Back to EUR-Lex homepage

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search
You are here

Document 52020XG0616(01)

Zaključci Vijeća o oblikovanju digitalne budućnosti Europe 2020/C 202 I/01

ST/8711/2020/INIT

SL C 202I, 16.6.2020, p. 1–12 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

16.6.2020   

HR

Službeni list Europske unije

CI 202/1

Zaključci Vijeća o oblikovanju digitalne budućnosti Europe

(2020/C 202 I/01)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

PODSJEĆAJUĆI NA

—

zaključke Vijeća o važnosti mreža 5G za europsko gospodarstvo i potrebi za ublažavanjem sigurnosnih rizika povezanih s mrežama 5G,

—

zaključke Vijeća o budućnosti visoko digitalizirane Europe nakon 2020.: „Poticanje digitalne i gospodarske konkurentnosti u cijeloj Uniji i digitalna kohezija”,

—

zaključke Vijeća o izgradnji kapaciteta i sposobnosti u području kibersigurnosti u EU-u,

—

zaključke Vijeća o jačanju europskih sadržaja u digitalnom gospodarstvu,

—

komunikaciju Komisije „Izgradnja digitalne budućnosti Europe”,

—

komunikaciju Komisije „Europska strategija za podatke”,

—

Bijelu knjigu o umjetnoj inteligenciji – Europski pristup izvrsnosti i povjerenju,

—

komunikaciju Komisije „Sigurno uvođenje 5G mreža u EU-u – Provedba paketa instrumenata EU-a”,

—

komunikaciju Komisije „Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju”,

—

komunikaciju Komisije „Nova industrijska strategija za Europu”,

—

komunikaciju Komisije „Strategija za MSP-ove i održivu i digitalnu Europu”,

—

komunikaciju Komisije „Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju Europu”,

—

komunikaciju Komisije „Europski zeleni plan”,

—

komunikaciju Komisije pod naslovom „Povezivošću do konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta – Ususret europskom gigabitnom društvu”,

—

komunikaciju Komisije „Europski plan za ukidanje mjera ograničavanja širenja bolesti COVID-19”,

—

Preporuku Komisije o zajedničkom Unijinu paketu mjera za primjenu tehnologije i podataka radi suzbijanja i prevladavanja krize prouzročene bolešću COVID-19, posebno u pogledu mobilnih aplikacija i upotrebe anonimiziranih podataka o mobilnosti,

—

komunikaciju Komisije „Smjernice za zaštitu podataka u aplikacijama kojima se podupire suzbijanje pandemije bolesti COVID 19”,

1.   

PREPOZNAJE važnost digitalnih tehnologija pri transformaciji europskoga gospodarstva i društva, osobito kao sredstva za ostvarenje klimatske neutralnosti Unije do 2050., kako je istaknuto u europskom zelenom planu, te za otvaranje radnih mjesta, promicanje obrazovanja i novih digitalnih vještina, poboljšanje konkurentnosti i inovacija, promicanje općeg dobra i poticanje veće uključenosti građana; POZDRAVLJA nedavni digitalni paket Europske komisije, odnosno komunikacije naslovljene „Izgradnja digitalne budućnosti Europe” i „Europska strategija za podatke” te Bijelu knjigu o umjetnoj inteligenciji „Europski pristup izvrsnosti i povjerenju”;

2.   

SLAŽE se s time da Europa ima sredstva i prednosti, uključujući snažnu industrijsku bazu te dinamično digitalizirano jedinstveno tržište, da uspješno iskoristi mogućnosti koje pruža digitalni sektor i suoči se s izazovima koje on donosi uz istodobno osiguravanje njegove uključivosti, osobito za najranjivije skupine, njegove održivosti, zemljopisne uravnoteženosti i koristi za sve države članice, uz potpuno poštovanje zajedničkih vrijednosti EU-a i temeljnih prava; POZIVA Komisiju, države članice, privatni sektor, civilno društvo i znanstvenu zajednicu da podupru te napore te im se pridruže; UVIĐA da bi se u svrhu učinkovitosti tih mjera trebala uzeti u obzir specifična situacija najudaljenijih europskih regija i osigurati provedba digitalne transformacije na cijelom području;

3.   

SLAŽE se s time da će ubrzanje digitalne transformacije biti ključna sastavnica odgovora EU-a na gospodarsku krizu prouzročenu pandemijom bolesti COVID-19, kako je istaknuto u zajedničkoj izjavi članova i članica Europskog vijeća od 26. ožujka;

4.   

NAGLAŠAVA da bi države članice i institucije EU-a trebale nastaviti ulagati veće napore u poticanje digitalizacije jedinstvenog tržišta na kojemu se digitalno gospodarstvo odlikuje visokim stupnjem povjerenja, sigurnosti i zaštite te izborom za potrošače, kao i snažnom konkurentnošću utemeljenom na okviru kojim se promiče transparentnost, konkurentnost i inovacije te koji je tehnološki neutralan; POZIVA Komisiju da zauzme ciljan, prilagodljiv pristup utemeljen na činjenicama i rješavanju problema kako bi se uklonile neopravdane prekogranične prepreke te osigurala dosljednost i usklađenost s postojećim zakonodavstvom pri oblikovanju novog okvira za digitalnu budućnost Europe;

5.   

NAGLAŠAVA važnost zaštite i jačanja digitalne suverenosti u EU-u te vodeće uloge u strateškim međunarodnim digitalnim vrijednosnim lancima kao ključnih elemenata za jamčenje strateške autonomije, globalne konkurentnosti i održivog razvoja u uvjetima nakon krize, uz istodobno promicanje zajedničkih vrijednosti EU-a, transparentnosti, ljudskih prava i temeljnih sloboda na međunarodnoj sceni te osiguravanje predanosti međunarodnoj suradnji s javnim i privatnim sektorom i znanstvenom zajednicom; U tom pogledu PREPOZNAJE važnost doprinosa istraživanja i inovacija oblikovanju digitalne budućnosti Europe i njihove ključne uloge u razvoju sljedeće generacije digitalnih tehnologija;

6.   

NAGLAŠAVA znatan učinak koji će digitalna transformacija i dalje imati na europsko tržište rada, osobito u pogledu promjena u potražnji za vještinama te postupnog ukidanja određenih vrsta radnih mjesta i otvaranja novih; POZIVA Komisiju da uzme u obzir politike i inicijative EU-a povezane s tržištem rada i socijalnom zaštitom kako bi se postigla njihova sinergija s digitalnim politikama i inicijativama;

7.   

SLAŽE se s time da postizanje tih ciljeva zahtijeva znatan poticaj i širu koordinaciju ulaganja u kontekstu plana oporavka EU-a, i na razini EU-a i na nacionalnoj razini, s posebnim naglaskom na infrastrukturnim projektima sa snažnim učinkom koji će Europi omogućiti da postane predvodnik u globalnim digitalnim vrijednosnim lancima, inovacijama i kreativnosti; ISTIČE ključnu važnost programa Digitalna Europa u razvoju i upotrebi, u dostatnom globalnom opsegu, digitalnih kapaciteta diljem Unije, osobito u području umjetne inteligencije, računalstva visokih performansi, kibersigurnosti i naprednih digitalnih vještina, u korist građana i poduzeća, te važnost Instrumenta za povezivanje Europe (Digitalna Europa) za osiguravanje uvođenja gigabitnih mreža u cijelom EU-u i sveobuhvatnog pristupa naprednim digitalnim infrastrukturama vrlo velikih kapaciteta u svim vrijednosnim lancima; PREPOZNAJE i važan doprinos budućeg programa Obzor Europa i strukturnih fondova digitalnoj transformaciji; ISTIČE potrebu za dodjelom dostatnih sredstava tim programima; POTIČE države članice da provedu potrebne reforme i udruže potrebna sredstva u kontekstu nakon krize kako bi se iskoristile prednosti digitalizacije i ojačala konkurentnost naše industrije na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini; NAPOMINJE da su sateliti i druga svemirska sredstva i usluge ključni za provedbu i funkcioniranje brojnih digitalnih primjena, kao i za osiguravanje povezivosti u udaljenim područjima te praćenje okoliša i klimatskih promjena, zbog čega je neophodno nastaviti promicati europske svemirske programe kako bi se postigli najbolji mogući preduvjeti za digitalnu transformaciju;

8.   

PREPOZNAJE ključnu ulogu digitalnih tehnologija, koja obuhvaća širokopojasne mreže vrlo velikih kapaciteta, lanac blokova, umjetnu inteligenciju i računalstvo visokih performansi, u primjeni mjera povezanih s bolešću COVID-19, posebno u području rada na daljinu, obrazovanja na daljinu i istraživanja; NAGLAŠAVA da je važno da se EU može osloniti na pouzdane digitalne alate i donositi autonomne tehnološke odluke za bolju zaštitu europskih građana u tom kontekstu;

9.   

POZDRAVLJA Komisijine Smjernice za zaštitu podataka u aplikacijama kojima se podupire suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i Preporuku o zajedničkom Unijinu paketu mjera za primjenu tehnologije i podataka radi suzbijanja i prevladavanja krize prouzročene bolešću COVID-19, posebno u pogledu mobilnih aplikacija i upotrebe anonimiziranih i objedinjenih podataka o mobilnosti; POZIVA na to da se poseban naglasak stavi na pitanje pristupa operativnim sustavima i njihove interoperabilnosti, što se pokazalo ključnim u aktualnoj krizi prouzročenoj bolešću COVID-19;

10.   

POZIVA države članice i Komisiju da temeljito analiziraju iskustva stečena tijekom pandemije bolesti COVID-19 kako bi se donijeli zaključci za budućnost koji će poslužiti kao temelj za provedbu sadašnjih i budućih politika Unije u digitalnom području; PREPOZNAJE vrijednost prekogranične razmjene informacija u stvarnom vremenu, digitalne komunikacije i međunarodne koordinacije odgovora na bolest COVID-19; NAGLAŠAVA vrijednost internetskih tehnologija u održavanju dijaloga, komercijalnih aktivnosti i usluga dok je javni život ograničen; ISTIČE da internetske usluge nude mogućnost ublažavanja negativnog utjecaja na poslovni sektor, posebno mala i srednja poduzeća;

Podaci i oblak

11.

 PREPOZNAJE važnost podatkovnog gospodarstva kao ključnog pokretača napretka Europe u digitalnom dobu i ISTIČE izazove koji proizlaze iz znatnog povećanja količine dostupnih podataka, osobito zbog povezanih objekata; NAGLAŠAVA da bi se europsko podatkovno gospodarstvo trebalo razvijati na antropocentričan način i u skladu sa zajedničkim vrijednostima EU-a, ljudskim pravima i temeljnim slobodama, temeljeći se na interesima europskih građana i poduzeća te uz poštovanje prava na privatnost i zaštitu podataka, prava tržišnog natjecanja i prava intelektualnog vlasništva; NAGLAŠAVA da bi pojedinci, djelatnici i poduzeća u Europi trebali zadržati kontrolu nad svojim podacima, na temelju sigurne podatkovne infrastrukture i otpornih, pouzdanih vrijednosnih lanaca, uz očuvanje načela EU-a o otvorenosti prema trećim zemljama. To bi trebalo ojačati autonomiju Europe i Europu učiniti najboljim mjestom na svijetu za razmjenu, zaštitu i upotrebu podataka;

12.

 PREPOZNAJE da Europa, kako bi dosegla kritičnu masu i ostvarila uspjeh u podatkovnom gospodarstvu, mora dati prednost, posebno osiguravanjem odgovarajuće infrastrukture, objedinjavanju i razmjeni podataka među javnim upravama, među poduzećima i među istraživačkim institucijama te između poduzeća i javnih i istraživačkih institucija na način kojim se štiti i poboljšava privatnost te uz poštovanje poslovnih tajni i prava intelektualnog vlasništva; NAGLAŠAVA da su načela otvorene znanosti i preporuke Udruge za istraživačke podatke korisni za pružanje potpore tijelima koja donose odluke u promicanju fleksibilnog zajedničkog pristupa za prikupljanje, obradu i dostupnost podataka; U tom kontekstu POZDRAVLJA razvoj europskog oblaka za otvorenu znanost;

13.

 POZDRAVLJA namjeru Komisije da istraži razvoj dosljednog horizontalnog okvira za pristup podacima i njihovu upotrebu u privatnom i javnom sektoru diljem EU-a, koji se osobito temelji na smanjenju transakcijskih troškova za dobrovoljnu razmjenu i objedinjavanje podataka, među ostalim putem normizacije u cilju postizanja bolje interoperabilnosti podataka; POZIVA Komisiju da predstavi konkretne prijedloge o upravljanju podacima i da potakne razvoj zajedničkih europskih podatkovnih prostora za strateške sektore industrije i područja od javnog interesa, uključujući zdravstvo, okoliš, javnu upravu, proizvodnju, poljoprivredu, energetiku, mobilnost, financijske usluge i vještine; NAGLAŠAVA da bi se zajednički europski podatkovni prostori trebali temeljiti na zajedničkim naporima javnog i privatnog sektora kako bi sve uključene strane mogle osigurati visokokvalitetne podatke;

14.

 ISTIČE da širi pristup podacima i njihova upotreba potencijalno mogu podrazumijevati niz izazova, kao što su nedovoljna kvaliteta podataka, pristranost podataka i izazovi u pogledu zaštite i sigurnosti podataka ili nepravedni uvjeti trgovanja, a svima njima treba pristupiti na sveobuhvatan način upotrebom odgovarajućih alata politike; Stoga POTIČE Komisiju i države članice da poduzmu konkretne mjere za rješavanje tih izazova, u skladu s postojećim pravom Unije i pravom država članica, npr. Općom uredbom o zaštiti podataka, te uzimajući u obzir načela FAIR („pretraživost, dostupnost, interoperabilnost i ponovna upotrebljivost”);

15.

 NAGLAŠAVA vrijednost upotrebe i ponovne upotrebe javnih i korporativnih podataka u gospodarstvu i važnost upotrebe podataka za opće dobro, među ostalim za bolje oblikovanje politika i pametnije zajednice te za pružanje poboljšanih javnih usluga i za istraživanja u javnom interesu; PODUPIRE Komisiju u namjeri da istraži mogućnosti promicanja razmjene podataka između poduzeća i vlada, uzimajući pritom u obzir legitimne interese poduzeća povezane s njihovim znanjem i iskustvom u vezi s osjetljivim podacima;

16.

 POTIČE Komisiju da poduzme konkretne mjere kako bi olakšala nastanak novih ekosustava temeljenih na podacima; U tom kontekstu POZIVA Komisiju da pokrene rasprave o načinima osiguravanja pravednog pristupa podacima u privatnom vlasništvu i njihove upotrebe, među ostalim promicanjem režima za razmjenu podataka koji se temelje na poštenim, transparentnim, razumnim, razmjernim i nediskriminirajućim uvjetima;

17.

 NAGLAŠAVA da su infrastruktura i usluge računalstva u oblaku važne za europsku digitalnu prilagodljivost, suverenost, sigurnost, istraživanje i konkurentnost te su stoga važne za Europu kako bi u potpunosti mogla iskoristiti prednosti podatkovnog gospodarstva. Stoga bi zaštita europskih ključnih podataka u takvim infrastrukturama trebala biti zajamčena; POZIVA na objedinjavanje pouzdanih, sigurnih i zaštićenih europskih usluga računalstva u oblaku i kapaciteta za računalstvo visokih performansi koje države članice mogu upotrebljavati na dobrovoljnoj osnovi; NAGLAŠAVA važnost europskog pristupa federaciji oblaka, koja je osobito vrijedna za mala i vrlo mala poduzeća i jednako dostupna svim europskim dionicima; Također NAGLAŠAVA potrebu za temeljnim infrastrukturama povezivosti velikih kapaciteta, uključujući podmorske kabele koji povezuju kontinentalnu Europu, otoke i najudaljenije regije, kako bi se takva federacija ostvarila na djelotvoran i učinkovit način; PREPOZNAJE potrebu za diversifikacijom, a time i suradnjom s pružateljima usluga izvan EU-a koji poštuju zajedničke vrijednosti EU-a te ljudska prava i temeljne slobode;

18.

 POTIČE Komisiju da prema potrebi novim prijedlozima osigura da usluge računalstva u oblaku koje se pružaju u Europi budu u skladu s ključnim zahtjevima u pogledu interoperabilnosti, prenosivosti i sigurnosti, među ostalim kako bi se osiguralo da ne bude ovisnosti o prodavatelju i kako bi se osigurali uravnoteženi, pravedni i transparentni ugovorni uvjeti za pristup svih sudionika na tržištu infrastrukturi u oblaku i uslugama računalstva u oblaku; POZIVA Komisiju da ubrza uspostavu usklađenog okvira u vezi s primjenjivim pravilima i samoregulacijom za usluge računalstva u oblaku u obliku „pravilnika o uslugama u oblaku” kako bi se povećala jasnoća i omogućila usklađenost;

Umjetna inteligencija

19.

 PREPOZNAJE da je umjetna inteligencija tehnologija koja se brzo razvija te koja može doprinijeti inovativnijem, učinkovitijem, održivijem i konkurentnijem gospodarstvu te brojnim društvenim koristima, kao što su poboljšanje sigurnosti i zaštite građana, javne dobrobiti, obrazovanja i osposobljavanja, zdravstvene skrbi ili pružanje potpore ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbe njima; ISTIČE pozitivnu ulogu primjena umjetne inteligencije u borbi protiv pandemije bolesti COVID-19 i u tom kontekstu PODUPIRE njihovu brzu i inovativnu upotrebu;

20.

 NAGLAŠAVA da određene primjene umjetne inteligencije istodobno mogu sadržavati i niz rizika kao što su pristrane i netransparentne odluke koje utječu na dobrobit građana, ljudsko dostojanstvo ili temeljna prava, primjerice prava na nediskriminaciju, rodnu ravnopravnost, privatnost, zaštitu podataka i fizički integritet, sigurnost i zaštitu, čime stoga omogućuju širenje i jačanje stereotipa i nejednakosti; Među ostalim rizicima nalazi se zloupotreba u kriminalne ili zlonamjerne svrhe kao što je dezinformiranje;

21.

 UVIĐA da bi upotreba umjetne inteligencije u slučaju kada su u pitanju temeljna prava trebala podlijegati odgovarajućim pravilima i zaštitnim mjerama, imajući na umu zahtjeve u pogledu zaštite podataka i ostalih temeljnih prava; NAGLAŠAVA da je potrebno pozorno sagledati odgovarajuće etičke, socijalne i pravne aspekte kako bi se izbjegla pravna nesigurnost u pogledu područja primjene i primjenjivosti novih pravila. Ta bi pravila trebala obuhvaćati mogućnosti i rizike, jačati povjerenje u umjetnu inteligenciju i promicati inovacije;

22.

 POTIČE Komisiju i države članice da promiču etički i antropocentričan pristup politici umjetne inteligencije; PODUPIRE pristup Komisije i država članica izvrsnosti i povjerenju s dvostrukim ciljem promicanja primjene umjetne inteligencije putem mreže digitalnoinovacijskih centara koja pokriva područje EU-a i uklanjanja rizika povezanih s određenim primjenama te tehnologije u ranoj fazi, tijekom njezina razvoja i ispitivanja, pri čemu se posebna pozornost posvećuje upotrebi tehnologija za prepoznavanje lica i upotrebi ostalih biometrijskih podataka;

23.

 POZDRAVLJA savjetovanje o prijedlozima politika sadržanima u Bijeloj knjizi Komisije i pratećem izvješću o posljedicama za sigurnost i odgovornost te POZIVA Komisiju da, uzimajući u obzir postojeće zakonodavstvo, iznese konkretne prijedloge koji se temelje na razmjernom i, prema potrebi, regulatornom pristupu umjetnoj inteligenciji utemeljenom na riziku, koji obuhvaća sustav dobrovoljnog označivanja kojim se potiču povjerenje, sigurnost i zaštita sigurnosti uz istodobno poticanje inovacija i primjene tehnologije;

24.

 POTIČE države članice da nastave poticati napore u području istraživanja i razvoja te upotrebu pouzdane umjetne inteligencije u Europi u okviru koordiniranog plana o umjetnoj inteligenciji; POZIVA Komisiju da nakon završetka javnog savjetovanja o Bijeloj knjizi o umjetnoj inteligenciji procijeni koordinirani plan o umjetnoj inteligenciji;

Razvojne tehnologije i digitalni vrijednosni lanci

25.

 PREPOZNAJE važnost superračunalstva, kvantnih tehnologija i računalstva u oblaku kao čimbenika koji omogućuju tehnološku suverenost, konkurentnost na globalnoj razini i uspješnu digitalnu transformaciju, čime se podupiru prioritetna područja kao što su umjetna inteligencija, velika količina podataka, lanac blokova, internet stvari i kibersigurnost;

26.

 PODRŽAVA nastavak rada zajedničkog poduzeća EuroHPC čiji je cilj u Europi uspostaviti hiperpovezan, objedinjen i globalno vodeći ekosustav usluga i podatkovne infrastrukture računalstva visokih performansi koji će biti dostupan znanstvenoj zajednici i industriji te razviti povezane kompetencije u cilju širenja pristupa tim tehnološkim resursima; POZIVA Komisiju da podupre države članice u njihovim nastojanjima da potaknu ulaganja u infrastrukturu računalstva visokih performansi i osiguraju pristup malim i srednjim poduzećima;

27.

 PREPOZNAJE važnost mikroelektronike proizvedene u Europi kao ključne tehnologije za uspješnu digitalnu transformaciju u brojnim industrijskim sektorima kao što su automobilski, proizvodni, aeronautički, svemirski, obrambeni i sigurnosni, poljoprivredni i zdravstveni sektor; ISTIČE potencijal sigurnih, zaštićenih, održivih i pouzdanih vrijednosnih lanaca u području hardvera i softvera kako bi se omogućilo i uspostavilo povjerenje u europske digitalne tehnologije;

Kibersigurnost

28.

 ISTIČE važnost kibersigurnosti kao ključne sastavnice digitaliziranog jedinstvenog tržišta jer se njome osigurava povjerenje u digitalnu tehnologiju i proces digitalne transformacije; UVIĐA da, iako osnažuje digitalne usluge, povećana povezivost može dovesti do izloženosti građana, poduzeća i vlada sve brojnijim i sofisticiranijim kiberprijetnjama i kaznenim djelima; U tom kontekstu NAGLAŠAVA važnost očuvanja integriteta, sigurnosti i otpornosti kritičnih infrastruktura, elektroničkih komunikacijskih mreža, usluga i terminalne opreme; PODRŽAVA potrebu za osiguravanjem i provedbom koordiniranog pristupa za ublažavanje glavnih rizika, primjerice tekućim zajedničkim radom u okviru paketa instrumenata EU-a za kibersigurnost mreža 5G i sigurno uvođenje mreža 5G u EU-u; PODUPIRE daljnju stratešku, operativnu i tehničku suradnju između europske razine i država članica; ISTIČE da je kibersigurnost zajednička odgovornost svih dionika, ali da je integrirana i zadana sigurnost preduvjet za povjerenje korisnika; POTIČE dobrovoljnu javno-privatnu suradnju te NAGLAŠAVA važnost obrazovanja građana EU-a o ublažavanju kiberprijetnji putem odgovarajućih programa digitalnih vještina;

29.

 PREPOZNAJE vrijednost jačanja sposobnosti EU-a da spriječi i smanji zlonamjerne kiberaktivnosti, od njih odvrati i na njih reagira upotrebom okvira za zajednički diplomatski odgovor EU-a na zlonamjerne kiberaktivnosti („alati za kiberdiplomaciju”);

30.

 POZDRAVLJA planove Komisije da osigura dosljedna pravila za tržišne operatere i omogući sigurnu, pouzdanu i prikladnu razmjenu informacija o prijetnjama i incidentima, među ostalim revizijom Direktive o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava (Direktiva NIS), te da iskoristi mogućnosti za poboljšanje kiberotpornosti i učinkovitije odgovore na kibernapade, osobito u pogledu ključnih gospodarskih i društvenih aktivnosti, poštujući pritom nadležnosti država članica, uključujući njihovu nadležnost za nacionalnu sigurnost;

31.

 PODRŽAVA Komisiju u jačanju jedinstvenog tržišta za proizvode, usluge i procese u području kibersigurnosti s obzirom na to da digitalizirano jedinstveno tržište može napredovati samo ako javnost ima povjerenje u to da takvi proizvodi, usluge i procesi pružaju primjerenu razinu kibersigurnosti; Minimalnim zahtjevima za povezane digitalne uređaje zajamčit će se minimalna razina kibersigurnosti za poduzeća i potrošače; U tom kontekstu ISTIČE potrebu za pružanjem potpore malim i srednjim poduzećima kao ključnim sastavnicama europskog ekosustava kibersigurnosti; ISTIČE potrebu za daljnjim razvojem kibersigurnosnih normi i, prema potrebi, programa certifikacije proizvoda, usluga i procesa u sektoru IKT-a, na temelju europskih ili međunarodnih normi i u skladu s Aktom o kibersigurnosti; SLAŽE se s time da će to biti važan doprinos osiguravanju sigurnosti i zaštite povezanih proizvoda stavljenih na tržište, a da se pritom ne ometaju inovacije; U obama bi područjima Agencija EU-a za kibersigurnost (ENISA) trebala imati važnu ulogu u postizanju visoke zajedničke razine kibersigurnosti diljem Unije; PRIMA NA ZNANJE namjeru Komisije da uspostavi zajednički Odjel EU-a za kibersigurnost;

32.

 PODUPIRE napore na unapređenju tehnološke i industrijske sposobnosti Unije da se zaštiti od kiberprijetnji jačanjem istraživačkih i inovacijskih sposobnosti u području kibersigurnosti kako bi samostalno zaštitila svoje gospodarstvo i kritične infrastrukture te postala globalni predvodnik na tržištu kibersigurnosti; POTIČE stratešku i održivu koordinaciju i suradnju među industrijama, istraživačkim zajednicama u području kibersigurnosti i vladama, jačanje vojno-civilne suradnje te koordinaciju poduzeća i novoosnovanih poduzeća u području kibersigurnosti te njihovo udruživanje ulaganja u inovacije s ciljem ostvarivanja rasta na svjetskoj razini, kao što je aktualni zajednički rad na uspostavi mreže nacionalnih koordinacijskih centara, zajedno s Europskim centrom za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibersigurnosti;

Mreže 5G/6G i povezivost

33.

 NAGLAŠAVA da je za postizanje ciljeva gigabitne povezivosti u EU-u do 2025. sa sigurnim infrastrukturama vrlo velikih kapaciteta, kao što su svjetlovodne infrastrukture i mreže 5G, potrebno povećati ulaganja u mreže koje mogu ponuditi gigabitne brzine i koje su dostupne svim ruralnim ili urbanim kućanstvima, poduzećima i drugim pokretačima društveno-gospodarskog razvoja i glavnim europskim prometnim koridorima, a temelj su europskog digitalnoga gospodarstva i društva; POZIVA Komisiju da na odgovarajući način pojasni svoju Komunikaciju o gigabitnom društvu i POZDRAVLJA financijska sredstva osigurana u okviru financijskih programa EU-a i država članica za postizanje tog cilja u područjima tržišnih nedostataka; POTIČE Komisiju i države članice da dodatno istraže održivost svih postojećih širokopojasnih tehnologija koje mogu doprinijeti uvođenju mrežnih infrastruktura vrlo velikih kapaciteta diljem Europe; POZIVA Komisiju da preispita Uredbu o roamingu, državama članicama dostavi preporuke za smanjenje troškova uvođenja mreže i olakša uvođenje infrastruktura vrlo velikih kapaciteta, uključujući svjetlovodnu infrastrukturu i mreže 5G; Nadalje, POZIVA Komisiju da do kraja 2021. podnese paket dodatnih mjera za potporu sadašnjim i budućim potrebama u vezi s uvođenjem mreža, uključujući Direktivu o smanjenju troškova širokopojasnog pristupa i novi program za politiku radiofrekvencijskog spektra, te da preispita relevantna pravila o državnim potporama za osiguravanje jednakih uvjeta za sve, uključujući smjernice Komisije za širokopojasni pristup internetu, i to što prije, kako bi se olakšalo potrebno javno financiranje, među ostalim za uvođenje povezivosti velikih kapaciteta u ruralnim i udaljenim područjima;

34.

 NAGLAŠAVA da je pandemija bolesti COVID-19 istaknula potrebu za brzom i sveprisutnom povezivošću, ali da u mnogim europskim regijama ona još nije uspostavljena;

POZIVA države članice da poboljšaju uvjete ulaganja, među ostalim:

i.

programima javnog financiranja, prema potrebi na europskoj razini, kako bi se pružila potpora ulaganjima u digitalnu mrežnu infrastrukturu vrlo velikih kapaciteta, osobito u ruralnim područjima;

ii.

dodjeljivanjem frekvencijskog spektra za 5G do kraja 2020., uzimajući u obzir sva kašnjenja prouzročena pandemijom bolesti COVID-19, u predvidivim uvjetima koji pogoduju ulaganjima;

iii.

osiguravanjem učinkovitih i transparentnih postupaka kojima se omogućuje ubrzano uvođenje infrastruktura vrlo velikih kapaciteta, uključujući svjetlovodnu infrastrukturu i mreže 5G ili

iv.

pravodobnom provedbom relevantnih mjera u skladu s paketom instrumenata za kibersigurnost mreža 5G;

35.

 POZIVA Komisiju da predloži revidirani akcijski plan za mreže 5G i 6G popraćen odgovarajućim mjerama financiranja, na temelju sredstava iz višegodišnjeg financijskog okvira i fonda za oporavak EU-a. Tim bi se koracima trebao uspostaviti odgovarajući okvir kojim bi se svim dionicima omogućilo ulaganje u najnaprednija rješenja za mrežu i usluge 5G, u skladu s načelima prava tržišnog natjecanja, a europska poduzeća potaknuti da pokrenu razvoj i izgradnju tehnoloških kapaciteta u području 6G; PREPOZNAJE važnost zaštite intelektualnog vlasništva radi poticanja ulaganja u istraživanja i razvoj za kontinuirano sudjelovanje industrije EU-a u razvoju ključnih tehnologija u području 5G/6G, potrebnih za postizanje ciljeva povezivosti u okviru strategije EU 2025.;

36.

 NAGLAŠAVA da bi se pri uvođenju novih tehnologija kao što su mreže 5G/6G trebale očuvati sposobnosti tijela za izvršavanje zakonodavstva, tijela nadležnih za sigurnost i pravosuđa da učinkovito obavljaju svoje legitimne funkcije; UZIMA u obzir međunarodne smjernice o utjecaju elektromagnetskih polja na zdravlje; ISTIČE važnost borbe protiv širenja dezinformacija u vezi s mrežama 5G, posebno uzimajući u obzir lažne tvrdnje da takve mreže predstavljaju prijetnju zdravlju ili da su povezane s bolešću COVID-19;

37.

 POZIVA države članice i Komisiju da razmijene informacije o najboljim praksama i metodologijama u vezi s provedbom relevantnih ključnih mjera preporučenih u okviru paketa instrumenata za kibersigurnost mreža 5G i osobito da primijene, prema potrebi, relevantna ograničenja na visokorizične dobavljače za ključna sredstva koja su u koordiniranim procjenama rizika EU-a definirana kao kritična i osjetljiva. Sve potencijalne dobavljače treba procijeniti na temelju zajedničkih objektivnih kriterija; POZDRAVLJA namjeru Komisije da u suradnji s državama članicama preispita preporuku naslovljenu „Kibersigurnost 5G mreža” i u tom pogledu POZIVA Komisiju da stavi na raspolaganje procjenu provedbe paketa instrumenata i, prema potrebi, istraži dodatne metodologije i alate za ublažavanje mogućih rizika za kibersigurnost mreža 5G;

Okolišna održivost

38.

 PREPOZNAJE da su digitalne infrastrukture, tehnologije i aplikacije ključni čimbenici za hvatanje ukoštac s klimatskim i okolišnim izazovima u Europi, kako je predloženo u europskom zelenom planu; POZIVA na to da se europskim digitalnim ekosustavom što prije aktivno doprinese postizanju cilja klimatski neutralnog EU-a; NAGLAŠAVA da je potrebno premostiti jaz između zelene i digitalne transformacije kako bi se oslobodio puni potencijal digitalnih tehnologija za zaštitu okoliša i klime, primjerice namjenskim programima financiranja;

39.

 POTIČE Komisiju i države članice da povećaju sposobnost predviđanja klimatskih i okolišnih rizika primjenom pionirskih tehnologija kako bi učvrstili vodeću ulogu EU-a u svijetu; POZIVA Komisiju i države članice da zajedno s Programom Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša preuzmu predvodničku ulogu u razvoju globalne strategije za podatke o okolišu do 2025.;

40.

 NAGLAŠAVA da se pametna digitalna rješenja moraju iskoristiti u svim sektorima, osobito kako bi se kao prioritet poboljšala energetska učinkovitost te ubrzao prijelaz na kružno gospodarstvo; POZDRAVLJA namjeru Komisije da uvede digitalne putovnice proizvoda kako bi se omogućila sljedivost i razmjena informacija u cijelom vrijednosnom lancu;

41.

 Međutim, NAPOMINJE da sektor IKT-a danas znatno doprinosi sve većem postotku globalnih emisija stakleničkih plinova i da nagli porast upotrebe upućuje na to da bi se taj ugljični otisak u narednim godinama mogao udvostručiti ne poduzmu li se odgovarajuće mjere; SLAŽE se stoga s time da bi sam sektor IKT-a trebao nastaviti smanjivati svoj ekološki otisak i emisije stakleničkih plinova; PREPOZNAJE da su javni i privatni predvodnici u digitalnom sektoru uzori te ih POTIČE da podijele stečena iskustva; POZDRAVLJA namjeru Komisije da predloži mjere, popraćene detaljnom procjenom učinka, za poboljšanje energetske učinkovitosti i osiguravanje klimatske neutralnosti podatkovnih centara i mreža do 2030., među ostalim promicanjem inovativnih tehnologija, uz istodobno rješavanje pitanja naslijeđenih sustava, te u cilju sprječavanja digitalne zastarjelosti;

42.

 PODUPIRE potrebu za informiranjem potrošača o ugljičnom otisku uređaja, omogućujući im pritom prošireno pravo na jednostavan i cjenovno pristupačan popravak uređaja i automatsko ažuriranje softvera u razumnom roku; POTIČE države članice da izgrade kapacitete za popravak, rastavljanje i recikliranje elektronike te da u svoje nacionalne akcijske planove za javnu nabavu uključe nove kriterije za zelenu javnu nabavu u pogledu podatkovnih centara i usluga računalstva u oblaku; POTIČE na to da se u okviru politika javne nabave država članica i institucija EU-a upotrebljavaju proizvodi dobiveni ponovnom upotrebom ili proizvodi koji sadržavaju reciklirane materijale;

E-zdravstvo

43.

 PREPOZNAJE da kriza prouzročena bolešću COVID-19 ukazuje na važnost digitalne transformacije zdravstva i skrbi te njezinu vrijednost u jačanju otpornosti zdravstvenih sustava i njihova odgovora na pandemiju; NAGLAŠAVA da razvoj europskog prostora za zdravstvene podatke, kojime se Komisija bavi zajedno sa zdravstvenim tijelima država članica, ima potencijal za olakšavanje razvoja učinkovite prevencije, dijagnoze, liječenja i skrbi. Ujedno bi mogao osigurati bolju cjenovnu učinkovitost i optimizaciju tijeka rada u zdravstvu, što bi dovelo do boljih zdravstvenih rezultata pacijenata, boljih sustava epidemiološkog nadzora i dugoročnije održivosti zdravstvenih sustava; SLAŽE se s time da bi europski prostor za zdravstvene podatke trebao biti usmjeren na svrhu i kvalitetu. Za to je potrebno zajedničko shvaćanje upotrebe zdravstvenih podataka u skladu s međunarodnim pravom, pravom Unije i nacionalnim pravom te uz potpuno poštovanje posebnih zahtjeva visoke razine u vezi sa zaštitom osobnih zdravstvenih podataka;

44.

 U kontekstu razdoblja nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19, PODSJEĆA na to da bi mobilne aplikacije za potporu praćenju kontakata i upozoravanje trebale sadržavati sva jamstva za poštovanje temeljnih prava, osobito u pogledu zaštite osobnih podataka i privatnosti, te da bi trebale posjedovati prekograničnu interoperabilnost u skladu sa smjernicama pripremljenima uz potporu Komisije; U tu svrhu POZIVA države članice da uspostave snažne zaštitne mjere u skladu s komunikacijom Komisije naslovljenom „Europski plan za ukidanje mjera ograničavanja širenja bolesti COVID-19”;

45.

 POZIVA države članice da udruže snage na razini EU-a kako bi se povećala ulaganja u sustave kojima se osigurava siguran i pouzdan pristup zdravstvenim podacima unutar i izvan granica te uvođenje takvih sustava, osobito istraživanjem mogućnosti za razvoj europskog formata za razmjenu elektroničke zdravstvene evidencije koji će pomoći u prevladavanju rascjepkanosti i nedostatka interoperabilnosti te podupiranjem mjera za europske smjernice i usklađivanjem strategija za e-zdravstvo u europskoj mreži e-zdravstva, uz istodobno osiguravanje potpune usklađenosti s posebnim zahtjevima visoke razine u vezi sa zaštitom osobnih zdravstvenih podataka; NAPOMINJE da su, osim toga, potrebni znatni napori kako bi se unaprijedila personalizirana i preventivna medicina radi omogućivanja razmjene zdravstvenih podataka u istraživačke svrhe;

Akt o digitalnim uslugama

46.

 POZDRAVLJA namjeru Komisije da ojača, modernizira i razjasni pravila za digitalne usluge donošenjem paketa Zakona o digitalnim uslugama i ISTIČE potrebu za brzim djelovanjem u tom području;

47.

 NAPOMINJE da je ekonomija platformi važan dio jedinstvenog tržišta jer povezuje europska poduzeća i potrošače preko nacionalnih granica, omogućuje trgovinu, poduzetništvo i nove poslovne modele te potrošačima nudi veći izbor robe i usluga; UVIĐA da su se proširenje i raznolikost novih digitalnih poslovnih modela i usluga s vremenom znatno promijenili i da su neke usluge dovele do novih izazova koji se ne mogu uvijek riješiti unutar postojećeg regulatornog okvira; ISTIČE važne koristi koje donosi Direktiva o elektroničkoj trgovini u smislu pravne sigurnosti, prekogranične trgovine i rasta digitalnih usluga;

48.

 NAGLAŠAVA potrebu za jasnim i usklađenim pravilima, utemeljenima na dokazima, o obvezama i odgovornosti za digitalne usluge kojima bi se internetskim posrednicima zajamčila odgovarajuća razina pravne sigurnosti; ISTIČE potrebu za jačanjem europskih kapaciteta i suradnje nacionalnih tijela uz očuvanje i jačanje temeljnih načela jedinstvenog tržišta i potrebu za unapređenjem sigurnosti građana i zaštitom njihovih prava u digitalnom području diljem jedinstvenog tržišta;

49.

 NAGLAŠAVA potrebu za učinkovitim i razmjernim mjerama protiv nezakonitih aktivnosti i sadržaja na internetu, uključujući distribuciju nezakonite, krivotvorene i opasne robe, uz istodobno jamčenje zaštite temeljnih prava, a osobito slobode izražavanja, na otvorenom, slobodnom i sigurnom internetu; PREPOZNAJE potrebu za rješavanjem problema širenja govora mržnje i dezinformacija na internetu;

50.

 UVIĐA da određena vrlo velika poduzeća na internetskim platformama manjim poduzećima pružaju vidljivost i pristup tržištu. Međutim, ujedno izvlače i veliku korist, uključujući goleme količine podataka, zbog čega bi se mogli pretvoriti u nezaobilazne posrednike u digitalnom gospodarstvu. Time bi se moglo riskirati ograničavanje mogućnosti novih inovatora da uspješno uđu na tržište, kao i izbora potrošača; POZDRAVLJA Komisijinu evaluaciju i preispitivanje prikladnosti pravila EU-a o tržišnom natjecanju za digitalno doba koji su u tijeku i pokretanje sektorskog ispitivanja; PODRŽAVA namjeru Komisije da prikupi dokaze u vezi s tim pitanjem i dodatno istraži ex ante pravila kako bi se osiguralo da tržišta koja karakteriziraju velike platforme sa znatnim mrežnim učincima, koje djeluju kao nezaobilazni posrednici, i dalje budu poštena i omogućuju učinkovito tržišno natjecanje za inovatore, poduzeća i nove sudionike na tržištu.

Medijska politika

51.

 PODRŽAVA plan za jačanje medijske politike otporne na promjene u budućnosti promicanjem slobodnih i pouzdanih medija. Kvalitetno novinarstvo, raznoliko, održivo i neovisno medijsko okružje, transparentnost i snažno promicanje medijske pismenosti posebno su važni u procesu digitalne transformacije i ključni za europsku demokraciju te istodobno doprinose suzbijanju širenja lažnih vijesti i dezinformacija na internetu. Tim bi se naporima također trebao uzeti u obzir kulturni i kreativni potencijal kako bi se ojačali europski sadržaji. To uključuje i daljnji razvoj EU-ova programa Kreativna Europa, kojim bi se trebali podupirati inovativni audiovizualni projekti putem programa MEDIA;

Elektronička identifikacija i usluge povjerenja, javne uprave, standardi i lanac blokova

52.

 UVIĐA da će, osim što su ključan čimbenik za omogućivanje digitaliziranog jedinstvenog tržišta, rješenja za upravljanje digitalnim identitetom i uslugama povjerenja (elektronički potpisi, pečati, vremenski žigovi, usluge preporučene dostave i autentifikacija internetskih stranica) doprinijeti oblikovanju društva budućnosti; POZIVA Komisiju da preispita postojeće zakonodavstvo kako bi, među ostalim, stvorila pouzdan zajednički, interoperabilan i tehnološki neutralan okvir za digitalni identitet, štiteći pritom konkurentsku prednost europskih poduzeća te zajedničke vrijednosti EU-a i temeljna prava kao što je zaštita osobnih podataka i privatnosti; U tom kontekstu POZIVA Komisiju da razmotri prijedloge za daljnji razvoj postojećeg okvira za prekograničnu identifikaciju i autentifikaciju, koji se temelji na Uredbi eIDAS, u smjeru uspostave okvira za europski digitalni identitet, čime bi se potaknulo države članice da svim Europljanima stave na raspolaganje široko upotrebljive, sigurne i interoperabilne digitalne identitete za sigurne javne i privatne internetske transakcije; ISTIČE da je kriza nastala uslijed bolesti COVID-19 ukazala na potrebu za brzim razvojem internetskih javnih usluga koje građanima omogućuju da se javnim tijelima obrate na daljinu;

53.

 PREPOZNAJE da je brza i sveobuhvatna digitalna transformacija javnih uprava na svim razinama ključan element digitaliziranog jedinstvenog tržišta i strategije oporavka od krize te pokretačka snaga za nova i inovativna tehnološka rješenja za javne usluge i društvene izazove; PREPOZNAJE da se zrelost i kvaliteta podataka razlikuju među zemljama, što utječe na sposobnost pružanja prekograničnih usluga; POZIVA Komisiju da predloži pojačanu politiku EU-a o digitalnoj upravi, imajući na umu e-uključenost svih građana i privatnih dionika, kako bi se osigurala koordinacija i potpora digitalnoj transformaciji javnih uprava u svim državama članicama EU-a, uključujući interoperabilnost i zajedničke norme za sigurne i prekogranične tokove podataka i usluge javnog sektora; UVIĐA da javne uprave imaju dodatnu odgovornost osigurati da se prema građanima postupa jednako i da imaju ista prava pristupa digitalnim upravama;

54.

 UVIĐA da digitalizacija pravosudnih sustava država članica ima potencijal za olakšavanje i poboljšanje pristupa pravosuđu diljem EU-a; POZIVA Komisiju da olakša digitalnu prekograničnu razmjenu među državama članicama i u kaznenim i u građanskim stvarima te da osigura održivost i kontinuiran razvoj tehničkih rješenja razvijenih za prekograničnu razmjenu;

55.

 PREPOZNAJE važnost normizacije kao strateškog alata za potporu europskim industrijskim i digitalnim politikama; POZDRAVLJA namjeru Komisije da razvije strategiju za normizaciju kojom će se omogućiti jednaki uvjeti i interoperabilnost kako bi se ojačali europski normizacijski sustav i upravljanje njime te osiguralo da EU raspolaže alatima za utvrđivanje i promicanje europskih tehnoloških normi na globalnoj razini, među ostalim za poticanje ekološkog dizajna digitalnih usluga i opreme, kao i za poticanje sudjelovanja europskih dionika na globalnim forumima za normizaciju uz potporu europskih organizacija za normizaciju i ENISA-e; PREPOZNAJE da je potrebno uzeti u obzir jasno utvrđene međunarodne norme i dugogodišnje industrijske prakse;

56.

 PREPOZNAJE da bi EU i države članice trebali istražiti mogućnosti koje tehnologija lanca blokova može pružiti građanima, društvu i gospodarstvu u pogledu, među ostalim, održivosti, boljeg funkcioniranja javnih usluga i sljedivosti proizvoda kako bi se zajamčila sigurnost pouzdanim decentraliziranim sustavima razmjene podataka i transakcija; SA ZANIMANJEM IŠČEKUJE predstojeću Komisijinu strategiju za lance blokova čiji je cilj jačanje europskog vodstva u tom području;

Vještine i obrazovanje

57.

 NAPOMINJE da se EU u svim sektorima suočava sa sve većom potražnjom za djelatnicima koji posjeduju osnovne digitalne vještine te s manjkom od milijun stručnjaka u području IKT-a, što bi moglo ugroziti njegov potencijal digitalnog razvoja; POZIVA države članice i Komisiju da poduzmu mjere kako bi osigurale da građani steknu osnovne digitalne vještine i prepolovile trenutačni jaz do 2025., uzimajući u obzir posebnosti država članica;

58.

 NAGLAŠAVA da je pandemija bolesti COVID-19 ukazala na potrebu za digitalnim vještinama te da je također potaknula građane da steknu te vještine kako bi se prilagodili radu na daljinu i drugim načinima digitalnog sudjelovanja, kao što je upotreba metoda digitalnog obrazovanja zbog zatvaranja škola i sveučilišta tijekom pandemije;

59.

 POZIVA države članice, u suradnji s Komisijom, i privatni sektor da uspostave sve potrebne mjere za prekvalifikaciju i usavršavanje radne snage za digitalno doba, diversifikaciju radne snage i privlačenje visokokvalificiranih stručnjaka u području IKT-a i tehnologije, uključujući Europljane koji su migrirali, uz istodobnu prilagodbu digitalnih radnih mjesta za radnike te pružanje brzih i pouzdanih internetskih veza u školama radi promicanja uporabe digitalnih obrazovnih resursa;

60.

 POTIČE suradnju između Komisije i država članica, a i s privatnim sektorom, u provedbi Novog programa vještina za Europu, osobito predanost te suradnje utvrđivanju smjernica za djelovanje EU-a i država članica kojim se može povećati udio stanovništva EU-a s osnovnim digitalnim vještinama i kompetencijama s trenutačnih 57 % na 65 % do 2025. te POZDRAVLJA namjeru Komisije da ažurira Program vještina u 2020.;

61.

 POZDRAVLJA preispitivanje koordiniranog akcijskog plana o umjetnoj inteligenciji koji treba razviti s državama članicama s naglaskom na kompetencijama potrebnima za rad u području umjetne inteligencije; PREPOZNAJE da Europa, kako bi ostvarila svoje ciljeve u pogledu podataka, mora razmjerno ulagati u vještine i podatkovnu pismenost, među ostalim osposobljavanjem dostatnog broja stručnjaka i službenika u području podataka radi osiguravanja potrebnih digitalnih vještina;

62.

 POZDRAVLJA namjeru Komisije da 2020. ažurira Akcijski plan za digitalno obrazovanje kako bi podržala mjere država članica, kako je najavljeno u komunikaciji naslovljenoj „Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju”; POZDRAVLJA potporu u okviru budućeg programa Erasmus+ i programa Digitalna Europa za razvoj osnovnih i naprednih digitalnih vještina, među ostalim razmjenom najboljih praksi, pokusima, pilot-projektima i proširenjem uspješnih projekata;

63.

 POZIVA države članice, u suradnji s Komisijom, i dionike u području obrazovanja da stave veći naglasak na znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku (STEM) u obrazovanju i osposobljavanju; POZDRAVLJA predanost Komisije u postizanju ravnopravnog sudjelovanja žena i muškaraca u različitim sektorima gospodarstva, među ostalim u digitalnoj tranziciji, kako je navedeno u Strategiji za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025.; PODRŽAVA uvođenje nacionalnih strategija država članica o djevojčicama i ženama u digitalnom sektoru;

Međunarodna razina

64.

 NAPOMINJE da, iako je EU najotvorenija regija za trgovinu i ulaganja u svijetu te će to i ostati, druge zemlje diljem svijeta pribjegavaju protekcionističkim praksama; NAGLAŠAVA da su za iskorištavanje prednosti digitalne transformacije potrebni međunarodna suradnja, poboljšani pristup tržištu i pravila za olakšavanje trgovine u pogledu velikog broja pitanja, uključujući, no ne ograničavajući se na prekogranični prijenos podataka s trećim zemljama, podložno iznimkama za legitimne ciljeve javne politike, zahtjevi za objavljivanje izvornog koda, carine na elektronički prijenos, proširenje Sporazuma o informacijskoj tehnologiji i elektroničke transakcije, kao i poštovanje zaštite osobnih podataka i privatnosti, zaštite potrošača i prava intelektualnog vlasništva; Stoga POTIČE Komisiju da upotrijebi sve alate koji su joj na raspolaganju, uključujući trgovinske pregovore, kako bi zagovarala transparentne, nediskriminirajuće i pouzdane norme i regulatorne pristupe kojima se promiče digitalna trgovina; PODRŽAVA Komisiju u njezinim naporima da potiče međunarodni pristup tokovima podataka, uz istodobno aktivno promicanje svojeg modela sigurnog i otvorenog globalnog interneta i ostvarivanje ambicioznih ciljeva u pogledu pristupa tržištu;

65.

 NAGLAŠAVA da je prioritet provedba pravne stečevine u digitalnom području u državama kandidatkinjama; NAGLAŠAVA da snažna digitalna prisutnost u politici susjedstva i razvoja EU-a može i treba omogućiti održivi razvoj u našim partnerskim zemljama; U tom pogledu POZDRAVLJA predanost aktivnom promicanju naših europskih digitalnih normi i vrijednosti diljem svijeta;

66.

 PREPOZNAJE potrebu za osiguravanjem međunarodne koordinacije sa susjednim zemljama EU-a kako bi se osiguralo učinkovito uvođenje infrastrukture 5G;

Digitalno oporezivanje

67.

 ISTIČE potrebu za prilagodbom naših sustava oporezivanja digitalnom dobu, osiguravajući pritom pravedno i učinkovito oporezivanje u skladu sa zaključcima Europskog vijeća od 28. lipnja 2018. i 22. ožujka 2019.;

Zaključak

68.

 NAGLAŠAVA potrebu za praćenjem napretka u provedbi mjera najavljenih u digitalnom paketu od 19. veljače 2020., među ostalim putem ažuriranog indeksa gospodarske i društvene digitalizacije; POZIVA države članice, Europski parlament i socijalne partnere da aktivno doprinesu uspjehu digitalnog paketa; POZIVA Komisiju da periodično obavješćuje Vijeće o napretku provedbe mjera najavljenih u digitalnom paketu.
Top