(1)

Pandemija bolesti COVID-19 dovela je do naglog smanjenja zračnog prometa zbog znatnog pada potražnje i izravnih mjera koje su države članice i treće zemlje poduzele radi ograničavanja pandemije.

(2)

Te okolnosti nisu pod kontrolom zračnih prijevoznika, a posljedično dobrovoljno ili obvezno otkazivanje letova zračnih prijevoznika nužan je odgovor na te okolnosti.

(3)

Pružatelji zemaljskih usluga i dalje se suočavaju s problemima s likvidnošću koji bi mogli rezultirati obustavom zemaljskih usluga. To bi pak moglo dovesti do ograničenja ili obustave usluga zračnih luka Unije.

(4)

Uredbom (EU) 2020/696 Europskog parlamenta i Vijeća (2) u razdoblju od 1. ožujka 2020. do 31. prosinca 2020. dopustilo se upravljačkom tijelu zračne luke ili nadležnom tijelu države članice da, ako pružatelj zemaljskih usluga prestane obavljati svoju djelatnost prije kraja razdoblja za koje je izabran, izravno odabere pružatelja zemaljskih usluga za pružanje tih usluga na maksimalno razdoblje od šest mjeseci ili na razdoblje do 31. prosinca 2020., ovisno o tome koje je razdoblje dulje. Uredbom (EU) 2020/696 Komisiji su delegirane ovlasti da produlji ta razdoblja.

(5)

Komisija je u skladu s člankom 24.a stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 dana 13. studenoga 2020. Europskom parlamentu i Vijeću podnijela sažeto izvješće.

(6)

U Komisijinu sažetom izvješću ističe se da su unatoč postupnom povećanju od travnja do kolovoza 2020. razine zračnog prometa bile znatno manje u rujnu 2020. u odnosu na isto razdoblje 2019. Prema podacima Eurocontrola, 25. studenoga 2020. zračni promet bio je 63 % niži nego 25. studenoga 2019.

(7)

Iako je teško točno predvidjeti kretanje oporavka razina zračnog prometa, razumno je očekivati da će se ta situacija nastaviti u bliskoj budućnosti i do prosinca 2021. Na temelju Eurocontrolove najnovije prognoze zračnog prometa iz rujna 2020. očekuje se da će u veljači 2021. zračni promet biti 50 % manji u odnosu na veljaču 2020. (uz pretpostavku da države članice neće koordinirano pristupiti uspostavi operativnih postupaka i ukidanju nacionalnih ograničenja). Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da je broj tjedno zabilježenih slučajeva oboljelih od COVID-a 19 u Europi 22. studenoga 2020. dosegnuo 1,77 milijuna (44 % novih slučajeva na svjetskoj razini), što je znatno veći broj nego u proljeće 2020. Podaci Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti pokazuju da 14-dnevna stopa prijavljenih slučajeva u Europskom gospodarskom prostoru i Ujedinjenoj Kraljevini neprekidno raste od ljeta 2020. Prema njegovu tjednom izvješću o nadzoru od 22. studenoga 2020. ta je stopa dosegnula 549 na 100 000 stanovnika (raspon po državama: 58–1 186).

(8)

Razumno je smatrati da je kontinuirano smanjivanje razina zračnog prometa posljedica pandemije bolesti COVID-19. Na temelju dostupnih podataka o povjerenju potrošača nakon pandemije bolesti COVID-19, dok je u travnju 2020. otprilike 60 % ispitanika navelo da će se vjerojatno vratiti putovanjima zrakoplovom u roku od nekoliko mjeseci nakon pandemije, taj se postotak u lipnju 2020. smanjio na 45 %. Dostupni podaci stoga pokazuju jasnu vezu između pandemije i potražnje potrošača za zračnim prometom i ne postoje drugi događaji koji bi bili uzrokom smanjenja te potražnje.

(9)

U Komisijinu sažetom izvješću prikazano je i da nacionalna i nekoordinirana ograničenja, obvezna karantena i mjere testiranja koje su države članice uvele kao odgovor na porast broja oboljelih od COVID-a 19 u Europi od sredine kolovoza, često najavljeni u vrlo kratkom roku, narušavaju povjerenje potrošača i rezultiraju manjom potražnjom za zračnim prometom.

(10)

S obzirom na iznimno nizak broj rezervacija letova, prethodno navedene epidemiološke prognoze i prognoze zračnog prometa te nesigurnost i nepredvidljivost nacionalnih mjera za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19, razumno je očekivati da će se niske razine zračnog prometa i potražnje putnika uzrokovane pandemijom nastaviti i 2021. Povratak na razine prometa prije COVID-a 19 ne očekuje se u narednim godinama. Međutim, u ovoj je fazi prerano zaključiti hoće li se smanjenja kapaciteta nastaviti nakon 2021. u jednako velikoj mjeri.

(11)

Poduzeća za zemaljske usluge izrazito su pogođena pandemijom bolesti COVID-19 i posljedičnim smanjenjem zračnog prometa. Znatno manji broj letova od početka pandemije negativno je utjecao na njihove prihode od pružanja zemaljskih usluga u zračnim lukama Unije. Mnogi pružatelji zemaljskih usluga stoga se suočavaju s financijskim poteškoćama, a neki od njih započeli su postupke restrukturiranja, primili državne pakete pomoći ili su prestali s radom.

(12)

Na temelju predviđanja razina zračnog prometa u nadolazećim mjesecima vjerojatno je da će prevladati teški tržišni uvjeti u sektoru zemaljskih usluga zbog ograničenog broja letova 2021. Negativni trend u zračnom prometu vjerojatno će dodatno pogoršati ozbiljnu financijsku situaciju pružatelja zemaljskih usluga uz rizik od dodatnih stečajeva. U tim okolnostima vjerojatno će još više pružatelja zemaljskih usluga u zračnim lukama u kojima je broj pružatelja ograničen morati obustaviti pružanje zemaljskih usluga prije isteka razdoblja na koje su odabrani. To može dovesti do iznenadnih prekida zemaljskih usluga u tim zračnim lukama prije odabira novog pružatelja usluga na temelju postupka iz članka 11. stavka 1. Direktive 96/67/EZ.

(13)

Stoga je primjereno produljiti razdoblje izuzeća iz članka 24.a stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1008/2008, konkretno od 1. ožujka 2020. do 31. prosinca 2021.

(14)

Kako bi se izbjegla pravna nesigurnost, a posebno za upravljačko tijelo zračne luke i nadležno tijelo države članice, ovu Uredbu trebalo bi donijeti hitnim postupkom iz članka 25.b Uredbe (EZ) br. 1008/2008 te bi trebala hitno stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,

„2.

Odstupajući od članka 11. stavka 1. točke (e) Direktive 96/67/EZ, ako tijekom razdoblja od 1. ožujka 2020. do 31. prosinca 2021. pružatelj zemaljskih usluga prestane obavljati svoju djelatnost prije kraja razdoblja za koje je izabran, upravljačko tijelo zračne luke ili nadležno tijelo države članice smije izravno odabrati pružatelja zemaljskih usluga za pružanje tih usluga na maksimalno razdoblje od šest mjeseci ili na razdoblje do 31. prosinca 2021., ovisno o tome koje je razdoblje dulje.”.