trećih zemalja”).

(19)

Središnje druge ugovorne strane trećih zemalja koje žele obavljati poravnanje izvedenica u Tajvanu moraju od Komisije za financijski nadzor zatražiti odobrenje u skladu sa Standardima. U skladu s člankom 45. stavkom 1. drugim dijelom Zakona o trgovanju budućnosnicama, klirinške kuće za budućnosnice mogu odobrenje i dozvolu za poslovanje ishoditi i od „drugih institucija”, među ostalim i od središnjih drugih ugovornih strana s poslovnim nastanom izvan Tajvana. Takve središnje druge ugovorne strane trećih zemalja podliježu pravno obvezujućim zahtjevima koji se primjenjuju na središnje druge ugovorne strane s odobrenjem za rad u Tajvanu. Osim toga, Komisija za financijski nadzor može priznati središnje druge ugovorne strane trećih zemalja na temelju Pravilnika o priznavanju inozemnih središnjih drugih ugovornih strana, s dva moguća pristupa priznavanju. Ako je nadzorni i regulatorni sustav inozemne središnje druge ugovorne strane usklađen s Načelima za infrastrukture financijskih tržišta koja su objavili Odbor za platni sustav i tržišne infrastrukture i Međunarodna organizacija komisija za vrijednosne papire ili drugim međunarodnim standardima koje priznaje Komisija za financijski nadzor, a nadležna tijela treće zemlje priznala su inozemnu središnju drugu ugovornu stranu kao kvalificiranu središnju drugu ugovornu stranu, ta središnja druga ugovorna strana može tajvanskim financijskim institucijama pružati usluge poravnanja OTC izvedenica. Ako inozemna središnja druga ugovorna strana nije dobila priznanje nadležnih tijela treće zemlje kao kvalificirana središnja druga ugovorna strana, a namjerava zatražiti od Komisije za financijski nadzor da je prizna kao kvalificiranu središnju drugu ugovornu stranu, inozemna središnja druga ugovorna strana Komisiji za financijski nadzor podnosi zahtjev u kojem dokazuje da se može smatrati kvalificiranom središnjom drugom ugovornom stranom u skladu s kapitalnim zahtjevima koje je Bazelski odbor za nadzor banaka utvrdio za izloženosti banaka prema središnjim drugim ugovornim stranama. To članovima sustava poravnanja iz Tajvana omogućuje da primijene niže pondere rizika za izloženosti prema takvim središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja. Na temelju članka 6. Zakona o trgovini budućnosnicama Komisija za financijski nadzor ovlaštena je „sklapati sporazume o suradnji s inozemnim državnim agencijama, institucijama ili međunarodnim organizacijama radi olakšavanja razmjene informacija, tehničke suradnje, pomoći u istražnom postupku i sl.”

(20)

Komisija stoga zaključuje da je pravnim i nadzornim sustavima Tajvana predviđen djelotvoran istovrijedan sustav priznavanja središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja.

(21)

Ova se Odluka temelji na pravno obvezujućim zahtjevima koji se odnose na klirinške kuće za budućnosnice koji se primjenjuju u Tajvanu u trenutku donošenja ove Odluke. Komisija i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala nastavit će redovito pratiti razvoj pravnog i nadzornog okvira koji se primjenjuje na klirinške kuće za budućnosnice i ispunjavanje uvjeta na temelju kojih je donesena ova Odluka.

(22)

Najmanje svake tri godine Komisija bi trebala preispitati razloge na temelju kojih se pravni i nadzorni sustavi Tajvana smatraju istovrijednima pravnim i nadzornim sustavima Unije. Takvim redovitim preispitivanjima ne dovodi se u pitanje ovlast Komisije da u bilo kojem trenutku provede posebno preispitivanje ako zbog relevantnih promjena bude potrebno da ponovno procijeni istovrijednost tih pravnih i nadzornih sustava s pravnim i nadzornim sustavima Unije. Na temelju zaključaka tih preispitivanja Komisija može u bilo kojem trenutku odlučiti izmijeniti ili staviti izvan snage ovu Odluku, osobito ako regulatorne i nadzorne promjene u Tajvanu budu utjecale na uvjete na temelju kojih je donesena.

(23)

Mjere predviđene u ovoj Odluci u skladu su s mišljenjem Europskog odbora za vrijednosne papire,