2.3.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 81/160

Izvjestitelj:

Pavel TRANTINA (CZ-III)

Suizvjestitelj:

Antonello PEZZINI (IT-I)

1.1.

EGSO pozdravlja prijedlog Europske komisije, prepoznajući da je to dobar početak za širu raspravu, ali i da je mnogo elemenata još potrebno pojasniti i poboljšati. Raduje nas činjenica da su u pravnu osnovu uključeni neki od prioriteta koje su istaknule organizacije civilnog društva u raznim savjetovanjima s dionicima koje je organizirala Komisija (tj. veća financijska sredstva, lokalno volontiranje, usmjerenost na poboljšanje pristupa za mlade u nepovoljnom položaju ili mlade s posebnim potrebama, usmjerenost na osiguravanje kvalitete angažmana, pojednostavljivanje administrativnih postupaka).

1.2.

EGSO smatra da dodana vrijednost projekata financiranih putem Europskih snaga solidarnosti leži u njihovoj poruci europske solidarnosti. U usporedbi s prethodnim inicijativama, projektima Europskih snaga solidarnosti nastoji se među sudionicima i zajednicama domaćinima u potpunosti osvijestiti koncept europskog građanstva i osjećaj pripadanja jednoj uniji. Prema mišljenju Odbora, od ključne je važnosti inovativni aspekt Europskih snaga solidarnosti, odnosno činjenica da se ta inicijativa temelji na vrijednostima povezanima s europskim identitetom i da su te vrijednosti utkane u izradu projekata i pretočene u praktična dostignuća. Te su vrijednosti jasno utvrđene Ugovorom o EU-u: to su vrijednosti mira, poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, ljudskih prava (uključujući i prava pripadnika manjina), tolerancije, nediskriminacije, jednakosti žena i muškaraca, vladavine prava te poštovanja i primjene načela socijalnog tržišnog gospodarstva.

1.3.

EGSO pozdravlja najavu tog novog ulaganja u mlade, no izražava zabrinutost zbog toga što je to uglavnom postignuto preraspodjelom proračunskih sredstava namijenjenih Europskoj volonterskoj službi (EVS) iz programa Erasmus+ od 2018. godine nadalje. EGSO smatra da ulaganje u proračun Europskih snaga solidarnosti ne smije biti na štetu uspješnih programa kojima se mladima već pružaju iznimno vrijedne prilike, a posebno programa Erasmus+, kojemu i samom nedostaje financijskih sredstava. Stoga tražimo da se u taj program uloži više „svježeg novca”.

1.4.

Međutim, EGSO izražava veliku zabrinutost u pogledu sjedinjavanja ciljeva Europskih snaga solidarnosti s politikama o zapošljavanju mladih. Stoga predlaže da bi trebalo preispitati uključivanje zapošljavanja i pripravništva u program. EGSO predlaže da se dio koji se odnosi na zapošljavanje i pripravništvo provodi uz pomoć drugih već postojećih programa EU-a usmjerenih na zapošljavanje i pripravništvo, čiji aspekt solidarnosti treba ojačati. Usmjeravanje Europskih snaga solidarnosti samo na volontersko „područje djelovanja” omogućilo bi veću jasnoću i usredotočenost te bi pomoglo u tome da se izbjegne poistovjećivanje tog programa s drugim programima EU-a koji su dostupni mladima.

1.5.

Nakon opsežnog savjetovanja s ključnim dionicima EGSO je utvrdio sljedeće prijedloge za poboljšanje nacrta pravne osnove, koji se detaljnije razrađuju u četvrtom odjeljku:

Pojedinosti prijedloga EGSO-a, kao i druge sugestije, iznose se u nastavku.

2.1.

Pokretanje inicijative danas poznate pod imenom Europske snage solidarnosti (ESC) najavio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u svojem Govoru o stanju Unije u rujnu 2016. godine. Prepoznao je da je solidarnost jedna od temeljnih sastavnica Europske unije te je izrazio spremnost da uključi više mladih u aktivnosti u području solidarnosti i volontiranje.

2.2.

Europske snage solidarnosti službeno su pokrenute 7. prosinca 2016. godine s ciljem okupljanja prvih 100 000 sudionika do 2020. godine. Ključni cilj Europskih snaga solidarnosti jest osnažiti koheziju i poticati solidarnost u europskom društvu tako da se mladima omogući da sudjeluju u širokom rasponu aktivnosti koje se temelje na solidarnosti, npr. u pomaganju u hitnim slučajevima kao što su izbjegličke krize, ali i u slučaju kada je potrebno ad hoc djelovanje (npr. u slučaju prirodnih katastrofa).

2.3.

Ako se prijedlog odobri, Europske snage solidarnosti bit će (ponovno) pokrenute 1. siječnja 2018. godine uz proračun od 341 milijuna EUR koji će se raspodijeliti na sljedeće tri glavne djelatnosti:

Ti će angažmani biti dostupni mladima u dobi od 18 do 30 godina. Program je trenutačno ograničen samo na EU28.

2.4.

Program će trajati tri godine, od 2018. do 2020. godine. U okviru proračuna za Europske snage solidarnosti 80 % sredstava bit će dodijeljeno za volonterske angažmane, a 20 % za zapošljavanja (tj. radna mjesta i pripravništvo). Od 341 milijuna EUR dodijeljenih za program, gotovo 58 % (otprilike 197,7 milijuna EUR) bit će dodijeljeno iz programa Erasmus+. Velika većina tih sredstava (191 milijun EUR) doći će iz Europske volonterske službe (EVS).

2.5.

Od registriranih sudionika traži se da izrade profil na internetskom portalu uz naznaku željenog područja rada/vrste angažmana kako bi potom od javnih ili privatnih subjekata ili međunarodnih organizacija kojima je dodijeljena oznaka kvalitete Europskih snaga solidarnosti primili ponude za angažman. Kako bi dobila oznaku kvalitete Europskih snaga solidarnosti te pristup bazi podataka, organizacija će morati proći postupak akreditacije (sličan postupku za Europsku volontersku službu) u kojem mora dokazati da udovoljava zahtjevima Povelje Europskih snaga solidarnosti (1) (tj. da su, među ostalim, osigurani razvoj vještina, sigurni i pristojni radni uvjeti te odgovarajuće osposobljavanje).

2.6.

Europska komisija i Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA) nadgledat će provedbu Europskih snaga solidarnosti na razini EU-a, a nacionalne agencije za Erasmus+ pratit će provedbu na nacionalnoj razini.

2.7.

Za volonterske angažmane, svim sudionicima osigurat će se namirivanje troškova života (hrana, smještaj), putovanje, osiguranje i otprilike 155 EUR mjesečno. Za zapošljavanje i pripravništvo, ugovori o radu, plaće te pisani sporazumi o pripravništvu i naknade utvrđivat će se u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. Za te angažmane predviđena je financijska potpora za putovanje.

2.8.

Za mlade u nepovoljnom položaju predviđeni su financijski dodatci, a također mogu biti pokriveni neki troškovi organizacija domaćina (tj. administrativni troškovi, troškovi upravljanja, potpora). Potpora prije početka angažmana (tj. učenje jezika) uglavnom će se pružati putem interneta, no organizacije to mogu dopuniti vlastitim sustavima potpore. Resursni centri za Europske snage solidarnosti bit će uspostavljeni u nacionalnim agencijama za program Erasmus+ radi pružanja potpore organizacijama sudionicama.

3.1.

EGSO pozdravlja stvaranje novog programa usmjerenog na mlade, a posebno na volontiranje među mladima, što nedostaje u trenutačnoj strukturi EU-a. EGSO isto tako pozdravlja raznolikost vrsta angažmana koje pružaju Europske snage solidarnosti, kao što su „projekti u području solidarnosti” na lokalnoj razini kojima se oživljava element nekadašnjih Inicijativa za mlade koje su bile vrlo uspješne.

3.2.

EGSO se nada da se s pomoću predmetnog programa može razviti šira strategija volontiranja na razini EU-a, ne samo za 100 000 mladih u programu nego i za otprilike 100 milijuna mladih i odraslih građana EU-a koji trenutačno sudjeluju u volontiranju u Europi. Kako je EGSO već istaknuo u svojem mišljenju o politikama EU-a i volontiranju (2), od institucija EU-a potreban je koordiniraniji pristup politici o volontiranju. To bi pitanje trebalo prepoznati kao horizontalnu temu politika te bi ga trebao koordinirati poseban odjel unutar Europske komisije uz podršku potrebnih struktura politika u drugim institucijama EU-a. U tu svrhu Plan politike volontiranja u Europi (PAVE) pruža brojne poticajne prijedloge za daljnji razvoj volontiranja na razini EU-a i država članica, kao i za socijalne partnere i nevladine organizacije. Europske snage solidarnosti također bi mogle ojačati i poticati stvaranje nacionalnih struktura volontiranja te otkloniti mnoge prepreke koje još postoje u pogledu prekograničnog volontiranja.

3.3.

Europske snage solidarnosti trebale bi doprinijeti europskim socijalnim vrijednostima. Međutim, EGSO izražava veliku zabrinutost u pogledu sjedinjavanja ciljeva Europskih snaga solidarnosti s politikama o zapošljavanju mladih. U takvom pristupu postoji rizik od zamjenjivanja plaćenog rada neplaćenim radom za europsku mladež. U tom pogledu EGSO izražava zabrinutost zbog toga što je definicija „volontiranja” iznijeta u dokumentu kojim se utvrđuje pravna osnova Europskih snaga solidarnosti (usluga bez naknade za dobrovoljni rad s punim radnim vremenom koji se provodi kontinuirano 5 dana u tjednu 7 sati dnevno) vrlo slična opisu radnog mjesta. Međutim, volontiranje obično nije posao s punim radnim vremenom, nego se obavlja u volonterovo slobodno vrijeme.

3.4.

EGSO predlaže da bi se segment koji se odnosi na zapošljavanje i pripravništvo trebao omogućavati putem drugih već postojećih programa EU-a usmjerenih na zapošljavanje i pripravništvo, u okviru kojih je potrebno ojačati aspekt solidarnosti. Usmjeravanje Europskih snaga solidarnosti samo na volontersko „područje djelovanja” omogućilo bi veću jasnoću i usredotočenost te bi pomoglo u tome da se izbjegne poistovjećivanje tog programa s drugim programima EU-a koji su dostupni mladima.

3.5.

Ako se u okviru Europskih snaga solidarnosti zapošljavanje i pripravništvo ipak zadrže, EGSO bi želio da se poštuju standardi kvalitete (Europska povelja o kvaliteti stažiranja i strukovnog naukovanja i Okvir mjera za naukovanje (u izradi), o kojima su se europski socijalni partneri usuglasili) te da se naknada u potpunosti uskladi s nacionalnim zakonodavstvom o plaćama i/ili primjenjivim kolektivnim ugovorima. Jednako tako, angažmane bi trebali moći nuditi samo neprofitne organizacije, zaklade i socijalna poduzeća, Trebalo bi osigurati i mentorstvo za naučnike i pripravnike, ugovore koji obuhvaćaju zdravstveno i socijalno osiguranje te jasno utvrđene ciljeve na području obrazovanja i osposobljavanja.

3.6.

Provedbu Europskih snaga solidarnosti potrebno je pratiti uz sudjelovanje organizacija mladih i socijalnih partnera, koji bi trebali imati posebnu ulogu u jamčenju jasnog razlikovanja volonterskih aktivnosti i mogućeg zapošljavanja.

3.7.

EGSO je uvjeren da bi se Europske snage solidarnosti trebale u potpunosti provoditi u okviru programa Erasmus+, umjesto da se uspostavlja potpuno novi program kojim bi upravljale strukture programa Erasmus+. To bi također pomoglo u potpunom usklađivanju uvjeta za preostali dio Europske volonterske službe s Europskim snagama solidarnosti. Štoviše, to bi značilo da program ne bi bio ugrožen nakon 2020. godine. Međutim, svakako su potrebna dodatna financijska sredstva i potpora.

3.8.

U svjetlu prethodno stečenog iskustva, EGSO smatra da je važno sljedeće:

a)

Kako možemo jamčiti da će informacije o ovoj inicijativi doprijeti do svih mladih ljudi, svih regija i svih organizacija radi privlačenja novih sudionika, a posebno do onih u osjetljivijim situacijama? Ili će to biti neka vrsta „zatvorenog sustava” za par sretnika?

b)

Kako možemo jamčiti da će mladi s manjim mogućnostima zaista moći pristupiti programu? Ključno je osigurati financijsku potporu za aktivnosti informiranja u cilju dopiranja do organizacija uključenih u program. Uloga potpornih organizacija bila bi ključna u održavanju aktivnosti informiranja i podupiranju naknadnog angažmana. Programom bi se trebao povećati angažman mladih u službi društva izvan okvira aktivnosti Europskih snaga solidarnosti.

c)

Potrebno je zajamčiti kvalitetu programa za sudionike, no kako ćemo ocjenjivati kvalitetu solidarnosti (rezultate pojedinih projekata)?

d)

Trebamo li Europske snage solidarnosti integrirati u druge europske programe? Dimenzija lokalnog volontiranja također bi se mogla uključiti u programe Erasmus+ za mobilnost studenata i povezati s Europskim snagama solidarnosti.

e)

Koje će objektivne kriterije Komisija primjenjivati kako bi na godišnjoj razini prilagođavala proračun raspoloživ za svaku posebnu mjeru? Prilagodbe na temelju razine potražnje za svakom aktivnošću pomogle bi, s jedne strane, da se izbjegne pritisak na neke aktivnosti, a s druge, da se spriječi odustajanje mladih i organizacija sudionica od daljnjeg sudjelovanja.

f)

Kako možemo zajamčiti da će prijave za financiranje biti dovoljno fleksibilne za volonterske organizacije i skupine mladih? Pojednostavljeni postupak doprinio bi tomu da se zajamči da se manji iznosi bespovratnih sredstava (do 5 000 EUR) mogu zatražiti u bilo koje doba bez utvrđenih rokova i uz pojednostavljeni obrazac za prijavu.