13/Sv. 026

HR

Službeni list Europske unije

170

L 066/16

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

22.02.1999.

(1)

Razlike u nacionalnom pravu koji se odnose na podvrgavanje hrane ionizirajućem zračenju i na uvjete njegove primjene, ometaju slobodno kretanje hrane i mogu stvoriti nejednake uvjete tržišnog natjecanja te time izravno utjecati na funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

(2)

Potrebno je donijeti mjere usmjerene na neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta; budući da unutarnje tržište obuhvaća područje bez unutarnjih granica u kojem je osigurano slobodno kretanje robe, osoba, usluga i kapitala; budući da to trenutačno nije slučaj radi različitosti u postupanju u državama članicama, jer je u nekima ozračivanje hrane dopušteno, a u drugima zabranjeno.

(3)

Ova će okvirna Direktiva biti upotpunjena Direktivom 1999/3/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. veljače 1999. o utvrđivanju popisa Zajednice hrane i sastojaka hrane podvrgnutih ionizirajućem zračenju (4), dalje u tekstu „provedbena Direktiva”.

(4)

U nekoliko je država članica ozračivanje hrane osjetljiva tema javne rasprave, budući da potrošači mogu imati razloga za zabrinutost u pogledu posljedica ozračivanja hrane.

(5)

Do stupanja na snagu pozitivnoga popisa Zajednice hrane koja se smije podvrgavati ionizirajućem zračenju, primjereno je da države članice mogu, u skladu s pravilima Ugovora, nastaviti primjenjivati postojeća nacionalna ograničenja ili zabrane u pogledu podvrgavanja hrane ionizirajućem zračenju i trgovini ozračenom hranom koja nije uvrštena u početni pozitivni popis utvrđen provedbenom Direktivom.

(6)

Pravila koja se odnose na korištenje ionizirajućeg zračenja za ozračivanje hrane prvenstveno trebaju uzimati u obzir zahtjeve zdravlja ljudi ali i, u granicama potrebnim za zaštitu zdravlja, gospodarske i tehnološke potrebe.

(7)

Direktiva Vijeća 96/29/Euratom od 13. svibnja 1996. o utvrđivanju osnovnih sigurnosnih normi za zaštitu zdravlja radnika i šire javnosti od opasnosti od ionizirajućeg zračenja (5) se primjenjuje.

(8)

Ovlašteni objekti za ozračivanje trebaju biti podvrgnuti službenoj kontroli putem sustava nadzora koji treba uvesti za potrebe ove Direktive.

(9)

Ovlašteni objekti trebaju voditi evidencije kako bi se osiguralo da se poštuju pravila ove Direktive.

(10)

Direktivom Vijeća 79/112/EEZ od 18. prosinca 1978. o usklađivanju zakonodavstava država članica koja se odnose na označivanje, prezentiranje i reklamiranje hrane za prodaju krajnjem potrošaču (6) već su utvrđena pravila u pogledu označavanja ozračene hrane za prodaju krajnjem potrošaču.

(11)

Potrebno je utvrditi i odgovarajuća pravila za označivanje hrane podvrgnute ionizirajućem zračenju koja nije namijenjena krajnjem potrošaču.

(12)

Ne dovodeći u pitanje postupke donošenja odluka utvrđene u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice ili u ovoj Direktivi, treba se savjetovati sa Znanstvenim odborom za hranu, osnovanim Odlukom 74/234/EEZ (7), o svim pitanjima koja se odnose na ovu Direktivu koja bi mogla imati utjecaja na javno zdravlje.

(13)

Hrana se smije podvrgavati djelovanju ionizirajućog zračenja samo radi higijene, ili zbog dokazive tehnološke ili druge prednosti, ili koristi za potrošača, te ako su proizvodi zdravi i u dobrom stanju, jer se ionizirajuće zračenje ne bi smjelo koristiti kao zamjena za higijenske ili zdravstvene postupke ili dobru proizvođačku ili poljoprivrednu praksu.

(14)

Ovaj se postupak ne smije koristiti kao zamjena za dobru proizvođačku praksu, te budući da je taj uvjet ispunjen za hranu navedenu u Prilogu provedbenoj Direktivi.

(15)

U svim se slučajevima kad Vijeće ovlasti Komisiju da provodi pravila o ozračivanju hrane, treba osigurati postupak kojim se uspostavlja bliska suradnja između država članica i Komisije u okviru Stalnog odbora za hranu i, kad je to potrebno, Stalnog veterinarskog odbora ili Stalnog odbora za biljno zdravstvo.

(16)

Ako bi se pokazalo da korištenje ovog postupka ili hrane podvrgnute ionizirajućem zračenju odobreno na temelju ove Direktive, predstavlja rizik po zdravlje, države članice trebaju biti ovlaštene obustaviti ili ograničiti takvo korištenje, ili smanjiti ograničenja, dok ne bude donesena odluka na razini Zajednice.

(17)

Direktiva Vijeća 89/397/EEZ od 14. lipnja 1989. o službenim kontrolama hrane (8) prepušta izbor sredstava i metoda nacionalnim provedbenim tijelima; budući da Direktiva Vijeća 93/99/EEZ od 29. listopada 1993. o dodatnim mjerama službenog nadzora hrane (9) utvrđuje standarde kvalitete za laboratorije i da zahtijeva korištenje validiranih metoda analize kad su na raspolaganju; budući da se članak 5. te Direktive primjenjuje na praćenje provedbe ove Direktive.

(18)

20. prosinca 1994. dogovoren je modus vivendi između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije u pogledu provedbenih mjera za akte donesene u skladu s postupkom utvrđenim u članku 189.b Ugovora (10),

(a)

hranu podvrgnutu ionizirajućem zračenju koje potječe iz mjernih instrumenata ili kontrolnih uređaja pod uvjetom da je apsorbirana doza manja ili jednaka 0,01 Gy za kontrolne uređaje u kojima se primjenjuju neutroni i 0,5 Gy u ostalim slučajevima, kod maksimalne energije zračenja od 10 MeV u slučaju rendgenskih zraka, 14 MeV u slučaju neutrona i 5 MeV u ostalim slučajevima;

(b)

ozračivanje hrane koja je pripremljena za pacijente koji moraju konzumirati sterilne obroke pod liječničkim nadzorom.

(a)

je Znanstveni odbor za hranu dao pozitivno mišljenje o podvrgavanju predmetne hrane ionizirajućem zračenju;

(b)

ukupna prosječna apsorbirana doza zračenja ne prelazi granične vrijednosti koje je preporučio Znanstveni odbor za hranu;

(c)

se ionizirajuće zračenje i stavljanje na tržište provodi u skladu s ovom Direktivom.

1.

u pogledu proizvoda namijenjenih krajnjem potrošaču i ugostiteljskim objektima:

2.

U pogledu proizvoda koji nisu namijenjeni krajnjem potrošaču i ugostiteljskim objektima:

3.

Podaci o podvrgavanju hrane ionizirajućem zračenju uvijek se moraju navesti u ispravama koje prate ili koje se odnose na hranu podvrgnutu ionizirajućem zračenju.

—

prethodno ovlaštenje objekata za ozračivanje,

—

dodjelu službenog referentnog broja ovlaštenog objekta za ozračivanje,

—

službenu kontrolu i nadzor,

—

povlačenje ili izmjenu ovlaštenja.

—

zadovoljava zahtjeve preporučenog Međunarodnog kodeksa prakse za poslovanje objekata za ozračivanje hrane koji je izdala Zajednička Komisija FAO/WHO Codex Alimentariusa, (referenca: FAO/WHO/CAC, svezak XV. izdanje 1.), kao i sve dodatne zahtjeve koji bi mogli biti doneseni u skladu s postupkom utvrđenim u članku 12. ove Direktive,

—

odredi osobu odgovornu za poštovanje svih uvjeta potrebnih za primjenu postupka.

—

nazive, adrese i referentne brojeve objekata za ozračivanje koje je ovlastila, tekst ovlaštenja, kao i sve odluke o obustavljanju ili povlačenju ovlaštenja.

—

rezultate kontrola provedenih u objektima za ozračivanje ionizirajućim zračenjem, posebno u pogledu vrsta i količina proizvoda podvrgnutih zračenju kao i primijenjenim dozama,

—

rezultate kontrola provedenih na proizvodima u fazi prodaje. Države članice osiguravaju da su metode koje se koriste za otkrivanje ozračenja ionizirajućim zračenjem u skladu sa stavcima 1. i 2. Priloga Direktivi 85/591/EEZ (11), te da su ili već standardizirane ili validirane, ili da će biti što je prije moguće, a najkasnije do 1. siječnja 2003. Države članice obavješćuju Komisiju o korištenim metodama, a Komisija procjenjuje korištenje i razvoj tih metoda uzimajući u obzir mišljenje Znanstvenog odbora za hranu.

—

pojedinosti o objektima kao i svim izmjenama njihova statusa,

—

izvješće koje se osniva na informacijama koje svake godine dostavljaju nacionalna nadzorna tijela.

(a)

vrsti i količini hrane obrađene ionizirajućim zračenjem;

(b)

broju šarže;

(c)

osobi koja je naručila podvrgavanje ionizirajućem zračenju;

(d)

primatelju hrane podvrgnute ionizirajućem zračenju;

(e)

datumu podvrgavanja ionizirajućem zračenju;

(f)

ambalaži u kojoj je bila hrana za vrijeme podvrgavanja ionizirajućem zračenju;

(g)

podacima za kontrolu postupka podvrgavanja hrane ionizirajućem zračenju kako je predviđeno u Prilogu III., rezultatima provedenih dozimetrijskih provjera, s pojedinostima posebno o najmanjoj i najvećoj apsorbiranoj dozi zračenja, kao i o vrsti primijenjenog ionizirajućeg zračenja;

(h)

mjerenjima početne validacije doze zračenja.

—

ne udovoljava uvjetima koji se primjenjuju na tu hranu,

—

nije popraćena ispravama na kojima se nalaze naziv i adresa objekta koji je proveo postupak ozračivanja i informacije iz članka 8.

—

nije podvrgnuta ozračivanju u objektu za ozračivanje koji je ovlastila Zajednica i koji se nalazi na popisu iz stavka 2. ovog članka.

2.

3.

—

dopuste stavljanje na tržište i korištenje ozračene hrane do 20. rujna 2000.,

—

zabrane stavljanje na tržište i korištenje ozračene hrane koja nije u skladu s ovom Direktivom do 20. ožujka 2001.

1.

Hrana se smije podvrgavati ionizirajućem zračenjem samo ako:

2.

Hrana se smije podvrgavati ionizirajućem zračenju samo u sljedeće svrhe:

(a)

gama-zrakama iz radionuklida 60Co ili 137CS;

(b)

rendgenskim zrakama iz uređaja koji rade na ili ispod nominalne energetske razine od 5 MeV;

(c)

elektronima proizvedenim u rendgenskim zrakama iz uređaja koji rade na ili ispod nominalne energetske razine od 10 MeV;

M

=

ukupna masa obrađivanog uzorka

p

=

lokalna gustoća u točki (x, y, z)

d

=

lokalna apsorbirana doza u točki (x, y, z)

dV

=

dx dy dz, beskonačno mali element volumena koji u stvarnosti predstavlja volumne udjele.

2.1.

Prije početka rutinskog ozračivanja određene vrste hrane u postrojenju za ozračivanje određuju se položaji najmanje i najveće doze mjerenjem doze po volumenu proizvoda. Ova validacijska mjerenja moraju se izvesti prikladan broj puta (npr. 3 – 5) kako bi se uzele u obzir varijacije u gustoći ili u geometriji proizvoda.

2.2.

Mjerenja se moraju ponoviti kada god se promijeni proizvod, njegova geometrija ili uvjeti ozračivanja.

2.3.

Tijekom procesa se provode rutinska mjerenja doze kako bi se osiguralo da se ne premaše granice doze. Mjerenja se moraju provoditi stavljanjem dozimetara na mjesta najveće ili najmanje doze ili na referentno mjesto. Doza na referentnom mjestu mora biti kvantitativno povezana s najvećom i najmanjom dozom. Referentno mjesto mora se nalaziti na prikladnoj točki u ili na proizvodu gdje su varijacije doze male.

2.4.

Rutinska mjerenja doze moraju se provoditi na svakoj šarži i u pravilnim intervalima tijekom proizvodnje.

2.5.

U slučajevima kad se ozračuje tekuća, nepakirana roba, mjesta najmanjih i najvećih doza ne mogu se odrediti. U takvom je slučaju bolje upotrijebiti nasumično dozimetrijsko uzorkovanje kako bi se utvrdile vrijednosti ovih dvaju ekstrema.

2.6.

Mjerenja doze moraju se provoditi upotrebljavajući priznate dozimetrijske sustave, a mjerenja moraju biti sljediva do primarnih standarda.

2.7.

Za vrijeme ozračivanja neki parametri uređaja moraju se kontrolirati i kontinuirano bilježiti. Za uređaje s radionuklidima ti parametri uključuju brzinu transporta proizvoda ili vrijeme provedeno u zoni zračenja te pozitivan pokazatelj ispravnog položaja izvora. Za akceleratorske uređaje ti parametri uključuju brzinu transporta proizvoda te razinu energije, struju elektrona u snopu i širinu otklanjanja elektronskog snopa.