—

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegove članke 10. i 14. te članak 17. stavak 7.,

—

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegove članke 20. i 22.,

—

uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezine članke 21., 39. i članak 52. stavak 1.,

—

uzimajući u obzir Izjavu o članku 17. stavcima 6. i 7. Ugovora o Europskoj uniji priloženu Završnom aktu međuvladine konferencije na kojoj je donesen Ugovor iz Lisabona,

—

uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima, a posebno njezin članak 21.,

—

uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, a posebno njegov članak 25.,

—

uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, a posebno njezin članak 29.,

—

uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava, a posebno njegovo načelo 1.,

—

uzimajući u obzir Odluku Vijeća (EU, Euratom) 2018/994 od 13. srpnja 2018. o izmjeni Akta o izboru članova Europskog parlamenta neposrednim općim izborima, priloženog Odluci Vijeća 76/787/EZUČ, EEZ, Euratom od 20. rujna 1976. (1),

—

uzimajući u obzir Odluku Europskog vijeća (EU) 2018/937 od 28. lipnja 2018. o utvrđivanju sastava Europskog parlamenta (2),

—

uzimajući u obzir Odluku Vijeća (EU, Euratom) 2018/767 od 22. svibnja 2018. o određivanju razdoblja za devete izbore zastupnika u Europskom parlamentu neposrednim općim izborima (3),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/673 Europskog parlamenta i Vijeća od 3. svibnja 2018. o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 1141/2014 o statutu i financiranju europskih političkih stranaka i europskih političkih zaklada, (4)

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2019/493 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. ožujka 2019. o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 1141/2014 u pogledu postupka provjere povezanog s kršenjima pravila o zaštiti osobnih podataka u kontekstu izbora za Europski parlament (5),

—

uzimajući u obzir izmijenjeni Okvirni sporazum o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije (6),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. studenoga 2015. o reformi izbornog zakona Europske unije (7),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2017. o poboljšanju funkcioniranja Europske unije korištenjem potencijala Ugovora iz Lisabona (8),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2017. o mogućim promjenama i prilagodbama aktualnog institucijskog ustroja Europske unije (9),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. travnja 2018. o Nacrtu odluke Vijeća o određivanju razdoblja za devete izbore zastupnika u Europskom parlamentu neposrednim općim izborima (10),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. veljače 2018. o sastavu Europskog parlamenta (11),

—

uzimajući u obzir svoju Odluku od 16. srpnja 2019. o izboru za predsjednika Komisije (12),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. listopada 2019. o stranim uplitanjima u izbore i dezinformacijama u nacionalnim i europskim demokratskim procesima (13),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. veljače 2019. o stanju rasprave o budućnosti Europe (14),

—

uzimajući u obzir svoju odluku od 18. lipnja 2020. o osnivanju, nadležnostima, brojčanom sastavu i trajanju mandata Posebnog odbora za vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje (15),

—

uzimajući u obzir informativno izvješće Europskog gospodarskog i socijalnog vijeća (EGSO) od 20. ožujka 2019. o stvarnom pravu osoba s invaliditetom da glasaju na izborima za Europski parlament,

—

uzimajući u obzir rad Međuparlamentarne unije u području rodne jednakosti, a posebno njezin akcijski plan za rodno osjetljive parlamente,

—

uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za ustavna pitanja (A9-0211/2020),

A.

budući da je na europske izbore 2019. izašlo 50,66 % birača (povećanje od osam postotnih bodova u usporedbi s 2014.), što je najveći odaziv na izbore za Europski parlament u posljednjih 20 godina, čime je poslana pozitivna poruka da europski građani pokazuju sve veći interes za zbivanja na razini EU-a i da smatraju da zakonodavstvo EU-a utječe na njihove svakodnevne živote; budući da, ta brojka ipak prikriva veliku nejednakost među državama članicama, stopa suzdržanih ostala je visoka i stoga treba uložiti dodatne napore za povećanje izlaznosti na europske izbore;

B.

budući da rezultati ispitivanja Eurobarometra koje je Parlament naručio nakon europskih izbora 2019. pokazuju da su stanje gospodarstva i okoliš dva glavna prioriteta za birače, što jasno ukazuje na to da građani koji su izašli na europske izbore žele vidjeti više djelovanja na razini EU-a u ta dva područja politike, za koja su nadležnosti podijeljene između EU-a i nacionalnih tijela (16);

C.

budući da ispravno odabran izborni sustav stvara pravo okruženje koje građanima daje vjeru u njihovo osnovno demokratsko pravo da glasaju za svoje demokratske predstavnike i istovremeno, političkim predstavnicima omogućuje da slušaju svoje birače i zastupaju njihove interese, čime se među građanima stvara samoefikasnost;

D.

budući da je, prema istraživanju Eurobarometra, za veći odaziv djelomično zaslužan porast u odazivu mladih, iako je vjerojatnost odaziva na izbore i dalje veća u skupini građana starijih od 40 godina; budući da je više od 50 % mladih glasalo zbog osjećaja građanske dužnosti i kao odgovor na klimatsku krizu;

E.

budući da je neumoljivi angažman civilnog društva imao presudnu ulogu u proeuropskom diskursu uoči europskih izbora;

F.

budući da je veći odaziv također povezan s pozitivnim rezultatima proeuropskih stranaka koje su dobile glasove mlađih generacija, što je povećalo proeuropsku većinu u Europskom parlamentu, ali rezultate euroskeptika, populista i nacionalističkih pokreta, koji prijete EU-ovom projektu integracije, treba shvatiti kao upozorenje;

G.

budući da je veći odaziv birača također znak da građani EU-a žele da Unija djeluje brzo, demokratski i efikasno u vezi s važnim pitanjima kao što su zapošljavanje, troškovi života, socijalni damping, klimatske promjene, migracije, zaštita temeljnih prava i demokratizacija;

H.

budući da moramo biti učinkovitiji i proaktivniji u iskorištavanju svih sredstava komunikacije, uključujući digitalnu tehnologiju, s ciljem promicanja snažne veze između političkih odluka donesenih na razini EU-a i osjećaja povezanosti birača s institucijama EU-a;

I.

budući da, iako se rodna ravnopravnost među zastupnicima u Europskom parlamentu poboljšala (41 % žena u 2019., u odnosu na 37 % u 2014.), rodna ravnoteža u Parlamentu još uvijek nije postignuta; budući da ove brojke prikrivaju značajne razlike među državama članicama i mnoge izazove koji se još trebaju prevladati ako se želi postići rodna ravnopravnost;

J.

budući da je Ursula von der Leyen prva predsjednica Europske komisije; budući da je među povjerenicima 13 žena, što je najveći udio povjerenica u povijesti;

K.

budući da raznoliko i multikulturalno europsko društvo treba biti bolje zastupljeno u Europskom parlamentu;

L.

budući da 15 država članica i dalje ograničava biračka prava osobama s invaliditetom, čime se sprečava smisleno sudjelovanje i zastupljenost tih građana u demokratskim procesima; budući da, kao rezultat nacionalnih pravila, otprilike 800 000 građana EU-a nije moglo ostvariti svoje biračko pravo na posljednjim europskim izborima zbog svojeg invaliditeta ili problema s mentalnim zdravljem;

M.

budući da su demografske promjene i starenje naših društava faktori koji će povećati broj ljudi koji žive u ustanovama za dugotrajnu skrb i bolnicama; budući da treba poticati rašireniju upotrebu posebnih, formalnih rješenja za te ljude u mnogim državama članicama;

N.

budući da se rok za upis u popis birača uvelike razlikuje od jedne države članice do druge, a kreće se od 90 dana do 3 dana prije izbora; budući da informativno izvješće EGSO-a o stvarnim pravima osoba s invaliditetom da glasaju na europskim izborima preporučuje da se popisi birača zatvore najranije dva tjedna prije održavanja izbora;

O.

budući da, prema zajedničkom izvješću koje su izradili Europska federacija nacionalnih udruženja za rad s beskućnicima (FEANTSA) i Fondacija Abbé-Pierre (17), u EU-u postoji najmanje 700 000 beskućnika, a u gotovo 9 milijuna kućanstava uvjeti stanovanja vrlo su neadekvatni; budući da se ta brojka povećala za 70 % u posljednjih 10 godina; budući da je beskućnicima veoma teško glasati na izborima;

P.

budući da reforma Izbornog akta iz 1976., koju je Europski parlament usvojio u svojoj Zakonodavnoj rezoluciji od 4. srpnja 2018. o Nacrtu odluke Vijeća o izmjeni Akta o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima, priloženog Odluci Vijeća 76/787/EZUČ, EEZ, Euratom od 20. rujna 1976. (18), još nije u potpunosti ratificirana u tri države članice;

Q.

budući da bi Parlament trebao novim elanom nastojati ostvariti svoje prijedloge za izmjene i dopune Izbornog akta, koji neke države članice još nisu ratificirale, i zalagati se za jedinstvena europska izborna pravila;

R.

budući da je ishod europskih izbora 2019. doveo do pojave nove parlamentarne većine sastavljene od različitih političkih klubova s jasnim proeuropskim identitetom;

S.

budući da izbori 2019. nisu kulminirali izborom predsjednika Komisije među različitim vodećim kandidatima, kao rezultat protivljenja Vijeća, što je dovelo do smanjenja povjerenja u taj izborni proces; budući da izbor predsjednika Komisije ovisi o osiguravanju potpore većine zastupnika u Europskom parlamentu; budući da su samo neki od građana EU-a koji su glasali na europskim izborima vjerovali da se glasovanjem može nešto promijeniti kada je riječ o izboru predsjednika Komisije, čime se ističe potreba za podizanjem svijesti o tom procesu među građanima EU-a;

T.

budući da tek treba u potpunosti razraditi postupak vodećih kandidata; budući da u tom postupku, između ostalog, nedostaje mogućnost da vodeći kandidati budu službeni kandidati, što bi omogućilo svim europskim biračima da glasaju za željenog vodećeg kandidata i da budu svjesni tko su kandidati za predsjednika Komisije i kako su ih europske političke stranke birale; budući da je Parlament skrenuo pozornost na to pitanje u svojoj Odluci od 7. veljače 2018. o reviziji Okvirnog sporazuma o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije (19);

U.

budući da sustav vodećih kandidata treba hitno reformirati temeljitim razmatranjem na Konferenciji o budućnosti Europe, uzimajući u obzir proporcionalnu prirodu europskog izbornog sustava te takav sustav mora biti spreman za primjenu na sljedećim europskim izborima 2024.; budući da bi to promišljanje trebalo uključivati i de facto političku ulogu Komisije i njezina predsjednika te sve povezane promjene u postupku donošenja odluka u Uniji;

V.

budući da činjenica da je samo 8 % ispitanika reklo da je glasovalo na prošlim izborima kako bi utjecali na odabir sljedećeg predsjednika Komisije (20) naglašava činjenicu da proces izbora predsjednika Komisije treba hitno pojasniti i učiniti transparentnijim za birače;

W.

budući da bi institucionalni prijedlozi kao što su transnacionalne liste, kako Parlament spominje u svojoj Rezoluciji od 7. veljače 2018. o sastavu Europskog parlamenta, stavljanje europskih političkih stranaka i pokreta u središte europskih izbora, preobrazba Vijeća u drugi zakonodavni dom Unije, kao što predlaže u svojoj Rezoluciji od 16. veljače 2017. o mogućim promjenama i prilagodbama aktualnog institucijskog ustroja Europske unije ili uvođenje mogućnosti stvaranja predizbornih koalicija između europskih političkih stranaka i pokreta mogli pomoći u transformaciji europskih izbora u jedinstvene europske izbore, za razliku od sadašnje zbirke 27 odvojenih nacionalnih izbora;

X.

budući da je postupak razmatranja izjava o interesima i saslušanja kandidata za povjerenike od strane Europskog parlamenta bio važan korak u povećanju odgovornosti Komisije prema Parlamentu i javnosti općenito; budući da se taj postupak može i treba dodatno poboljšati u budućnosti;

Y.

budući da su demokratski procesi na razini država članica i EU-a meta stranih sila, ponekad povezanih s unutarnjim akterima, radi utjecaja na rezultate izbora i slabljenja Unije; budući da su mehanizmi koje su uspostavile institucije EU-a, kao što su Kodeks za borbu protiv dezinformiranja i sustav brzog uzbunjivanja za izbore, doprinijeli ublažavanju vanjskog uplitanja tijekom izborne kampanje;

Z.

budući da su zahtjevi Komisije upućeni platformama društvenih medija prije izbora izazvali zbunjenost i imali neželjene posljedice, kao što je zabrana političkog oglašavanja diljem Europe, što je jedan od glavnih instrumenata s pomoću kojega birači tijekom kampanja za europske izbore mogu identificirati i prepoznati europske političke stranke; budući da bi institucije posebno u tom pogledu trebale razviti međuinstitucijski pristup kako bi imale pozitivan učinak na sigurnost i stabilnost izbornog procesa; budući da je Kodeks prakse isključivo na dobrovoljnoj bazi i usredotočuje se na transparentnost, a ne na stvarna ograničavanja, poput ograničavanja ciljanih političkih oglasa;

AA.

budući da su europske političke stranke i zaklade faktori koji olakšavaju uspješnu europsku političku raspravu tijekom i nakon europskih izbora te se trebaju učiniti vidljivijima; budući da bi, na temelju ove važne uloge, europske političke stranke i političke zaklade trebale osigurati najveću moguću razinu financijske transparentnosti po pitanju sredstava kojima upravljaju, posebno sredstava iz proračuna EU-a;

AB.

budući da se europske političke stranke suočavaju s raznim ograničenjima provođenja kampanja tijekom europskih izbora, uključujući ograničenu mogućnost financiranja kampanja i zajedničkih aktivnosti s pridruženim nacionalnim strankama, te im je zabranjeno vođenje kampanja na nacionalnim referendumima o europskim pitanjima;

AC.

budući da je pojava novih političkih stranaka i pokreta uoči europskih izbora pokazala interes građana za političke inovacije;

AD.

budući da različita nacionalna pravila za osnivanje stranaka i pristup europskim izborima i dalje predstavljaju značajnu prepreku političkim inovacijama i stvaranju istinske paneuropske političke rasprave;

AE.

budući da je zabilježeno da je zbog organizacije registracije birača u Ujedinjenoj Kraljevini oko milijun europskih građana bilo lišeno mogućnosti da ostvare svoje biračko pravo na europskim izborima;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.