15.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 434/23

Izvjestitelj:

Mário SOARES

Suizvjestitelj:

Josep PUXEU ROCAMORA

1.1.

Regija Latinske Amerike i Kariba, sada ujedinjena u Zajednicu latinoameričkih i karipskih država (CELAC), već stoljećima s Europom dijeli jednaka načela i vrijednosti koji čine zajedničko viđenje svijeta. Tako će uspostava snažnijeg bloka EU-CELAC, koji će imati zajedničku strategiju prema globalnim izazovima, dovesti do toga da se među svim narodima bolje i učinkovitije čuje njegov glas.

1.2.

Europa i njezine države članice prvi su ulagač i najveći suradnik zemalja Latinske Amerike i Kariba; postoje političke, gospodarske, socijalne, kulturne i povijesne veze koje su se gradile stoljećima, a očituju se i u održavanju sastanaka na vrhu šefova država i vlada svake dvije godine, parlamentarnoj skupštini, raznim sporazumima te, nadasve, širokoj društvenoj mreži.

1.3.

Novi globalni izazovi zahtijevaju napore tog bloka, a osobito utvrđivanje nove strategije koja neće biti samo formalna i donijeti velike izjave, a predstavljat će snažan i odlučan glas na međunarodnoj sceni. U novoj geopolitičkoj situaciji regija Latinske Amerike jača svoj položaj koji ima kao strateški prioritet vanjske politike EU-a.

1.4.

EGSO sa zadovoljstvom naglašava da Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta raspravlja o rezoluciji o tom pitanju, u kojoj se polazi od postavke da je CELAC ključan partner EU-a i da prioriteti vanjskog djelovanja EU-a s CELAC-om moraju biti jačanje političkog dijaloga i suradnje u području migracija, klimatskih promjena, energije iz obnovljivih izvora, borbe protiv organiziranog kriminala i produbljenja političkih, kulturnih i društveno-gospodarskih odnosa.

1.4.1.

EGSO se nada da će sljedeći sastanak na vrhu šefova država EU-a i CELAC-a, koji će se održati 26. i 27. listopada, biti na visini izazova s kojima se danas suočavaju svijet i planet te da će se utvrditi strategija za jačanje strateških, političkih, gospodarskih, socijalnih i kulturnih veza između obje regije.

1.4.2.

Potiče na postizanje globalnog okvirnog sporazuma između Europske unije i CELAC-a kojim će biti obuhvaćena načela djelovanja u pogledu političkog dijaloga, suradnje i održivog razvoja. To bi moglo poslužiti kao temelj za geopolitičko djelovanje na globalnoj razini i osnažiti glas naših regija u međunarodnom kontekstu.

1.4.3.

Poziva sve političke vođe EU-a i Latinske Amerike i Kariba da priznaju i vrednuju sudjelovanje civilnog društva. Za to je važno:

1.4.4.

Potvrditi da su glavni ciljevi civilnog društva, među ostalima, učvršćivanje demokracije, održivi ljudski razvoj, pravda i socijalna kohezija, zaštita prirodnih resursa i okoliša, puno uvažavanje ljudskih prava i standarda u području rada, budućnost dostojanstvenog rada i borba protiv nejednakosti.

1.4.5.

Dijelom svoje misije smatra aktivno sudjelovanje u cijelom postupku izgradnje svijeta u kojem će, u različitosti i kroz dijalog, biti moguće živjeti u miru. Svijet u kojem sve zemlje i svi narodi mogu pronaći put svog razvoja te, polazeći od svoje kulture, izgraditi demokratsko i uključivo društvo blagostanja. EGSO zahtijeva svoje mjesto u tom postupku.

2.1.

Danas se svijet suočava s različitim izazovima čija su rješenja vrlo složena: sve brže klimatske promjene, porast broja oružanih sukoba koji kao posljedicu imaju bježanje tisuća izbjeglica, povratak nacionalizma i jednostranog viđenja rješavanja sukoba, pa čak i povratak nuklearne prijetnje.

2.2.

Trgovina se globalno razvila na način koji, iako s političkog stajališta može stvoriti veću ravnotežu između različitih dijelova svijeta, još uvijek održava, a ponekad i povećava, razliku između bogatih i siromašnih, čak i unutar jedne regije ili zemlje.

2.3.

Poštovanje ljudskih prava i međunarodnih standarda te standarda Ujedinjenih naroda ili ILO-a ugroženo je u brojnim dijelovima svijeta, te se nastavlja kršenje prava žena, djece i etničkih, vjerskih ili kulturnih manjina; također se i dalje ne poštuju temeljne slobode, što predstavlja prijetnju sigurnosti i kvaliteti života stanovništva.

2.4.

Sporazum o klimatskim promjenama postignut u Parizu imao je veliku potporu čak i zemalja poput SAD-a i Kine, tradicionalno protivnih preuzimanju obveza u tom smislu. Danas taj sporazum ugrožava nova američka administracija, koja je najavila da se namjerava povući iz njega, čime se do daljnjega obustavlja Plan za čistu energiju, zakonodavstvo uvedeno 2015. za smanjenje emisija u energetskom sektoru i povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.

2.5.

Nakon razdoblja u kojem se činilo da je svijet na pragu postizanja ravnoteže, uslijed nekontrolirane financijske krize koja je izbila 2007. čak su se i u razvijenim zemljama osjetile društvene posljedice nedostatka nadzora nad tržištima. Ne samo da se njihov broj nije smanjio, nego su se sukobi produbili i naglašeni su različiti interesi zemalja i regija.

2.6.

U Europi je ponovno aktiviranje istaknutih razlika koje pogađaju suradnju između EU-a i Rusije te EU-a i Turske (zemlje koja još uvijek vodi pregovore za pristupanje Uniji) dokaz da je ta nesigurna ravnoteža narušena ili ozbiljno ugrožena.

2.7.

Izbor nove američke administracije, osobito njezin nejasan i očito ne toliko prijateljski stav prema EU-u, još će više utjecati na složenost međunarodnog okruženja. Suspenzija pregovora o TTIP-u, upozorenje izneseno u Ujedinjenim narodima da njihovo djelovanje neće uvijek biti u skladu s važećim kriterijima organizacije za donošenje odluka, ne ratifikacija TPP-a, pokušaji izmjene migracijskih politika i dovođenje u pitanje uobičajenih praksi između savezničkih zemalja dovode do nesigurnosti i doprinose nestabilnosti međunarodne situacije.

2.8.

Ta i druge prijetnje i izazovi mogu se riješiti samo na globalnoj razini, uz dogovorene i ostvarive obveze koje su ujedno obvezujuće, kako bi se omogućila prava rješenja, složenija i višestrana.

3.1.

EGSO smatra da, kako bi Europa i dalje imala glavnu ulogu u trenutnoj složenoj međunarodnoj situaciji, potrebni su joj partneri i saveznici s kojima je ne povezuju samo razvoj i trgovina, već s kojima dijeli u biti jednake vrijednosti i načela. To može i mora biti dodana vrijednost Europske unije.

3.2.

Europa je do sada prema Latinskoj Americi i Karibima imala strategiju koja se temeljila, između ostaloga, na sljedećim elementima:

3.3.

Sastanak na vrhu šefova država i vlada Europe i Latinske Amerike i Kariba, te kasnije s CELAC-om i Europsko-latinskoameričkom parlamentarnom skupštinom (EuroLat), parlamentarnim tijelom dvoregionalnog strateškog partnerstva, političke su manifestacije te strategije.

3.4.

Na globalnoj razini Europa se obvezala na ostvarivanje ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, programa za razdoblje do 2030. i pariških sporazuma. EU je na sebe preuzela sljedeće obveze:

3.5.

U tom smislu, snažan blok EU-CELAC imao bi veću težinu na međunarodnoj razini i pokazao se presudnim za zaštitu tih vrijednosti koje EU i CELAC dijele, zbog čega se čini da je stigao trenutak da se pitamo je li ta strategija, koja je nesumnjivo ostvarila uspjehe i vrijedne rezultate, dostatna za suočavanje s globalnim izazovima u obje regije.

3.6.

EGSO smatra da je nužna ozbiljna međuregionalna rasprava, u kojoj će se otvoreno ukazati ne samo na do sada ostvarene uspjehe, već i na postojeće nedostatke ili ograničenja, izvući pouke iz iskustva, odgovoriti na izazove sadašnjosti i postojanje zajedničkih vrijednosti i načela te tako stvoriti odnos koji će se temeljiti na novoj i opširnijoj suradnji i legitimnosti za budućnost.

4.1.

S obzirom na stanje u svijetu otvara se nova mogućnost za uspostavljanje čvršćih i učinkovitijih veza između zemalja Latinske Amerike i Kariba i Europe, koje bi bilo zanimljivo vidjeti materijalizirane u budućem sporazumu EU-a i Mercosura (2). Taj sporazum predstavlja velik izazov za EU jer će, ako bude odobren, cijela latinskoamerička regija, osim Bolivije i Venezuele, biti politički i gospodarski snažno povezana s Unijom. Za Meksiko je od iznimne važnosti ponovno pregovaranje oko sporazuma s Unijom, dok to za Europu predstavlja mogućnost da pojača svoju prisutnost s obzirom na očekivano smanjenje trgovinske razmjene između Meksika i SAD-a.

4.2.

Veza između EU-a i Latinske Amerike i Kariba mora se pokazati korisnom za sve, to jest, u jednakoj mjeri za europske i latinskoameričke i karipske države te osobito za njihovo stanovništvo.

4.3.

Ključ interakcije između političke, društvene, okolišne i gospodarske dimenzije razvoja jest produktivno ulaganje u obje regije. EU i njegove države članice i dalje su glavni ulagač u tu regiju. Zemlje Latinske Amerike i Kariba drugi su trgovinski partner EU-a, a CELAC i Europska unija zajedno predstavljaju trećinu članova Ujedinjenih naroda i približno 25 % svjetskog BDP-a.

4.4.

Dublje partnerstvo između Latinske Amerike i Europske unije omogućit će brži gospodarski rast, napredak u strukturnoj promjeni prema sektorima koji se temelje na intenzivnoj upotrebi znanja, smanjenje siromaštva, povećanje društvene uključivosti i zaštitu okoliša.

To će se postići:

4.5.

To će pogodovati gospodarskom i socijalnom blagostanju u obje regije, što će bez sumnje utjecati na otvaranje radnih mjesta, primjerice, kroz:

4.6.

Pred EU-om i CELAC-om su izazovi, ali i mogućnosti za pozitivan razvoj u ključnim pitanjima za obje regije, kojima će u velikoj mjeri pogodovati zajedničko djelovanje, između ostaloga, u sljedećim područjima:

4.7.

EGSO smatra da odnosi između javnog djelovanja i privatnog sektora kao cilj moraju imati promicanje gospodarskog razvoja, bolju poslovnu suradnju i financijska ulaganja za rast; ističe da je potrebno suzbiti neslužbeno gospodarstvo, nerazvijenost i slabu konkurentnost malih i srednjih poduzeća; poziva na olakšavanje i poboljšavanje mobilnosti između dviju regija, uz osiguravanje uzajamne usklađenosti radnih prava i poticanje koordinacije sustava socijalne sigurnosti.

4.8.

EGSO smatra da je najvažnije da se odnos između dviju regija ne promatra kroz odvojene aspekte, već da se na gospodarstvo, ljudska prava i održivi razvoj gleda kao na nedjeljivu cjelinu. Suradnja i uzajamna potpora najvažniji su ako želimo uspješno provesti akcijski plan i zajednički program koji će omogućiti suočavanje s najvažnijim izazovima našeg svijeta, kao što su siromaštvo, klimatske promjene i oružani sukobi.

5.1.

Vrijednost, prisutnost i aktivno sudjelovanje organiziranog civilnog društva u obje regije te činjenica da razmjenjuju iskustva, dijele projekte i aktivno sudjeluju u dogovorenim mjerama moraju se poštovati, priznati i prihvatiti kao temeljni elementi nove paradigme strateških odnosa.

5.2.

EGSO smatra da je pred civilnim društvom obje regije prilika i velik izazov jer je odnos između dvije regije potrebno podignuti na novu razinu kojom se neće umanjiti ili zanemariti postignuto, već će se napredovati više u političkom i strateškom smjeru.

5.3.1.

Iako se posljednjih godina sve više priznaje da je prisutnost civilnog društva od temeljne važnosti za jačanje strategije za obje regije, istina je da i dalje ima ograničenja koja oslabljuju stvarnije i učinkovitije sudjelovanje, osobito zato što

5.4.1.

Nadvladavanje tih ograničenja zahtijeva akcijski plan i program kojima će se:

5.5.

EGSO ističe da je za uspjeh svih vrsta pregovora između EU-a i Latinske Amerike i Kariba najpotrebnije uspostaviti strukturirani dijalog s organiziranim civilnim društvom koji će osigurati njegovo stvarno sudjelovanje u svim fazama pregovora te za vrijeme provedbe i ocjenjivanja rezultata. EGSO u tom smislu vrlo pozitivnim ocjenjuje pokretanje zajedničkog savjetodavnog odbora EU-a i Čilea, čijem je osnivanju dao doprinos zajedno s čileanskim organizacijama civilnog društva.

5.6.

EGSO tvrdi da je cilj odnosa između europskog i latinskoameričkog civilnog društva najprije učvršćivanje demokracije, održivi ljudski razvoj, pravda i socijalna kohezija, zaštita prirodnih resursa i okoliša, puno uvažavanje ljudskih prava i poštovanje dostojanstvenog rada.

5.7.

Kao ključan problem u praćenju odnosa između EU-a i Latinske Amerike i Kariba i jedna od glavnih prepreka za pravovremenu izradu prijedloga civilnog društva često se ističe to što europsko i latinskoameričko i karipsko organizirano civilno društvo nemaju strukturirani i širok pristup informacijama. EGSO ponovno potvrđuje da pristup informacijama mora biti jedno od prioritetnih područja u odnosima obje regije, za što je nužno uspostaviti jasna pravila i postupke za pristup informacijama i njihovo širenje.

5.8.

Ako strane potpisnice sporazuma uistinu cijene sudjelovanje civilnog društva, tada otpočetka moraju predvidjeti potrebna i dostatna materijalna sredstva za sve mehanizme sudjelovanja predviđene sporazumima kako bi potonji mogli ostvariti zadatke koji su im namijenjeni.

5.9.

EGSO pozdravlja preobrazbu Zaklade EU-LAC u međunarodnu organizaciju, što može biti važan čimbenik u davanju novog zamaha jačanju partnerstva dviju regija, te ponavlja svoj prijedlog upućen šefovima država EU-a i CELAC-a, sadržan u deklaraciji iz Santiago de Chilea iz 2012., u smislu da se u program rada Zaklade uključi snažna komponenta djelotvorne i stvarne suradnje s institucijama predstavnicama organizacija organiziranog civilnog društva s oba kontinenta.

5.10.

EGSO potiče da dogovorene politike i mjere budu usmjerene prema jačanju usklađenosti i pozitivnih učinaka odnosa između obje regije kako bi se zajamčila njihova kvaliteta i relevantnost te kako bi se osiguralo da ih civilna društva uključena u njihovu provedbu doživljavaju kao svoje.

6.1.

Dana 26. i 27. listopada 2017. u El Salvadoru održat će se Sastanak na vrhu šefova država i vlada Europske unije i Zajednice latinoameričkih i karipskih država (EU-CELAC). U okolnostima zahlađenja odnosa između SAD-a i Latinske Amerike, EGSO smatra da bi se na tom sastanku na vrhu trebalo ustrajati na jačanju strateških, političkih, gospodarskih, društvenih i kulturnih veza između EU-a i Latinske Amerike i Kariba.

6.2.

EGSO potiče donositelje političkih odluka obiju regija da ostvare još učinkovitije djelovanje i prisutnost kojima će se poticati zaštita planeta, suzbijati klimatske promjene, štititi bioraznolikost i održivi razvoj, promicati blagostanje ljudi, doprinositi iskorjenjivanju siromaštva, osiguravati socijalna i teritorijalna kohezija, poticati kvalitetno obrazovanje i zdravstvo za sve, rodna jednakost i kultura naroda, braniti mir, uvažavati uloga svjetskih institucija i podupirati multilateralnost.

6.3.

EGSO dijelom svoje misije smatra aktivno sudjelovanje u cijelom postupku izgradnje svijeta u kojem će, u različitosti i kroz dijalog, biti moguće živjeti u miru. Svijet u kojem sve zemlje i svi narodi mogu pronaći put svog razvoja te, polazeći od svoje kulture, izgraditi demokratsko i uključivo društvo blagostanja. EGSO zahtijeva svoje mjesto u tom postupku.

6.4.

EGSO poziva sve političke vođe EU-a i Latinske Amerike i Kariba da priznaju i vrednuju sudjelovanje civilnog društva kako bi se njihovo stanovništvo u što većem broju uključilo u postupak donošenja odluka. Ne želeći isključiti nikoga, EGSO razumije da će upravo institucionalno i institucionalizirano sudjelovanje omogućiti strukturirano i učinkovitije sudjelovanje.

6.5.

Promicanje dostojanstvenog rada mora postati prioritet politike suradnje između Europske unije i Latinske Amerike i Kariba; u tom smislu, moraju se preuzeti konkretne obveze u pogledu poštovanja i provedbe temeljnih konvencija ILO-a i predvidjeti mehanizmi nadzora ispunjavanja obveza u vezi sa socijalnim i sindikalnim sudjelovanjem u svim politikama i pregovorima EU-a i zemalja Latinske Amerike i Kariba.

6.6.

U trenutačnoj geopolitičkoj situaciji EGSO shvaća da su partnerski sporazumi, trgovinski sporazumi, sporazumi o političkom dijalogu i strateška partnerstva i dalje važni, ali više ne i jedini mogući instrumenti. Danas je od temeljne važnosti da oni koji imaju zajedničke vrijednosti i kulturne, povijesne i političke vizije postanu svjesni potrebe za uspostavljanjem strateškog bloka koji će moći utjecati na međunarodnu situaciju. Sporazumi moraju biti posljedica te svjesnosti, a ne njezin instrument.

6.7.

EGSO potiče na postizanje globalnog okvirnog sporazuma između Europske unije i CELAC-a kojim će biti obuhvaćena načela djelovanja u pogledu političkog dijaloga, suradnje te održivog i gospodarskog razvoja. To bi mogao biti temelj za geopolitičko djelovanje svjetskog dosega u kojem će se utvrditi metoda intervencije u slučaju da su naša zajednička načela i vrijednosti ugroženi.

6.8.

EGSO shvaća da je bitno uvažiti sudjelovanje organiziranog civilnog društva kao dionika koji doprinosi stvaranju globalne svijesti koja će omogućiti, promicati i pogodovati globalnim rješenjima za mir, održivi razvoj, pravednu trgovinu i blagostanje svih naroda i regija.