15.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 468/12

—

uzimajući u obzir Glavu XIX., članak 189. Ugovora o funkcioniranju Europske unije koji se odnosi na politiku na području istraživanja, tehnološkog razvoja i iskorištavanja svemira te u kojem se naročito naglašava da Unija oblikuje europsku svemirsku politiku radi promicanja znanstvenog i tehničkog napretka, industrijske konkurentnosti i provedbe njezine politike,

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 28. veljače 2013. naslovljenu „Politika svemirske industrije” (COM(2013)0108),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020.: strategija pametnog, održivog i uključivog rasta” (COM(2010)2020),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 28. listopada 2010. naslovljenu „Cjelovita industrijska politika za doba globalizacije koja na središnje mjesto stavlja konkurentnost i održivost” (COM(2010)0614),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 10. listopada 2012. naslovljenu „Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak” (COM(2012)0582),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 4. travnja 2011. naslovljenu „Ususret svemirskoj strategiji Europske unije koja je od koristi njezinim građanima” (COM(2011)0152),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 14. studenoga 2012. naslovljenu „Stvaranje učinkovitih veza između Europske unije i Europske svemirske agencije” (COM(2012)0671),

—

uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2004/578/EZ od 29. travnja 2004. o sklapanju Okvirnog sporazuma između Europske zajednice i Europske svemirske agencije (1),

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 11. listopada 2010., 31. svibnja 2011., 2. prosinca 2011. i 30. svibnja 2013.,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2012. o svemirskoj strategiji Europske unije koja je od koristi njezinim građanima (2),

—

uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i mišljenje Odbora za vanjske poslove (A7-0338/2013),

A.

budući da se člankom 189. UFEU-a Europskoj uniji dodjeljuje jasna uloga u oblikovanju svemirske politike radi promicanja znanstvenog i tehničkog napretka, industrijske konkurentnosti i provedbe njezine politike;

B.

budući da, s obzirom na rastuću konkurenciju brzo napredujućih svemirskih sila kao što su Kina i Indija, politička težina država članica EU-a u nacionalnim okvirima više nije dostatna da bi one mogle odgovoriti budućim izazovima u ovom sektoru;

C.

budući da je svemirska politika ključni element strategije za Europu do 2020.;

D.

budući da bezbrojne usluge kojima se građani svakodnevno koriste izravno ili neizravno ovise o svemirskom prostoru, kao npr. televizija, brzi internet, navigacijski sustavi ili europski automatski sustav za hitne pozive pod nazivom „eCall”;

E.

budući da europska svemirska industrija ostvaruje ukupan promet od 6,5 milijardi eura godišnje i zapošljava 34 500 visokokvalificiranih radnika; budući da je u vrijeme ekonomskih poteškoća potrebno jače naglasiti važnost svemirskog sektora kao sektora sa snažnim potencijalom za rast i inovacije u kojem se stvaraju radna mjesta velike dodane vrijednosti;

F.

budući da sadašnja koordinacija mjera na području svemirske politike između EU-a, država članica i ESA-e još uvijek nije dostatna i da je zbog toga došlo do udvostručavanja struktura i nije moguće iskoristiti sinergijske učinke; naglašava da bi uspostavljanje jasnog okvira upravljanja u svemirskom sektoru omogućilo veću učinkovitost;

G.

budući da ESA, kao međuvladina organizacija, nema formalne odnose s Europskim parlamentom te joj zbog toga nedostaje neposredna povezanost s građanima koja inače postoji u svim područjima politike Unije;

H.

budući da je svemirska industrija investicijski jaka i ima neuobičajeno duge razvojne cikluse pa stoga sigurnost pri planiranju za nju igra odlučujuću ulogu; budući da će da tako osigurana vidljivost imati velike koristi od postojanja stabilnog regulatornog okvira i javnog upravljačkog okvira;

I.

budući da primjena europskog lansirnog sustava može doprinijeti osiguranju neovisnog pristupa svemirskom prostoru;

J.

budući da EU trenutno ovisi o neeuropskim vojnim GNSS-ovima, a Galileo je zamišljen i razvijen te će i ostati pod civilnim nadzorom;

K.

budući da komercijalna prodaja igra daleko značajniju ulogu za europsku svemirsku industriju nego li za njezine glavne međunarodne konkurente;

L.

budući da usluge koje se zasnivaju na satelitima imaju važnu ulogu u pružanju informacija rastućim sektorima digitalnog društva i doprinose postizanju ciljeva digitalnog plana za EU;

M.

budući da bi prema procjenama stručnjaka tržište usluga satelitske navigacije i promatranja Zemlje za deset godina moglo doseći iznos od 300 milijardi US dolara i da već danas u zapadnim državama članicama EU-a 6 % – 7 % BDP-a ovisi o satelitskoj navigaciji;

N.

budući da međunarodno usklađivanje korištenja spektra postaje sve važnije zbog rastuće potražnje za uslugama bežične komunikacije i fizikalnih svojstava širenja valova te s time povezanog nedostatka radijskih frekvencija;

1.

pozdravlja Komunikaciju Komisije o politici EU-a na području politike svemirske industrije; smatra da bi se Komisija trebala usredotočiti samo na nekoliko mjera politike svemirske industrije koje su navedene u Komunikaciji kako bi se doista ostvario razvoj potencijala za rast u svemirskoj industriji;

2.

ističe da svi sudionici uključeni u upravljanje budućom svemirskom politikom EU-a, kao što su Komisija, Europska agencija za GNSS, ESA, nacionalne agencije i specijalizirane agencije kao što je EUMETSAT, moraju biti međusobno povezani i dugoročno funkcionirati;

3.

smatra da bi nacionalne agencije mogle predstaviti konkretne prijedloge u tom smjeru kako bi Komisija mogla uskladiti doprinos država članica i definirati viziju EU-a;

4.

smatra da nam Komisija mora što prije predstaviti jasan plan za GMES/Copernicus i za razvoj i raspoređivanje različitih satelita projekta Sentinel te pravnog i operativnog okvira predloženog za taj složeni sustav;

5.

podržava Komisiju u njenoj namjeri da poduzme mjere za uspostavljanje koherentnog regulatornog okvira EU-a za svemirski prostor; zalaže se za uspostavu stvarnog unutarnjeg tržišta EU-a za proizvode svemirske industrije i usluge vezane uz svemirski prostor; smatra da je važno da se politika formulira i razvije, a da njezina provedba ne utječe negativno na uvjete na komercijalnom tržištu niti da ih narušava; napominje da su i nepristranost u natjecanju i transparentnost važni temelji razvoja europske svemirske politike;

6.

napominje da za sada Komisija još uvijek nema horizontalni pristup s ciljem da se svemirska politika i njezini ciljevi usmjere na različita područja politike Unije; zahtijeva od Komisije da u budućnosti to učini uzimajući u obzir svemirsku politiku na područjima kao što su telekomunikacije, promet, okoliš, poljoprivreda, sigurnost ili kultura;

7.

pozdravlja izjavu Komisije da telekomunikacije, navigacija i promatranje Zemlje koji se temelje na svemirskim tehnologijama pružaju EU-u strateški važno znanje kojim se podupiru vanjski odnosi na području razvojne i humanitarne pomoći;

8.

zahtijeva od Komisije da se prvenstveno usmjeri na sljedeće aspekte: institucionalna pitanja; Galileo i Copernicus; svemirska industrija kao pokretač razvoja i zapošljavanja; procjena utjecaja aktivnosti vezanih uz svemir; neovisni pristup svemirskom prostoru; uloga istraživanja i razvoja; satelitska komunikacija; nadzor i praćenje svemira; i svemirski otpad;

9.

podržava upozorenje Komisije da mnogi dijelovi svemirskih sustava imaju dvojnu namjenu ili su vojne prirode te se stoga na njih odnosi Direktiva 2009/43/EZ od 6. svibnja 2009. kojom se pojednostavljuju uvjeti prijenosa obrambenih sredstava unutar Zajednice (3), izmijenjeno Direktivom 2012/47/EU od 14. prosinca 2012. u pogledu popisa proizvoda vezanih uz obranu, Uredbom Vijeća (EZ) br. 428/2009 od 5. svibnja 2009. za ostvarivanje režima Zajednice za kontrolu izvoza, prijenosa, posredovanja i provoza robe s dvojnom namjenom (4) ili zajedničko stajalište o izvozu oružja; pozdravlja prijedlog iznesen u Komunikaciji da se Parlamentu preda formalno izviješće o nadzoru izvoza sustava s dvojnom namjenom prije kraja 2013; poziva Komisiju, države članice i Radnu skupinu za izvoz konvencionalnog oružja (COARM) da pojasne koji se regulatorni okvir treba primijeniti na koju kategoriju roba i tehnologije;

10.

prepoznaje uspjehe koje je ESA u posljednjih nekoliko desetljeća ostvarila za Europu na području svemirskih misija i potiče države članice koje nisu članice ESA-e da razmotre mogućnost pristupanja i pojačane suradnje; napominje, međutim, da je veću operativnu učinkovitost te političku koordinaciju i odgovornost dugoročno moguće ostvariti približavanjem ESA-e i EU-a u njihovoj suradnji, između ostalog kako bi se izbjeglo udvostručavanje napora i preklapanja; zahtijeva od Komisije da točno preispita može li ESA u budućnosti, na primjer, kao međudržavna organizacija biti uključena u upravljačke strukture Unije, pri čemu se pretvorba ESA-e u europsku agenciju ne smatra primjerenim za ostvarenje tog cilja;

11.

smatra da u međuvremenu Europska unija, u bliskoj suradnji s ESA-om, treba snažnije koordinirati svemirsku politiku i svemirske programe država članica kako bi se postigao pravi europski pristup te istovremeno osigurati poštovanje interesa ESA-e i njezinih država članica; napominje da svemirska industrija može postati i ostati konkurentna samo uz europski pristup;

12.

zahtijeva od Komisije, država članica i ESA-a da uspostave neku vrstu koordinacijske skupine čiji bi članovi na redovitim sastancima usklađivali strategije i mjere na području svemirske politike kako bi se izbjeglo udvostručavanje struktura i kako bi razvili zajednički pristup međunarodnim pitanjima i forumima;

13.

primjećuje da veća upotreba svemirskih uređaja ne smije smanjiti i ograničiti civilnu uporabu i moguće buduće civilne namjene; zahtijeva od država članica i Visoke predstavnice Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku/potpredsjednicu Europske komisije da pokrenu pregled zastarjelog Ugovora o svemiru iz 1967. ili uspostave novi regulatorni okvir koji će uzeti u obzir tehnološki napredak nakon 1960-ih;

14.

ističe da glavni prioritet moraju biti dovršetak sustava Galileo i nastavak izgradnje sustava Copernicus kao najvažnijih dijelova europske svemirske politike kako bi prve usluge sustava Galileo također bile dostupne građanima od 2014.;

15.

naglašava činjenicu da je EGNOS prvi operativni europski program sustava GNSS; poziva Komisiju i države članice da promiču i provode upotrebu EGNOS-a na različitim područjima, poput prometa;

16.

izražava žaljenje što je u prošlosti došlo do kašnjenja u izgradnji europskog sustava za satelitsku navigaciju Galileo; pozdravlja činjenicu da su u međuvremenu u orbitu Zemlje lansirana četiri satelita; naglašava da se javnosti moraju bolje predstaviti prednosti i koristi europske svemirske industrije općenito, a naročito sustava Galileo i zahtijeva od Komisije da ubuduće prilikom lansiranja satelita sustava Galileo u glavnim gradovima EU-a organizira prigodna događanja radi promidžbe sustava Galileo i njegovih mogućnosti primjene;

17.

ističe da EU treba podučavati ljude, privući buduće inženjere, širiti informacije o satelitskoj navigaciji EU-a i predložiti niz poticaja za sve korisnike kako bi koristili tehnologije omogućene zahvaljujući Galileu i EGNOS-u;

18.

uvjeren je da je željeni puni operativni kapacitet, koji se zasniva na 27 satelita uz odgovarajući broj zamjenskih satelita i primjerenoj infrastrukturi na Zemlji, osnovna pretpostavka za ostvarenje dodane vrijednosti sustava Galileo, naročito u smislu visoke preciznosti i neprekinutog rada, što bi gospodarstvu i društvu donijelo brojne prednosti;

19.

žali zbog činjenice da Europska unija nije u cijelosti obuhvaćena sustavom EGNOS te poziva na proširenje tog sustava u južnoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi kako bi se omogućilo njegovo korištenje diljem Europe;

20.

poziva Komisiju i države članice da obavijeste Parlament o planovima za upotrebu programa Copernicus i za javno reguliranu uslugu programa Galileo za misije i operacije ZSOP-a;

21.

napominje da mala i srednja poduzeća(ne samo MSP, ali ipak naročito MSP) trebaju neku vrstu javnog financiranja za pokretanje poslovanja kako bi imala na raspolaganju dostatna sredstva za dugoročna ulaganja u istraživanje i razvoj; uvjeren je da je javnim financiranjem i postojanjem kupaca iz javnog sektora za proizvode i usluge svemirske industrije moguće potaknuti inovacije, ostvariti gospodarski rast i otvoriti nova radna mjesta;

22.

ponavlja da EU ne smije propustiti priliku da razvija silazno tržište satelitske navigacije i naglašava važnost akcijskog plana za Europsku agenciju za GNSS sa svrhom proširenja tržišta GNSS-a, što će biti ključno za budućnost gospodarstva EU-a;

23.

podsjeća da nove primjene satelitske navigacije mogu pojačati sigurnost, učinkovitost i pouzdanost na područjima koja uključuju zrakoplovni, brodski, cestovni i poljoprivredni sektor, sigurnost na cestama, naplatu pristojbi, upravljanje parkingom i prometom, upravljanje flotom, hitne pozive, praćenje roba, rezervacije putem interneta, sigurnost otpreme, digitalne brzinomjere, prijevoz životinja i održivo tlo;

24.

primjećuje činjenicu iz Komunikacije da se 60 % elektronike na europskim satelitima trenutno uvozi iz SAD-a; poziva na inicijativu za zaštitu osjetljivih ili osobnih podataka u vezi s tim te na korištenje sadašnjeg postupka javne nabave kako bi se gdje god je to moguće osiguralo da se kupnja svemirske infrastrukture od država članica koristi kao dodatni pokretač rasta u sektoru;

25.

također potiče Komisiju, Europsku svemirsku agenciju, Europsku obrambenu agenciju i države članice da odrede važne tehnologije u kontekstu zajedničkog procesa za europsku neovisnost i da razviju rješenja koja manje ovise o trećim zemljama; podsjeća na rizik da bi SAD u slučaju neslaganja mogao obustaviti ili blokirati europsku svemirsku infrastrukturu;

26.

zahtijeva od Komisije i država članica da na europskoj razini stvore poticaje europskoj industriji za razvoj sastavnih dijelova za svemirsku industriju kako bi se smanjila ovisnost o uvozu iz trećih država;

27.

napominje da i poduzeća izvan svemirske industrije mogu ostvariti koristi od proizvoda koji su rezultat svemirskih istraživanja; stoga zahtijeva od svih sudionika da uspostave razmjenu između subjekata iz svemirske industrije i onih izvan nje te da partnerski surađuju na razvoju tehnologije što može dovesti do epohalnih inovacija korisnih za društvo; naglašava interes za boljom komunikacijom o konkretnim prednostima koje svemirska industrija unosi u svakodnevne živote Europljana;

28.

naglašava da naročito usluge koje se temelje na svemirskoj industriji i robotici otvaraju brojne tržišne mogućnosti prvenstveno za mala i srednja poduzeća (MSP);

29.

ističe da samostalni i inteligentni robotski sustavi predstavljaju osnovnu tehnologiju za daljnja svemirska istraživanja; u tom kontekstu, ističe učinkovito korištenje europskih sredstava iz programa „Obzor 2020”, naročito za aktivnosti povezane s tržištem;

30.

naglašava da je primjeren broj visokokvalificiranih zaposlenika ključan za konkurentnu europsku svemirsku politiku; stoga poziva sve zainteresirane strane da pojačaju suradnju među sveučilištima i gospodarstvom te potaknu mlade talente, posebno žene, da se posvete tom sektoru (npr. uspostavom nacionalnih diplomskih programa i programa školovanja kao i natječaja za istraživače iz Europe i drugih dijelova svijeta); nadalje, naglašava da je nužno privlačiti talente iz trećih zemalja (uključujući pozivanjem europskih talenata da se vrate);

31.

naglašava važnost pristupa svemiru za sve države članice i komercijalne prodaje za europsku svemirsku industriju; istovremeno ukazuje na činjenicu da je europskoj industriji i dalje djelomično onemogućen pristup institucionalnim tržištima u trećim zemljama; naglašava važnost jednakih početnih uvjeta za europsku industriju na međunarodnoj razini; stoga zahtijeva od Komisije da u okviru trgovačkih sporazuma (npr. TTIP) osigura uzajamnost, jednakost mogućnosti i pravedne uvjete tržišnog natjecanja;

32.

naglašava važnost razvoja europskog lansirnog sustava i upravljanja njime za neovisni pristup svemirskom prostoru; stoga zahtijeva od Komisije i država članica da u suradnji s ESA-om dugoročno vode računa o održavanju i proširenju europskog lansirnog sustava i službe za lansiranje raketa;

33.

smatra da bi se europska svemirska industrija trebala poslužiti postojećom europskom infrastrukturom koja se djelomično financirala europskim javnim sredstvima;

34.

osim toga pozdravlja činjenicu da je u novom okvirnom programu za istraživanja (Obzor 2020.) predviđen iznos od 1,5 milijardi eura za ulaganja u istraživanje i inovacije u svemirskoj industriji; osim toga, zahtijeva od Komisije da u okviru programa Obzor 2020. dio proračuna dodijeli za istraživanje i razvoj primjene satelitske komunikacije;

35.

smatra da je neophodna jača koordinacija između EU-a, ESA-e i država članica naročito na području istraživačkih aktivnosti; poziva sve tri strane da izrade zajednički plan istraživanja za razdoblje do 2020., utvrde prioritete i ciljeve svemirske politike koje treba zajednički ostvariti kako bi se svim sudionicima, a naročito onima u gospodarstvu, osigurala sigurnost pri planiranju; naglašava važnost istraživačke suradnje s trećim zemljama;

36.

naglašava da je razvoj aplikacija i usluga GNSS-a od presudne važnosti za osiguravanje potpune iskorištenosti ulaganja u infrastrukturu koju predstavlja sustav Galileo kao i njegova razvoja u potpunosti; naglašava potrebu da se osiguraju odgovarajuća financijska sredstva za istraživanje i razvoj u pogledu GNSS-a, kao i za njegovu provedbu; žali zbog činjenice da smanjenje sredstava predviđenih za istraživanje i inovacije za aplikacije na temelju EGNOS-a i sustava Galileo znatno usporava tehnološki napredak i razvoj industrijskih kapaciteta, kao i ekološki djelotvornu provedbu, u Europskoj uniji, te stoga poziva Komisiju da uvede rješenja koja će malim i srednjim poduzetnicima omogućiti lakši pristup financijskim sredstvima;

37.

napominje da različite prepreke koče razvoj inovativnih primjena u Europi; stoga podsjeća Komisiju na činjenicu da postoji neiskorišteno tržište za komercijalno korištenje podataka na temelju svemirskih tehnologija koje generiraju programi za promatranje Zemlje i satelitski programi; zahtijeva od Komisije da izradi studiju u kojoj će utvrditi te prepreke (kao npr. odgovornost za štetu prouzročenu svemirskim objektima, nesigurnost u pogledu dostupnosti usluga, ograničenja vezana uz sigurnost i zaštitu podataka, nedostatak svijesti o potencijalima i nedostatak interoperabilnosti) i iznijeti moguće prijedloge rješenja za otvaranje takvih tržišta;

38.

naglašava da satelitska komunikacija igra važnu ulogu u europskoj svemirskoj industriji budući da nalozi iz ove djelatnosti osiguravaju trajnu iskorištenost svemirskih letjelica i lansirnih uređaja te na taj način doprinose cilju neovisnog pristupa svemirskom prostoru za EU; u tom kontekstu ukazuje i na ulogu neovisnih kapaciteta korisne nosivosti koji postoje kod lansiranja komercijalnih satelita (tzv. „hosted payloads”), a koji se mogu iskoristiti za svemirske probe novih proizvoda i tehnologija i time doprinose smanjenju troškova i vremena u svrhu pružanja novih usluga;

39.

ističe da satelitska komunikacija predstavlja djelotvornu mogućnost da se multimedijskim uslugama opskrbe i oni dijelovi gospodarstva i društva čija opskrba dosad nije bila moguća preko zemaljskih tehnologija;

40.

naglašava da satelitske mreže koje osiguravaju pristup širokopojasnom internetu na cijelom području EU-a, a naročito u njegovim udaljenim dijelovima, doprinose ostvarenju ciljeva digitalnog programa EU-a; stoga zahtijeva od Komisije da se u pogledu tehnološke nepristranosti u kombinaciji tehnologija na odgovarajući način uzme u obzir satelitski internet predviđen za izgradnju širokopojasne mreže kao, na primjer, u kohezijskoj politici EU-a;

41.

napominje da satelitska komunikacija dobiva sve važniju logističku funkciju u kriznim situacijama, kao što su prirodne katastrofe, ili za očuvanje unutarnje sigurnosti budući da su njihove podatkovne i komunikacijske veze neophodne u situacijama kada zemaljska infrastruktura ne postoji ili je uništena;

42.

stoga zahtijeva od Komisije da analizira trenutnu raspoloživost radijskih frekvencija za satelitsku komunikaciju kao i buduću potražnju za njima te da se na sljedećoj svjetskoj radiokomunikacijskoj konferenciji založi za primjerenu zaštitu interesa EU-a kao i interesa sektora satelitske komunikacije prilikom dodjele svjetskih i regionalnih radijskih frekvencija;

43.

smatra da inovacijski potencijal na području satelitske komunikacije još ni izdaleka nije iscrpljen; ukazuje na mogućnosti najnovijih tehnologija, kao što su „Laser Communication Terminals” (LCT) ili „High Throughput Satellites” (HTS), da sve većim brzinama prijenosa podataka zadovolje potrebu za sve većom razmjenom podataka;

44.

naglašava da Europa može sačuvati svoju tehnološku prednost na području satelitske komunikacije samo ako se nastave istraživački napori na tom području na europskoj razini;

45.

naglašava da infrastruktura u svemiru predstavlja okosnicu za raznovrsne usluge kojima se gospodarstvo i društvo koriste u svakodnevnom životu; ukazuje na činjenicu da gubitak te infrastrukture, na primjer zbog sudara satelita i drugih svemirskih objekata ili svemirskog otpada, može imati negativne posljedice za sigurnost gospodarskih subjekata i građana;

46.

napominje da svemirski otpad postaje sve veći problem; zahtijeva od Komisije i država članica da pristupe izradi globalnog sustava upravljanja svemirskim otpadom; istovremeno zahtijeva od Komisije i država članica da svim diplomatskim sredstvima potaknu treće zemlje na potpisivanje „Kodeksa ponašanja prilikom aktivnosti u svemiru” koji je izradila Europska unija;

47.

poziva Komisiju da podrži što ranije donošenje programa za podršku promatranju i praćenju objekata u svemiru na europskoj razini, koji je predložen početkom ove godine, kako bi se osigurala veća neovisnost od institucija u SAD-u koje izdaju upozorenja o opasnostima od sudara;

48.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.