(1)

Sportska i druga događanja uživo, primjerice koncerti, doprinose razvoju raznolike europske kulturne scene. Također imaju važnu ulogu u zbližavanju građana i stvaranju osjećaja zajedništva. Organizacija takvih događanja i njihov prijenos uživo i reemitiranje zahtijevaju znatna ulaganja te doprinose gospodarskom rastu i otvaranju radnih mjesta u Uniji.

(2)

Kako je navedeno u Rezoluciji Europskog parlamenta od 19. svibnja 2021. o izazovima organizatora sportskih događanja u digitalnom okruženju (1) i kao što su pokazale nedavne studije (2), glavnina vrijednosti većine sportskih događanja proizlazi iz iskorištavanja tijekom prijenosa uživo i nestaje kad događanje završi. Stoga neovlaštena reemitiranja sportskih događanja uživo mogu prouzročiti znatan gubitak prihoda organizatorima sportskih događanja i radiotelevizijama te tako ugroziti održivost usluga koje nude. Europski parlament istaknuo je da postoji potreba za učinkovitim pravnim sredstvima za sportska događanja uživo i napomenuo da bi njihovi organizatori istodobno trebali doprinositi europskom sportskom modelu koji doprinosi razvoju sporta i usklađen je s društvenim i obrazovnim ciljevima. Ova se Preporuka temelji na toj rezoluciji i u njoj se preporučuju mjere na čije se poduzimanje potiču države članice i sudionici na tržištu.

(3)

Slično vrijedi i za prijenose uživo drugih događanja koja, zbog svoje specifičnosti, tijekom prijenosa uživo pobuđuju najveće zanimanje publike i stvaraju većinu svoje vrijednosti. To su, primjerice, prijenosi uživo kulturnih događanja kao što su koncerti, opere, mjuzikli, kazališne predstave ili pak televizijske igre. Ekonomska šteta od piratiziranja događanja uživo obuhvaća gubitak prihoda od korisničkih pretplata, ulaznica i oglašavanja, što znači da utječe na sve dionike koji doprinose lancu vrijednosti događanja uživo.

(4)

Pirati se služe sve sofisticiranijim sredstvima kako bi internetskim korisnicima omogućili da neovlaštenim reemitiranjima događanja uživo pristupaju putem raznih usluga, primjerice nezakonitih usluga IPTV-a, aplikacija ili internetskih stranica. Procijenjeno je da su 2019. prihodi od internetskog piratiziranja sportskih događanja iznosili 522 milijuna EUR, i to računajući samo nezakonite poslovne modele koji se temelje na korisničkim pretplatama (3). Riječ je o globalnoj pojavi, pri čemu se pirati za prijenose događanja uživo sve češće koriste offshore pružatelji smještaja informacija na poslužitelju ne bi li do korisnika u Uniji doprli uz minimalno izlaganje kaznenom pravu ili propisima o autorskom pravu (4). U zadnjih je nekoliko godina razvijena nova vrsta usluge za podršku piratstvu, tzv. piratstvo kao usluga (Piracy-as-a-Service), koja nudi niz gotovih usluga za jednostavno pokretanje, rad i unovčavanje posve funkcionalne piratske operacije. Ponekad te nezakonite usluge zrcale zakonite usluge internetskog prijenosa. Nadalje, subjekti koji stavljaju na raspolaganje neovlaštena reemitiranja razvili su strategije otpora kako bi zaobišli mjere prisile. Zato je potrebno pomno pratiti pojavu novih oblika piratstva i strategija otpora, koji mogu zahvatiti i druge vrste sadržaja te utjecati na sposobnost nositelja prava da ostvare svoja prava, a pritom osobito treba uzimati u obzir tehnološke promjene i nove poslovne modele.

(5)

Neovlaštena internetska reemitiranja događanja uživo počinju nezakonitim presretanjem i prijamom signala predviđenog za radiodifuziju ili radiodifuzijskog signala, koji se zatim posredstvom raznih pružatelja usluga posredovanja isporučuje krajnjim korisnicima putem različitih sučelja (internetske stranice, aplikacije, IPTV). Usluge pružatelja koji nude visokoučinkovita rješenja, primjerice namjenske poslužitelje, mogu se upotrebljavati za neovlašteno reemitiranje. Usto, operatori neovlaštenih reemitiranja za isporuku ili prikrivanje izvora tih reemitiranja znaju zloupotrebljavati usluge na početku prijenosnog lanca kao što su mreže za isporuku sadržaja ili obrnuti proxy poslužitelji. Na kraju lanca, pružatelji pristupa internetu omogućuju internetsku povezivost krajnjim korisnicima i služe kao pristupna točka za sve sadržaje dostupne na internetu.

(6)

S obzirom na strukturu interneta, uloge različitih vrsta usluga posredovanja i tehnološka sredstva koja su im dostupna, pružatelji takvih usluga mogu biti od presudne pomoći nositeljima prava i nacionalnim tijelima u uklanjanju neovlaštenih reemitiranja događanja uživo ili onemogućavanju pristupa tim reemitiranjima. Stoga je potrebno utvrditi djelotvorna rješenja prilagođena funkcijama različitih vrsta pružatelja usluga posredovanja, u skladu s pravom Unije, osobito s različitim obvezama koje se primjenjuju na pružatelje usluga posredovanja na temelju Uredbe (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća (5), kako bi im se omogućilo brzo uklanjanje neovlaštenih reemitiranja događanja uživo ili onemogućavanje pristupa tim reemitiranjima.

(7)

U pravu Unije već postoje razni instrumenti za suzbijanje neovlaštenog reemitiranja sadržaja zaštićenog autorskim pravom i srodnim pravima. Točnije, prema članku 8. stavku 3. Direktive 2001/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6) i člancima 9. i 11. Direktive 2004/48/EZ (7) Europskog parlamenta i Vijeća, nositelji prava mogu zatražiti izdavanje sudskog naloga protiv počinitelja povrede ili posrednika čijim se uslugama koristi treća strana za povredu autorskog ili srodnog prava. Usto, Uredbom (EU) 2022/2065 uređen je opći okvir za sigurno, predvidljivo i pouzdano internetsko okruženje koji se odnosi na širenje nezakonitog sadržaja na internetu. Njome se usklađuju pravila o mehanizmima obavješćivanja i djelovanja te pojednostavnjuje obrada obavijesti koje se šalju pružateljima usluga smještaja na poslužitelju. U praksi primjena raspoloživih pravnih sredstava ovisi o vrsti pružatelja usluga posredovanja. Određene usluge posredovanja, kao što su pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju, mogu poduzeti mjere za uklanjanje nezakonitog sadržaja ili onemogućavanje pristupa tom sadržaju nakon što ih se obavijesti, dok su druge, kao što su pružatelji pristupa internetu, ne dovodeći u pitanje druge dobrovoljne mjere, obvezne postupati samo na temelju naloga pravosudnog ili upravnog tijela za sprečavanje pristupa krajnjih korisnika sadržaju kojim se krše prava.

(8)

Sportska događanja kao takva nisu zaštićena autorskim pravom i srodnim pravima. U pravu Unije o autorskom pravu organizatori sportskih događanja nisu priznati kao nositelji prava pa, u načelu, ne mogu ostvarivati prava i koristiti pravna sredstva na temelju prava Unije o intelektualnom vlasništvu, posebice Direktive 2004/48/EZ, osim ako su dobili prava na ugovornoj osnovi od drugih nositelja prava ili ako imaju pravo intelektualnog vlasništva na temelju nacionalnog prava.

(9)

Organizatori sportskih događanja u pojedinim državama članicama mogu uživati i posebnu zaštitu na temelju nacionalnog prava. Mogućnost da države članice zaštite sportska događanja na nacionalnoj razini, prema potrebi na temelju zaštite intelektualnog vlasništva, priznata je u sudskoj praksi Suda Europske unije. U određenim državama članicama organizatori sportskih događanja, zajedno s organizacijama za radiodifuziju, imaju pristup pravnim sredstvima koja im omogućuju poduzimanje mjera protiv neovlaštenog reemitiranja sportskih događanja uživo.

(10)

Usto, organizacije za radiodifuziju imaju razna prava na temelju prava Unije koja im omogućuju poduzimanje mjera protiv neovlaštenog reemitiranja sportskih događanja uživo.

(11)

Budući da na razini Unije nedostaju posebna prava i pravna sredstva za sportska događanja, njihovim je organizatorima često teško na vrijeme reagirati protiv neovlaštenog reemitiranja sportskih događanja uživo. Kako bi se spriječio gubitak vrijednosti prijenosa uživo sportskih događanja, države članice trebalo bi poticati da organizatorima tih događanja urede pristup pravnim sredstvima koja bi im omogućila da u kratkom roku zatraže onemogućavanje pristupa neovlaštenom reemitiranju. Ipak, u određenim slučajevima organizatori sportskih događanja mogu koristiti prava i pravna sredstva utvrđena u Direktivi 2004/48/EZ jer su im na temelju nacionalnog prava dodijeljena prava intelektualnog vlasništva. U takvim se slučajevima države članice potiče da razmotre bi li se i u kojoj mjeri preporuke o neovlaštenom reemitiranju sportskih događanja uživo trebale primjenjivati i na te organizatore sportskih događanja.

(12)

Prijenosi uživo događanja koji nisu sportska općenito su zaštićeni autorskim pravom i srodnim pravima dodijeljenima autorima, izvođačima, proizvođačima fonograma, filmskim producentima i organizacijama za radiodifuziju na temelju prava Unije. Nositelji tih prava mogu koristiti pravna sredstva propisana Direktivom 2001/29/EZ, Direktivom 2004/48/EZ i Uredbom (EU) 2022/2065. To vrijedi i za organizatore sportskih događanja kojima su prava intelektualnog vlasništva dodijeljena na temelju nacionalnog prava. Važno je da dostupna pravna sredstva nositeljima prava omogućuju brzo djelovanje, prilagođeno specifičnoj prirodi prijenosa uživo događanja, osobito njegovoj vremenskoj osjetljivosti.

(13)

Svrha je ove Preporuke suzbijanje internetskog piratiziranja sportskih i drugih događanja uživo. Stoga je, kad je riječ o sportskim događanjima uživo, potrebno poticati države članice i sve relevantne dionike da poduzimaju učinkovite mjere protiv neovlaštenog reemitiranja sportskih događanja uživo, ali i da pritom jamče nužne mjere zaštite temeljnih prava.

(14)

Kad je riječ o drugim događanjima uživo, države članice i dionike trebalo bi poticati da primjenjuju postojeća pravna sredstva protiv povreda autorskog prava vodeći računa o specifičnosti prijenosa uživo.

(15)

Potrebno je poticati suradnju između organizatora sportskih događanja, nositelja prava, pružatelja usluga posredovanja i javnih tijela.

(16)

Ova se Preporuka ne bi trebala primjenjivati na zakonitu uporabu sadržaja. Točnije, neovlašteno reemitiranje događanja uživo trebalo bi razlikovati od upotrebe sadržaja zaštićenog autorskim pravom i srodnim pravima u skladu sa svim ograničenjima ili iznimkama propisanima Direktivom 2001/29/EZ ili Direktivom (EU) 2019/790 Europskog parlamenta i Vijeća (8), kao što su audiozapisi ili videozapisi koje dijele i razmjenjuju osobe u publici događanja uživo ili koje dijele novinari u svrhu informiranja šire javnosti, među ostalim u stvarnom vremenu. Usto, ova se Preporuka ne primjenjuje na kratke novinarske izvještaje koje pripremaju organizacije za radiodifuziju u skladu s člankom 15. Direktive 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća (9), na primjer korištenjem kratkih isječaka odabranih iz signala organizacije za radiodifuziju koja ga prenosi na isključivoj osnovi.

(17)

Uredba (EU) 2022/2065 sadržava pravila koja se primjenjuju na usluge posredovanja na unutarnjem tržištu i relevantna su u slučaju neovlaštenog reemitiranja događanja uživo. Točnije, člankom 16. Uredbe (EU) 2022/2065 uvedena su usklađena pravila o „obavješćivanju i djelovanju” za pružatelje usluga smještaja informacija na poslužitelju kako bi oni pravodobno i savjesno obrađivali obavijesti o nezakonitom sadržaju. U uvodnoj izjavi 52. te uredbe navodi se da bi pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju trebali pravodobno djelovati na temelju obavijesti, osobito uzimajući u obzir vrstu nezakonitog sadržaja o kojem su obaviješteni i hitnost djelovanja.

(18)

S obzirom na specifičnu prirodu događanja uživo, bitno je da pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju reagiraju hitno nakon primitka obavijesti kako bi se šteta uzrokovana neovlaštenim reemitiranjem događanja uživo svela na minimum.

(19)

Uredbom (EU) 2022/2065 također su internetskim platformama uvedene dodatne obveze poduzimanja potrebnih tehničkih i organizacijskih mjera kako bi osigurale da obavijesti pouzdanih prijavitelja imaju prednost te da se obrađuju i da se o njima odlučuje bez nepotrebne odgode. Drugi pružatelji usluge smještaja informacija na poslužitelju nisu obuhvaćeni tim obvezama, no taj je mehanizam koristan za ubrzanje obrade obavijesti o događanjima uživo. Stoga je primjereno preporučiti da pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju, osim internetskih platformi, daju prednost obavijestima pouzdanih prijavitelja kako bi hitro reagirali tijekom prijenosa događanja uživo. U tom bi kontekstu trebalo voditi računa o specifičnoj situaciji mikropoduzeća ili malih poduzeća.

(20)

Nadalje, određeni pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju razvijaju tehnička rješenja koja nositeljima prava omogućuju da putem namjenskog aplikacijskog programskog sučelja prijavljuju, među ostalim u stvarnom vremenu, neovlaštenu upotrebu svojih sadržaja i dodatno ubrzaju obradu tih obavijesti. Uredbom (EU) 2022/2065 Komisiju se poziva da podrži i promiče razvoj i primjenu dobrovoljnih standarda za elektroničko podnošenje obavijesti pouzdanih prijavitelja, među ostalim putem aplikacijskih programskih sučelja. Na razvoj i upotrebu takvih tehničkih rješenja, pod uvjetom da je u njih ugrađen mehanizam pravne zaštite, trebalo bi poticati i posrednike koji nisu internetske platforme.

(21)

Radiodifuzijski signal može se kodirati ili označiti na razne načine, među ostalim forenzičkim vodenim žigovima, da ga se zaštiti od neovlaštene upotrebe. Ta rješenja mogu pomoći da se izvor neovlaštenih reemitiranja brzo i točno identificira, pa bi ih nositelji prava trebali maksimalno koristiti.

(22)

Pružatelji usluga posredovanja na početku lanca internetske infrastrukture, kao što su mreže za isporuku sadržaja ili obrnuti proxy poslužitelji, često su jedine usluge koje nositelji prava identificiraju kad otkriju neovlašteno reemitiranje događanja uživo. Ako ne pružaju usluge smještaja informacija na poslužitelju, na njih se pravila o obavijestima ne primjenjuju. Ipak, određeni pružatelji omogućuju slanje obavijesti i pomažu u identifikaciji IP adresa kojima se služe nepošteni operateri, pa imaju važnu ulogu u suzbijanju neovlaštenih reemitiranja događanja uživo. Stoga bi ih trebalo poticati da pomažu i dijele informacije s nositeljima prava i pružateljima usluga smještaja informacija na poslužitelju radi identifikacije izvora neovlaštenih reemitiranja, uključujući, prema potrebi, izvornu IP adresu poslužitelja. Oni bi usto trebali uspostaviti čvrstu politiku protiv zloupotrebe svojih usluga, na primjer tako da u svojim uvjetima poslovanja urede mogućnost obustave svojih usluga nepoštenim operaterima koji često stavljaju na raspolaganje neovlaštena reemitiranja. Isto bi trebalo vrijediti i za usluge koje nude visokoučinkovita rješenja, osobito pružatelje namjenskih poslužitelja koji se obično zloupotrebljavaju za isporuku neovlaštenih reemitiranja.

(23)

Direktive 2001/29/EZ i 2004/48/EZ omogućuju nositeljima prava da zatraže izdavanje sudskog naloga protiv pružatelja usluga posredovanja čijim se uslugama koristi treća strana za povredu njihovih prava intelektualnog vlasništva. Komisija je 2017. objavila Komunikaciju Smjernice o određenim aspektima Direktive 2004/48/EZ (10) u kojoj se navodi da u određenim slučajevima može biti primjereno da se takvim nalogom od pružatelja usluga posredovanja zahtijeva uklanjanje nezakonitog sadržaja ili onemogućavanje pristupa tom sadržaju. Kad je riječ o povredama velikih razmjera ili strukturiranim povredama, u Smjernicama se navodi da bi moglo biti razmjerno, ovisno o analizi svakog pojedinog slučaja, zahtijevati blokiranje pristupa internetskoj adresi u cijelosti. U skladu sa sudskom praksom Suda Europske unije u Smjernicama se ističe da se, ako su ispunjeni određeni zaštitni uvjeti, u nalogu ne moraju izričito opisati mjere koje pružatelji usluga moraju poduzeti za ostvarenje traženog rezultata. U pravu Unije nisu, međutim, propisana pravila o konkretnim obilježjima naloga niti postoje izričita pravila o prijenosima uživo.

(24)

Za provedbu naloga za blokiranje i sprečavanje pristupa krajnjih korisnika neovlaštenom reemitiranju mogu se primijeniti različite tehničke mjere, primjerice filtriranje sustava naziva domena (DNS) ili blokiranje IP adrese.

(25)

Prema Smjernicama, i dinamički sudski nalozi kojima su obuhvaćene nove internetske lokacije na kojima neovlašteno reemitiranje postane dostupno odmah nakon izdavanja naloga mogu biti učinkovito sredstvo za sprečavanje nastavka neovlaštenog reemitiranja pod uvjetom da postoje potrebne zaštitne mjere. Takvi su nalozi korisno rješenje protiv strategija otpora koje su pirati razvili, kao što su zrcalne stranice s drukčijim nazivima domena ili mijenjanje IP adrese radi izbjegavanja mjera blokiranja.

(26)

Dinamični nalozi dosad su bili dostupni samo u nekoliko država članica (11). Odobravaju ih sudovi ili određena upravna tijela koja su ovlaštena narediti mjere blokiranja ili uklanjanja po službenoj dužnosti ili na temelju pritužbi. Ta je vrsta naloga osobito primjerena za suzbijanje neovlaštenih reemitiranja događanja uživo.

(27)

Od ključne je važnosti da organizatori sportskih događanja, čak i ako pravom Unije nisu priznati kao nositelji prava, mogu zatražiti nalog za sprečavanje neovlaštenog reemitiranja sportskih događanja i zabranu nastavka takvog neovlaštenog reemitiranja, u skladu s nacionalnim pravom. Važno je i da nalozi za sportska događanja uživo budu dinamični kako bi se dovoljno brzo primijenili na ostale piratske usluge, neidentificirane u vrijeme postupka, koje omogućuju pristup neovlaštenom reemitiranju istog sportskog događanja uživo, uz uvjet da se primjenjuju potrebne zaštitne mjere.

(28)

Isto je tako važno poticati širu dostupnost dinamičnih naloga za sprečavanje neovlaštenog reemitiranja drugih vrsta događanja uživo jer i ona često više gube na vrijednosti tijekom prijenosa uživo.

(29)

Da bi se spriječilo prekomjerno blokiranje, dodatne internetske lokacije na koje se primjenjuju dinamički nalozi trebalo bi točno utvrditi. Moglo bi se predvidjeti nekoliko mogućnosti za ažuriranje popisa internetskih lokacija obuhvaćenih nalogom, primjerice dogovor o metodologiji u okviru naloga, među ostalim za suradnju nositelja prava i adresata naloga, pod nadzorom pravosudnog tijela.

(30)

Nalog se obično upućuje pružateljima pristupa internetu jer su u dobroj poziciji za sprečavanje pristupa krajnjih korisnika određenoj usluzi koja nudi neovlaštena reemitiranja događanja uživo. Druge se pružatelje usluga posredovanja, međutim, može zloupotrijebiti da bi se olakšalo neovlašteno reemitiranje ili izbjegli nalozi za blokiranje. Primjerice, mreže za isporuku sadržaja i obrnuti proxy poslužitelji mogu se iskoristiti za prikrivanje podrijetla neovlaštenog reemitiranja, a alternativni DNS prevoditelji i proxy usluge kao što su virtualne privatne mreže (VPN-ovi) za olakšavanje pristupa blokiranim uslugama. Pružatelji usluga posredovanja trebali bi razmotriti mogu li poduzeti dodatne dobrovoljne mjere za sprečavanje zloupotrebe svojih usluga. O takvim bi se samoinicijativnim mjerama moglo raspravljati naročito u kontekstu praćenja ove Preporuke, koje će provesti Komisija uz potporu Europske promatračnice za povrede prava intelektualnog vlasništva u okviru Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo („Promatračnica EUIPO-a”).

(31)

Drugi sudionici na tržištu, primjerice pružatelji usluga oglašavanja i pružatelji platnih usluga, također mogu, ispunjavanjem obveza propisanih okvirom EU-a za sprečavanje pranja novca i dobrovoljnim mjerama, doprinositi suzbijanju internetskog piratstva. Kako bi se piratske usluge demonetizirale, Komisija olakšava sklapanje memoranduma o razumijevanju o internetskom oglašavanju i pravima intelektualnog vlasništva. Potpisnici memoranduma dobrovoljno se obvezuju na minimum svesti oglašavanje na internetskim stranicama i mobilnim aplikacijama kojim se krše prava intelektualnog vlasništva, uključujući autorsko pravo. Takvu bi suradnju trebalo još više poticati kako bi se postiglo da te usluge ne olakšavaju promociju i rad operatora koji omogućuju pristup neovlaštenim reemitiranjima događanja uživo.

(32)

Za cjelovito rješenje problema piratstva važno je povećati dostupnost, cjenovnu pristupačnost i privlačnost komercijalnih ponuda krajnjim korisnicima za pristup prijenosima ili reemitiranjima događanja uživo. Kad je riječ o događanjima od velike društvene važnosti, kao što su Olimpijske igre i svjetska ili europska nogometna prvenstva, države članice mogu javnosti omogućiti širok pristup televizijskom praćenju u skladu s člankom 14. Direktive 2010/13/EU.

(33)

Nadalje, prema nedavnoj studiji, zahvaljujući pristupačnosti i dostupnosti zakonitih ponuda po konkurentnim cijenama, broj korisnika koji konzumiraju piratski sadržaj blago je opao (12). Dakle, važno je informirati krajnje korisnike o dostupnosti zakonitih ponuda. Primjerice, u pojedinim se državama članicama korisnicima koji pokušavaju pristupiti internetskim stranicama koje su blokirane na temelju naloga prikazuje obavijest o blokadi s informacijama o izvorima koji omogućuju zakonit pristup sadržaju. Jedan od načina za to je, na primjer, upućivanje na Agorateku, europski portal za internetske sadržaje, koji je razvila Promatračnica EUIPO-a i koji sadržava poveznice na postojeće nacionalne portale.

(34)

Budući da su neovlaštena reemitiranja događanja uživo po prirodi prekogranična, za njihovo je bolje suzbijanje važna suradnja među državama članicama. Razmjena informacija o uslugama protiv kojih je izdan nalog u jednoj državi članici može biti korisna za obavješćivanje provedbenih tijela u drugim državama članicama u kojima su dostupne iste usluge.

(35)

Promatračnici EUIPO-a Uredbom (EU) br. 386/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (13) povjereno je da se pobrine za mehanizme poboljšanja razmjene informacija o provedbi prava intelektualnog vlasništva među tijelima država članica i poticanja suradnje s tim tijelima i među njima. Postojeća suradnja na tim pitanjima koju potpomaže Promatračnica EUIPO-a trebala bi prerasti u namjensku mrežu u kojoj države članice mogu strukturirano razmjenjivati informacije o mjerama, postupcima i pravnim sredstvima protiv neovlaštenih reemitiranja sportskih i drugih događanja uživo, među ostalim o učinku i djelotvornosti tih provedbenih instrumenata te o problemima i primjerima dobre prakse u tom području. Mreža bi trebala omogućiti dijalog svih država članica i obuhvatiti upravna tijela s posebnim ovlastima u vezi s provedbom prava intelektualnog vlasništva koja postoje u određenim državama članicama. Informacije prikupljene u okviru te mreže trebale bi doprinijeti praćenju učinaka preporuke.

(36)

Djelotvornija provedba može se postići i poboljšanjem stručnosti osoba uključenih u provedbu prava protiv neovlaštenog reemitiranja događanja uživo odgovarajućim mjerama osposobljavanja. Promatračnicu EUIPO-a trebalo bi poticati na osmišljavanje i organizaciju aktivnosti stjecanja znanja za nacionalne suce i nacionalna tijela u tom području.

(37)

Komisija će pomno pratiti mjere poduzete u skladu s ovom Preporukom, uz potporu Promatračnice EUIPO-a, koja bi trebala pružati tehničko stručno znanje i organizacijsku potporu te pratiti kretanja neovlaštenog reemitiranja događanja uživo u državama članicama. Za obavljanje te zadaće ključno je da države članice i dionici dijele bitne informacije o mjerama poduzetima na temelju ove Preporuke i količini neovlaštenih reemitiranja događanja uživo. Dionici bi također trebali davati podatke o kretanjima zakonitih ponuda sadržaja obuhvaćenog ovom Preporukom. Na temelju toga Komisija će procijeniti učinke ove Preporuke i utvrditi jesu li potrebni dodatni koraci, uključujući one za sprečavanje nezakonitog širenja drugih vrsta sadržaja zaštićenih autorskim pravom.

(38)

Pri korištenju pravnih sredstava na temelju ove Preporuke potrebno je primjereno uravnotežiti prava i interese osoba na koje se mjere odnose, vodeći računa u svakom pojedinačnom slučaju o različitim temeljnim pravima i proporcionalnosti takvih mjera. Primjena takvih mjera trebala bi biti strogo ciljana i posrednicima se ne bi trebale nametati prekomjerne obveze. Takve mjere ne bi smjele dovesti do općeg praćenja.

(39)

Kako bi se zajamčilo temeljno pravo na zaštitu pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka te slobodno kretanje osobnih podataka, obrada osobnih podataka u kontekstu mjera poduzetih radi provedbe ove Preporuke trebala bi biti potpuno usklađena s propisima o zaštiti podataka, osobito s Uredbom (EU) 2016/679 (14) i Direktivom (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća (15), te bi je trebala pratiti nadležna nadzorna tijela.

(40)

Ovom Preporukom poštuju se temeljna prava i načela priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Točnije, ovom se Preporukom nastoji osigurati puna primjena članaka 8., 11., 16., 17. i 47. Povelje,

(41)

Budući da su ova Preporuka i Uredba (EU) 2022/2065 komplementarne, učinke ove Preporuke na neovlaštena reemitiranja sportskih i drugih događanja uživo trebalo bi procijeniti u vezi s učincima te uredbe, uzimajući u obzir nalaze Promatračnice EUIPO-a, najkasnije do 17. studenoga 2025.