„DIO 12.

Statistika izdanja vrijednosnih papira

Odjeljak 1.: Uvod

Statistički podaci o izdanim vrijednosnim papirima za europodručje sadržavaju dva glavna agregata:

—	sva izdanja rezidenata europodručja u bilo kojoj valuti, i

—	sva izdanja u svijetu u eurima, i domaća i međunarodna.

Glavna se razlika mora napraviti na temelju rezidentnosti izdavatelja, pri čemu nacionalne središnje banke Eurosustava zajednički pokrivaju sva izdanja rezidenata europodručja (1). Banka za međunarodne namire (BIS) izvješćuje o izdanjima ‚ostatka svijeta’ (RoW) koji se odnosi na sve nerezidente europodručja (uključujući međunarodne organizacije koje nisu rezidenti europodručja).

U sljedećoj tablici sažeto su prikazani izvještajni zahtjevi.

	Izdanja vrijednosnih papira
	Prema rezidentima europodručja (svaki NSB izvješćuje o svojim domaćim rezidentima)	Rezidenti iz ostatka svijeta (BIS/NSB)
		Države članice izvan europodručja	Ostale zemlje
U euru/nacionalnim nominacijama	Blok A	Blok B
U ostalim valutama  (2)	Blok C	Blok D Nije obvezno

Odjeljak 2.: Izvještajni zahtjevi

Tablica 1.

Blok A izvještajni obrazac za nacionalne središnje banke

	DOMAĆI REZIDENTNI IZDAVATELJI//NOMINACIJE U EURU/NACIONALNE NOMINACIJE
	Neotplaćeni iznosi	Bruto izdanja	Otkupi	Neto izdanja (4)
	A1	A2	A3	A4
1.   KRATKOROČNI DUŽNIČKI VRIJEDNOSNI PAPIRI  (3)
Ukupno	S1	S68	S135	S202
ESB/NSB	S2	S69	S136	S203
Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka	S3	S70	S137	S204
Ostali financijski posrednici	S4	S71	S138	S205
Od čega financijsko društvo posebne namjene (FVC)	S5	S72	S139	S206
Pomoćne financijske institucije	S6	S73	S140	S207
Vlastite financijske institucije	S7	S74	S141	S208
Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi	S8	S75	S142	S209
Nefinancijska društva	S9	S76	S143	S210
Središnja država	S10	S77	S144	S211
Regionalna i lokalna država	S11	S78	S145	S212
Fondovi socijalne sigurnosti	S12	S79	S146	S213
2.   DUGOROČNI DUŽNIČKI VRIJEDNOSNI PAPIRI  (3)
Ukupno	S13	S80	S147	S214
ESB/NSB	S14	S81	S148	S215
Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka	S15	S82	S149	S216
Ostali financijski posrednici	S16	S83	S150	S217
Od čega FVC	S17	S84	S151	S218
Pomoćne financijske institucije	S18	S85	S152	S219
Vlastite financijske institucije	S19	S86	S153	S220
Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi	S20	S87	S154	S221
Nefinancijska društva	S21	S88	S155	S222
Središnja država	S22	S89	S156	S223
Regionalna i lokalna država	S23	S90	S157	S224
Fondovi socijalne sigurnosti	S24	S91	S158	S225
2.1.   od toga izdanja s fiksnom kamatnom stopom:
Ukupno	S25	S92	S159	S226
ESB/NSB	S26	S93	S160	S227
Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka	S27	S94	S161	S228
Ostali financijski posrednici	S28	S95	S162	S229
Od čega FVC	S29	S96	S163	S230
Pomoćne financijske institucije	S30	S97	S164	S231
Vlastite financijske institucije	S31	S98	S165	S232
Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi	S32	S99	S166	S233
Nefinancijska društva	S33	S100	S167	S234
Središnja država	S34	S101	S168	S235
Regionalna i lokalna država	S35	S102	S169	S236
Fondovi socijalne sigurnosti	S36	S103	S170	S237
2.2.   od toga izdanja s promjenjivom kamatnom stopom:
Ukupno	S37	S104	S171	S238
ESB/NSB	S38	S105	S172	S239
Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka	S39	S106	S173	S240
Ostali financijski posrednici	S40	S107	S174	S241
Od čega FVC	S41	S108	S175	S242
Pomoćne financijske institucije	S42	S109	S176	S243
Vlastite financijske institucije	S43	S110	S177	S244
Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi	S44	S111	S178	S245
Nefinancijska društva	S45	S112	S179	S246
Središnja država	S46	S113	S180	S247
Regionalna i lokalna država	S47	S114	S181	S248
Fondovi socijalne sigurnosti	S48	S115	S182	S249
2.3.   od toga obveznice bez kupona:
Ukupno	S49	S116	S183	S250
ESB/NSB	S50	S117	S184	S251
Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka	S51	S118	S185	S252
Ostali financijski posrednici	S52	S119	S186	S253
Od čega FVC	S53	S120	S187	S254
Pomoćne financijske institucije	S54	S121	S188	S255
Vlastite financijske institucije	S55	S122	S189	S256
Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi	S56	S123	S190	S257
Nefinancijska društva	S57	S124	S191	S258
Središnja država	S58	S125	S192	S259
Regionalna i lokalna država	S59	S126	S193	S260
Fondovi socijalne sigurnosti	S60	S127	S194	S261
3.   UVRŠTENE DIONICE  (5)
Ukupno	S61	S128	S195	S262
ESB/nacionalne središnje banke	S62	S129	S196	S263
Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka	S63	S130	S197	S264
Ostali financijski posrednici	S64	S131	S198	S265
Pomoćne financijske institucije	S65	S132	S199	S266
Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi	S66	S133	S200	S267
Nefinancijska društva	S67	S134	S201	S268

Tablica 2.

Blok C izvještajni obrazac za nacionalne središnje banke

	DOMAĆI REZIDENTNI IZDAVATELJI//DRUGE VALUTE
	Neotplaćeni iznosi	Bruto izdanja	Otkupi	Neto izdanja
	C1	C2	C3	C4
4.   KRATKOROČNI DUŽNIČKI VRIJEDNOSNI PAPIRI
Ukupno	S269	S335	S401	S467
ESB/NSB	S270	S336	S402	S468
Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka	S271	S337	S403	S469
Ostali financijski posrednici	S272	S338	S404	S470
Od čega FVC	S273	S339	S405	S471
Pomoćne financijske institucije	S274	S340	S406	S472
Vlastite financijske institucije	S275	S341	S407	S473
Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi	S276	S342	S408	S474
Nefinancijska društva	S277	S343	S409	S475
Središnja država	S278	S344	S410	S476
Regionalna i lokalna država	S279	S345	S411	S477
Fondovi socijalne sigurnosti	S280	S346	S412	S478
5.   DUGOROČNI DUŽNIČKI VRIJEDNOSNI PAPIRI
Ukupno	S281	S347	S413	S479
ESB/NSB	S282	S348	S414	S480
Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka	S283	S349	S415	S481
Ostali financijski posrednici	S284	S350	S416	S482
Od čega FVC	S285	S351	S417	S483
Pomoćne financijske institucije	S286	S352	S418	S484
Vlastite financijske institucije	S287	S353	S419	S485
Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi	S288	S354	S420	S486
Nefinancijska društva	S289	S355	S421	S487
Središnja država	S290	S356	S422	S488
Regionalna i lokalna država	S291	S357	S423	S489
Fondovi socijalne sigurnosti	S292	S358	S424	S490
5.1.   od toga izdanja s fiksnom kamatnom stopom:
Ukupno	S293	S359	S425	S491
ESB/NSB	S294	S360	S426	S492
Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka	S295	S361	S427	S493
Ostali financijski posrednici	S296	S362	S428	S494
Od čega FVC	S297	S363	S429	S495
Pomoćne financijske institucije	S298	S364	S430	S496
Vlastite financijske institucije	S299	S365	S431	S497
Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi	S300	S366	S432	S498
Nefinancijska društva	S301	S367	S433	S499
Središnja država	S302	S368	S434	S500
Regionalna i lokalna država	S303	S369	S435	S501
Fondovi socijalne sigurnosti	S304	S370	S436	S502
5.2.   od toga izdanja s promjenjivom kamatnom stopom:
Ukupno	S305	S371	S437	S503
ESB/NSB	S306	S372	S438	S504
Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka	S307	S373	S439	S505
Ostali financijski posrednici	S308	S374	S440	S506
Od čega FVC	S309	S375	S441	S507
Pomoćne financijske institucije	S310	S376	S442	S508
Vlastite financijske institucije	S311	S377	S443	S509
Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi	S312	S378	S444	S510
Nefinancijska društva	S313	S379	S445	S511
Središnja država	S314	S380	S446	S512
Regionalna i lokalna država	S315	S381	S447	S513
Fondovi socijalne sigurnosti	S316	S382	S448	S514
5.3.   od toga obveznice bez kupona:
Ukupno	S317	S383	S449	S515
ESB/NSB	S318	S384	S450	S516
Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka	S319	S385	S451	S517
Ostali financijski posrednici	S320	S386	S452	S518
Od čega FVC	S321	S387	S453	S519
Pomoćne financijske institucije	S322	S388	S454	S520
Vlastite financijske institucije	S323	S389	S455	S521
Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi	S324	S390	S456	S522
Nefinancijska društva	S325	S391	S457	S523
Središnja država	S326	S392	S458	S524
Regionalna i lokalna država	S327	S393	S459	S525
Fondovi socijalne sigurnosti	S328	S394	S460	S526
6.   UVRŠTENE DIONICE
Ukupno	S329	S395	S461	S527
Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka	S330	S396	S462	S528
Ostali financijski posrednici	S331	S397	S463	S529
Pomoćne financijske institucije	S332	S398	S464	S530
Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi	S333	S399	S465	S531
Nefinancijska društva	S334	S400	S466	S532

Tablica 3.

Blok A izvještajni obrasci za bilješke za nacionalne središnje banke

	DOMAĆI REZIDENTNI IZDAVATELJI//NOMINACIJE U EURU/NACIONALNE NOMINACIJE
	Neotplaćeni iznosi	Bruto izdanja	Otkupi	Neto izdanja
	A1	A2	A3	A4
6.   UVRŠTENE DIONICE
Vlastite financijske institucije	S533	S544	S555	S566
7.   NEUVRŠTENE DIONICE
Ukupno	S534	S545	S556	S567
Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka	S535	S546	S557	S568
Ostali financijski posrednici	S536	S547	S558	S569
Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi	S537	S548	S559	S570
Nefinancijska društva	S538	S549	S560	S571
8.   OSTALI VLASNIČKI UDJELI
Ukupno	S539	S550	S561	S572
Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka	S540	S551	S562	S573
Ostali financijski posrednici	S541	S552	S563	S574
Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi	S542	S553	S564	S575
Nefinancijska društva	S543	S554	S565	S576

1.   Rezidentnost izdavatelja

Izdanja društava kćeri u vlasništvu nerezidenata države izvjestiteljice koji posluju na gospodarskom području države izvjestiteljice moraju biti razvrstana kao izdanja rezidentnih jedinica države izvjestiteljice.

Izdanja glavnih ureda koji se nalaze na gospodarskom području države izvjestiteljice koji posluju na međunarodnoj razini također se smatraju izdanjima rezidentnih jedinica. Izdanja glavnih ureda ili društava kćeri koja se nalaze izvan gospodarskog područja države izvjestiteljice, no u vlasništvu su rezidenata države izvjestiteljice, smatraju se izdanjima nerezidenata. Na primjer, za izdanja Volkswagen Brazil smatra se da su ih provele jedinice koje su rezidentne u Brazilu, a ne na području države izvjestiteljice. Ako društvu nedostaje fizički element, njegova se rezidentnost određuje s obzirom na gospodarsko područje prema čijim je propisima društvo osnovano ili upisano (6).

Da bi se izbjeglo dvostruko obračunavanje ili jazovi, izvješćivanje o izdanjima subjekata posebne namjene potrebno je provoditi dvostrano, uključujući izvjestitelje kojih se to tiče. Nacionalne središnje banke, a ne BIS, moraju izvješćivati o izdanjima subjekata posebne namjene koji ispunjavaju kriterije rezidentnosti iz ESA 2010 i razvrstavaju se kao rezidenti europodručja.

2.   Sektorska raščlamba izdavatelja

Izdanja je potrebno razvrstavati prema sektoru koji preuzima obvezu za izdane vrijednosne papire. Sektorsko razvrstavanje obuhvaća sljedećih dvanaest vrsta izdavatelja:

—	ESB/nacionalne središnje banke,

—	ostale monetarne financijske institucije,

—	ostali financijski posrednici,

—	od kojih financijska društva posebne namjene (FVC) koja se bave sekuritizacijom,

—	pomoćne financijske institucije,

—	vlastite financijske institucije,

—	osiguravajuća društva i mirovinski fondovi (7),

—	nefinancijska društva,

—	središnja država,

—	regionalna i lokalna država,

—	fondovi socijalne sigurnosti,

—	međunarodne institucije.

Vrijednosni papiri koji se izdaju preko subjekata posebne namjene kod kojih konačnu obvezu za izdanje preuzima matično društvo, a ne subjekt posebne namjene, moraju biti dodijeljeni matičnom društvu, a ne subjektu posebne namjene. Na primjer, izdanja subjekta posebne namjene ‚AJAX Electronics’, nefinancijskog društva koje se nalazi u državi europodručja ‚Država A’, trebala bi biti raspoređena u sektor nefinancijskih društava i o njima bi trebala izvješćivati Država A. Međutim, subjekt posebne namjene i njegovo matično društvo moraju se nalaziti u istoj državi. Stoga, ako matično društvo nije rezident države izvjestiteljice, subjekt posebne namjene mora se tretirati kao fiktivni rezident države izvjestiteljice, a sektor izdanja mora biti usklađen s gospodarskom funkcijom subjekta posebne namjene. Na primjer, kada bi ‚ACME Motors’ bilo nefinancijsko društvo rezidentno u Japanu koje proizvodi automobile, a ‚ACME Motor Finance’ društvo kćer rezidentno u državi europodručja ‚Država B’, izdanja ACME Motor Finance trebala bi biti dodijeljena vlastitim financijskim institucijama Države B jer matično društvo ACME Motors nije rezidentno u istoj državi. Jedinu iznimku od navedenog predstavlja slučaj subjekata posebne namjene koji su u vlasništvu države, u kojem slučaju se vrijednosni papir evidentira kao izdan od strane države koja je država matičnog društva (8).

Javno društvo koje se privatizira izdavanjem uvrštenih dionica mora biti razvrstano u sektor nefinancijskih društava. Slično tome, javna kreditna institucija (KI) koja je privatizirana mora biti razvrstana u sektor monetarnih financijskih institucija osim središnjih banaka. Izdanja kućanstava ili neprofitnih institucija koje služe kućanstvima moraju biti razvrstana kao izdanja nefinancijskih društava.

3.   Ročnost izdanja

Kratkoročni dužnički vrijednosni papiri obuhvaćaju vrijednosne papire koji imaju prvobitno dospijeće od godinu dana ili manje, čak i ako su izdani u sklopu dugoročnijih instrumenata.

Dugoročni dužnički vrijednosni papiri obuhvaćaju vrijednosne papire koji imaju prvobitno dospijeće dulje od godinu dana. Izdanja s izbornim datumima dospijeća, od kojih posljednji dospijeva za više od godinu dana te izdanja s neodređenim datumima dospijeća razvrstavaju se kao dugoročni.

Nije potrebno razdijeliti dvogodišnje dospijeće kao što je to u statistici bilance monetarnih financijskih institucija.

4.   Razvrstavanje dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira prema kamatnoj stopi

Dugoročni dužnički vrijednosni papiri dijele se na:

Dužničke vrijednosne papire s nepromjenjivom kamatnom stopom, odnosno dužničke vrijednosne papire koji se izdaju i otkupljuju po nominalnoj vrijednosti i dužničke vrijednosne papire izdane uz diskont ili premiju prema njihovoj nominalnoj vrijednosti.

Dužničke vrijednosne papire s promjenjivom kamatnom stopom, odnosno dužničke vrijednosne papire kod kojih su kuponska stopa i/ili odnosna glavnica vezani uz opći indeks cijena za robu i usluge (kao što je indeks potrošačkih cijena), kamatnu stopu ili cijenu imovine, što ima za posljedicu promjenjivu nominalnu isplatu kupona za vrijeme razdoblja trajanja izdanja. Za potrebe statistike izdanja vrijednosnih papira, dužnički vrijednosni papiri s mješovitom kamatnom stopom razvrstavaju se kao promjenjiva kamatna stopa (9).

Obveznice bez kupona izdane uz diskont, odnosno instrumenti bez plaćanja kamata, koji su izdani uz značajan diskont s obzirom na nominalnu vrijednost. Većina diskonta jest ekvivalent kamati obračunatoj tijekom vijeka trajanja obveznice.

5.   Razvrstavanje izdanja

Izdanja se analiziraju u okviru dvije široke skupine: (a) dužnički vrijednosni papiri (10), i (b) uvrštene dionice (11). Vrijednosni papiri izdani putem privatnih plasmana zatvorenom krugu investitora obuhvaćeni su u najvećoj mogućoj mjeri. Vrijednosni papiri novčanog tržišta uključeni su, bez razlike, u sklopu dužničkih vrijednosnih papira. Neuvrštene dionice (12) i ostali vlasnički udjeli (13) mogu se iskazati na dobrovoljnoj osnovi kao dvije zasebne bilješke. Dionice/udjeli koje izdaju novčani fondovi i ostali investicijski fondovi isključeni su.

U nastavku je naveden nepotpun popis instrumenata obuhvaćenih u statistici izdanja vrijednosnih papira:

(a)

Dužnički vrijednosni papiri i. Kratkoročni dužnički vrijednosni papiri Uključeni su barem sljedeći instrumenti. — Blagajnički zapisi i drugi kratkoročni vrijednosni papiri koje izdaje opća država. — Prenosivi kratkoročni vrijednosni papiri koje izdaju financijska i nefinancijska društva. Različiti pojmovi koriste se za takve vrijednosne papire uključujući komercijalni zapisi, trgovinske mjenice, vlastite mjenice, robne mjenice, trasirane mjenice i certifikati o depozitu. — Kratkoročni vrijednosni papiri koji se izdaju u sklopu dugoročnih aranžmana pokroviteljstva u vezi s izdavanjem vrijednosnih papira. — Bankarski akcepti. ii. Dugoročni dužnički vrijednosni papiri Za ilustraciju, uključeni su barem sljedeći instrumenti. — Obveznice na donositelja. — Podređene obveznice. — Obveznice s izbornim datumom dospijeća, od kojih posljednji dospijeva za više od godinu dana. — Obveznice bez datuma ili obveznice bez dospijeća. — Zapisi s promjenjivom kamatnom stopom. — Konvertibilne obveznice. — Pokrivene obveznice. — Indeksirani vrijednosni papiri kod kojih je vrijednost glavnice vezana uz indeks cijena, cijenu robe ili tečajni indeks. — Obveznice s velikim diskontom, s malom isplatom kupona, a koje se izdaju uz diskont s obzirom na nazivnu vrijednost. — Obveznice bez kupona. — Euroobveznice. — Globalne obveznice. — Obveznice privatnog izdanja. — Vrijednosni papiri koji proizlaze iz konverzije kredita. — Krediti koji su stvarno postali prenosivi. — Zadužnice i dužnički vrijednosni papiri koji su zamjenjivi za dionice, bilo dionice društva izdavatelja ili dionice drugog društva, sve dok nisu zamijenjeni. Ako ih je moguće odvojiti od odnosne obveznice, isključuje se opcija zamjene, koja se smatra izvedenim financijskim instrumentom. — Dionice ili udjeli koji donose fiksni prinos, ali ne osiguravaju sudjelovanje u raspodjeli preostale vrijednosti nakon prestanka društva, uključujući povlaštene dionice koje daju pravo na fiksnu dividendu, no ne osiguravaju udio u dobiti. — Financijska imovina koja se izdaje kao dio sekuritizacije kredita, hipoteka, duga po kreditnim karticama, potraživanja i ostale imovine. Isključuju se sljedeći instrumenti: — transakcije vrijednosnim papirima, kao dio repo ugovora, — izdanja neprenosivih vrijednosnih papira, — neprenosivi krediti.

(b)

Uvrštene dionice Uvrštene dionice uključuju sljedeće. — Udjele u kapitalu koje izdaju društva s ograničenom odgovornošću. — Otkupljene dionice u društvima s ograničenom odgovornošću. — Dionice koje nose dividendu, a koje je izdalo društvo s ograničenom odgovornošću. — Povlaštene ili preferencijalne dionice ili udjele koji osiguravaju udio u raspodjeli preostale vrijednosti pri likvidaciji društva. Oni mogu biti uvršteni ili ne biti uvršteni na priznatoj burzi. — Plasmane zatvorenom krugu investitora, ako je to moguće. Ako je društvo privatizirano i država je zadržala dio dionica privatiziranog društva, no preostali dio dionica kotira na uređenom tržištu, cjelokupna vrijednost kapitala društva evidentira se u okviru neotplaćenog iznosa uvrštenih dionica, s obzirom na to da je potencijalno moguće svim dionicama trgovati u bilo koje vrijeme po tržišnoj vrijednosti. Isto vrijedi i ako se dio dionica proda velikim investitorima, a samo se preostalim dijelom trguje na burzi (free float). Uvrštene dionice isključuju: — dionice koje su bile ponuđene na prodaju pri izdanju, no nisu bile preuzete, — zadužnice i kredite koji su zamjenjivi za dionice, koji se uključuju samo kada budu zamijenjeni za dionice, — vlasnički kapital člana društva koji neograničeno odgovara u društvima osoba, — državne investicije u kapital međunarodnih organizacija koje su osnovane kao društva s dioničkim kapitalom, — izdanja dionica koje nose bonus (issue of bonus shares) samo u vrijeme izdavanja i izdanja podijeljenih dionica (split share issue); dionice koje nose bonus i podijeljene dionice se, međutim bez razlike, uključuju u ukupna stanja uvrštenih dionica.

6.   Valuta izdanja

Obveznice s dvostrukom valutom moraju biti razvrstane prema nominaciji obveznice. Obveznice s dvostrukom valutom definiraju se kao obveznice za koje je predviđeno da se otkupljuju ili kupon isplaćuje u različitoj valuti od one u kojoj je nominirana obveznica. Ako se izdaje globalna obveznica u više od jedne valute, svaki dio mora se iskazati kao zasebno izdanje, prema valuti izdanja. Ako su izdanja nominirana u dvije valute, na primjer 70 % u eurima i 30 % u američkim dolarima, relevantne sastavnice izdanja moraju biti iskazane zasebno, ako je to moguće, prema valuti nominacije obveznice. Tako, u danom primjeru 70 % izdanja mora biti iskazano kao izdanja u eurima/nacionalnim apoenima (14), a 30 % kao izdanja u drugim valutama. Ako nije moguće zasebno utvrditi valutne komponente izdanja, stvarna raščlamba koju izrađuje izvještajna zemlja mora biti navedena u nacionalnim pojašnjenjima.

7.   Vrijeme iskazivanja izdanja

Smatra se da je izdanje nastalo u trenutku kada izdavatelj primi plaćanje, a ne kada sindikat preuzme obvezu.

8.   Usklađivanje stanja i tokova

Nacionalne središnje banke moraju dostavljati informacije o neotplaćenim iznosima, bruto izdanjima, otkupima i neto izdanjima kratkoročnih i dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira i o uvrštenim dionicama.

Sljedeća tablica prikazuje poveznicu između stanja (odnosno neotplaćenih iznosa) i tokova (odnosno bruto izdanja, otkupa i neto izdanja). U praksi, poveznica je složenija zbog promjena u vrednovanju cijena i tečajeva, reinvestiranih (tj. obračunatih) kamata, reklasifikacija, revizija i drugih usklađivanja.

i.	Neotplaćena izdanja na kraju izvještajnog razdoblja	≈	Neotplaćena izdanja na kraju prethodnog izvještajnog razdoblja	+	Bruto izdanja tijekom izvještajnog razdoblja	–	Otkupi tijekom izvještajnog razdoblja	+	Reklasifikacije i ostale promjene
ii.	Neotplaćena izdanja na kraju izvještajnog razdoblja	≈	Neotplaćena izdanja na kraju prethodnog izvještajnog razdoblja	+	Neto izdanja tijekom izvještajnog razdoblja			+	Reklasifikacije i ostale promjene

(a)   Bruto izdanja

Bruto izdanja tijekom izvještajnog razdoblja moraju uključivati sva izdanja dužničkih vrijednosnih papira i uvrštenih dionica u kojima izdavatelj prodaje novonastale vrijednosne papire za gotovinu. Ona se odnose na redovni nastanak novih instrumenata. Trenutak kada se izdanja zaključuju određen je kao trenutak kada se obavlja plaćanje; iskazivanje izdanja mora stoga odražavati što je moguće točnije vrijeme plaćanja za odnosno izdanje.

Za uvrštene dionice, bruto izdanja obuhvaćaju novonastale dionice koje se izdaju za gotovinu od strane društava koja su prvi put uvrštena na burzu, uključujući novoosnovana društva ili privatna društva koja postaju javna društva. Bruto izdanja također obuhvaćaju novonastale dionice koje se izdaju za gotovinu tijekom privatizacije javnih društava kada su dionice društva uvrštena na burzu. Izdavanje bonusnih dionica mora biti isključeno (15). Bruto izdanja ne smiju se iskazati ako društvo samo kotira na burzi i ne prikuplja se novi kapital.

Razmjena ili prijenos postojećih vrijednosnih papira tijekom preuzimanja ili spajanja odnosno pripajanja nisu obuhvaćeni (16) u sklopu iskazanih bruto izdanja ili otkupa, osim novih instrumenata koje rezidentni subjekti europodručja stvaraju i izdaju za gotovinu.

Izdanja vrijednosnih papira koje je kasnije moguće zamijeniti za druge instrumente potrebno je iskazati kao izdanja u kategoriji njihovog prvog instrumenta; pri zamjeni oni se evidentiraju kao otkupljeni iz kategorije tog instrumenata u istom iznosu, a zatim se tretiraju kao bruto izdanja u novoj kategoriji (17).

(b)   Otkupi

Otkupi tijekom izvještajnog razdoblja obuhvaćaju sve ponovne kupnje dužničkih vrijednosnih papira i uvrštenih dionica od strane izdavatelja, u kojima investitor prima gotovinu za vrijednosne papire. Otkupi se odnose na redovno brisanje instrumenata. Oni obuhvaćaju sve dužničke vrijednosne papire koji dostižu svoj datum dospijeća, kao i prijevremene otkupe. Obuhvaćeni su otkupi dionica od strane društva, ako društvo ili ponovno kupuje sve dionice za gotovinu prije promjene svog pravnog oblika ili ponovno kupuje dio svojih dionica za gotovinu i potom ih otkazuje, što dovodi do smanjenja kapitala. Otkupi dionica od strane društva nisu obuhvaćeni ako predstavljaju ulaganja u vlastite dionice (18).

Otkupi se ne smiju iskazati u slučaju kada je došlo samo do prestanka kotiranja na burzi.

(c)   Neto izdanja

Neto izdanja znače saldo svih bruto izdanja minus svi otkupi koji su nastali tijekom izvještajnog razdoblja.

Neotplaćeni iznosi uvrštenih dionica moraju pokrivati tržišnu vrijednost svih uvrštenih dionica rezidentnih subjekata. Neotplaćeni iznosi uvrštenih dionica koje iskazuje država europodručja mogu se stoga povećavati ili smanjivati nakon premještaja uvrštenog subjekta. To također vrijedi i u slučaju preuzimanja ili spajanja odnosno pripajanja, kada se nikakvi instrumenti ne stvaraju i ne izdaju za gotovinu i/ili se ne otkupljuju za gotovinu i nisu otkazani. Kako bi se izbjeglo dvostruko obračunavanje ili jazovi za dužničke vrijednosne papire i uvrštene dionice u slučaju premještaja subjekta u drugu rezidentnu državu, odgovarajuće nacionalne središnje banke moraju dvostrano usklađivati vrijeme izvješćivanja o takvom događaju.

9.   Vrednovanje

Vrijednost izdanja vrijednosnih papira obuhvaća komponentu cijene i, ako je izdanje nominirano u valuti koja nije izvještajna valuta, komponentu tečaja.

Nacionalne središnje banke moraju iskazati kratkoročne dužničke vrijednosne papire po nominalnoj vrijednosti (19) i o uvrštenim dionicama po tržišnoj vrijednosti. Dugoročni dužnički vrijednosni papiri mogu biti vrednovani primjenom različitih metoda, ovisno o vrsti kamatne stope, koje dovode do kombiniranog vrednovanja za ukupan iznos. Na primjer, izdanja s fiksnom kamatnom stopom i izdanja s promjenjivom kamatnom stopom obično se vrednuju po nazivnoj vrijednosti, a obveznice bez kupona po nominalnoj vrijednosti. Najčešće je relativni iznos obveznica bez kupona malen, tako da nisu formirane nikakve rezervacije za vrijednost dobivenu s pomoću kombiniranog vrednovanja u popisu oznaka; ukupni iznos dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira iskazuje se prema nazivnoj vrijednosti. Ako je opseg pojave značajan, rabi se vrijednost ‚Z’ za ‚neodređeno’. Općenito, kad god postoji situacija u kojoj se pojavljuje kombinirano vrednovanje, NSB dostavlja pojedinosti na razini atributa u skladu s atributima iz Priloga III.

(a)

Vrednovanje cijene Stanja i tokovi uvrštenih dionica moraju se priopćavati po tržišnoj vrijednosti. Izuzeće od iskazivanja stanja i tokova dužničkih vrijednosnih papira po nazivnoj vrijednosti postoji u slučaju obveznica s velikim diskontom i obveznica bez kupona, kod kojih se neotplaćeni iznosi i bruto izdanja iskazuju prema nominalnoj vrijednosti, odnosno po diskontiranoj cijeni u vrijeme izdanja plus obračunata kamata, a otkupi po nazivnoj vrijednosti po dospijeću. Nominalna vrijednost neotplaćenih iznosa obveznica bez kupona izračunava se kao što je niže prikazano. gdje je A = nominalna vrijednost = stvarno plaćeni iznos i obračunata kamata E = diskontirana cijena u vrijeme izdanja (iznos plaćen u vrijeme izdavanja) P = nazivna vrijednost (isplaćena na kraju dospijeća) T = vrijeme do dospijeća od datuma izdanja (u danima) t = vrijeme koje je proteklo od datuma izdanja (u danima) Mogu postojati određene razlike u postupku vrednovanja cijene koji se rabi u različitim državama. U ovom kontekstu ne primjenjuje se pristup vrednovanju cijena prema ESA 2010, koji zahtijeva iskazivanje tokova za dužničke vrijednosne papire i dionice po transakcijskoj vrijednosti, a stanja po tržišnoj vrijednosti. Za obveznice s velikim diskontom i obveznice bez kupona, izvještajni NSB mora izračunati obračunate nedospjele kamate ako je to moguće.

(b)

Vrednovanje izvještajne valute i tečaja Nacionalne središnje banke moraju dostavljati sve podatke ESB-u iskazane u eurima, uključujući serije povijesnih podataka. Pri preračunavanju vrijednosnih papira koje su izdali domaći rezidenti u drugim valutama (Blok C) (20), u eure, nacionalne središnje banke moraju što je točnije moguće poštivati načela vrednovanja tečaja koja se temelje na ESA 2010 (21), kako su utvrđena u nastavku. i. Neotplaćena izdanja moraju se preračunati u eure/nacionalne nominacije po važećem srednjem tržišnom tečaju koji vrijedi na kraju izvještajnog razdoblja, odnosno na kraju poslovanja posljednjeg radnog dana izvještajnog razdoblja. ii. Bruto izdanja i otkupi moraju se preračunati u eure/nacionalne nominacije primjenom srednjeg tržišnog tečaja koji vrijedi u trenutku plaćanja. Ako nije moguće utvrditi točan tečaj koji je moguće primijeniti u preračunavanju, može se primjenjivati tečaj koji je najbliži srednjem tržišnom tečaju u trenutku plaćanja.

10.   Konceptualna dosljednost

Statistike izdanja vrijednosnih papira i bilance monetarnih financijskih institucija povezane su u svrhu izdanja prenosivih instrumenata od strane monetarnih financijskih institucija. Obuhvat instrumenata i monetarnih financijskih institucija koje ih izdaju konceptualno je dosljedan, kao i raspoređivanje instrumenata u razrede dospijeća i raščlamba po valuti. Razlike između statistike izdanja vrijednosnih papira i statistike bilance monetarnih financijskih institucija postoje glede valutnih načela (tj. u odnosu na dužničke vrijednosne papire, nazivna vrijednost za prvo i tržišna vrijednost za drugo). Osim za razlike u vrednovanju i netiranje vlastitih udjela vrijednosnih papira u bilanci monetarnih financijskih institucija za svaku državu, neotplaćeni iznos vrijednosnih papira koje su izdale monetarne financijske institucije, a koji se iskazuje za statistiku izdanja vrijednosnih papira, odgovara stavci 11. (‚izdani dužnički vrijednosni papiri’) na strani obveza u bilanci monetarnih financijskih institucija. Kratkoročni dužnički vrijednosni papiri, kao što je definirano za statistiku izdanja vrijednosnih papira, odgovaraju dužničkim vrijednosnim papirima izdanim s rokom dospijeća do godinu dana. Dugoročni dužnički vrijednosni papiri, kao što je definirano za statistiku izdanja vrijednosnih papira, jednaki su zbroju dužničkih vrijednosnih papira izdanih s rokom dospijeća duljim od godine dana i do dvije godine te dužničkih vrijednosnih papira izdanih s rokom dospijeća duljim od dvije godine.

Nacionalne središnje banke moraju preispitivati obuhvat statistike izdanja vrijednosnih papira i statistike bilance monetarnih financijskih institucija, i navesti sve konceptualne razlike ESB-u. Provode se tri vrste provjera dosljednosti u odnosu na izdanja: (a) nacionalnih središnjih banaka u eurima/nacionalnim nominacijama; (b) monetarnih financijskih institucija osim središnjih banaka u eurima/nacionalnim nominacijama; i (c) monetarnih financijskih institucija osim središnjih banaka u drugim valutama. Mogu nastati konceptualne razlike između statistike izdanja vrijednosnih papira i statistike bilance monetarnih financijskih institucija, budući da statistike izdanja vrijednosnih papira i statistike bilance monetarnih financijskih institucija proizlaze iz nacionalnih sustava izvješćivanja koji imaju različite namjene.

11.   Zahtijevani podaci

Statistički podaci se očekuju od svake države za svaku primjenjivu vremensku seriju podataka. Nacionalne središnje banke moraju dostaviti ESB-u bez odgode pisanim putem pojašnjenja ako se određena stavka ne primjenjuje u određenoj državi. Nacionalne središnje banke mogu biti privremeno izuzete od izvješćivanja o vremenskim serijama ako odnosna pojava ne postoji. Nacionalne središnje banke moraju također izvješćivati o toj pojavi ili o svim drugim odstupanjima u izvještajnoj shemi opisanoj u Prilogu III. Nadalje, one moraju obavijestiti ESB kada se revizije šalju zajedno s pojašnjenjima o prirodi tih revizija.

Odjeljak 3.: Nacionalna pojašnjenja

Svaki NSB mora podnijeti izvješće u kojemu se opisuju podaci dostavljeni u okviru ovog zahtjeva. Izvješće mora obuhvaćati teme koje su pobliže navedene u nastavku i slijediti predloženu strukturu, što je više moguće. Nacionalne središnje banke moraju dostaviti dodatne informacije o slučajevima kada podaci iz izvješća nisu usklađeni s ovom Smjernicom ili kada nisu dostavile podatke, kao i razloge za to. Izvješće se ne smije predati kasnije od podataka.

1.   Izvori podataka/sustav prikupljanja podataka: Potrebno je navesti pojedinosti o izvorima podataka korištenih za sastavljanje statistike izdanja vrijednosnih papira: administrativni izvori za državna izdanja, izravno izvješćivanje od strane monetarnih financijskih institucija i drugih institucija, novine i osiguravatelje podataka kao što su Intenational Financial Review itd. Nacionalne središnje banke moraju navesti prikupljaju li se i pohranjuju podaci po pojedinačnom izdanju, kao i njihove kriterije. Nacionalne središnje banke moraju, alternativno, navesti prikupljaju li se podaci i pohranjuju, bez razlike, kao iznosi koje su izdali pojedini izdavatelji tijekom izvještajnog razdoblja, npr. za sustave izravnog prikupljanja podataka. Nacionalne središnje banke moraju dostaviti informacije o kriterijima koji su korišteni u izravnom izvješćivanju kako bi se utvrdile izvještajne jedinice i podatke koje je potrebno dostaviti.

2.   Postupci sastavljanja: U okviru ovog zahtjeva potrebno je kratko opisati metodu koja se primjenjuje za sastavljanje podataka, na primjer agregiranje informacija o pojedinim izdanjima vrijednosnih papira, aranžmani za postojeće vremenske serije te jesu li objavljene ili nisu.

3.   Rezidentnost izdavatelja: Nacionalne središnje banke moraju navesti je li moguće u potpunosti primijeniti definiciju ESA 2010 (i MMF-a) rezidentnosti pri razvrstavanju izdanja. Ako to nije moguće, ili je samo djelomično moguće, nacionalne središnje banke moraju u potpunosti pojasniti kriterije koji su stvarno primijenjeni.

4.   Sektorska raščlamba izdavatelja: Nacionalne središnje banke moraju navesti odstupanja od raspoređivanja izdavatelja prema sektorskoj raščlambi definiranoj u odjeljku 2. točki 2. U pojašnjenjima treba objasniti utvrđena odstupanja i sva siva područja.

5.   Valuta izdanja: Ako nije moguće zasebno utvrditi valutne komponente izdanja, nacionalne središnje banke moraju objasniti odstupanja od pravila. Nadalje, nacionalne središnje banke koje kod svih vrijednosnih papira ne mogu razlikovati između izdanja u lokalnim nominacijama, izdanja u eurima/nacionalnim nominacijama i izdanja u ostalim valutama, moraju opisati gdje su takva izdanja razvrstana i navesti ukupan iznos izdanja koja nisu bila ispravno raspoređena kako bi se ilustrirao opseg poremećaja.

6.   Razvrstavanje izdanja: Nacionalne središnje banke moraju dati sveobuhvatne informacije o vrsti vrijednosnih papira obuhvaćenih nacionalnim podacima, uključujući njihove nacionalne uvjete. Ako je poznato da je obuhvat djelomičan, nacionalne središnje banke moraju objasniti postojeće jazove. Posebno, nacionalne središnje banke moraju dostaviti niže navedene informacije.

—   Plasmani zatvorenom krugu investitora: Nacionalne središnje banke moraju navesti jesu li obuhvaćeni u iskazanim podacima.

—   Bankarski akcepti: Ako su prenosivi i uključeni u iskazane podatke za kratkoročne dužničke vrijednosne papire, NSB izvjestitelj mora pojasniti u nacionalnim pojašnjenjima nacionalne postupke za iskazivanje tih instrumenata i njihovu prirodu.

—   Uvrštene dionice: Nacionalne središnje banke moraju navesti jesu li u iskazanim podacima obuhvaćene neuvrštene dionice ili ostali vlasnički udjeli, uz procjenu iznosa neuvrštenih dionica i/ili ostalih vlasničkih udjela za ilustraciju opsega poremećaja. Nacionalne središnje banke moraju navesti u nacionalnim pojašnjenjima poznate jazove u obuhvatu uvrštenih dionica.

7.   Analiza dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira glede vrste instrumenta: Ako zbroj obveznica s fiksnom kamatnom stopom, s promjenjivom kamatnom stopom i obveznica bez kupona ne odgovara ukupnom iznosu dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira, nacionalne središnje banke moraju navesti vrstu i iznos dugoročnih vrijednosnih papira za koje nije na raspolaganju takva podjela.

8.   Ročnost izdanja: Ako nije moguće poštivati strogu primjenu definicija kratkoročnih i dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira, nacionalne središnje banke moraju navesti gdje iskazani podaci odstupaju.

9.   Otkupi: Nacionalne središnje banke moraju navesti kako dolaze do informacije o otkupima te prikupljaju li se informacije izravnim izvješćivanjem ili se izračunavaju kao preostali iznos.

10.   Vrednovanje cijene: Nacionalne središnje banke moraju navesti pojedinosti u nacionalnim pojašnjenjima o postupku vrednovanja koji se koristi za (a) kratkoročne dužničke vrijednosne papire; (b) dugoročne dužničke vrijednosne papire; (c) diskontirane obveznice; i (d) uvrštene dionice. Potrebno je pojasniti sve razlike u vrednovanju za stanja i tokove.

11.   Učestalost izvješćivanja, pravodobnost i vremenski raspon: Nacionalne središnje banke moraju navesti opseg u kojem su podaci, sastavljeni za ovaj zahtjev, dostavljeni u skladu sa zahtjevima korisnika, odnosno u roku od pet tjedana za mjesečne podatke. Također je potrebno navesti duljinu vremenskih serija dostavljenih podataka. Sve lomove u serijama potrebno je iskazati, na primjer razlike u obuhvatu vrijednosnih papira tijekom vremena.

12.   Revizije: Nacionalne središnje banke moraju dati kratka pojašnjenja za sve revizije i pojasniti razlog za njih i njihov opseg.

13.   Procijenjeni obuhvat po instrumentu koji su izdali domaći rezidenti: Nacionalne središnje banke moraju dati nacionalne procjene obuhvata vrijednosnih papira za svaku kategoriju izdanja domaćih rezidenata, odnosno izdanja kratkoročnih vrijednosnih papira, dugoročnih vrijednosnih papira i uvrštenih dionica, u lokalnoj valuti, drugim euro/nacionalnim nominacijama uključujući ECU i u ostalim valutama u skladu sa sljedećom tablicom. U procjenama za ‚obuhvat u %’ potrebno je naznačiti udio vrijednosnih papira obuhvaćenih u svakoj kategoriji instrumenata kao postotak ukupnog izdanja, koji je potrebno iskazati u okviru odgovarajućeg zaglavlja poštujući pravila izvješćivanja. Kratki je opis moguće dati pod ‚primjedbe’. Nacionalne središnje banke moraju također naznačiti sve promjene u obuhvatu zbog pristupanja monetarnoj uniji.

			Obuhvat u %:	Primjedbe:
Izadanja u eurima/nacionalnim nominacijama	Lokalno apoen	STS
		LTS
		QUS
	Euro/nacionalne nominacije osim lokalne valute uključujući ECU	STS
		LTS
U ostalim valutama		STS
		LTS
STS = kratkoročni dužnički vrijednosni papiri. LTS = dugoročni dužnički vrijednosni papiri. QUS = uvrštene dionice.

Odjeljak 4.: Zahtjevi za Banku za međunarodne namire

Izvještajni zahtjevi BIS-a slijede ista načela kao izvještajni zahtjevi za nacionalne središnje banke navedene u odjeljcima 1.–3., osim sljedećeg:

Tablica 4.

Blok B izvještajni obrazac za BIS

	REZIDENTNI IZDAVATELJI IZ OSTATKA SVIJETA/NOMINACIJE U EURU/NACIONALNE NOMINACIJE
	Neotplaćeni iznosi	Bruto izdanja	Otkupi
	B1	B2	B3
9.   KRATKOROČNI DUŽNIČKI VRIJEDNOSNI PAPIRI
Ukupno	S577	S642	S707
NSB	S578	S643	S708
Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka	S579	S644	S709
Ostali financijski posrednici	S580	S645	S710
Od čega FVC	S581	S646	S711
Pomoćne financijske institucije	S582	S647	S712
Vlastite financijske institucije	S583	S648	S713
Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi	S584	S649	S714
Nefinancijska društva	S585	S650	S715
Središnja država	S586	S651	S716
Regionalna i lokalna država	S587	S652	S717
Fondovi socijalne sigurnosti	S588	S653	S718
Međunarodne organizacije	S589	S654	S719
10.   DUGOROČNI DUŽNIČKI VRIJEDNOSNI PAPIRI
Ukupno	S590	S655	S720
NSB	S591	S656	S721
Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka	S592	S657	S722
Ostali financijski posrednici	S593	S658	S723
Od čega FVC	S594	S659	S724
Pomoćne financijske institucije	S595	S660	S725
Vlastite financijske institucije	S596	S661	S726
Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi	S597	S662	S727
Nefinancijska društva	S598	S663	S728
Središnja država	S599	S664	S729
Regionalna i lokalna država	S600	S665	S730
Fondovi socijalne sigurnosti	S601	S666	S731
Međunarodne organizacije	S602	S667	S732
10.1.   od toga izdanja s fiksnom kamatnom stopom:
Ukupno	S603	S668	S733
NSB	S604	S669	S734
Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka	S605	S670	S735
Ostali financijski posrednici	S606	S671	S736
Od čega FVC	S607	S672	S737
Pomoćne financijske institucije	S608	S673	S738
Vlastite financijske institucije	S609	S674	S739
Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi	S610	S675	S740
Nefinancijska društva	S611	S676	S741
Središnja država	S612	S677	S742
Regionalna i lokalna država	S613	S678	S743
Fondovi socijalne sigurnosti	S614	S679	S744
Međunarodne organizacije	S615	S680	S745
10.2.   od toga izdanja s promjenjivom kamatnom stopom:
Ukupno	S616	S681	S746
NSB	S617	S682	S747
Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka	S618	S683	S748
Ostali financijski posrednici	S619	S684	S749
Od čega FVC	S620	S685	S750
Pomoćne financijske institucije	S621	S686	S751
Vlastite financijske institucije	S622	S687	S752
Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi	S623	S688	S753
Nefinancijska društva	S624	S689	S754
Središnja država	S625	S690	S755
Regionalna i lokalna država	S626	S691	S756
Fondovi socijalne sigurnosti	S627	S692	S757
Međunarodne organizacije	S628	S693	S758
10.3.   od toga obveznice bez kupona:
Ukupno	S629	S694	S759
NSB	S630	S695	S760
Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka	S631	S696	S761
Ostali financijski posrednici	S632	S697	S762
Od čega FVC	S633	S698	S763
Pomoćne financijske institucije	S634	S699	S764
Vlastite financijske institucije	S635	S700	S765
Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi	S636	S701	S766
Nefinancijska društva	S637	S702	S767
Središnja država	S638	S703	S768
Regionalna i lokalna država	S639	S704	S769
Fondovi socijalne sigurnosti	S640	S705	S770
Međunarodne organizacije	S641	S706	S771

Ročnost izdanja

S obzirom na ročnost, BIS smatra sve komercijalne zapise u eurima (ECP) i ostale zapise u eurima povučene po kratkoročnom programu kratkoročnim instrumentima, a sve instrumente koji su izdani prema dugoročnoj dokumentaciji smatra dugoročnim instrumentima bez obzira na njihovo prvobitno dospijeće.

Sektorska raščlamba izdavatelja

BIS slijedi raspoređivanje između sektorske raščlambe izdavatelja raspoložive u bazi podataka BIS-a i one koja se zahtijeva u izvještajnim obrascima, kao što je prikazano u tablici dolje.

Sektorska raščlamba u bazi podataka BIS-a		Razvrstavanje u izvještajnim obrascima
Središnja banka	→	NSB i ESB
Poslovne banke	→	Monetarne financijske institucije
OFP	→	Ostali financijski posrednici
Središnja država	→	Središnja država
Ostala država Državne agencije	→	Regionalna i lokalna država
Društva	→	Nefinancijska društva
Međunarodne institucije	→	Međunarodne institucije (ostatak svijeta)

Razvrstavanje izdanja

Sljedeći instrumenti sadržani u bazi podataka BIS-a razvrstavaju se kao dužnički vrijednosni papiri u statistici izdanih vrijednosnih papira:

—	certifikati o depozitu,

—	komercijalni zapisi,

—	blagajnički zapisi,

—	obveznice,

—	komercijalni zapisi u eurima,

—	srednjoročni zapisi,

—	ostali kratkoročni zapisi.

Vrednovanje

Prema važećim BIS-ovim pravilima vrednovanja dužnički vrijednosni papiri vrednuju se po nominalnoj vrijednosti, a uvrštene dionice po cijeni pri izdanju.

BIS izvješćuje ESB o svim izdanjima rezidenata iz ostatka svijeta u eurima/nacionalnim nominacijama (Blok B) u američkim dolarima, primjenom tečaja na kraju razdoblja za neotplaćene iznose te prosječnog tečaja za razdoblje za izdanja i otkupe. ESB preračunava sve podatke u eure pomoću istih načela koja je prvobitno primijenio BIS. Za razdoblja prije 1. siječnja 1999. potrebno je primjenjivati kao zamjenu tečaj između ECU-a i američkog dolara.”