15.11.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 385/3

1.1.

Kao što je Europska središnja banka prethodno napomenula po pitanju kolegija, kada ESB ili nacionalna središnja banka u kolegiju predstavljaju središnje banke Eurosustava, koje zajedno čine „središnju banku izdanja” za euro, a ESB provodi bonitetni nadzor kreditnih institucija koje su značajni članovi sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane, ovim dvjema funkcijama dodjeljuju se zasebni glasovi. Tom je prilikom ESB također naglasio da se te dvije funkcije razlikuju, što se odražava u pravnom i operativnom odvajanju uloga monetarne politike i bonitetnog nadzora Europske središnje banke (6). Stoga, ESB snažno pozdravlja činjenicu da prijedlog uredbe uvažava tu činjenicu, osiguravajući da se tim dvjema funkcijama daju zasebni glasovi.

1.2.

ESB stoga pozdravlja odredbe prijedloga uredbe o izmjeni relevantnih odredbi Uredbe (EU) br. 648/2012. Kao prvo, članak 18. stavak 2. Uredbe (EU) br. 648/2012 izmijenjen je tako da određuje da će se kolegij, između ostalog, sastojati od (a) stalnih članova Izvršnog odbora za središnje druge ugovorne strane; (b) nadležnih tijela odgovornih za nadzor članova sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u tri države članice koje najviše doprinose u jamstveni fond središnje druge ugovorne strane, uključujući i, prema potrebi, ESB u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013 (7); i (c) središnjih banaka izdanja za najvažnije valute Unije financijskih instrumenata čije se poravnanje obavlja. Kao drugo, članak 19. stavak 3. Uredbe (EU) br. 648/2012 izmijenjen je tako da određuje da ESB, kada je član kolegija na temelju raznih točaka iz članka 18. stavka 2., te uredbe, ima najviše dva glasa u kolegijima koji imaju 12 ili manje članova; i najviše tri glasa u kolegijima koji imaju više od 12 članova (8).

2.1.

Prijedlog uredbe određuje da nadležna tijela moraju p dostaviti nacrte odluka koje se odnose na središnje druge ugovorne strane Unije relevantnim središnjim bankama izdanja prije nego donesu bilo koju odluku koja se odnosi na izdavanje ili oduzimanje odobrenja, proširenje usluga, i bonitetne zahtjeve za kontrole likvidnosnog rizika, zahtjeve za instrumente osiguranja, namiru, i odobrenje ugovora o međudjelovanju (9). Nadležna tijela moraju pribaviti suglasnost središnje banke izdanja u pogledu svih značajki tih odluka koje se odnose na provođenje njihovih zadaća monetarne politike. Kada središnja banka izdanja predloži izmjene, nadležno tijelo može donijeti odluku jedino onako kako je izmijenjena; a kada središnja banka izdanja prigovori nacrtu odluke, nadležno tijelo ne smije donijeti tu odluku. Na jednak način, prijedlog uredbe određuje da u pogledu priznatih središnjih drugih ugovornih strana druge razine rizika iz trećih zemalja, Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) mora dostaviti nacrte odluka središnjoj banci izdanja prije donošenja svih odluka koje se odnose na kontrole likvidnosnog rizika, zahtjeve za sredstva osiguranja, namiru, odobrenje ugovora o međudjelovanju, kao i zahtjeve za iznos nadoknade (10). ESMA na jednak način mora pribaviti suglasnost središnje banke izdanja u pogledu svih značajki tih odluka koje se odnose na provođenje njezinih zadaća monetarne politike. Kad središnja banka izdanja predloži izmjene, ESMA može donijeti odluku jedino onako kako je izmijenjena; a kad središnja banka izdanja prigovori nacrtu odluke, ESMA ne smije donijeti tu odluku. ESB snažno pozdravlja ulogu koju prijedlog uredbe predviđa za središnje banke izdanja, a koja će omogućiti da članovi ESSB-a sudjeluju na značajan i djelotvoran način u postupku donošenja odluka u pitanjima od izravne važnosti za ispunjavanje osnovnih zadaća ESSB-a prema Ugovorima i ostvarivanje njegovog primarnog cilja, a to je održavanje stabilnosti cijena. U pogledu toga ESB ima više komentara.

2.2.

Kao prvo, kada prijedlog uredbe pojašnjava da se suglasnost središnje banke izdanja mora pribaviti „o svim aspektima tih odluka koje se odnose na izvršenje njihovih zadaća monetarne politike”, potrebno je naglasiti da se tim izrazom namjerava razjasniti kontekst monetarne politike u kojem središnja banka izdanja obavlja svoju ulogu i svrhu koju ta uloga ispunjava. Isto vrijedi u pogledu upućivanja na usklađenost središnjih drugih ugovornih strana druge razine rizika iz trećih zemalja sa zahtjevima središnje banke izdanja „pri izvršenju njihovih zadaća monetarne politike” (11). Ovaj izraz treba tumačiti zajedno s uvodnom izjavom 7. prijedloga uredbe. Treba naglasiti da namjera tog izraza nije dodijeliti nadležnim tijelima ili ESMA-i diskrecijsko pravo odlučivanja o tome treba li zatražiti suglasnost središnje banke izdanja za pojedine nacrte odluka, kao niti dodijeliti diskrecijsko pravo odlučivanja o tome jesu li uvaženi prijedlozi izmjena ili prigovori središnje banke izdanja. U tom pogledu, treba napomenuti da Eurosustav ima široko diskrecijsko pravo definiranja i provođenja monetarne politike. To je priznao Sud Europske unije (12) i ključno je radi osiguravanja neovisnosti ESB-a i nacionalnih središnjih banaka, u skladu s člankom 130. Ugovora. Zbog jasnoće i pravne sigurnosti, prijedlogu uredbe trebalo bi dodati novu uvodnu izjavu kojom bi se odrazila ova točka.

2.3.

Kao drugo, u pogledu toga za koje je nacrte odluka potrebno zatražiti pristanak središnje banke izdanja, ESB smatra da bi prijedlog uredbe trebao osigurati sudjelovanje središnje banke izdanja u odnosu na određene ključne aspekte upravljanja rizikom središnje druge ugovorne strane. ESB smatra da bi u odnosu na središnje druge ugovorne strane Unije, i središnje druge ugovorne strane trećih zemalja, suglasnost središnje banke izdanja trebala biti potrebna i za nacrte odluka donesene u vezi sa zahtjevima za iznos nadoknade središnjih drugih ugovornih strana (članak 41.). To je važno za središnje banke izdanja zbog ključnih poveznica između upravljanja likvidnosnim rizikom, koje je glavni predmet pozornosti središnje banke izdanja, i postupaka za iznos nadoknade koje primjenjuje središnja druga ugovorna strana. Primjerice, mehanizmi za unutardnevna prikupljanja iznosa nadoknade imaju značajan učinak na sposobnost središnje druge ugovorne strane da prikupi sredstva za svoje likvidnosne potrebe, po njihovom dospijeću. Postupci za iznos nadoknade, uključujući pravila o prilagodbi razina iznosa nadoknade u vremenima tržišnog stresa, mogu imati značajne posljedice u pogledu procikličnosti: ako se njima upravlja na nepravilan način, mogu stvoriti ozbiljan likvidnosni pritisak na članove sustava poravnanja, čime se može umanjiti sposobnost središnje banke izdanja da provodi ciljeve svoje monetarne politike.

Nadalje, prijedlog uredbe treba propisati da je suglasnost središnje banke izdanja potrebna za odluke koje se odnose na preispitivanje modela, testiranja otpornosti na stres i retroaktivno ispitivanje valjanosti modela i parametara koje donosi središnja druga ugovorna strana u svrhu izračuna svojih zahtjeva za nadoknadu, uplata u jamstveni fond, kolateralnih zahtjeva i drugih mjera kontrole rizika iz članka 49. Uredbe (EU) br. 648/2012. To je važno za središnju banku izdanja, jer odluke donesene sukladno članku 49. mogu imati izravne posljedice na postupanje središnje druge ugovorne strane u skladu s postupovnim i materijalnim zahtjevima prema Uredbi (EU) br. 648/2012, u odnosu na koje središnja banka izdanja inače mora dati svoju suglasnost. Na primjer, promjena u metodologiji testiranja otpornosti na stres kojim središnja druga ugovorna strana provjerava adekvatnost svog kolateralnog zahtjeva, imala bi izravan utjecaj na poštovanje obveza središnje druge ugovorne strane u odnosu na kolateral iz članka 46. Uredbe (EU) br. 648/2012.

U zasebnom tehničkom radnom dokumentu koji je priložen ovom mišljenju, ESB propisuje konkretne prijedloge izmjena u pogledu vrsta odluka za koje je potrebno pribaviti suglasnost središnje banke izdanja.

2.4.

Kao treće, ESB primjećuje da nadležna tijela raspolažu određenim diskrecijskim prostorom kod odlučivanja o tome trebaju li izmjene koje je predložila središnja druga ugovorna strana biti predmetom odluka iz članka 15. Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu proširenja aktivnosti i usluga koje nisu obuhvaćene prvotnim odobrenjem, ili odluka iz članka 49. u pogledu preispitivanja modela, testiranja otpornosti na stres i retroaktivnog ispitivanja. Ako nadležno tijelo smatra da izmjene koje predlažu središnje druge ugovorne strane ne sadrže proširenje poslovanja u smislu „dodatnih usluga i aktivnosti” ili se ne radi o „značajnim promjenama” modela i parametara, takve promjene neće biti predmetom odluka iz članaka 15. i 49. U cilju izgradnje zajedničke kulture Unije u području nadzora i radi osiguranja nadzornih praksi, ESMA je nedavno objavila mišljenje (13) o zajedničkim pokazateljima za dodatne proizvode i usluge iz članka 15., kao i za značajne promjene iz članka 49. Stajalište ESB-a jest da će poštovanje kriterija koji su propisani u mišljenju ESMA-e biti ključno da bi se osiguralo traženje suglasnosti središnje banke izdanja u svim slučajevima u kojim je takva suglasnost potrebna. Stoga, ESB predlaže da smjernice koje je ESMA iznijela u pogledu tumačenja tih članaka postanu obvezujuće. Da bi se to postiglo, ESMA treba izraditi smjernice u obliku nacrta regulatornih tehničkih standarda, koje bi Komisija potom trebala usvojiti kao delegirani akt. U tu svrhu, ESB propisuje konkretne prijedloge izmjena u zasebnom tehničkom radnom dokumentu koji je priložen ovom mišljenju.

3.1.

Prijedlogom uredbe mijenja se članak 21. Uredbe (EU) br. 648/2012 da bi se propisalo da će nadležna tijela, u suradnji s ESMA-om, preispitivati usklađenost sporazuma, strategija, postupaka i mehanizama koje provode središnje druge ugovorne strane s Uredbom (EU) br. 648/2012, i ocjenjuju rizike kojima su središnje druge ugovorne strane izložene ili mogu biti izložene. Izmijenjeni članak 21. propisuje i da će središnje druge ugovorne strane biti predmetom izravnog inspekcijskog nadzora, a u kojem će i osoblje ESMA-e biti pozvano sudjelovati. Pored toga, nadležno tijelo obvezno je proslijediti ESMA-i informacije koji su primljene od središnjih drugih ugovornih strana i zahtijevati od odgovarajuće središnje druge ugovorne strane sve informacije koje zatraži ESMA, a tijelo ih samo ne može dostaviti.

3.2.

Postupak preispitivanja i ocjene, kako je izmijenjen prijedlogom uredbe, imat će ključnu ulogu u osiguravanju da središnje druge ugovorne strane trajno postupaju u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012. ESB smatra da bi savjetovanje sa središnjom bankom izdanja u postupku preispitivanja i ocjene, u slučajevima kada nadležno tijelo ocijeni da je to potrebno radi osiguranja da središnja banka izdanja može ispuniti svoju ulogu prema prijedlogu uredbe, bila važna posljedica zahtjeva iz članka 21a. stavka 2. Sposobnost središnje banke izdanja da doprinosi preispitivanju koje provode nadležna tijela, u suradnji s ESMA-om, omogućila bi im osiguravanje da središnje druge ugovorne strane ne stvaraju rizike u obavljanju osnovnih zadaća Eurosustava prema Ugovorima, kao i postizanje svog glavnog cilja, koji je održavanje stabilnosti cijena.

3.3.

U zasebnom tehničkom radnom dokumentu koji je priložen ovom mišljenju, ESB propisuje konkretne prijedloge izmjena u pogledu savjetovanja sa središnjom bankom izdanja u postupku preispitivanja i ocjene iz članka 21.

4.1.

Vrijedi podsjetiti da nacrti delegiranih i provedbenih akata Komisije odgovaraju pojmu „predloženi akti Unije” u skladu sa značenjem iz članka 127. stavka 4. i članka 282. stavka 5. Ugovora. Delegirani i provedbeni akti čine pravne akte Unije. Potrebno je pravovremeno savjetovanje ESB-a o nacrtu svih akata Unije, uključujući nacrte delegiranih i provedbenih akata, koji su dio područja nadležnosti ESB-a. Obvezu savjetovanja s ESB-om pojasnio je Sud Europske unije u Komisija protiv ESB-a  (14) pozivajući se na funkcije i stručno znanje ESB-a. U svjetlu činjenice da su sigurne i učinkovite infrastrukture financijskog tržišta, a posebno sustavi poravnanja za financijske instrumente, ključni za ispunjavanje osnovnih zadaća ESSB-a prema članku 127. stavku 2. Ugovora, i ostvarivanje njegovog glavnog cilja održavanja stabilnosti cijena prema članku 127. stavku 1. Ugovora, potrebno je savjetovanje s ESB-om o pitanju delegiranih i provedbenih akata donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012. Iako obveza savjetovanja s ESB-om proizlazi izravno iz Ugovora, taj je zahtjev radi jasnoće potrebno uključiti u uvodnu izjavu prijedloga uredbe. Obzirom na važnost delegiranih i provedbenih akata u okviru razvoja zakonodavstva Unije o financijskim uslugama, ESB će obnašati svoju savjetodavnu ulogu u pitanjima iz svoje nadležnosti, uzimajući u obzir vremenski raspored za donošenje tih akata i potrebu za osiguravanjem nesmetanog usvajanja provedbenog zakonodavstva (15).

4.2.

Nadalje, u odnosu na brojne dijelove prijedloga uredbe, pored savjetovanja s ESB-om, moglo bi biti korisno u ranoj fazi uključiti relevantne članove ESSB-a u razvoj nacrta regulatornih i provedbenih tehničkih standarda, kao i delegiranih i provedbenih akata, te bi se takva praksa trebala propisati posebnim odredbama.

4.3.

Kao prvo, nekoliko odredbi prijedloga uredbe odnosi se na ulogu središnje banke izdanja. Kako je navedeno u stavku 2., one uključuju situacije o tome kada je potrebna suglasnost središnje banke izdanja za određene odluke koje donose nadležna tijela ili ESMA. Nadalje, navodi se u kojim situacijama središnja banka izdanja mora dostaviti ESMA-i pisanu potvrdu o tome da središnja druga ugovorna strana druge razine rizika iz treće zemlje postupa u skladu s zahtjevima koje joj je odredila ta središnja banka izdanja (16), kao i u kojim slučajevima ESMA zaključuje, u sporazumu s relevantnom središnjom bankom izdanja, da je središnja druga ugovorna strana od „posebne sistemske važnosti” (17). Radi određivanja koja bi središnja banka izdanja trebala sudjelovati, prijedlog uredbe sadrži uputu na članak 18. stavak 2. točku (h) Uredbe (EU) br. 648/2012, koja određuje da će se kolegij sastojati od „središnjih banaka koje izdaju najvažnije valute Unije u kojima su financijski instrumenti čije se poravnanje obavlja”. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranog akta, na temelju nacrta regulatornih tehničkih standarda koje je izradila ESMA, u kojima se navode uvjeti pomoću kojih se valute Unije spomenute u članku 18. stavku 2. točki (h) ocjenjuju kao najvažnije. Sukladno tomu, Komisija je 2013. donijela Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 876/2013 (18), koju će sada možda trebati preispitati i ažurirati da se osigura odgovarajuće sudjelovanje središnjih banaka koje izdaju valute država članica koje su izvan europodručja, uzimajući u obzir utjecaj koji poremećaji u funkcioniranju središnjih drugih ugovornih strana mogu imati na te valute. Izrada nacrta regulatornih tehničkih standarda od strane ESMA-e bi u tu svrhu trebalo provesti u uskoj suradnji s relevantnim članovima ESSB-a. Nadalje, delegirani akt treba donijeti tek nakon službenog postupka savjetovanja s ESB-om. ESB također predlaže da se, radi pravne sigurnosti, u prijedlog uredbe unese uputa na članak 18. stavak 2. točku (h) Uredbe (EU) br. 648/2012 koja se odnosi samo na „relevantne središnje banke izdanja”.

4.4.

Kao drugo, prijedlog uredbe uvodi novi članak 25. stavak 2a., koji propisuje da će ESMA odrediti je li središnja druga ugovorna strana treće zemlje sistemski važna ili je vjerojatno da će postati sistemski važna za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više država članica, pritom ih nazivajući „središnja druga ugovorna strana druge razine rizika”. Prijedlog uredbe određuje kriterije koje ESMA mora uzeti u obzir prilikom određivanja i propisuje da će Komisija donijeti delegirani akt kojim se detaljno razrađuju ti kriteriji. U cilju osiguravanja odgovarajuće razine sudjelovanja središnjih banaka izdanja u razradi relevantnih kriterija, Komisija bi razvoj tog delegiranog akta trebala provesti u uskoj suradnji s relevantnim članovima ESSB-a.