(1)

Uredbom Komisije (EZ) br. 1881/2006 (2) utvrđene su najveće dopuštene količine određenih kontaminanata, uključujući živu, u hrani.

(2)

Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) donijela je 22. studenoga 2012. mišljenje o živi i metil-živi u hrani (3). U tom je mišljenju Agencija utvrdila podnošljivi tjedni unos („TWI”) za anorgansku živu od 4 μg/kg tjelesne mase i za metil-živu od 1,3 μg/kg tjelesne mase (obje izražene kao živa) i zaključila da je prehrambena izloženost na 95. percentilu blizu ili iznad podnošljivog tjednog unosa za sve dobne skupine. Veliki potrošači ribe, među kojima mogu biti i trudnice, mogu premašiti podnošljivi tjedni unos za gotovo šest puta. Nerođena djeca najugroženija su skupina. U mišljenju je zaključeno da izloženost metil-živi iznad podnošljivog tjednog unosa izaziva zabrinutost, ali je preporučeno da se uzmu u obzir korisni učinci konzumacije ribe pod uvjetom da se razmotre mjere za smanjenje izloženosti metil-živi.

(3)

Agencija je 27. lipnja 2014. donijela mišljenje o zdravstvenim koristima konzumacije morskih prehrambenih proizvoda u odnosu na zdravstvene rizike povezane s izlaganjem metil-živi (4). U tom je mišljenju Agencija preispitala ulogu morskih prehrambenih proizvoda u europskoj prehrani i ocijenila korisne učinke konzumacije morskih prehrambenih proizvoda u odnosu na zdravstvene ishode, uključujući učinke konzumacije morskih prehrambenih proizvoda tijekom trudnoće na funkcionalne ishode neurološkog razvoja djece i učinke konzumacije tih proizvoda kad je riječ o riziku od kardiovaskularnih bolesti kod odraslih. Agencija je zaključila da je konzumacija od 1 do 2 obroka morskih prehrambenih proizvoda tjedno i od 3 do 4 obroka tjedno tijekom trudnoće povezana s boljim funkcionalnim ishodima neurološkog razvoja djece u usporedbi s nekonzumacijom morskih prehrambenih proizvoda. Navedene su količine povezane i s nižom stopom smrtnosti od koronarne bolesti srca kod odraslih osoba.

(4)

Agencija je 19. prosinca 2014. donijela izjavu o koristima konzumacije ribe/morskih prehrambenih proizvoda u usporedbi s rizicima od metil-žive u ribi/morskim prehrambenim proizvodima (5) u kojoj je zaključila da bi, kako bi se ostvarile koristi od konzumacije jednog do četiri riblja obroka tjedno i ostvarila zaštita od toksičnih učinaka metil-žive na neurološki razvoj, konzumaciju ribljih/morskih prehrambenih vrsta s visokim udjelom žive trebalo ograničiti.

(5)

Uzimajući u obzir ishod znanstvenih mišljenja i izjave Agencije, trebalo bi preispitati najveće dopuštene količine žive kako bi se dodatno smanjila prehrambena izloženost živi u hrani.

(6)

Budući da najnoviji podaci o prisutnosti pokazuju da postoji mogućnost smanjenja najvećih dopuštenih količina žive u raznim ribljim vrstama, najveće dopuštene količine za te riblje vrste trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti.

(7)

S obzirom na povezane zdravstvene probleme, razinu žive za morskog psa i sabljarku trebalo bi zadržati na trenutačnoj razini, dok se ne prikupe dodatni podaci, znanstvene procjene i saznanja o djelotvornosti savjeta o konzumaciji u smanjenju izloženosti.

(8)

U Codexu Alimentariusu najveća dopuštena količina žive u soli određena je u iznosu od 0,1 mg/kg (6). Istu najveću dopuštenu količinu primjereno je utvrditi u propisima Unije.

(9)

Uredbu (EZ) br. 1881/2006 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(10)

Uzimajući u obzir da određena hrana obuhvaćena ovom Uredbom ima dug rok trajanja, primjereno je predvidjeti prijelazno razdoblje tijekom kojeg takva hrana koja nije u skladu s novim najvećim dopuštenim količinama, a na tržište je zakonito stavljena prije datuma stupanja na snagu ove Uredbe, može ostati na tržištu.

(11)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,