15.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 434/43

Izvjestitelj:

Dimitris DIMITRIADIS

1.1.

EGSO smatra da je učinkovita carinska unija ključan preduvjet za proces europske integracije u cilju jamčenja slobodnog kretanja robe i jačanja konkurentnosti te trgovačkih i pregovaračkih kapaciteta EU-a, ali i da je važna za razvoj sigurnosne unije s obzirom na to da uvelike pridonosi i borbi protiv novonastalih i dosad neviđenih sigurnosnih prijetnji, istodobno štiteći sigurnost građana i njihovih financijskih interesa.

1.2.

EGSO smatra da je glavni cilj novog carinskog zakonodavstva pojednostaviti postupke i uskladiti ih s najnovijim podacima te da će učinkovita primjena Carinskog zakonika Unije (CZU) pomoći u jačanju gospodarske konkurentnosti EU-a diljem svijeta.

1.3.

EGSO se slaže s prijedlogom Komisije da se razvije upravljanje carinskom unijom, ali smatra da sveobuhvatna uspostava takvog upravljanja zahtijeva reformu na više razina i odlučno djelovanje na tehničkom polju, a da se pritom ne promijene nadležnosti EU-a ili naruši ravnoteža između institucija. Međutim, EGSO naglašava da nijedna poduzeta reforma ne bi smjela ometati odvijanje zakonite trgovine ili zaštitu temeljnih prava.

1.4.

EGSO smatra da se učinkovita primjena carinskog zakonodavstva sastoji ponajprije od napora da se mogućnost različitih tumačenja između uprava država članica svede na najmanju moguću mjeru. Tomu mora prethoditi dovršetak interoperabilnih računalnih sustava i prijelaz na potpuno digitalno okruženje, i to uporabom niza resursa na kojima se temelji organizacija i funkcioniranje nacionalnih tijela.

1.5.

EGSO smatra da je potrebno prijeći na automatsko središnje carinjenje kako bi se olakšalo usklađivanje mjera za sprečavanje i suzbijanje kriminalnih aktivnosti i zaštitu financijskih interesa EU-a i kako bi se zaštitila prava, interesi i sigurnost poduzeća i europskih potrošača. EGSO stoga poziva na osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) koji bi dao pozitivan doprinos tom cilju.

1.6.

EGSO smatra da je potrebna zajednička europska carinska strategija koja podrazumijeva dvostruku ulogu carinskih tijela, naime kontrolu granica i mješovite zadatke kao što su carinske provjere i naplate pristojbi te pomoć u sprečavanju i borbi protiv kriminalnih aktivnosti. Istodobno je potrebno osigurati optimizaciju materijala i ljudskih resursa, i to ulaganjem u širenje i nadogradnju materijala te osposobljavanjem i pripremom ljudskih resursa kako bi se razvile mjere administrativne potpore EU-a za provedbu relevantnog zakonodavstva u cilju boljeg praćenja njegove provedbe.

1.7.

EGSO smatra da strategija mora biti osmišljena imajući u vidu raznolikost gospodarskih subjekata koji moraju biti u skladu s carinskim zakonodavstvom te hitnu potrebu za primjenom novih tehnologija i inovacija, pritom jamčeći potpuno poštovanje privatnosti podataka pojedinaca i poduzeća, kao i prava intelektualnog, industrijskog i trgovačkog vlasništva, uzimajući pritom u obzir ljudski čimbenik koji je pokretačka snaga carinskih tijela. Posebnu pozornost treba posvetiti mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima i potrošačima.

1.8.

EGSO smatra da funkcioniranje decentraliziranog operativnog modela treba jačati administrativnom suradnjom, uz središnju koordinaciju tijela ili organizacije za podršku pod vodstvom Komisije i uz sudjelovanje Skupine za carinsku politiku u cilju pružanja pomoći u pogledu teškoća u provedbi CZU-a. Spomenuto bi tijelo, među ostalim, bilo odgovorno za djelovanje akcijskih programa i programa osposobljavanja kojima se osobiti naglasak stavlja na sigurnosna pitanja, jamčenje visoke razine specijalizacije i promicanje profesionalne stručnosti u carinskom sektoru. To bi tijelo istodobno moglo izdati smjernice za brzo i izravno odgovaranje na nove izazove.

1.9.

Nadalje, EGSO smatra da je od ključne važnosti proširiti i jačati programe Carina 2020. i Fiscalis 2020. koji mogu djelovati kao katalizatori u ciljanoj apsorpciji sredstava namijenjenih upravljanju (osposobljavanje, širenje informacija, operativno djelovanje, oprema itd.).

1.10.

EGSO s nestrpljenjem iščekuje pojačan postupak sklapanja sporazuma o uzajamnoj administrativnoj pomoći s trgovinskim partnerima, koji u cijelosti odražavaju stalno širenje trgovinske suradnje s državama koje nisu članice EU-a i Sporazum o olakšavanju trgovine (TFA) Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

1.11.

EGSO smatra da je potrebno poduzeti ključne mjere zaštite i sigurnosti, s obzirom na to da su carinska tijela u tim područjima već suočena s izazovima. Stoga smatra da suradnja između carinskih i policijskih tijela mora biti postavljena na institucionalnu osnovu te centralizirana. Također je potrebno jačati međusektorsku suradnju između europskih tijela i decentraliziranih službi u cilju pojačanog djelovanja Unije i povećanja njezine prisutnosti na vanjskim granicama uz pomoć država članica. Među ostalim, suradnja bi se trebala usmjeriti na borbu protiv financiranja terorizma i trgovine oružjem te na temeljitije provjere robe i tehnologije s dvojnom namjenom. Osim toga, potrebno je voditi učinkovitu i djelotvornu borbu protiv krivotvorenja i piratstva proizvoda.

1.12.

EGSO smatra da sve provedene mjere moraju podrazumijevati otvoren dijalog sa svim dionicima (poduzećima, potrošačima, carinskim tijelima, carinskim službenicima, sindikatima i organizacijama civilnog društva) kako bi se dobila jasnija i cjelovitija slika o pitanjima koja treba riješiti, pritom uzimajući u obzir interese svih strana.

1.13.

Naposljetku, EGSO smatra da bez obzira na pristup koji će se usvojiti za modernizaciju carinske unije, treba na odgovarajući način uzeti u obzir promjene koje će Brexit uzrokovati na vanjskim granicama Unije.

2.1.

Carinska unija važan je preduvjet za europsku integraciju, posebice u pogledu osiguravanja jedinstvene i neometane provedbe slobodnog kretanja robe na siguran, transparentan, ekološki prihvatljiv i potrošačima prilagođen način, koji je pritom učinkovit u suzbijanju kažnjivih prekograničnih aktivnosti (1).

2.2.

Carinska unija temelj je jedinstvenog tržišta te stoga mora u cijelosti odražavati njegove potrebe. Nadalje, carinska unija potiče konkurentnost EU-a na globalnom tržištu. Osim toga, carinske pristojbe uvelike pridonose europskom proračunu. Točnije, prihodi su u 2015. godini iznosili 18,6 milijardi EUR, što predstavlja oko 13,6 % proračuna EU-a.

2.3.

Uz zaštitne mjere u obliku zabrana i mjere čiji je cilj jamčiti zaštitu i sigurnost građana EU-a, osnivanje carinske unije također zahtijeva uvođenje ili reformu mjera, kao što je usvajanje zajedničke trgovinske politike i zajedničke vanjske tarife, kao i povlaštene tarife koja se uvodi putem sporazuma o pridruživanju između EU-a i susjednih zemalja, država kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja, ali i putem sporazuma o slobodnoj trgovini s trećim zemljama.

2.4.

Carinskom unijom želi se olakšati zakonita trgovina, čime se nastoje suzbiti prijevare u trgovinskim transakcijama i istodobno zaustaviti nezakonito kretanje dobara i financijske transakcije koje bi se mogle upotrijebiti u nezakonite ili terorističke svrhe.

3.1.

Komisija je objavila Komunikaciju radi pokretanja dijaloga o modernizaciji carinske unije u cilju odražavanja nove situacije koja se s vremenom razvila zbog:

u cilju provedbe strukturne reforme temeljnih aspekata carinske unije i uspostave novog modela upravljanja.

3.2.

Komisija u Komunikaciji ističe da je potrebno jačati učinkovitost carinske unije, i to modernizacijom njezine arhitekture kako bi se pojačala suradnja između carinskih tijela EU-a i izradile strukture koje se mogu razvijati na prilagodljiv i fleksibilan način.

3.3.

U spomenutoj se komunikaciji ne predlaže proširenje nadležnosti EU-a na nova područja, nego predstavlja pokušaj modernizacije politika carinske unije tako da postanu fleksibilnije i učinkovitije kako bi se s pomoću njih moglo odgovoriti na neprestane promjene.

4.1.

Pregled CZU-a donio je značajne izmjene u cilju pojednostavljivanja i olakšavanja trgovine. Međutim, carinsko zakonodavstvo i zakonodavstvo o slobodnom kretanju robe kao cjelina i dalje su vrlo složeni te obuhvaćaju oko 1 127 tekstova koji se trenutačno primjenjuju (sporazumi, direktive, uredbe i odluke) (2). Zbog toga je otežano pozivanje na relevantne odredbe, osim ako je osoba već upoznata s europskim pravom.

4.2.

Očito je da je prethodni režim imao više nejasnoća te tako ostavljao prostor za uporabu relevantnih nacionalnih zakonskih odredbi koje su dovodile do upitnih posljedica štetnih za jedinstvenu provedbu. Sveobuhvatna kodifikacija CZU-a znači da je europsko pravo izravno primjenjivo i ima izravan učinak, iako ga i dalje provode isključivo nacionalni carinski sustavi koji se značajno razlikuju u organizacijskom smislu, što dovodi do fragmentacije, većih administrativnih opterećenja, birokratskih poteškoća i kašnjenja (3). Nadalje, izuzetno dugotrajno prijelazno razdoblje stvara neizvjesnost te bi moglo štetiti poduzećima, posebice mikropoduzećima i MSP-ovima, te potrošačima.

4.3.

Carinska tijela tradicionalno su bila odgovorna za ubiranje carine i neizravnih poreza, ali sada se od njih traži i da pomognu u jačanju vanjskih granica Unije i suzbijaju nezakonite prakse koje imaju štetne posljedice i unutar i izvan Unije.

4.4.

Proširenja EU-a opteretila su decentralizirani model budući da iziskuju koordinaciju i ponovno osposobljavanje više od 120 000 carinskih službenika, s obzirom na to da postoje bitne razlike između carinskih sustava, mehanizama provjere i fizičke infrastrukture – koja sada zahtijeva visokotehnološke sustave – kao i osiguravanje osoblja i resursa za carinske urede.

4.5.

Primjena novih tehnologija u europskoj industriji i uvođenje jedinstvenog digitalnog tržišta te predložena reforma sustava PDV-a predstavljaju napredak, ali povećavaju potrebu da carinski postupci budu fleksibilni i prilagođeni složenosti suvremenih transakcija. Isto se odnosi i na novonastale obrasce proizvodnje i potrošnje, sve intenzivniju međunarodnu trgovinu te globalne prijetnje za razvoj globalne trgovine, što je dio trgovinske politike EU-a.

5.1.

Koncept upravljanja carinom treba se temeljiti na sljedećim sastavnicama:

6.1.

EGSO se slaže s prijedlogom Komisije u skladu s kojim je potrebno nadograditi operativnu viziju carinske unije kako bi se izradila dosljedna strategija s jasnim vremenskim rasporedom na temelju spomenutih načela i točaka koje se obrađuju u nastavku.

6.2.

Potrebno je izraditi studiju učinka i preispitati novi CZU, čiju privremenu verziju je potrebno pripremiti do kraja 2017. po uzoru na prethodne studije, ali s većom širinom i u svim područjima djelatnosti (4), tako da se strategijom doprinese uklanjanju problema, slabosti, preklapanja, nedosljednosti i zastarjelih mjera te osigura da sljedeći koraci u tom procesu budu izgrađeni na čvrstom temelju (5). U studiji bi trebalo obratiti posebnu pozornost i na posljedice u pogledu carinskih ljudskih resursa.

6.3.

Potrebno je staviti naglasak na razmjenu informacija i najboljih praksi između carinskih i upravnih tijela s pomoću sustavne i metodičke primjene informacijske tehnologije. Stoga je potrebno ocijeniti postojeće baze podataka u carinske svrhe.

6.4.

Decentralizirani model koji pogoduje poslovanju i temelji se na administrativnim strukturama država članica može uspjeti samo ako se poštuju nacionalna upravna tijela. Stoga je potrebno uspostaviti trajne i fleksibilne institucionalne strukture. Zbog toga se predlaže osnivanje tijela ili organizacije za potporu pod vodstvom Europske komisije i uz sudjelovanje Skupine za carinsku politiku u cilju:

S obzirom na takvu organizaciju, EGSO ostaje pri svojem stajalištu i preporučuje osnivanje europskog tima za brze intervencije koji će podržati specijalizirani i važan rad carinskih tijela, posebice onih koja se nalaze na vanjskim granicama Unije.

6.5.

EGSO smatra da bi Skupina Komisije za carinsku politiku, koja djeluje neformalno te trenutačno ima minimalne ovlasti i zanemariv utjecaj, mogla imati značajnu ulogu u novom dobu upravljanja carinom (7). Stoga EGSO preporučuje izradu poslovnika i poziva države članice da surađuju kako bi se tom tijelu omogućilo što učinkovitije djelovanje. Prema mišljenju EGSO-a, još jedan važan aspekt je znatno jačanje postojeće suradnje između država članica i skupina stručnjaka o pitanjima koja se odnose na carinsku politiku.

6.6.

EGSO smatra da je program Carina 2020. ostvario pozitivne rezultate u širenju i prijenosu informacija o carinskoj uniji carinskim službenicima i poduzećima. Riječ je o korisnom alatu za suradnju između EU-a i zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja (8), a njegovo bi proširenje i produljenje izvan prvotno utvrđenog vremenskog okvira pomoglo s uvođenjem međusektorskog djelovanja (9) u pogledu sljedećih pitanja:

6.7.

Nadalje, EGSO smatra da program Fiscalis 2020., kojem je cilj unaprijediti porezne sustave država članica, može pridonijeti i razvoju zajedničkih mjera i promicanju bliže suradnje između poreznih i carinskih tijela na transnacionalnoj razini.

6.8.

EGSO podupire napore Komisije (koji se odražavaju, primjerice, u komunikaciji o akcijskom planu o PDV-u) u pogledu jačanja spomenute suradnje s pomoću izrade skupa alata koji bi bio dostupan zakonodavnim i drugim tijelima država članica za borbu protiv poreznih prijevara u vezi s PDV-om. Prednost takvog skupa alata podrazumijeva lakši prijelaz na konačni sustav PDV-a u EU-u za prekograničnu trgovinu, na temelju načela zemlje odredišta.

6.9.

EGSO podupire inicijative u pogledu standarda i u okviru dijaloga sa Svjetskom carinskom organizacijom te stoga pozdravlja uvođenje ovlaštenog gospodarskog subjekta i jedinstvene akreditacije i certifikacije. Stoga poziva Komisiju da razmotri mogućnost dorađivanja tih inicijativa u cilju daljnjeg smanjivanja administrativnih opterećenja i prepreka za poduzeća.

6.10.

U tom kontekstu EGSO smatra da je neophodno podupirati i provesti Sporazum o olakšavanju trgovine WTO-a koji pojednostavljuje i pojašnjava međunarodne uvozne i izvozne postupke, carinske formalnosti i uvjete za provoz. Nadalje, EGSO smatra da je ključno pojačati proces sklapanja sporazuma o međusobnoj administrativnoj pomoći s trgovinskim partnerima koji će u cijelosti odražavati stalno širenje suradnje u pogledu trgovine s državama izvan EU-a.

6.11.

EGSO pozdravlja Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o pravnom okviru Unije za carinske prekršaje i sankcije, koji nažalost znatno kasni. Usvajanje spomenutog prijedloga, uz stajališta Europskog parlamenta izražena prilikom prvog čitanja te argumente koje je predložio EGSO (10), pridonijelo bi većoj ujednačenosti i pravnoj sigurnosti.

6.12.

EGSO smatra da je potrebno izraditi jedinstven europski prozor (portal) na temelju načela jedinstvene revizije kako bi se smanjila administrativna opterećenja i uvelike pojednostavili postupci carinjenja. Zbog toga je potrebno što prije izraditi bazu podataka o certifikatima EU-a i automatiziranu provjeru certifikata.

6.13.

EGSO je zabrinut zbog promjena koje će Brexit uzrokovati na granicama EU-a. Međutim, u potpunosti podržava transparentnost pregovora koji se vode u dobroj vjeri. Smatra da treba osigurati predanost mirovnom procesu u Sjevernoj Irskoj i izbjeći uspostavu „čvrste granice”, ali na način koji nije štetan za Uniju i njezine interese.

7.1.

U ovom bi pogledu naglasak trebao biti na zaštiti vanjskih granica EU-a od prijetnji, i to razvojem sinergija sa susjednim zemljama ili državama kandidatkinjama i potencijalnim državama kandidatkinjama i njihovim carinskim tijelima radi upravljanja rizicima koje predstavljaju iznimne sigurnosne situacije (prijevara i povezane nezakonite aktivnosti, terorizam, sanitarni, veterinarski i fitosanitarni incidenti i ekološke nezgode), istovremeno ispitujući potencijal za jačanje međunarodne suradnje iz istih razloga, posebno s potencijalnim i trenutačnim trgovinskim partnerima.

7.2.

Potrebno je temeljito proučiti potrebu za revizijom drugih posebnih zakona koji su na snazi više od deset godina bez izmjena i koji imaju značajan utjecaj na upravljanje carinom. Platforma REFIT mogla bi se primijeniti kao koristan alat kojim bi se procijenilo je li regulativni okvir za carinsko zakonodavstvo u tom pogledu primjeren. EGSO, međutim, naglašava da nijedna poduzeta reforma ne bi smjela ometati odvijanje zakonite trgovine ili zaštitu temeljnih prava.

7.3.

EGSO cijeni razvoj i provedbu Strategije EU-a i Akcijskog plana za upravljanje rizicima u carinskim pitanjima te napominje kako je potrebno povećati napore u područjima izvan carinske domene, kako je navedeno u Izvješću Komisije o napretku 2016.

7.4.

Povrh toga, EGSO pozdravlja napore na bilateralnoj razini, ali smatra da je suradnju između carinskih, pravosudnih i policijskih tijela potrebno prenijeti na institucionalnu osnovu kako bi se moglo učinkovitije boriti protiv financiranja terorizma i trgovine oružjem te zaštititi prava intelektualnog vlasništva i robu i tehnologiju s dvojnom namjenom, i to s pomoću kontrole na temelju rizika, poštujući sustav upravljanja carinskim rizicima (CRMS) te vodeći računa o Strategiji EU-a i Akcijskom planu za upravljanje rizicima u carinskim pitanjima i Akcijskom planu Komisije za jačanje borbe protiv financiranja terorizma. Nadalje, potrebno je uložiti veće napore u učinkovitu i djelotvornu borbu protiv krivotvorenja i piratstva proizvoda.

7.5.

Neophodno je nastaviti s postupkom izmjene Uredbe (EZ) br. 1889/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o kontrolama gotovine koja se unosi u Uniju ili iznosi iz Unije, na temelju rezultata javnog savjetovanja i preporuka Radne skupine za financijske mjere.

7.6.

U tu bi svrhu trebalo preispitati crnu listu zemalja koje odbijaju poduzeti odgovarajuće mjere za borbu protiv pranja novca. Europski parlament odbacio je spomenutu listu zbog toga što ne odražava trenutačnu situaciju na odgovarajući način: stoga je potrebno pojačati provjere, kao što je predviđeno i u relevantnoj direktivi pod revizijom (četvrta Direktiva o sprečavanju pranja novca).

7.7.

Odbor poziva Vijeće i Europski parlament da dovrše postupak osnivanja Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) koji će biti zadužen za istragu, kazneni progon i privođenje pravdi počinitelja kaznenih djela protiv financijskih interesa Unije te poziva sve države članice da se pridruže tim naporima.

7.8.

EGSO također smatra da je potrebno jačati i produbljivati međusektorsku suradnju između europskih tijela i službi (decentraliziranih i ostalih) kao što su Europski policijski ured (Europol), Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex), Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA), Ured Europske unije za pravosudnu suradnju (Eurojust) i Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) na temelju strategije integriranog upravljanja granicama i Uredbe (EU) 2016/1624 te uz posebno upućivanje na Europski program sigurnosti, i to u cilju: