15.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 434/51

Izvjestitelj:

Michael IKRATH

Suizvjestitelj:

Carlos TRIAS PINTÓ

1.1.

EGSO pozdravlja činjenicu da se u ovoj fazi Europska komisija suzdržava od uvođenja regulatornih mjera te podržava njezinu odluku da primijeni mjerodavna pravila tržišnog natjecanja ako se to pokaže nužnim za osiguravanje jednakih uvjeta i zaštite potrošača.

1.2.

EGSO pozdravlja inicijativu Europske komisije čiji je cilj produbljivanje jedinstvenog tržišta putem Akcijskog plana. To će s jedne strane iziskivati postupno proširenje ekonomske i monetarne unije, a s druge strane daljnje usklađivanje financijskih proizvoda i usluga u kombinaciji s digitalnim inovacijama te uz održavanje uvjeta tržišnog natjecanja koji bi trebali biti pravedni i neutralni u odnosu na tehnologiju i poslovne modele.

1.3.

EGSO poziva države članice da udvostruče napore za postizanje temeljite, usklađene, koordinirane i sustavne primjene širokog raspona paneuropskih normi koje se trenutačno provode kako bi se zajamčilo da te norme budu potpuno uključive za potrošače te da ih istodobno štite od brojnih rizika povezanih s novim financijskim scenarijima.

1.4.

EGSO napominje da posebnu pozornost treba posvetiti tradicionalnim bankama za stanovništvo i male poduzetnike („nezanimljivo bankarstvo”) kao glavnim posrednicima za takve proizvode i usluge. Europski potrošači, koji relativno nerado mijenjaju pružatelje usluga, tradicionalno imaju veliko povjerenje u takve banke, posebno regionalne ili lokalne. Unatoč tomu, trebalo bi promicati prekogranične proizvode kako bi se naglasila ideja jedinstvenog tržišta i slobodnog kretanja osoba i robe.

1.5.

Istodobno bi trebalo voditi računa o bojaznima potrošača, primjerice u pogledu jezičnih razlika, razlika u zakonodavstvu, viših pristojbi za nerezidente, odbijanja pristupa određenim financijskim uslugama i proizvodima za nerezidente, razlika u oporezivanju, prekomjerne primjene zakonodavstva o pranju novca te rizika povezanih s konverzijom valute.

1.6.

EGSO poziva Komisiju da provede studiju kojom će se ispitati koliko ekonomski ranjivih zajmoprimaca uzima prekogranične potrošačke kredite koji im nisu na raspolaganju u vlastitoj zemlji (eng. loan shopping), čime se izlažu visokom riziku od prezaduženosti.

1.7.

U interesu usporedivosti i transparentnosti financijskih proizvoda i usluga, a radi uspostavljanja ravnopravnih uvjeta za države članice, EGSO preporučuje poduzimanje mjera kako bi se osiguralo da odredbe o oporezivanju proizvoda i usluga više ne predstavljaju prepreku za pošteno tržišno natjecanje.

1.8.

EGSO snažno potiče Komisiju da osmisli primjerene, neovisne, obavezno certificirane alate za usporedbu različitih financijskih proizvoda u raznim jurisdikcijama koje čine Europsku uniju.

1.9.

EGSO preporučuje reguliranje neeuropskih IT divova, kao što su Apple, Google itd., koji svoje baze korisničkih podataka mogu koristiti za izravnu prodaju prilagođenih proizvoda, a da pritom ne podliježu Unijinim propisima o zaštiti potrošača i drugim odredbama.

1.10.

EGSO je čvrsto uvjeren da digitalizacija trajno i neprestano mijenja potrošačke navike. Stoga pozdravlja i podržava usmjerenost Komisije na jačanje jedinstvenog digitalnog tržišta, s posebnim naglaskom na financijskim uslugama. Komisija se s pravom usredotočila na uklanjanje prepreka koje ometaju prekograničnu digitalnu distribuciju (geografsko blokiranje). To je, prema mišljenju EGSO-a, jedina mogućnost za ostvarenje istinskog jedinstvenog tržišta financijskih usluga za potrošače.

1.11.

Kad je riječ o financijskim tehnologijama, Odbor smatra da bi u interesu održive regulative i u cilju očuvanja financijske stabilnosti, koliko god je to moguće, trebali postojati jednaki uvjeti za sve pružatelje predmetnih financijskih usluga te da u svakom trenutku prednost treba davati istim jamstvima za potrošače kao što su ona koja već postoje u tradicionalnom bankarskom sektoru.

1.12.

EGSO preporučuje da pored proizvoda široke potrošnje već utvrđenih Akcijskim planom Komisija definira dodatne proizvode koji će biti jednostavni i imati iste značajke te stoga biti usporedivi i transparentni. Oni bi mogli biti ponuđeni kao „vodeći proizvodi” u cijelom EU-u uz pomoć raznih distribucijskih sustava (financijskih tehnologija, tradicionalnih podružnica itd.), čime bi se ojačalo povjerenje potrošača u njih. Zahvaljujući dobrim informacijama o proizvodu te transparentnosti proizvoda potrošači će moći odabrati najboljeg pružatelja usluga diljem EU-a, i to bez rizika.

1.13.

Trebalo bi ojačati uzajamnu neovisnost različitih strana uključenih u upravljanje istim financijskim uslugama, uz izbjegavanje bilo kakvog sukoba interesa, jer to omogućuje dobro upravljanje i djelotvorni nadzor financijskih usluga.

1.14.

EGSO naglašava da treba redovito provjeravati utjecaj svakog standarda na razvoj financijskih proizvoda i usluga namijenjenih potrošačima te istodobno na odgovarajući način jačati resurse nadzornih tijela. Također ističe da učinkoviti mehanizmi alternativnog rješavanja sporova (ADR) i internetskog rješavanja sporova (ODR) za prekogranične transakcije predstavljaju ključne čimbenike jačanja povjerenja potrošača.

1.15.

U konačnici, želimo li da rezultati ostvareni na području minimiziranja troškova građana i poduzeća budu učinkoviti i djelotvorni, Odbor smatra da se sve aktivnosti i svi tekstovi o toj temi moraju oslanjati i temeljiti na načelima programa REFIT. Ne dovodeći u pitanje jasne ciljeve u tom području, važno je da svi budući zakoni i propisi u vezi s tim pitanjem ostanu jednostavni te da se njima uklanjanju nepotrebna opterećenja. Isto tako, ako se želi postići istinsko jedinstveno tržište koje neće biti fragmentirano, mora se izbjegavati prekomjerna regulacija kako na nacionalnoj tako i na regionalnoj razini.

2.1.

Ovim se Akcijskim planom europskim potrošačima želi pružiti veći izbor financijskih usluga u EU-u, kao i bolji pristup tim uslugama.

2.2.

To obuhvaća financijske usluge koje su važan dio svakodnevnog života potrošača, kao što su štednja na tekućem računu, usluge platnog prometa, kreditne kartice, hipoteke i ostali zajmovi te razne vrste osiguranja.

2.3.

Akcijski plan sastavni je dio razvoja razvijenijeg i pravednijeg jedinstvenog tržišta. Kad je riječ o financijskim uslugama, to znači da treba unaprijediti tržišno natjecanje između pružatelja financijskih usluga kao i izbor koji potrošačima stoji na raspolaganju kako bi potrošači mogli imati koristi od nižih cijena, veće kvalitete proizvoda i inovativnih rješenja.

2.4.

Potrošačima bi trebalo omogućiti slobodan odabir među brojnim financijskim uslugama i proizvodima raspoloživima diljem EU-a. Država članica u kojoj je pružatelj smješten više ne bi smjela biti relevantan čimbenik.

2.5.

Pružatelji financijskih usluga i proizvoda trebali bi imati mogućnost korištenja prednosti tržišta na razini cijelog EU-a (jedinstvenog tržišta).

2.6.

EU je već usvojio niz mjera za stvaranje jedinstvenog tržišta financijskih usluga za potrošače, kao što su direktive o računima za plaćanje (1), hipotekarnim kreditima (2) i distribuciji osiguranja (3) te Akcijski plan o izgradnji unije tržišta kapitala (4), Strategija europskog unutarnjeg tržišta (5) i Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta (6).

2.7.

Ovaj Akcijski plan – zasnovan na savjetovanjima u vezi s Komisijinom Zelenom knjigom (7) – izrađen je kako bi se utvrdile i uklonile preostale prepreke.

2.8.

Akcijski plan usmjeren je na tri glavna područja:

2.9.

Budući da trenutačno samo 7 % potrošača koristi financijske usluge iz druge države članice, u okviru Akcijskog plana daje se prednost razvoju financijskih tehnologija i internetskog poslovanja.

3.1.

EGSO napominje da stvaranje jedinstvenog tržišta EU-a za financijske usluge iziskuje usklađivanje različitih europskih projekata financijskih tržišta. Na primjer, unija tržišta kapitala ima utjecaj na sve države članice EU-a, dok je bankovna unija sa svoja tri stupa relevantna samo za europodručje, a tržišta „novih” država članica ne uzimaju se u obzir. To znači da priželjkivano prekogranično pružanje financijskih usluga i proizvoda nailazi na nevidljive granice.

3.2.

Stoga EGSO smatra primjerenim da se, u kombinaciji s dodatnim razvijanjem jedinstvenog tržišta financijskih usluga, i dalje proširuje ekonomska i monetarna unija: bez postupnog uvođenja jedinstvene valute u svim zemljama neće biti moguće u potpunosti provesti Akcijski plan, osobito na digitalnom polju. Također postoji rizik da će postojeće stanje ići u korist alternativnim digitalnim valutama poput bitcoina, što bi moglo ugroziti sigurnost, zaštitu podataka i povjerenje potrošača u prekogranične financijske usluge.

3.3.

EGSO ističe da današnji potrošači trgovinu financijskim uslugama promatraju kao lokalni i regionalni model poslovanja. S obzirom na postojeće bojazni i nesigurnosti u vezi s novim financijskim okružjem, EGSO se slaže sa zaključkom Komisije da „većina kupaca financijskih usluga za stanovništvo i male poduzetnike vjerojatno će i dalje biti usredotočena na domaće tržište” (8).

3.4.

EGSO smatra da različiti porezni propisi u državama članicama predstavljaju jednu od glavnih prepreka za osiguravanje usporedivosti i transparentnosti financijskih proizvoda. Privlačnost ključnih proizvoda često proizlazi iz poreznih poticaja, od kojih, međutim, koristi imaju samo nacionalni porezni obveznici. Osim toga, borba protiv izbjegavanja plaćanja poreza, koja baca sumnju na vlasnike inozemnih računa u pogledu nepoštenosti njihovih poreznih poslova, predstavlja ozbiljnu prepreku prekograničnom financijskom tržištu. EGSO stoga poziva Komisiju da u Akcijski plan uvrsti dodatne prijedloge.

3.5.

Prema podacima iz Eurobarometra 446, prekogranične financijske usluge do sada je koristilo samo 7 % građana EU-a, unatoč znatnim naporima Komisije. Također je nejasno koliko ekonomski ranjivih zajmoprimaca uzima prekogranične potrošačke kredite koji im nisu na raspolaganju u vlastitoj zemlji (eng. loan shopping), čime se izlažu visokom riziku od prezaduženosti. EGSO stoga predlaže izradu studije o toj temi.

3.6.

Međutim, moramo napomenuti da ta prekogranična potražnja postoji u pograničnim regijama sa zajedničkim jezikom. Čak i unutar nacionalnih tržišta manje od trećine potrošača promijeni pružatelja. Jedan je od glavnih razloga za to viša razina zadovoljstva uglavnom s lokalnim ili regionalnim tradicionalnim bankama za stanovništvo i male poduzetnike (vidi Eurobarometar 446). U tom pogledu EGSO želi istaknuti da je profitabilnost regionalnih banaka za stanovništvo i male poduzetnike pod posebnim pritiskom otkako je počela financijska kriza. Stoga treba razmotriti kako će banke snositi visoke troškove relativno malog udjela klijenata iz drugih država članica. EGSO poziva Komisiju da vodi računa o drugim razlozima tako niskog udjela prekogranične kupovine financijskih usluga, npr. o jezičnim razlikama, razlikama u zakonodavstvu, višim pristojbama za nerezidente, odbijanju pristupa određenim financijskim uslugama i proizvodima za nerezidente, razlikama u oporezivanju, prekomjernoj primjeni zakonodavstva o pranju novca te rizicima povezanima s konverzijom valute.

3.7.

U tom kontekstu EGSO smatra kako je nužno posvetiti izrazito veliku pozornost upravo očuvanju uloge lokalnih i regionalnih banaka za stanovništvo i male poduzetnike kao pružatelja financijskih usluga u koje potrošači imaju povjerenja. To iziskuje mnogo veću diferenciranost regulative u području bankarstva, uz dosljednu primjenu načela proporcionalnosti (9). Te banke mogu uspješno djelovati kao predvodnici ili sljedbenici u području inovacija samo ako se ispuni taj uvjet.

3.8.

Po mišljenju EGSO-a, preduvjeti za ostvarivanje opravdanih ciljeva Komisije jesu da financijski sektor bude u mogućnosti koristiti modernu tehnologiju potrebnu za razvoj jedinstvenog tržišta te da ostane financijski stabilan i siguran kako za potrošače tako i za ulagače.

3.9.

EGSO je čvrsto uvjeren da digitalizacija trajno i neprestano mijenja potrošačke navike. Stoga pozdravlja i podržava usmjerenost Komisije na jačanje jedinstvenog digitalnog tržišta, s posebnim naglaskom na financijskim uslugama. Komisija se s pravom usredotočila na uklanjanje prepreka koje ometaju prekograničnu digitalnu distribuciju (geografsko blokiranje). To je, prema mišljenju EGSO-a, dobra prilika za ostvarenje istinskog jedinstvenog tržišta financijskih usluga za potrošače. Unatoč tomu potrebne su i ostale mjere (kako je opisano u točki 3.6).

3.10.

EGSO se slaže s mišljenjem Komisije da bi budući rad trebalo usmjeriti, s jedne strane, uglavnom na ispravnu provedbu već usvojenog zakonodavstva (vidi točku 2.6). S druge strane, postoji potreba za dodatnim mjerama kako bi se osiguralo da potrošači imaju koristi od jedinstvenog tržišta financijskih usluga na razini cijelog EU-a.

3.11.

U tom pogledu EGSO pozdravlja činjenicu da Akcijski plan sadržava i ambiciozan plan mjera te od nacionalnih zakonodavaca, nadzornih tijela i organizacija za zaštitu potrošača očekuje da u potpunosti sudjeluju u njihovoj provedbi. Važnu ulogu u tome imaju i socijalni partneri.

3.12.

EGSO također pozdravlja činjenicu da se sudionicima na tržištu daje više mogućnosti za razvoj vlastitih financijskih usluga, posebno u pogledu digitalnih inovacija. Time se u dovoljnoj mjeri uzimaju u obzir trenutačno vrlo različiti tržišni uvjeti u državama članicama, u skladu sa zajedničkim ciljem.

3.13.

EGSO preporučuje da pored proizvoda široke potrošnje već utvrđenih u Akcijskom planu Komisija definira dodatne, lako usporedive i transparentne proizvode koji će biti jednostavni i imati iste značajke. Oni bi mogli biti ponuđeni kao „vodeći proizvodi” u cijelom EU-u uz pomoć raznih distribucijskih sustava (financijskih tehnologija, tradicionalnih podružnica itd.), čime bi se ojačalo povjerenje potrošača u njih. Zahvaljujući dobrim informacijama o proizvodu te transparentnosti proizvoda (usklađenoj terminologiji, izbjegavanju suviše profesionalnog opisa, jednostavnim i razumljivim ugovornim uvjetima) potrošači će moći odabrati najboljeg pružatelja usluga diljem EU-a, i to bez rizika.

3.14.

EGSO smatra da će učinkovita kombinacija novih mrežnih tehnologija i usporedivih i transparentnih proizvoda široke potrošnje biti od presudne važnosti za daljnje razvijanje dubljeg jedinstvenog tržišta financijskih usluga.

3.15.

EGSO stoga pozdravlja činjenicu da Komisijin dokument za razmatranje o produbljivanju ekonomske i monetarne unije, objavljen 1. lipnja, sadrži ključne aspekte koji se odnose na usklađivanje financijskih proizvoda i usluga u EU-u. To se posebno odnosi na uspostavu jednakih uvjeta za sve države članice, a samim time i pružatelje financijskih usluga. Prijedlozi Unije o EMU-u stoga pojednostavljuju usporedivost i predstavljanje različitih „prekograničnih” financijskih proizvoda.

3.16.

EGSO u tom kontekstu također smatra da je važno i dalje pozivati na reguliranje financijskih tehnologija. Izrazito strogi regulatorni okvir (Basel III, CRD IV) bio je jedan od čimbenika koji su tijekom financijske krize 2008. – 2010. doveli do toga da tradicionalne banke za stanovništvo i male poduzetnike više nisu bile kadre na odgovarajući način ispunjavati svoju glavnu zadaću (kreditiranje MSP-ova i privatnih osoba); s druge strane, ono što nude financijske tehnologije ne podliježe toj regulativi. EGSO stoga poziva da se – prije uvođenja Akcijskog plana za prekogranične financijske usluge za potrošače – osiguraju jednaki uvjeti u pogledu propisa koji se primjenjuju na tradicionalne banke za stanovništvo i male poduzetnike i financijske tehnologije (10).

3.16.1.

Od presudne je važnosti da se Komisija suoči s bojaznima potrošača u pogledu financijskih tehnologija (kao što su zaštita osobnih podataka i privatnosti, mehanizmi pravne zaštite, rizik od prezaduženosti, posljedice moguće insolventnosti tih platformi, nedostatak neovisnih i vjerodostojnih savjeta o ponuđenim proizvodima i uslugama, rizik od financijske isključenosti digitalno nepismenih potrošača, iskorištavanje i korištenje velike količine podataka, dostupnost i pristupačnost tih proizvoda) kako bi se moglo obnoviti krizom narušeno povjerenje potrošača u financijske institucije.

3.17.

EGSO poziva države članice da osiguraju da provedba svake od mjera predviđenih Akcijskim planom uvijek bude usklađena s Direktivom o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga i Europskim aktom o pristupačnosti.

3.18.

Akcijskim planom postići će se željeni učinak samo ako on bude išao ruku pod ruku s postupnim jačanjem (kvalitativnim i kvantitativnim) nadzornih funkcija financijskih tijela, uvođenjem sustavnog praćenja postupanja pružatelja financijskih usluga prilikom provedbe akata PSD2 i MiFID II, osiguravanjem složene ravnoteže između privatnosti i transparentnosti te razlikovanjem funkcija savjetovanja i marketinga proizvoda. Povrh toga, posebnu bi pozornost trebalo posvetiti agencijama za kreditni rejting i neovisnim financijskim posrednicima, kao što je EGSO istaknuo u svom mišljenju o Zelenoj knjizi.

3.19.

Obrazovanje i cjeloživotno osposobljavanje potrebni su za borbu protiv financijske nepismenosti koja može dovesti do prezaduženosti te financijske i socijalne isključenosti.

4.1.

S obzirom na napomene iznesene u točki 3., EGSO preporučuje Komisiji da se usredotoči na brzu provedbu mjera koje se odnose na povećanje kvalitete i pouzdanosti internetskih stranica za usporedbu kvalitete financijskih usluga (mjera 4.), provjeru nacionalnih pravila o zaštiti potrošača (mjera 8.), financijske tehnologije (mjera 10.) i elektroničku identifikaciju (mjera 11.).

4.3.

EGSO stoga osobito pozdravlja aktivnosti predložene u okviru mjere 11., kao što je promicanje primjene uredbe eIDAS (Uredbe o elektroničkoj identifikaciji) – npr. njezino proširenje na odnose između poduzeća i potrošača – kao i poticanje novih načina digitalnog upisivanja (npr. videoidentifikacije). EGSO u tom pogledu podržava stajalište Europskog parlamenta (11) o petoj Direktivi o pranju novca (12). Svi ti digitalni postupci ne bi smjeli ugrožavati zaštitu osobnih podataka i privatnosti.

4.6.

EGSO također preporučuje preispitivanje postojećeg posebnog zakonodavstva o financijskim uslugama u pogledu njegova utjecaja na priželjkivano jedinstveno tržište te u pogledu njegove digitalne primjerenosti. Informiranje potrošača mora biti razumljivo, jednostavno i prikladno te omogućiti potrošačima donošenje odluka koje su za njih ispravne. Prekomjerne obveze u pogledu informiranja, savjetovanja i dokumentacije osobito su štetne za razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta u području financijskih usluga. Stoga treba zauzeti holistički pristup evaluaciji.

4.13.

Također je nužno da se Komisija snažno usredotoči na hitne potrošačke kredite koji često nisu dovoljno transparentni i sadrže svakojake nepoštene klauzule, pri čemu se za njih koriste zavaravajuće marketinške prakse uz podršku oglašavanja u glavnim medijima (tisak, radio i televizija). S tim u vezi EGSO poziva nadzorna tijela država članica da dobro prate ponašanje tih poduzeća na tržištima, u bliskoj suradnji s organizacijama za zaštitu potrošača.