(1)

Uredbom (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (1) zahtijeva se da se mjere očuvanja donose uzimajući u obzir raspoložive znanstvene, tehničke i gospodarske savjete, uključujući, gdje je to relevantno, izvješća koja su sastavili Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo i druga savjetodavna tijela, savjete primljene od savjetodavnih vijeća osnovanih za relevantna geografska područja ili područja nadležnosti i zajedničke preporuke država članica.

(2)

Vijeće treba donijeti mjere o utvrđivanju i raspodjeli ribolovnih mogućnosti, uključujući, prema potrebi, određene uvjete koji su s tim ribolovnim mogućnostima funkcionalno povezani. Uredbom (EU) br. 1380/2013 predviđa se da se ribolovne mogućnosti dodjeljuju državama članicama tako da se osigura relativna stabilnost ribolovnih aktivnosti svake države članice za svaki stok ili ribarstvo.

(3)

Uredbom (EU) br. 1380/2013 predviđa se da je cilj zajedničke ribarstvene politike postići stopu iskorištavanja kojom se osigurava najviši održivi prinos (MSY) do 2015.ako je to moguće, a postupnim povećavanjem najkasnije do 2020. za sve stokove. Cilj prijelaznog razdoblja do 2020. bio je uravnotežiti postizanje MSY-ja za sve stokove s mogućim socioekonomskim posljedicama povezanima s mogućim prilagodbama povezanih ribolovnih mogućnosti.

(4)

Ukupne dopuštene ulove (TAC-ovi) trebalo bi stoga, u skladu s Uredbom (EU) br. 1380/2013, utvrditi na temelju raspoloživih znanstvenih savjeta, uzimajući u obzir biološke i socioekonomske posljedice, istodobno osiguravajući pravedno postupanje prema različitim sektorima ribarstva te uzimajući u obzir mišljenja iznesena tijekom savjetovanja s dionicima.

(5)

Uredbom (EU) 2016/1139 Europskog parlamenta i Vijeća (2) utvrđuje se višegodišnji plan za stokove bakalara, haringe i papaline u Baltičkome moru i za ribarstvo koje iskorištava te stokove („plan”). Planom se želi osigurati da se iskorištavanjem živih morskih bioloških resursa populacije izlovljavanih vrsta obnavljaju i održavaju iznad razina koje mogu proizvesti MSY. Uredbom (EU) br. 1380/2013 predviđa se da bi ribolovne mogućnosti za stokove koji podliježu posebnim višegodišnjim planovima trebalo utvrditi u skladu s pravilima utvrđenima u tim višegodišnjim planovima.

(6)

U skladu s člankom 4. stavkom 1. plana ribolovne mogućnosti za stokove navedene u članku 1. plana trebalo je utvrditi kako bi se ribolovna smrtnost na razini MSY-ja izražena u rasponima postigla što prije, a postupnim povećavanjem najkasnije do 2020. Ograničenja ulova koja se primjenjuju 2022. na relevantne stokove u Baltičkome moru stoga bi trebalo utvrditi u skladu s ciljevima plana.

(7)

Međunarodno vijeće za istraživanje mora (ICES) objavilo je 28. svibnja 2021. godišnje savjete o stokovima u Baltičkome moru. Navelo je da je biomasa haringe u zapadnom Baltiku u podzonama ICES-a 20 – 24 na razini od samo 54 % granične referentne točke za biomasu stoka u mrijestu (Blim) ispod koje može doći do smanjene reproduktivne sposobnosti. Osim toga, novačenje je i dalje na rekordno niskim razinama. ICES je stoga četvrtu godinu zaredom izdao savjet o nultoj stopi ulova za haringu u zapadnom Baltiku. U skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1139 stoga bi trebalo donijeti sve primjerene korektivne mjere kako bi se osigurao brz povratak dotičnog stoka na razine koje su iznad razine koja može proizvesti MSY. Nadalje, tom se odredbom zahtijeva donošenje dodatnih korektivnih mjera. Ako bi se ribolovne mogućnosti za haringu u zapadnom Baltiku utvrdile na razini navedenoj u savjetu ICES-a, obveza iskrcavanja svih ulova u mješovitom ribolovu s usputnim ulovom haringe u zapadnom Baltiku dovela bi do pojave vrsta koje ograničavaju ribolov. Kako bi se postigla odgovarajuća ravnoteža između omogućavanja nastavka ribolovâ za druge stokove s obzirom na inače moguće teške socioekonomske posljedice njihova prekida, s jedne strane, i potrebe za postizanjem dobrog biološkog stanja stoka, uzimajući u obzir poteškoće pri istovremenom ribolovu svih stokova u mješovitom ribolovu na razini kojom se osigurava MSY, s druge strane, primjereno je utvrditi poseban TAC za usputne ulove haringe u zapadnom Baltiku. Međutim, kad je riječ o ciljanom ribolovu haringe u zapadnom Baltiku, trebalo bi dopustiti ribolovne operacije koje se obavljaju isključivo u svrhu znanstvenih istraživanja i potpuno u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 25. Uredbe (EU) 2019/1241 Europskog parlamenta i Vijeća (3), kao i ribarima koji se bave malim obalnim ribolovom s određenim pasivnim alatom. Taj bi se TAC trebao utvrditi na razini kojom se neće povećati smrtnosti i kojom će se poticati poboljšana selektivnosti alata i izbjegavanja ulova.

(8)

Kad je riječ o stoku bakalara u istočnom Baltiku, ICES se od 2019. kao osnovom za savjet koji se temelji na načelu predostrožnosti ponovno može poslužiti procjenom bogatijom podacima. ICES procjenjuje da je biomasa stoka bakalara u istočnom Baltiku i dalje ispod razine vrijednosti Blim i da se dodatno smanjila od 2020. Stoga je treću godinu zaredom savjetovao nultu stopu ulova bakalara u istočnom Baltiku. Od 2019. u Uniji su donesene stroge mjere očuvanja. U skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1139 ciljani ribolov bakalara u istočnom Baltiku zabranjen je, a TAC za neizbježne usputne ulove bakalara u istočnom Baltiku utvrđen je na vrlo niskoj razini kako bi se izbjegao fenomen vrsta koje ograničavaju ribolov u drugim vrstama ribolova. Nadalje, donesene su dodatne korektivne mjere koje su funkcionalno povezane s ribolovnim mogućnostima u obliku zabrane ribolova na području mrijestilišta i zabrane rekreacijskog ribolova na glavnom području rasprostranjenosti. S obzirom na savjet ICES-a i nepromijenjeno stanje stoka, primjereno je zadržati nepromijenjenu razinu ribolovnih mogućnosti i funkcionalno povezanih korektivnih mjera.

(9)

Kad je riječ o bakalaru u zapadnom Baltiku, znanstvene procjene nekoliko godina pokazuju da je biomasa stoka u mrijestu manja od referentne točke ispod koje treba poduzeti konkretne i odgovarajuće upravljačke aktivnosti (Btrigger). Stoga se posljednjih godina donose sve strože mjere upravljanja. ICES je 2021. odlučio provesti detaljniju procjenu stanja stoka te je stoga objavljivanje svojeg savjeta odgodio za 10. rujna 2021. Tom je procjenom utvrđeno da je biomasa stoka bakalara u istočnom Baltiku manja od polovine prethodno procijenjene biomase i da je tijekom više od 10 godina uglavnom bila ispod razine vrijednosti Blim. Procjenjuje se da trenutačna biomasa iznosi otprilike polovinu razine vrijednosti Blim. Novačenje je od 2018. na rekordno niskim razinama. ICES procjenjuje, s vjerojatnošću od 53 %, da bi se u 2023. biomasa stoka mogla povećati malo iznad razine vrijednosti Blim čak i uz nešto ulova. U takvoj situaciji, na temelju članka 5. stavka 2. Uredbe (EU) 2016/1139, trebalo bi poduzeti korektivne mjere i utvrditi ribolovne mogućnosti tako da se osigura brz povratak stoka na razinu iznad razine koja može proizvesti MSY. Preporučena razina ulova toliko je niska da ne može održati i usmjereni ribolov i neizbježne usputne ulove u drugim vrstama ribolova, osobito u ribolovu pridnenih plosnatica. Stoga je primjereno utvrditi TAC ograničen na neizbježne usputne ulove u drugim vrstama ribolova kako bi se izbjegla pojava vrsta koje ograničavaju ribolov, uz izuzeće ribolovnih operacija koje se provode isključivo u svrhu znanstvenih istraživanja i u potpunosti u skladu s uvjetima iz članka 25. Uredbe (EU) 2019/1241. Štoviše, prethodno su donesene dodatne korektivne mjere funkcionalno povezane s ribolovnim mogućnostima u obliku zabrana ribolova na području mrijestilišta i ograničenja rekreacijskog ribolova. S obzirom na daljnje ozbiljno pogoršanje stanja stoka primjereno je proširiti zabranu ribolova na području mrijestilišta od 15. siječnja do 31. ožujka kako bi se obuhvatilo razdoblje tijekom kojeg se bakalar okuplja prije mriješćenja. Trebalo bi uvesti dodatnu iznimku od zabrane ribolova na području mrijestilišta za ribarska plovila koja dredžama love školjkaše u podzoni ICES-a 22 u vodama dubine manje od 20 metara jer se taj ribolov odvija izvan područja mriještenja bakalara i ima vrlo niske razine usputnog ulova bakalara. Kad je riječ o rekreacijskom ribolovu, za razliku od prethodnih godina ICES nije mogao predvidjeti podjelu između gospodarskih i rekreacijskih ulova zbog niske razine ukupnog preporučenog ulova. S obzirom na stanje tog stoka nužno je smanjiti dnevno ograničenje ulova na najmanju moguću mjeru kako bi ono ostalo unutar razina ulova koje preporučuje ICES. Osim toga, primjereno je više ne izuzimati rekreacijski ribolov iz razdoblja zabrane ribolova na području mrijestilišta.

(10)

ICES je 2020. procijenio da je biomasa haringe u središnjem Baltiku pala ispod granične referentne točke za biomasu stoka u mrijestu, ispod koje treba poduzeti posebne i odgovarajuće upravljačke aktivnosti („Btrigger”). ICES je 2021. procijenio da se biomasa dodatno smanjila i da je sada blizu razine vrijednosti Blim. Stoga je primjereno utvrditi ribolovne mogućnosti u skladu s člankom 5. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1139.

(11)

Prema savjetima ICES-a bakalar je usputni ulov u ribolovu iverka zlatopjega. Papalina se lovi u miješanom ribolovu s haringom i prirodni je plijen bakalara. Stoga je primjereno uzeti u obzir te interakcije više vrsta pri utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za iverka zlatopjega i papalinu.

(12)

U pogledu lososa u podzonama ICES-a 22 – 31 ICES već nekoliko godina tvrdi da se stanje pojedinih riječnih stokova jako razlikuje. Kako bi se stručnjacima dalo više vremena da bolje uzmu u obzir te razlike, ICES je odlučio odgoditi objavljivanje svojeg savjeta do 15. rujna 2021. Prema savjetima ICES-a kako bi se zaštitili slabi riječni stokovi trebalo bi prestati sa svim gospodarskim i rekreacijskim ulovom u glavnom bazenu, jer su oboje sami po sebi mješoviti ribolov u kojem se lovi losos i iz zdravih i iz slabih riječnih stokova. Međutim, ICES smatra da bi se postojeći usmjereni ribolov na obalnim područjima Botničkog zaljeva i Alandskog mora mogao nastaviti tijekom ljetne migracije lososa. Kako bi se postigla odgovarajuća ravnoteža između, s jedne strane, omogućavanja nastavka ribolova s obzirom na inače potencijalno ozbiljne socioekonomske posljedice i, s druge strane, potrebe za postizanjem dobrog biološkog stanja stoka, uzimajući u obzir poteškoće u istodobnom ribolovu svih stokova u mješovitom ribolovu na razini MSY-ja, primjereno je utvrditi poseban TAC za usputni ulov lososa na tim područjima, uz izuzeće ribolovnih operacija koje se provode isključivo u svrhu znanstvenih istraživanja i uz potpunu usklađenost s uvjetima iz članka 25. Uredbe (EU) 2019/1241 te priobalnog ribolova sjeverno od geografske širine 59° 30′ S u razdoblju od 1. svibnja do 31. kolovoza. S obzirom na savjet ICES-a primjereno je donijeti dodatne korektivne mjere funkcionalno povezane s ribolovnim mogućnostima. Upotrebu parangala na udaljenosti većoj od četiri nautičke milje od obale trebalo bi zabraniti jer se tim ribolovnim alatom obično ciljano lovi losos. Štoviše, na područjima na kojima nije dopušten gospodarski ribolov, u rekreacijskom ribolovu ribičima bi dnevno trebalo biti dopušteno zadržati samo jednog lososa s odrezanom masnom perajom. Naposljetku, da bi se izbjeglo pogrešno izvješćivanje, sve bi zadržane primjerke bilo koje riblje vrste trebalo iskrcati u komadu kako bi ih se moglo nedvojbeno identificirati.

(13)

Kako bi se osiguralo potpuno iskorištavanje mogućnosti priobalnog ribolova, 2019. uvedena je ograničena fleksibilnost među područjima za lososa iz podzona ICES-a 22 – 31 do podzone ICES-a 32. S obzirom na promjene u ribolovnim mogućnostima za ta dva stoka, primjereno je smanjiti tu fleksibilnost.

(14)

Uvođenje zabrane ribolova morske pastrve na udaljenosti većoj od četiri nautičke milje od obale i ograničenja usputnog ulova morske pastrve na 3 % kombiniranog ulova morske pastrve i lososa uvelike je doprinijelo bitnom smanjenju prethodno znatnog pogrešnog izvješćivanja o ulovu u ribolovu lososa, posebno kao ulova morske pastrve. Stoga je primjereno zadržati tu odredbu kako bi se zadržala niska razina pogrešnog izvješćivanja.

(15)

Na iskorištavanje ribolovnih mogućnosti utvrđenih u ovoj Uredbi primjenjuje se Uredba Vijeća (EZ) br. 1224/2009 (4), a posebno njezini članci 33. i 34., koji se odnose na evidentiranje ulova i ribolovnog napora te na dostavljanje podataka Komisiji o iscrpljenju ribolovnih mogućnosti. Stoga bi ovom Uredbom trebalo utvrditi oznake za iskrcavanja stokova koji podliježu ovoj Uredbi, a te oznake države članice trebale bi upotrebljavati pri dostavljanju podataka Komisiji.

(16)

Uredbom Vijeća (EZ) br. 847/96 (5) uvedeni su dodatni uvjeti za upravljanje TAC-ovima iz godine u godinu, uključujući odredbe o fleksibilnosti iz članka 3. za zaštitne i članka 4. za analitičke TAC-ove. U skladu s člankom 2. te uredbe Vijeće pri utvrđivanju TAC-ova treba odlučiti na koje se stokove članak 3. ili članak 4. ne primjenjuje, posebice na temelju biološkog stanja tih stokova. Nedavno je člankom 15. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013 uveden mehanizam fleksibilnosti iz godine u godinu za sve stokove koji podliježu obvezi iskrcavanja. Stoga bi, radi izbjegavanja prekomjerne fleksibilnosti kojom bi se dovelo u pitanje načelo racionalnog i odgovornog iskorištavanja živih morskih bioloških resursa, omelo ostvarivanje ciljeva zajedničke ribarstvene politike i uzrokovalo pogoršanje biološkog stanja stokova, trebalo utvrditi da se članci 3. i 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 primjenjuju na analitičke TAC-ove samo ako se ne iskorištava fleksibilnost iz godine u godinu iz članka 15. stavka 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

(17)

Štoviše, s obzirom na to da je biomasa stoka bakalara u istočnom Baltiku, haringe u zapadnom Baltiku i bakalara u zapadnom Baltiku ispod razine vrijednosti Blim i da su u 2022. dopušteni samo usputni ulov, znanstveni ribolov i, u slučaju haringe u zapadnom Baltiku, mali priobalni ribolov, države članice obvezale su se da za te stokove u 2022. ne primjenjuju fleksibilnost iz godine u godinu predviđenu u članku 15. stavku 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013 kako ulovi u 2022. ne bi premašili TAC utvrđen za bakalara u istočnom Baltiku, haringu u zapadnom Baltiku i bakalara u zapadnom Baltiku. Nadalje, budući da je biomasa riječnih stokova lososa južno od geografske širine 59° 30′ S gotovo u cijelosti ispod granične referentne točke za proizvodnju mlađi lososa (Rlim) i da su u tom području u 2022. dopušteni samo usputni ulov i znanstveni ribolov, relevantne države članice preuzele su sličnu obvezu u pogledu fleksibilnosti iz godine u godinu u odnosu na ulov u glavnom bazenu lososa u 2022.

(18)

Ribolovna godina za norvešku ugoticu u zoni ICES-a 3a, vodama Ujedinjene Kraljevine u zoni ICES-a 2a i vodama Ujedinjene Kraljevine i Unije u potpodručju ICES-a 4 traje od 1. studenoga do 31. listopada. Kako bi se omogućio početak ribolova od 1. studenoga 2021. a na temelju novih znanstvenih savjeta i nakon savjetovanja s Ujedinjenom Kraljevinom, potrebno je utvrditi preliminarni TAC za norvešku ugoticu u zoni ICES-a 3a, vodama Ujedinjene Kraljevine u zoni ICES-a 2a i vodama Ujedinjene Kraljevine i Unije u potpodručju ICES-a 4 za razdoblje od 1. studenoga 2021. do 31. prosinca 2021. Taj preliminarni TAC trebalo bi utvrditi u skladu sa savjetom ICES-a objavljenim 8. listopada 2021.

(19)

U Uredbi Vijeća (EU) 2021/92 (6), tablica za ribolovne mogućnosti za skušu u Sjevernome moru odnosi se na vode u područjima 3a i 4; vode Ujedinjene Kraljevine u području 2a; vode Unije u područjima 3b, 3c i podzonama 22 – 32 u skladu sa Sporazumom o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane (7). Međutim, u 2021. savjetovanja o skuši među obalnim državama nisu dovela do sporazuma o dogovorima o pristupu između Unije, Ujedinjene Kraljevine i Norveške. Stoga Unija nema pristup svojoj kvoti za skušu u norveškim vodama u Sjevernome moru.

(20)

Unija je 2021. zaključila pregovore s Ujedinjenom Kraljevinom o ribolovnim mogućnostima i mjerama upravljanja za određene TAC-ove za 2021., uključujući za skušu, čime se Uniji omogućuje da lovi svoju kvotu za skušu u vodama Ujedinjene Kraljevine. Stoga bi odgovarajuće tablice za ribolovne mogućnosti trebalo na odgovarajući način izmijeniti kako bi se uvažilo razgraničenje ribolovnog područja u vodama Sjevernog mora na vode Ujedinjene Kraljevine i vode Unije.

(21)

Unija u 2021. nema pristup svojoj kvoti za skušu u norveškim vodama u Sjevernome moru. Uredba (EU) 2021/92 uključuje tablicu za ribolovne mogućnosti za skušu u norveškim vodama u područjima 2a i 4a te bi u vodama Unije i Ujedinjene Kraljevine u Sjevernome moru trebalo moći izloviti kvotu od 13 359 tona dodijeljenu Danskoj. U relevantnu tablicu ribolovnih mogućnosti trebalo bi dodati bilješku kako bi se Danskoj dopustilo da lovi tu kvotu u vodama Unije i Ujedinjene Kraljevine u Sjevernome moru. O tome je provedeno savjetovanje s Ujedinjenom Kraljevinom koja nije izrazila protivljenje pristupu kojim se omogućuje da se ta kvota lovi u vodama Ujedinjene Kraljevine od 12. listopada 2021.

(22)

Sporazumom o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije, s jedne strane, vlade Grenlanda i vlade Danske, s druge strane, te Provedbenim protokolom uz navedeni sporazum (8), predviđa se da Unija treba dobiti 7,7 % TAC-a za kapelina koji će se loviti u grenlandskim vodama na potpodručjima ICES-a 5 i 14. Unija je 5. listopada 2021. od grenlandskih vlasti dobila informacije da je ICES izdao savjet za ulov kapelina za sezonu 2021./2022. na razini TAC-a od 904 200 tona. Na temelju znanstvenog savjeta i dogovora o kapelinu postignutog između Grenlanda, Islanda i Norveške, vlada Grenlanda utvrdila je kvotu od 135 630 tona. U skladu s Provedbenim protokolom Grenland bi želio ponuditi Uniji 69 623 tone kapelina, što iznosi 7,7 % ukupnog TAC-a. Taj bi se TAC sada trebao utvrditi na toj osnovi. Nadalje, Grenland, Island i Norveška postigli su, u okviru svojeg okvirnog aranžmana o očuvanju i upravljanju kapelinom, dogovor za novu ribolovnu sezonu. Stoga je potrebno uzeti u obzir i promjenu ribolovne sezone, koja bi se sada trebala odnositi na razdoblje od 15. listopada 2021. do 15. travnja 2022.

(23)

Komisija izdaje odobrenja za ribolov plovilima koja plove pod zastavom Venezuele kako bi im dopustila ribolov tropskih riba iz porodice Lutjanidae u vodama Unije uz obale Francuske Gijane. Predloženom izmjenom nastoji se osigurati kontinuitet ribolovnih operacija tijekom postupka izdavanja odobrenja u razdoblju od dvije godine pod određenim uvjetima.

(24)

Uredbu (EU) 2021/92 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(25)

Kako bi se izbjegao prekid ribolovnih aktivnosti, a ribarima iz Unije osigurala sredstva za život, odredbe ove Uredbe koje se odnose na Baltičko more trebale bi se primjenjivati od 1. siječnja 2022. Ograničenja ulova predviđena u Uredbi (EU) 2021/92 primjenjuje se od 1. siječnja 2021. Odredbe uvedene ovom Uredbom koje se odnose na ograničenja ribolova trebala bi se stoga također primjenjivati od 1. siječnja 2021. Međutim, ova Uredba trebala bi se primjenjivati na norvešku ugoticu u zoni ICES-a 3a, vodama Ujedinjene Kraljevine i Unije u potpodručju ICES-a 4 i vodama Ujedinjene Kraljevine u zoni ICES-a 2a od 1. studenoga 2021. do 31. listopada 2022. S obzirom na potrebu nastavljanja održivih ribolovnih aktivnosti i započinjanja relevantnog ribolova u vrijeme otvaranja sezone ribolova, odredbe ove Uredbe koje se odnose na ograničenja ulova skuše u norveškim vodama u Sjevernom moru i kapelina u grenlandskim vodama u potpodručjima ICES-a 5 i 14 trebale bi se primjenjivati od 12. listopada 2021. odnosno od 15. listopada 2021. Budući da dotične ribolovne mogućnosti još nisu iscrpljene ili će ovom Uredbom biti povećane, retroaktivno primjena ove Uredbe ne utječe na načela pravne sigurnosti i zaštite opravdanih očekivanja. Zbog hitnosti ova bi Uredba trebala stupiti na snagu odmah nakon objave,