(1)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/1013 (3) uvedene su 18. srpnja 2018. privremene zaštitne mjere u pogledu uvoza određenih proizvoda od čelika („Privremena uredba”).

(2)

Ispitni postupak pokrenut je po službenoj dužnosti 26. ožujka 2018. („Obavijest o pokretanju”) (4) za 26 različitih kategorija proizvoda od čelika, u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) 2015/478 Europskog parlamenta i Vijeća i člankom 3. Uredbe (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća.

(3)

Komisija je 28. lipnja 2018. proširila opseg proizvoda iz ispitnog postupka o zaštitnim mjerama na dvije dodatne kategorije („Obavijest o proširenju”) (5).

(4)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 20. Privremene uredbe, ispitnim postupkom obuhvaćeno je razdoblje od 2013. do 2017. („razmatrano razdoblje”).

(5)

U okviru predmetnog ispitnog postupka Komisija je zaprimila odgovore na upitnik od 452 zainteresirane strane.

(6)

Komisija je od proizvođača iz Unije, proizvođača izvoznika, uvoznika, korisnika, udruženja i tijela te nadležnih tijela trećih zemalja zaprimila i velik broj pisanih primjedbi o nalazima iz Privremene uredbe.

(7)

Nakon donošenja privremenih mjera, Komisija se obvezala na dublje provjeravanje informacija (uključujući najnovije podatke) koje su dostavili proizvođači iz Unije u svrhu konačne odluke. S obzirom na velik broj proizvođača koji surađuju s EU-om, nije bilo moguće provesti posjete radi provjere na licu mjesta u poslovnim prostorima svakog pojedinog proizvođača iz Unije. Stoga je Komisija odlučila provjeriti kvalitetu i pouzdanost podataka provjerom podataka određenog broja proizvođača koje je odabrala tako da obuhvati dovoljno veliki obujam proizvodnje i najširi mogući raspon kategorija proizvoda iz ispitnog postupka. Na temelju toga, Komisija je odgovore na upitnike provjerila u prostorima deset proizvođača iz Unije koji su 2017. činili više od 15 % ukupne prodaje Unije proizvoda iz ispitnog postupka.

(8)

Od lipnja do rujna 2018. provedeni su posjeti radi provjere na licu mjesta u poslovnim prostorima sljedećih proizvođača iz Unije:

(9)

Kako bi se prikupile najnovije informacije za konačnu odluku, 7. rujna 2018., Komisija je zatražila od udruženja proizvođača iz Unije da dostave ažurirani skup podataka o kategorijama proizvoda iz ispitnog postupka.

(10)

U skladu s člankom 5. Uredbe (EU) 2015/478 i člankom 3. Uredbe (EU) 2015/755, saslušanje je odobreno svim zainteresiranim stranama koje su ga zatražile u utvrđenom roku. Komisija je 12., 13. i 14. rujna te 1. listopada 2018. organizirala 93 pojedinačna saslušanja tijekom kojih je 150 zainteresiranih strana izrazilo svoja stajališta.

(11)

Primjedbe koje su zainteresirane strane u roku dostavile pisanim ili usmenim putem na saslušanjima, razmotrene su i, prema potrebi, uzete u obzir.

(12)

Predmetni proizvod čine određeni proizvodi od čelika koji pripadaju 28 kategorija proizvoda od čelika koje su definirane u prethodno navedenoj Obavijesti o pokretanju ispitnog postupka, kako je izmijenjena Obaviješću o proširenju, i koje su uzete u obzir zajedno. Te kategorije proizvoda podliježu carinskim mjerama SAD-a prema odjeljku 232. Zakona o širenju trgovine iz 1962. („mjere SAD-a iz odjeljka 232.”).

(13)

Komisija je definirala opseg proizvoda iz ispitnog postupka o zaštitnim mjerama u uvodnim izjavama 11. do 17. Privremene uredbe, gdje je u potporu globalnoj analizi iznijela detaljno obrazloženje s obzirom na snažnu međusobnu povezanost kategorija proizvodâ koje su predmet ispitnog postupka.

(14)

Nakon objave Privremene uredbe, nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da ne postoji jedan predmetni proizvod, već nekoliko predmetnih proizvoda. Zainteresirane strane primijetile su da Obavijest o pokretanju ispitnog postupka ne upućuje na jedan predmetni proizvod već se, u nekim odlomcima, koristi množina i upućuje na „predmetne proizvode”.

(15)

Iste zainteresirane strane tvrdile su da je pristup, koji je Komisija primijenila u tekućem ispitnom postupku, u suprotnosti s odlukom Žalbenog tijela („AB”) u predmetu o zaštitnim mjerama za čelik SAD-a (6). U ovom slučaju, AB je presudio da bi primjena globalnog pristupa izračunu „nepredviđenog razvoja događaja” mogla dovesti do primjene „zaštitnih mjera na široku kategoriju proizvoda, čak i ako se uvoz jednog od tih proizvoda ili više njih nije povećao i nije proizašao iz ‚nepredviđenog razvoja događaja’” te se time ne bi ispunjavao zahtjev iz članka XIX. GATT-a. Te su zainteresirane strane tvrdile i da je Komisija u ispitnom postupku (7) o zaštitnim mjerama u vezi s uvozom proizvodâ od čelika iz 2002. provela zasebnu analizu po kategoriji proizvoda, zbog čega bi se, u tom slučaju, trebala provesti ista pojedinačna ocjena.

(16)

Konačno, nekoliko zainteresiranih strana osporilo je međusobnu povezanost i međusobne veze među kategorijama proizvoda koje je Komisija predstavila kako bi opravdala njihovu jedinstvenu analizu. Iako su prepoznale da takve veze postoje među određenim kategorijama proizvoda, te zainteresirane strane smatraju da nisu prisutne u svim kategorijama, na primjer među kategorijama ugljičnog čelika i nehrđajućeg čelika ili među ravnim proizvodima, dugačkim proizvodima i cijevima.

(17)

Komisija je analizirala te tvrdnje i odbacila ih na sljedećoj osnovi. Prvo, u Obavijesti o pokretanju ispitnog postupka opetovano, jasno i nedvojbeno se navodi da je 28 kategorija proizvoda koje su predmet ispitnog postupka obrađeno kao jedinstvena skupina proizvoda u svrhu analize opravdanosti uvjeta za donošenje mjera zaštite. Štoviše, Privremena uredba navodi 28 kategorija proizvoda kao „predmetni proizvod” ili „predmetne kategorije proizvoda” (vidjeti uvodnu izjavu 11. Privremene uredbe), a analiza se provodi na temelju 28 predmetnih kategorija proizvoda uzetih zajedno (vidjeti uvodnu izjavu 22. Privremene uredbe). Prema tome, upućivanje na „predmetne proizvode” treba shvatiti kao kategorije proizvoda koje se zajedno ispituju kao dio jedinstvenog predmetnog proizvoda.

(18)

Drugo, Vijeće WTO-a potvrdilo je da se Sporazumom WTO-a o zaštitnim mjerama ne nameću specifične obveze povezane s definicijom ili opsegom proizvoda iz ispitnog postupka te da on ne sadržava smjernice u tom području. Doista, zaštitna mjera se može primijeniti na proizvod čiji se uvoz povećao; međutim, ne zahtijeva se raščlanjena analiza za sve slučajeve u kojima definicija proizvoda iz ispitnog postupka obuhvaća više od jednog proizvoda. U skladu s tim, nadležno istražno tijelo definira predmetni proizvod u ispitnom postupku i način na koji bi relevantne podatke u ispitnom postupku trebalo analizirati (8). Štoviše, nije iznesena tvrdnja kojom se objašnjava kako bi, u okolnostima ovog predmeta, zajedničko razmatranje kategorija proizvoda moglo utjecati na analizu Komisije i/ili rezultirati neadekvatnim utvrđivanjem povećanja uvoza tijekom trajanja ispitnog postupka. Konačno, Komisija napominje i da se presuda Žalbenog tijela koju su stranke navele odnosi na analizu nepredviđenog razvoja događaja, a ne na pitanje je li globalna analiza dopuštena prema Sporazumu WTO-a o zaštitnim mjerama.

(19)

Treće, iako je Komisija u svojoj konačnoj odluci ponovila i potvrdila potrebu da se u ovom predmetu provede sveobuhvatna analiza uvjeta potrebnih za uvođenje zaštitnih mjera, kako bi se dodatno ispitala tvrdnja nekih zainteresiranih strana o povezanost među određenim kategorijama, Komisija je odlučila ispitati 28 kategorija proizvoda u ispitnom postupku, koje su formalno obrađene kao jedinstvena skupina ili kao tri „obitelji proizvoda” od čelika. Osim toga, ova odluka donesena je kako bi se ispitalo potvrđuju li se nalazi za jedinstvenu skupinu na raščlanjenoj razini i kako bi se otklonile sve sumnje u pouzdanost zaključaka donesenih na sveobuhvatnoj razini. Tri obitelji proizvoda od čelika objedinjuju određene kategorije proizvoda s još većom razinom zajedničkih obilježja.

(20)

Doista, industrija čelika obično koristi tri obitelji proizvoda od čelika, i to: ravne proizvode, duge proizvode i cijevi. U okviru ispitnog postupka o zaštitnim mjerama unutar svake obitelji proizvodi imaju slična obilježja, često su proizvedeni na isti način, i materijal su za daljnje proizvode unutar obitelji, imaju zajedničke korisnike ili kupce u opskrbnom lancu zbog čega je njihova zamjenjivosti ponude i potražnje te tržišno natjecanje unutar „obitelji” izraženije više nego kad su sve kategorije proizvoda od čelika uzete u obzir zajedno kao jedinstvena skupina.

(21)

Definicija triju „obitelji proizvoda” jest sljedeća:

Tablica 1.

Obitelji proizvoda

(22)

U skladu s tim, Komisija će odgovoriti na primjedbe određenih zainteresiranih strana u pogledu široke definicije predmetnog proizvoda tako što će sveobuhvatnoj ocjeni 28 kategorija proizvoda u ispitnom postupku dodati analizu po obitelji proizvoda kako su prethodno definirane.

(23)

Nekoliko je zainteresiranih strana tvrdilo da bi određene kategorije proizvoda trebalo isključiti iz opsega predmetnih proizvoda zbog navodnog nepostojanja ili ograničene proizvodnje Unije. Te se tvrdnje posebno odnose na sljedeće kategorije proizvoda:

(24)

Komisija je pažljivo analizirala te tvrdnje i došla do zaključka da istovjetne ili izravno konkurentne kategorije proizvoda zapravo proizvodi industrija Unije u Uniji. Nadalje, kako je detaljnije navedeno u odjeljku o interesu Unije, Komisija je zaštitne mjere oblikovala tako da se njima na najmanju moguću mjeru smanje ometanja uvoza i očuva tradicionalna razina uvoza od trgovinskih partnera. Stoga je navodna vjerojatnost izostanka određenih kategorija proizvoda neopravdana, uzimajući u obzir i prilagodbe i razmatranja iz analize interesa Unije.

(25)

Komisija je stoga zaključila da je zahtjev za isključenje određenih kategorija proizvoda potrebno odbiti.

(26)

Budući da nije bilo daljnjih primjedbi u pogledu predmetnog proizvoda i istovjetnog ili izravno konkurentnog proizvoda, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava od 11. do 17. Privremene uredbe.

(27)

U uvodnim izjavama od 20. do 29. Privremene uredbe, Komisija je provela sveobuhvatnu analizu povećanja uvoza za 28 predmetnih kategorija proizvoda tijekom razdoblja od 2013. do 2017. Ta globalna analiza je ionako isključila kategorije proizvoda koje nisu pokazale povećanje uvoza na pojedinačnoj razini.

(28)

Komisija je za postizanje svoje konačne odluke slijedila isti pristup te je, kako je prethodno objašnjeno, upotpunila svoju analizu ispitivanjem razvoja uvoza za svaku od tri obitelji proizvoda navedenih u odjeljku 2.2. kako bi potvrdila pouzdanost zaključaka donesenih na globalnoj razini.

(29)

Komisija je u svojoj analizi upotrijebila najnovije statističke podatke, konkretno podatke o uvozu za prvu polovinu 2018. Kako bi se osigurala usporedivost podataka s prethodnim cjelogodišnjim razdobljima, Komisija je utvrdila dodatno ad hoc 12-mjesečno razdoblje koje obuhvaća zadnjih 6 mjeseci 2017. i prvih 6 mjeseci 2018. („zadnje razdoblje”). Komisija je ispravila i neke manje administrativne pogreške u podacima koji su se upotrijebili u privremenoj fazi.

(30)

Nadalje, Komisija u svojoj ocjeni razvoja uvoza nije uzela u obzir obujam uvoza iz niza zemalja koje bi trebalo isključiti iz područja primjene konačnih mjera, a posebno sljedećih: zemalja Europskog gospodarskog prostora (EGP) i određenih zemalja s kojima je Unija potpisala Sporazum o gospodarskom partnerstvu koji je trenutno na snazi, a kojim se posebno utvrđuje isključenje iz opsega multilateralnih zaštitnih mjera (9).

(31)

Dok je u privremenoj fazi utvrđeno da se uvoz nije povećao za 5 kategorija proizvoda (10), ispitivanje najnovijih podataka o uvozu pokazuje da za samo 2 od 28 kategorija proizvoda nije zabilježeno povećanje uvoza, a riječ je o kategoriji proizvoda 11 i kategoriji proizvoda 23. Komisija je stoga odlučila isključiti te dvije kategorije proizvoda iz opsega svoje konačne analize. Pojedinačni razvoj uvoza za svaku kategoriju proizvoda naveden je u Prilogu II.

(32)

Kada je riječ o analizi uvoza na globalnoj razini, iz uvoza 26 preostalih kategorija proizvoda u postupku ocjenjivanja vidljiv je sljedeći razvoj događaja:

Tablica 2.

Opseg uvoza (nakon isključenja određenih zemalja i proizvoda) i tržišni udio

(33)

Uvoz se u apsolutnom iznosu povećao za 71 % tijekom razdoblja analize, a u relativnom smislu s povećanjem tržišnih udjela s 12,7 % na 18,8 %. Do najvećeg povećanja došlo je u razdoblju od 2013. do 2016. Nakon toga, uvoz je nastavio rasti sporijim tempom prije nego što se u zadnjem razdoblju naglo povećao, kada su mjere SAD-a iz odjeljka 232. stupile na snagu. Navedeni trend potvrđuje i velika većina odgovora na upitnik dobivenih od proizvođača sa sjedištem u glavnim zemljama izvoznicama (11).

(34)

Kako bi se dopunila globalna analiza uvoza, Komisija je provela ispitivanje razvoja uvoza za svaku od tri prethodno navedene obitelji proizvoda: ravni proizvodi, dugi proizvodi i cijevi. Na temelju toga, obujam uvoza i odgovarajući tržišni udjeli razvili su se kako slijedi:

Tablica 3.

Obujam uvoza (nakon isključenja određenih zemalja i proizvoda) i tržišni udio – prema obitelji proizvoda

(35)

Statističke podaci pokazuju da su se sve tri obitelji proizvoda (ravni proizvodi, dugački proizvodi i cijevi) u apsolutnom iznosu povećale za 64 %, 97 % i 60 % u razdoblju 2013. – zadnje razdoblje. U istom je razdoblju relativno povećan i uvoz s povećanjem tržišnih udjela s 14,2 % na 20,9 %; 8,6 % na 14,0 % i s 20,4 % na 25,7 %.

(36)

Do najvećeg povećanja za ravne proizvode, i u apsolutnom i u relativnom smislu, došlo je u razdoblju od 2013. do 2016. Uvoz je nakon toga ostao relativno stabilan, ali na znatno višoj razini nego u razdoblju od 2013. do 2015. Do najvećeg porasta u apsolutnom i relativnom smislu, dugih proizvoda, došlo je u razdoblju od 2013. do 2016. prije nego što je naglo porastao u zadnjem razdoblju. Kada je riječ o cijevima, uvoz se progresivno povećavao tijekom razdoblja od 2013. do 2016. prije nego što je naglo porastao, i u apsolutnom i u relativnom smislu, u razdoblju 2016. – zadnje razdoblje.

(37)

Jedna od primjedbi koje je Komisija zaprimila bila je tvrdnja jedne od zainteresiranih strana da bi od pet kategorija proizvoda, koje su bile isključene iz područja primjene privremenih mjera, dvije kategorije proizvoda, točnije kategorije proizvoda 10. i 19., trebale biti obuhvaćene konačnim mjerama jer nedavni statistički podaci pokazuju povećanje uvoza. Druga je strana iznijela sličnu tvrdnju u pogledu kategorije proizvoda 24. Te su te tvrdnje prihvaćene jer kako je prethodno objašnjeno, iz statističkih podataka o uvozu koji se odnose na kategorije proizvoda 10, 19 i 24 zapravo je vidljivo ukupno povećanje uvoza u razdoblju 2013. – zadnje razdoblje. Osim toga, i obujam uvoza za te tri kategorije proizvoda povećao se tijekom razdoblja 2017. – zadnje razdoblje. Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 34., ti proizvodi pripadaju obiteljima proizvoda koji isto tako pokazuju porast u razdoblju 2013. – zadnje razdoblje.

(38)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da nije došlo do naglog, oštrog, znatnog i nedavnog povećanja uvoza te su se pozvale na izvješće Žalbenog tijela Argentina – obuća (12) i drugih slučajeva WTO-a kao što su SAD – pšenični gluten (13), Ukrajina – osobna vozila (14), SAD – mjere za zaštitu čelika (15). Ukratko, tom se sudskom praksom utvrđuje da nije dovoljno da ispitni postupak jednostavno pokaže da se uvoz povećao tijekom petogodišnjeg razdoblja. Povećanje mora biti dovoljno nedavno, iznenadno i znatno, i u kvantitativnom i u kvalitativnom smislu, da bi uzrokovalo ili nanijelo ozbiljnu štetu. Ta sudska praksa pojasnila je i značenje oštrog („koje uključuje naglu promjenu smjera; naglo, strmo”) i iznenadnog („koje se događa ili dolazi bez upozorenja; neočekivano” ili „naglo, oštro”). Druge strane tvrdile su i da je povećanje uvoza bilo stabilno ili da se uvoz povećavao do 2015. bez oštrog, naglog ili znatnog porasta od tada.

(39)

U tom smislu, prvo treba podsjetiti da je Komisija provela temeljitu analizu obujma uvoza 28 kategorija proizvoda u razdoblju od 2013. do 2017. (uzimajući u obzir trendove uvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka, a ne samo usporedbu krajnjih točaka), te da je analizirala i razvoj uvoza u zadnjem razdoblju. Na temelju toga, unaprijed su isključene određene kategorije proizvoda za koje nije zabilježeno povećanje u razdoblju 2013. – zadnje razdoblje. Nadalje, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 33., 35. i 36., Komisija je zaključila da se uvoz u smislu apsolutne vrijednosti povećao za 71 % na globalnoj razini, a ako se podijeli po obitelji proizvoda od 60 % do 97 % u razdoblju 2013. – zadnje razdoblje. Osim toga, iz statističkih podataka Eurostata vidljivo je i to da se uvoz povećao za 45 % od 2013. do 2015. te da se to naglo povećanje nastavilo sve do zadnjeg razdoblja kada je dostigao ukupno 71 %. Sličan trend zabilježen je i u slučaju relativnog povećanja uvoza. Na temelju toga potvrđuje se da je povećanje uvoza bilo oštro i naglo kako je razjašnjeno sudskom praksom. Uzevši u obzir opseg povećanja, potvrđeno je i da je povećanje bilo znatno. Komisija napominje da ne postoji specifična sudska praksa o tome kako se treba tumačiti pojam „nedavno”. Žalbeno tijelo tek je protumačilo zahtjev da članica može primijeniti zaštitnu mjeru samo ako se proizvod „uvozi” u povećanim količinama, tako da povećanje uvoza mora biti dovoljno „nedavno” da bi nanijelo ili bilo prijetnja ozbiljne štete (16). Komisija je potvrdila da je do povećanja uvoza, s obzirom na razvoj događaja u razdoblju 2013. – zadnje razdoblje, pa čak i 2015. – zadnje razdoblje, došlo dovoljno nedavno da uzrokuje ili prijeti uzrokovanjem ozbiljne štete. U skladu s tim, Komisija je odbacila prethodno navedene tvrdnje o nepostojanju povećanja uvoza koji ispunjava te uvjete.

(40)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da je analiza Komisije od-do krajnjih točaka razdoblja na agregatnoj razini bila nedovoljna te da je Komisija trebala analizirati i intervencijske trendove u razdoblju od 2013. do 2017., u skladu sa sudskom praksom WTO-a kao što su zaštitne mjere u vezi s uvozom čelika u SAD-u (17) te osobnim vozilima u Ukrajini (18). Prema takvoj sudskoj praksi, analiza se ne može osloniti na usporedbu krajnjih točaka razdoblja analize jer bi mogla dovesti do manipuliranih rezultata u slučajevima gdje ne postoji jasan i neprekinuti trend porasta obujma uvoza. Sudskom praksom utvrđeno je da tijelo koje provodi ispitni postupak daje utemeljeno i primjereno objašnjenje o razvoju uvoza između krajnjih točaka.

(41)

Komisija smatra da nije samo napravila završnu točku analize krajnjih točaka, budući da je, kako je potkrijepljeno u uvodnim izjavama od 33. do 36., Komisija analizirala i interventne trendove te provela odgovarajuću i obrazloženu analizu kretanja uvoza. Stoga su relevantne tvrdnje odbačene.

(42)

Određene zainteresirane strane navele su da je analiza razvoja uvoza u razdoblju od 2013. – 2017. bila obmanjujuća jer je razina uvoza u 2013. bila neuobičajeno niska, kao posljedica globalne ekonomske krize, a povećanje u sljedećem razdoblju bilo je tek povratak na normalnu situaciju.

(43)

U tom pogledu, Komisija smatra da se uzimanje 2013. kao polazne točke nije dovela u pitanje ta analiza. Iako je potrošnja čelika u EU u razdoblju od 2013. do 2017. doista porasla za 14 % (vidjeti tablicu 4. u nastavku), to je povećanje progresivno ostvareno tijekom cijelog razdoblja. Nasuprot tome, uvoz se povećao mnogo više od potražnje u EU-u, i to za 64 % u istom razdoblju, te znatno brže od potrošnje u EU-u. Zbog toga se tržišni udio uvoza povećao za 5,4 postotna boda (s 12,7 % na 18,1 %) u razdoblju od 2013. do 2017. Na temelju toga ta je tvrdnja odbačena.

(44)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da bi uvoz industrije Unije trebao biti isključen iz analize obujma uvoza. U tom pogledu, treba napomenuti da ne postoji zakonska obveza takvog isključenja. U svakom slučaju, iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije, proizlazi da je taj uvoz ostao stabilan tijekom razdoblja od 2013. do 2017. i da je činio samo marginalni dio ukupnog uvoza (u omjeru od 0,3 % do 0,7 % ukupnog uvoza). Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(45)

Jedna od zainteresiranih strana tvrdila je da je uvoz kroz unutarnju proizvodnju trebao biti isključen iz analize uvoza općenito, a osobito za kategoriju proizvoda 25. U tom pogledu treba napomenuti da se zabilježeni trend obujma uvoza ne mijenja ako se unutarnja proizvodnja isključi iz analize za sve kategorije proizvoda, osim za kategoriju proizvoda 25. U ovom konkretnom slučaju kategorije proizvoda 25, prodaja jednog proizvođača iz Unije izgubljena je u korist proizvođača izvoznika na tržištu treće zemlje. Kako bi se prikazao puni učinak uvoza trećih zemalja, smatralo se primjerenim uključiti te obujme u ocjenu povećanja uvoza. Na temelju toga ta je tvrdnja odbačena.

(46)

Određene zainteresirane strane tvrdile su da se obujam uvoza i odgovarajući tržišni udio za kategorije proizvoda 1, 6, 7, 17 i 28 smanjio tijekom razdoblja od 2016. do 2017. Komisija napominje da je, u tom pogledu, u svojoj konačnoj odluci razmotrila i razvoj uvoza u zadnjem razdoblju te je zbog toga uvoz porastao za sve te kategorije, osim u kategoriji 7. No, čak i za tu potonju kategoriju, uvoz tijekom zadnjeg razdoblja bio je znatno veći nego u razdoblju od 2013. do 2014. Komisija je provela i globalnu analizu za sve proizvode od čelika i pojedinačno za svaku od tri identificirane obitelji proizvoda te je zaključila da se ukupni uvoz povećavao tijekom cijelog analiziranog razdoblja. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(47)

Komisija, u skladu s tim, zaključuje da je došlo do naglog, strmog i znatnog povećanja uvoza u apsolutnom i relativnom smislu za predmetni proizvod u postupku ocjenjivanja. Taj nalaz potvrđuju i podaci na razini svake od triju ocijenjenih obitelji proizvoda.

(48)

Kako je detaljno objašnjeno u uvodnim izjavama 30. do 36. Privremene uredbe, Komisija je prethodno zaključila da je prethodno navedeno povećanje uvoza određenih proizvoda od čelika u Uniju posljedica nepredviđenog razvoja događaja, koji su proizašli iz brojnih čimbenika koji su izazvali ili povećali neravnoteže u međunarodnoj trgovini predmetnog proizvoda.

(49)

Ti su se čimbenici sastojali od dosad nezabilježenog viška kapaciteta proizvodnje koji je stalan unatoč velikom broju mjera koje su u svijetu poduzete kako bi se smanjio. Dodatno je pojačan subvencijama koje narušavaju tržišno natjecanje i vladinim mjerama potpore, što je dovelo do pada cijena, povećane uporabe ograničavajućih trgovinskih praksi, instrumenata trgovinske zaštite te mjera SAD-a iz odjeljka 232. donesenih u ožujku 2018.

(50)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da bi nepredviđen razvoj događaja trebalo dokazati za svaku kategoriju proizvoda. Komisija se ne slaže s tim stajalištima i smatra da je, s obzirom na visoku međusobnu povezanost kategorija proizvoda (kako je objašnjeno u odjeljku 2.1.), dovoljno dokazati postojanje nepredviđenog razvoja događaja na globalnoj razini. Na temelju toga ta je tvrdnja odbačena.

(51)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da je višak kapaciteta dobro poznat Komisiji i da se ne može smatrati nepredviđenim razvojem događaja. Tvrdile su, i da je Komisija prethodno povezala štetu koju je pretrpjela industrija Unije s dampinškim ili subvencioniranim uvozom te da veza između povećanja uvoza i nepredviđenog razvoja viška kapaciteta u industriji čelika nije utvrđena.

(52)

U tom pogledu prvo treba napomenuti da se, kako je prikazano na slici 2.3. Izvješća upozorenja o globalnoj trgovini, „Neiskorištenost: čelik, višak kapaciteta i protekcionizam” (19), svjetski višak kapaciteta proizvodnje sirovog čelika smanjio se u razdoblju od 2009. do 2011., dok je u razdoblju od 2011. do 2016. slijedio obratni trend. S obzirom na to da je ukupni višak proizvodnog kapaciteta sirovog čelika u 2011. već bio znatno iznad ukupne proizvodnje te godine, očekivalo se da će se ukupni kapacitet proizvodnje sirovog čelika smanjiti ili barem ostati stabilan kako bi se poboljšala iskorištenost kapaciteta i troškovna učinkovitost. Ukupni kapacitet proizvodnje sirovog čelika, međutim, neočekivano se nastavio povećavati nakon 2011., stvarajući dodatni svjetski višak kapaciteta koji je Komisija potvrdila u svojoj Komunikaciji „Čelik: očuvanje održivih radnih mjesta i održivog rasta u Europi” (20). S obzirom na trenutak prethodno opisanih događaja te, točnije, činjenicu da se višak proizvodnih kapaciteta povećao u vrijeme kad se gospodarski očekivalo da će se smanjiti, zaključuje se da se višak kapaciteta industrije čelika treba smatrati nepredviđenim razvojem događaja.

(53)

U pogledu uzročno-posljedične veze, u prethodnim ispitnim postupcima koji se bave suzbijanjem nepoštenih trgovačkih praksi, poziva se na prethodno navedenu Komunkaciju, u kojoj se takvi ispitni postupci smatraju „mjerama koje za cilj imaju ublažavanje učinaka viška kapaciteta”. Na toj osnovi, jasno je da je višak kapaciteta usko povezan s dampinškim i subvencioniranim uvozom. Ipak, u antidampinškom i antisubvencijskom ispitnom postupku, višak kapaciteta u industriji čelika nije ispitana kao nepredviđeni razvoj događaja jer taj zahtjev nije prisutan u ocjeni na kojoj se temelji uvođenje instrumenata trgovinske zaštite.

(54)

Na osnovi veze između nepredviđenog razvoja viška kapaciteta industrije čelika i povećanja uvoza, vidljivo je da proizvođači izvoznici žele maksimizirati svoju iskorištenost kapaciteta. U situacijama kada je neiskorišteni kapacitet dostupan nakon opskrbe domaćeg tržišta, proizvođači će tražiti druge poslovne mogućnosti na izvoznim tržištima i tako generirati povećanje obujma uvoza. Na temelju toga navedene tvrdnje moraju se odbaciti.

(55)

Kada je riječ o povećanju donošenja mjera ograničavanja trgovine, nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da se one ne mogu priznati kao nepredviđeni razvoj događaja jer su priznate iznimke od općih pravila WTO-a te da se u 2017. smanjio broj uvedenih mjera trgovinske zaštite. Tvrdile su i da veza između povećanja uvoza i nepredviđenog razvoja mjera ograničavanja trgovine nije utvrđena.

(56)

Komisija se ne slaže s takvim tvrdnjama jer činjenica da se mjere ograničavanja trgovine poduzimaju u okviru pravila WTO-a ne znači da se one ne mogu smatrati nepredviđenim razvojem događaja. Komisija ne osporava pravo zemalja na poduzimanje antidampinških ili antisubvencijskih mjera u skladu s relevantnim pravilima WTO-a. Međutim, u pitanju je dosad nezabilježeno povećanje broja takvih mjera koje poduzimaju treće zemlje, što je dovelo do preusmjeravanja trgovine te rezultiralo povećanjem uvoza u EU. Podsjeća se da je u uvodnoj izjavi 34. Privremene uredbe Komisija navela da je prema statističkim podacima WTO-a u razdoblju od 2011. do 2013. godišnje pokrenuto prosječno 77 ispitnih postupaka povezanih s čelikom, dok je u razdoblju od 2015. do 2016. taj prosjek porastao na 117. Te brojke koje upućuju na nepredviđeni razvoj događaja, koji je doveo do utvrđenog povećanja uvoza, ni jedna stranka nije dovela u pitanje. Stoga su prethodno navedene tvrdnje odbijene.

(57)

Kada je riječ o mjerama SAD-a iz odjeljka 232., nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da se te mjere ne mogu smatrati nepredviđenim razvojem događaja koji pokreće povećanje uvoza jer su uvedene nakon razdoblja od 2013. do 2017. Ostale zainteresirane strane navode da mjere SAD-a iz odjeljka 232. nisu utjecale čak ni na mjere uvoza koje su donesene u razdoblju od siječnja 2018. do ožujka 2018.

(58)

U tom pogledu prvo treba primijetiti da je, iako su mjere SAD-a iz odjeljka 232. stupile na snagu 8. ožujka 2018., ispitni postupak na temelju kojeg su donesene već bio pokrenut u travnju 2017., a izvješće o nalazima ispitnog postupka izdano je 11. siječnja 2018. Čak i da mjere SAD-a iz odjeljka 232. nisu mogle imati utjecaja na uvoz prije njihovog donošenja, samo pokretanje istrage nesumnjivo je stvorilo nesigurnost na tržištu i imalo učinka na trgovinske tokove čelika. Komisija je smatrala, kako je potvrđeno u nastavku, da je od donošenja mjera SAD-a iz odjeljka 232. preusmjeravanje trgovine nekih kategorija proizvoda već bilo u tijeku.

(59)

Isto tako treba napomenuti da su mjere SAD-a iz odjeljka 232. ubrzale povećanje uvoza uvođenjem novih tokova preusmjeravanja trgovine na prethodni prevladavajući trend rasta. Kako je prikazano u tablici 14., dostupni statistički podaci pokazuju da je, s izuzetkom travnja 2018., mjesečni uvoz čelika u SAD sustavno postajao manji od obujma uvoza u 2017. To se podudara sa suprotnim trendom povećanja uvoza u Uniji, gdje je, kako je navedeno u tablici 12., mjesečni obujam uvoza bio sustavno na višoj razini nego godinu prije.

(60)

Ostale zainteresirane strane navele su da je utjecaj mjera SAD-a iz odjeljka 232. potrebno zanemariti ili ne precijeniti jer djeluju uz izuzeće mnogih proizvoda. U istom se kontekstu tvrdilo da korejski izvoz nije problem jer je Koreja osigurala dovoljan obujam izvoznih kvota od administracije SAD-a.

(61)

U tom pogledu treba napomenuti da je samo Australija bila bezuvjetno izuzeta od mjera SAD-a iz odjeljka 232. i da je njezin uvoz predmetnih proizvoda činio oko 1 % ukupnog uvoza SAD-a 2017 (21). Drugim zemljama, poput Južne Koreje, Argentine i Brazila, odobrene su bescarinske kvote, no one nisu izuzete od mjera. U pogledu tih zemalja, treba napomenuti da je veći broj kvota postavljen na nulu i da su brojne kvote bile iscrpljene već prilikom raspodjele (22). Na temelju toga, smatra se da nije zajamčeno da će odobrena kvota biti dovoljna za sprečavanje preusmjeravanja trgovine. Na temelju dostupnih statističkih podataka, čini se da su uvozi te tri zemlje činili manje od 20 % ukupnog uvoza 2017. Stoga su navedene tvrdnje o kvotama odbijene.

(62)

Imajući u vidu navedeno, potvrđuje se da je nepredviđeni razvoj događaja opisan u uvodnoj izjavi 49. doveo te i će i dalje voditi do očitog porasta uvoza čelika u Uniju.

(63)

U skladu s globalnim pristupom opsega proizvoda koji je definiran u ovom ispitnom postupku, analiza štete u privremenoj fazi je isto tako provedena globalno. Privremena uredba povremeno je ilustrirala da su zaključci o šteti u okviru globalne analize potkrijepljeni s pomoću primjera i na razini kategorija proizvoda.

(64)

Isto tako, procjena štete u konačnoj fazi provedena je na globalnoj razini, točnije za predmetni proizvod koji se ocjenjuje, čime je obuhvaćeno 26 kategorija proizvoda u kojima je Komisija utvrdila povećanje uvoza. Međutim, kao i u razvoju uvoza, Komisija je svoju analizu dopunila ocjenom za svaku od tri obitelji proizvoda navedenih u uvodnoj izjavi 21.

(65)

Analiza štete, u nastavku, temelji se na odgovorima na upitnik koje je dostavila industrija Unije. Nakon primitka ažuriranih informacija i provjere podataka, pokazatelji štete opisani u privremenoj fazi ažurirani su prema potrebi kako bi se uključili najnoviji podaci iz 2018.

(66)

Komisija je utvrdila potrošnju Unije zbrajajući prodaju domaćih proizvođača u Uniji i uvoz iz svih zemalja, te isključujući uvoz iz članica EGP-a i iz određenih zemalja s kojima je Unija potpisala Sporazum o gospodarskom partnerstvu koji je trenutno na snazi (vidjeti prethodnu uvodnu izjavu 30.).

(67)

Na temelju toga, potrošnja Unije, prodaja proizvođača iz Unije i odgovarajući tržišni udio razvili su se na sljedeći način:

Tablica 4.

Potrošnja Unije, domaća prodaja i tržišni udio

(68)

Ukupna potrošnja relevantnih 26 kategorija proizvoda dosljedno se povećavala tijekom razdoblja od 2013. do 2017., uz ukupan porast od 14 %. Obujam prodaje industrijskih proizvođača iz Unije povećao se u tom razdoblju, ali u znatno manjoj mjeri od potrošnje u Uniji, tj. samo za 7 %. Ukupni tržišni udio industrije Unije se, prema tome, smanjio dosljedno tijekom razmatranog razdoblja za 5,4 postotnih bodova.

(69)

Proizvodnja, proizvodni kapacitet, stopa iskorištenosti kapaciteta i zalihe razvili su se kako slijedi:

Tablica 5.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta, zalihe

(70)

Opseg proizvodnje predmetnog proizvoda u postupku ocjenjivanja ukupno se povećao za 5 % tijekom razmatranog razdoblja. Proizvodni kapacitet je ostao stabilan, pa se stoga iskorištenost kapaciteta povećala za 4 postotna boda u razdoblju od 2013. do 2017. Zalihe proizvođača koji su surađivali s proizvođačima industrije Unije povećale su se za ukupno 19 % u razdoblju od 2013. do 2017.

(71)

Jedinične prodajne cijene, profitabilnost i novčani tok razvijali su se na sljedeći način:

Tablica 6.

Jedinična prodajna cijena, profitabilnost, novčani tok

(72)

Potvrđeni i ažurirani podaci potvrđuju trend utvrđen Privremenom uredbom. Do 2016. došlo je do znatnog pada cijena svih proizvoda na tržištu Unije. Nakon toga, cijene su se vratile na razinu iz 2013. Ukupno gledajući, unatoč znatnom padu cijena, industrija Unije mogla je smanjiti svoje troškove proizvodnje kako bi ostvarila graničnu razinu dobiti 2016. te je povećala na održivu razinu 2017. (5,6 %). Ukupna pozicija novčanog toka industrije Unije zabilježila je povećanje od 67 % u razdoblju od 2013. do 2017.

(73)

U pogledu zapošljavanja, industrija Unije izgubila je 9 208 radnih mjesta u razdoblju od 2013. do 2017., kako je prikazano u tablici u nastavku.

Tablica 7.

Zaposlenost

(74)

Za svaku od tri obitelji proizvoda, potrošnja, domaća prodaja i tržišni udjeli, razvijali su se na sljedeći način:

Tablica 8.

Potrošnja, domaća prodaja, tržišni udio po obitelji proizvoda

(75)

Potrošnja za ravne proizvode dosegla je vrhunac 2016., a zatim se neznatno smanjila 2017., pokazujući ukupno povećanje od 12 %. Potrošnja dugih proizvoda i cijevi sustavno se povećavala do kraja 2017., što je rezultiralo ukupnim povećanjem od 14 % odnosno 34 %.

(76)

Prodaja za sve proizvode od čelika ukupno se povećala za 7 % u razdoblju od 2013. do 2017. Tijekom istog razdoblja zabilježeno je slično povećanje, no manje izraženo od porasta potrošnje, u svim trima obiteljima proizvoda: Prodaja proizvođača ravnih proizvoda industrije Unije porasla je za 3 %, prodaja dugih proizvoda za 10 %, a prodaja cijevi za 26 %.

(77)

Trend ukupnog tržišta industrije Unije (umanjen za 5 postotnih bodova) potvrđen je prilikom zasebnih analiza ravnih proizvoda (umanjen za 7 postotnih bodova), dugih proizvoda (umanjen za 3 postotna boda) te cijevi (umanjen za 5 postotnih bodova).

(78)

Za svaku od tri obitelji proizvoda, proizvodnja, proizvodni kapacitet i stupanj iskorištenosti kapaciteta i zalihe razvili su se na sljedeći način:

Tablica 9.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta, zalihe po obitelji proizvoda

(79)

Za tri obitelji proizvoda razvoj proizvodnje bio je različit. Proizvodnja ravnih proizvoda porasla je za 5 %, a 3 % za duge proizvode, dok se za cijevi smanjila za 11 % tijekom cijelog razmatranog razdoblja. U svakom slučaju, variranja proizvodnje mogu se smatrati prilično stabilnima.

(80)

Sveukupan kapacitet proizvodnje ostao je stabilan. Taj se trend konstantno potvrđivao kod analize svake obitelji proizvoda: za ravne proizvode (smanjenje za 1 %), za duge proizvode (povećanje za 1 %) i cijevi (povećanje za 1 %) u razmatranom razdoblju. Iskorištenost kapaciteta ukupno se povećala za svaku obitelj proizvoda (ravni povećanje za 4 postotna boda, dugi povećanje za 1 postotni bod i cijevi povećanje za 5 postotnih bodova).

(81)

Zalihe za ravne i duge proizvode povećale su se na sličnu razinu u razdoblju od 2013. do 2017., dok su se za cijevi gotovo udvostručile. Provjereni i ažurirani podaci stoga potvrđuju trend utvrđen Privremenom uredbom.

(82)

Za svaku od tri obitelji proizvoda, jedinična prodajna cijena, profitabilnost i novčani tok razvijaju se na sljedeći način:

Tablica 10.

Jedinična prodajna cijena, profitabilnost, novčani tok po obitelji proizvoda

(83)

Do 2016. prodajne cijene ravnih proizvoda smanjile za 14 %, a zatim su se 2017. povećale dostigavši razinu veću nego 2013. (+ 5 %). Jedinična prodajna cijena dugih proizvoda i cijevi isto se tako znatno smanjivala do 2016. (za 16 % i 17 %), a zatim je je 2017. ponovno počela blago rasti. Općenito, cijene tih proizvoda smanjile su se za 4 % i 13 %.

(84)

Kada je riječ o profitabilnosti, i. industrija Unije uspjela je 2016. ostvariti graničnu razinu dobiti za ravne proizvode (nakon što je u prethodnim godinama bilježila gubitke i poslovala na pragu rentabilnosti), a 2017. povećala je profitabilnost na 7,7 %; ii. profitabilnost dugih proizvoda dosegnula je 2014. 2,1 %, i ostala na približno istoj razini do 2017. kada je uslijedilo povećanje od 3,1 %. iii. profitabilnost cijevi znatno je pala 2015. na – 3,4 % u odnosu na 2013. (1,3 %), i ostala je negativna 2016. i 2017. (– 1,2 %, odnosno – 1,7 %).

(85)

Poboljšao se položaj novčanog toka ravnih i dugih proizvoda (za ravne proizvode povećao se za 124 %, a znatno manje za duge proizvode, tj. samo za 41 %), dok se novčani tok cijevi znatno smanjio u 2014., za 130 %, te ostao negativan sve do kraja 2017.

(86)

Kada je riječ o zaposlenosti, proizvođači ravnih proizvoda bili su posebno pogođeni te je tijekom tog razdoblja izgubljeno gotovo 8 600 radnih mjesta. U postocima, najteže je pogođena industrija proizvodnje cijevi gdje je gubitak radnih mjesta iznosio 12 % tijekom razmatranog razdoblja.

Tablica 11.

Zaposlenost po obitelji proizvoda

(87)

Prethodno navedena analiza pokazuje da se industrija Unije, i globalno i za svaku od tri obitelji proizvoda, nalazila u teškoj ekonomskoj situaciji do 2016. i da se tek 2017. djelomično oporavila. Stoga se industrija i dalje nalazi u osjetljivom i ranjivom položaju.

(88)

Komisija je u rujnu 2018. od udruženja industrije Unije zatražila da dostave ekonomske podatke za prvo polugodište 2018. kako bi ispitala razvoj situacije nakon razdoblja ispitnog postupka, koje je obuhvaćalo razdoblje od 2013. do 2017.

(89)

Podatke koje je prikupila Komisija nije bilo moguće provjeriti. Nadalje, budući da Komisija nije imala podatke za prvo polugodište 2017. (podaci su dani na temelju cijele 2017.), Komisija nije mogla donijeti pouzdane zaključke na temelju situacije industrije tijekom prvog polugodišta 2018. Međutim, na temelju podataka iz 2018., te trenda iz 2017., moguće je potvrditi djelomičan oporavak industrije. No, potrebno je naglasiti da – kako je ispod navedeno u tablici 12 – mjesečni uvoz u Uniju najviše se počeo povećavati od lipnja 2018. Nadalje, cijene čelika u Uniji počele su pratiti tendenciju pada od trećeg tromjesečja 2018. Stoga, nije moguće pratiti učinak uvoza i razvoja cijene na situaciju industrije Unije tijekom prvog polugodišta 2018. Činjenica je da su nedavni podaci potvrdili osjetljivu situaciju industrije Unije i prijetnju koju predstavlja posljednje povećanje uvoza.

(90)

Komisija je u Privremenoj uredbi zaključila da se stanje industrije Unije znatno pogoršalo u razdoblju od 2013. do 2016. i djelomično oporavilo 2017. Međutim, Komisija smatra da je industrija Unije, unatoč privremenom poboljšanju, još uvijek u osjetljivoj situaciji te da joj prijete ozbiljne štete ako se nastavi trend rasta uvoza iz kojeg proizlazi pad cijena i pad profitabilnosti ispod održivih razina.

(91)

Taj privremeni nalaz može se potvrditi i u konačnoj fazi, u svjetlu prethodno navedene ažurirane analize razvoja pokazateljâ štete i na globalnoj razini i na razini triju obitelji proizvodâ (ravni proizvodi, dugi proizvodi i cijevi).

(92)

Ažurirani pokazatelji štete uključuju podatke triju kategorija proizvoda koje su prethodno bile isključene iz opsega u privremenoj fazi. Analizirani su najnoviji podaci, ovisno o dostupnosti, a ova opsežna analiza potvrdila je ključna saznanja dobivena u privremenoj fazi.

(93)

U privremenoj fazi, ključni element utvrđivanja opasnosti od štete bila je činjenica da se u nedostatku korektivnih mjera znatan porast uvoza zabilježen od 2013. ne bi zaustavio, već bi se dodatno povećao i dosegnuo razine ozbiljne štetne. Takav očekivani trend već je u tijeku kako pokazuje najnoviji skup podataka (vidjeti odjeljak 5.6. u nastavku).

(94)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da industrija Unije nije u ranjivom ili osjetljivom položaju, budući da se većina pokazatelja poboljšala tijekom razmatranog razdoblja, na primjer 2017. zapravo je ostvarena profitabilnost od 6,2 % (kako je navedeno u Privremenoj uredbi), a od 2016. do 2017. prodajne cijene porasle su za gotovo 20 %. Također je navedeno da je sam Eurofer najavio da su izgledi za industriju Unije pozitivni. Isto tako, te strane tvrdile su i da je norma za utvrđivanje ozbiljne štete vrlo visoka i mnogo veća od norme za materijalne štete u Sporazumu o antidampingu i Sporazumu o subvencijama i kompenzacijskim mjerama, jer ozbiljne štete moraju biti jasno vidljive i na samom rubu pojavljivanja.

(95)

U Privremenoj uredbi Komisija je zaključila da je industrija Unije bila u osjetljivoj situaciji, oporavljajući se od razdoblja u kojem se njezino stanje znatno pogoršalo. Taj je oporavak, inter alia, pripisan učinkovitosti različitih donesenih mjera trgovinske zaštite, posebno od 2016. Budući da Komisija nije mogla utvrditi postojanje ozbiljne štete, ocijenila je da postoji prijetnja štete. U tom kontekstu Komisija je potvrdila da bi se trenutni privremeni oporavak mogao brzo promijeniti u slučaju da dođe do daljnjeg povećanja uvoza. Kako je prethodno navedeno, takvo daljnje povećanje uvoza vjerojatno će se dodatno pogoršavati kao posljedica mjera SAD-a iz odjeljka 232. Komisija je stoga zaključila da, bez obzira na to što se 2017. situacija za industriju Unije poboljšala u odnosu na prethodne godine, prijetnja ozbiljne štete ipak postoji. Ti zaključci potvrđeni su u prethodno navedenim analizama te je stoga tvrdnja odbijena.

(96)

Kada je riječ o razini profitabilnosti industrije Unije, nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da je Komisija u nekoliko slučajeva trgovinske zaštite u sektoru čelika uzela u obzir da se dobit od 3 do 7 % može smatrati odgovarajućom. Stoga bi ukupna profitabilnost od 6,2 %, kako je privremeno utvrđeno, trebala biti dovoljna da industrija Unije ostane rentabilna i visoko konkurentna.

(97)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 90. do 93., unatoč činjenici da su se razine profitabilnosti u 2017. znatno poboljšale u odnosu na prethodne godine (kada je industrija Unije bilježila gubitke i poslovanje je bilo na pragu rentabilnosti), ova situacija mogla bi se brzo promijeniti ako će se uvoz nastaviti povećavati (ili naglo rasti, kao posljedica, između ostalog, mjera SAD-a iz odjeljka 232.). Zapravo, u situaciji prijetnje ozbiljne štete, analiza mora nužno sadržavati elemente koji su usmjereni prema budućnosti. U tom kontekstu, utvrđeni rizik od preusmjeravanja trgovine bio bi ključni element koji bi negativno utjecao na trenutačnu gospodarsku situaciju industrije Unije ako se mjere ne donesu. Slijedom toga, razine profitabilnosti koje je industrija ostvarila 2017. ne mogu se razmatrati zasebno i ne poništavaju zaključke prijetnje ozbiljne štete. Ta se tvrdnja stoga odbija.

(98)

U kontekstu analize prijetnje ozbiljne štete, potrebno je provesti aktivnosti predviđanja s obzirom na to da se, za analizirano razdoblje, situacija nije smatrala ozbiljnom štetom. Konkretno, u skladu s člankom 9. stavkom 2. Uredbe (EU) 2015/478 i člankom 6. stavkom 3. Uredbe (EU) 2015/755 u slučajevima prijetnje štete potrebno je ispitati stopu povećanja izvoza u Uniju i vjerojatnost da će se raspoloživi kapacitet upotrijebiti za izvoz u Uniju.

(99)

Iako je stopa rasta izvoza već analizirana prethodno u tekstu, Komisija je provela precizniju analizu vjerojatnosti daljnjeg povećanja izvoza na temelju analize najnovijih dostupnih podataka, za razdoblje od siječnja do rujna 2018. Ovaj ažurirani skup podataka omogućio je Komisiji da potvrdi zaključke donesene u privremenoj fazi, osobito u pogledu uvoznih trendova i rizika od preusmjeravanja trgovine.

(100)

Prema statističkim podacima u tablicama u nastavku, nastavio se trend rasta uvoza, a prvi znakovi preusmjeravanja trgovine uočeni su već u mjesecima koji su slijedili nakon stupanja na snagu mjera SAD-a iz odjeljka 232., pri čemu se uvoz u SAD postupno smanjuje, a uvoz u Uniju povećava (23). Prema mišljenju Komisije, iz dolje navedenih razloga, taj trend povećanja u budućnosti će postati još izraženiji ako se ne donesu konačne mjere.

(101)

Razdoblje analiziranja razvoja uvoza prošireno je dodavanjem prvog polugodišta 2018. Ažurirana analiza pokazuje da se uvoz proizvoda koji se ocjenjuje na godišnjoj razini općenito dodatno povećao. Porast uvoza u razdoblju od srpnja 2017. do lipnja 2018., u odnosu na razdoblje od siječnja 2017. do prosinca 2017., objašnjen je relativno visokom razinom uvoza u prvom polugodištu 2018., kada je ukupan obujam uvoza predmetnih proizvoda iznosio 17,4 milijuna u metričkim tonama, u usporedbi s 15,4 milijuna u metričkim tonama tijekom prvog polugodišta 2017., i 14,5 milijuna u metričkim tonama tijekom drugog polugodišta 2017. Stoga noviji podaci potvrđuju ocjenu Komisije u privremenoj fazi da će uvoz vjerojatno dodatno rasti nakon 2017.

(102)

Mjere SAD-a iz odjeljka 232. stupile su na snagu 8. ožujka 2018. Stoga je bitno mjesečno ocjenjivati obujam uvoza 2018., uspoređujući ga s istim razdobljem u prethodnoj godini (2017.). Usporedba pokazuje da je za svaki mjesec 2018. obujam uvoza u Uniju bio veći od obujma uvoza 2017. Razlike su bile znatnije u lipnju i srpnju 2018., nekoliko mjeseci nakon stupanja na snagu mjera SAD-a iz odjeljka 232. U kolovozu i rujnu 2018. povećanje je još uvijek bilo znatno, ali manje izraženo nego u prethodna dva mjeseca, što je vjerojatno povezano s privremenim zaštitnim mjerama koje su uvedene 18. srpnja 2018.

(103)

Obje analize pokazuju jasan trend kontinuiranog rasta uvoza u Uniju, čime se potvrđuje ocjena Komisije u privremenoj fazi.

Tablica 12.

Mjesečni uvoz u Uniju

(104)

Tijekom saslušanja navedenih u uvodnoj izjavi 10., nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da su se cijene uvoza u SAD-u naglo povećale od uvođenja mjera SAD-a iz odjeljka 232., do razine koja bi, unatoč carini od 25 %, omogućila tim poduzećima da ostvare dobit. Stoga, s obzirom na navedenu situaciju, ne bi bilo nikakvog poticaja za preusmjeravanje bilo koje prodaje u SAD na bilo koja druga tržišta kao što je Unija. isto tako se tvrdilo da su zbog toga mjere imale slabi utjecaj na razinu uvoza u SAD.

(105)

Komisija je prikupila statističke podatke o uvozu proizvoda u postupku ocjenjivanja u SAD-u u 2018. na mjesečnoj osnovi:

Tablica 13.

Mjesečni uvoz u SAD u 2018.

(106)

Podaci pokazuju da se uvoz u SAD 26 proizvoda koji se ocjenjuju naglo smanjio, osobito nakon uvođenja mjera SAD-a iz odjeljka 232. U rujnu 2018. razina uvoza bila je za 35 % niža od razine uvoza u travnju 2018. Općenito pad uvoza od siječnja do rujna 2018. iznosio je 19 %.

(107)

Treba napomenuti i da su 2018. brojni američki proizvođači proizvoda obuhvaćenih mjerama SAD-a iz odjeljka 232. objavili važne planove o proširenju proizvodnje (24). Iako kratkoročno možda neće biti, ili će biti malo drugih izvora osim uvezenih proizvoda, čini se jasnim da se američka industrija priprema za opskrbu američkog tržišta u mnogo većem opsegu u srednjoročnom razdoblju, što će smanjiti uvoz. Posljedično, tržište SAD-a više neće moći apsorbirati povećanu domaću proizvodnju i istu razinu uvoza kao prije. Stoga će proizvođači izvoznici morati tražiti alternativna tržišta, a tržište Unije je, zbog svoje veličine, idealno zamjensko tržište. Trend povećanja uvoza u Uniju, koji djelomično pokreće utjecaj mjera SAD-a iz odjeljka 232., već je započeo kako je opisano u poglavlju 5.6.1. Stoga će taj trend biti još izraženiji u bližoj budućnosti ako se ne poduzmu nikakve mjere.

(108)

Komisija je analizirala i obujam uvoza u SAD 2018. na mjesečnoj osnovi u usporedbi s istim razdobljem 2017.

(109)

Tablica 14. potvrđuje trend prikazan u tablici u prethodnoj uvodnoj izjavi 105.

Tablica 14.

Mjesečni uvoz u SAD

Stoga uvoz u SAD, bez obzira na vrstu provedene usporedbe, sustavno pokazuje da je došlo do jasnog i stalnog trenda smanjenja uvoza u SAD. Takvo progresivno smanjenje već uzrokuje i dalje će poticati preusmjeravanje trgovine koje bi moglo ubrzati trend rasta uvoza u Uniju.

(110)

U skladu s tim, na osnovi ažurirane analize stanja industrije Unije, temeljite analize primjedbi zaprimljenih nakon objavljivanja privremenih mjera i tijekom saslušanja, kao i detaljne analize najnovijih statističkih podataka, Komisija je zaključila da je industrija čelika Unije u opasnosti od ozbiljne štete za predmetni proizvod, uključujući 26 kategorija proizvoda koji se ocjenjuju. Stoga se potvrđuju uvodne izjave od 58. do 69. Privremene uredbe.

(111)

U Privremenoj uredbi, u uvodnim izjavama od 70. do 77., Komisija je zaključila da postoji uzročno-posljedična veza između povećanog uvoza proizvoda koji se ocjenjuje i osjetljive situacije te prijetnje ozbiljnom štetom industriji Unije jer su proizvodi od čelika koje su proizveli proizvođači iz Unije općenito istovjetni ili izravno konkurentni predmetnim proizvodima od čelika.

(112)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da ne postoji uzročno-posljedična veza između povećanja uvoza i stanja industrije Unije, budući da je povećanje uvoza tijekom razmatranog razdoblja išlo ruku pod ruku s povećanjem profitabilnosti, te proizvodnje i obujma prodaje.

(113)

Preliminarno, Komisija želi pojasniti da je utvrdila prijetnju ozbiljne štete ako se uvoz nastavi povećavati. Nije utvrdila štetu tijekom ispitnog postupka zbog povećanja uvoza tijekom razmatranog razdoblja.

(114)

U suštini, u pogledu te tvrdnje važno je naglasiti da je industrija Unije doista ostvarila profitabilne razine proizvodnje tijekom 2017. koje su evidentno bile više od onih ostvarenih u svim ostalim godinama razmatranog razdoblja, u kojima je poslovanje bilo samo oko praga rentabilnosti. Međutim, sveukupno, najveći porast uvoza u tom razdoblju bio je između 2014. i 2015. (vidjeti tablicu 2.) i istodobni pad profitabilnosti u istom razdoblju (pad s 0,8 % na 0,6 %, vidjeti tablicu 6.) pokazuje da postoji nesumnjiva povezanost između povećanja uvoza i stanja industrije Unije. Uz to, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 45. Privremene uredbe, profitabilnost ostvarenu 2017. treba smatrati privremenom u sadašnjim okolnostima stalno rastućeg trenda uvoza i iznimno povoljnih prodajnih cijena na tržištu u tom razdoblju. Ipak, čak i razina dobiti od 5,6 % je niska u ovoj kapitalno intenzivnoj industriji. Zapravo, ta je razina ispod propisane minimalne ciljane razine dobiti, za sve industrijske sektore, u ispitnim postupcima trgovinske zaštite koje je provela Komisija (25). Stoga Komisija smatra da će se industrija Unije naći u ranjivoj i kritičnoj situaciji ako se uvoz nastavi povećavati. Ta se tvrdnja stoga odbacuje.

(115)

Različite zainteresirane strane navele su i da je Komisija u prethodnim antidampinškim i antisubvencijskim ispitnim postupcima u vezi s istim proizvodima tvrdila da su navodni damping ili subvencioniranje, a ne samo povećanje uvoza, uzrokovali pad cijena i nanijeli štetu. Prema navodima tih zainteresiranih strana, dampinški ili subvencionirani uvoz već je uspješno riješen uvođenjem antidampinških i antisubvencijskih mjera kojima su završeni ti ispitni postupci, zbog čega Komisija sada ne bi smjela tvrditi da je ista šteta uzrokovana nečim drugim, tj. povećanjem uvoza.

(116)

S obzirom na tu tvrdnju, važno je naglasiti da antidampinške i antisubvencijske mjere ne slijede istu logiku kao i zaštitne mjere. One zapravo imaju različite ciljeve. Da navedemo neke od najupečatljivijih i najrelevantnijih razlika, i antidampinške i antisubvencijske mjere specifične su za ograničeni opseg proizvoda i njima se rješava pitanje nepoštenog tržišnog natjecanja putem dampinga ili subvencioniranja u pogledu uvoza određenog podrijetla (iz određene zemlje) i u pravilu se primjenjuju tijekom pet godina, s mogućnošću produljenja tog razdoblja ako su ispunjeni određeni uvjeti. Nasuprot tome, zaštitne mjere odnose se na ukupno povećanje uvoza, bez razlikovanja naravi tržišnog natjecanja ili podrijetla (tj. ne primjenjuju se „sui generis” na određenu vrstu uvoza) i obično su kraćeg trajanja. Uz to, konkretnije, antidampinške i antisubvencijske mjere na koje se upućuje u toj tvrdnji odnose se samo na nekoliko kategorija proizvoda koje obuhvaća tekući ispitni postupak i to samo određenog podrijetla. Unatoč tim mjerama, Komisija je ipak utvrdila znatno, naglo i oštro ukupno povećanje uvoza i utvrdila povezanu prijetnju štete. Sukladno tome, ta se tvrdnja je odbačena.

(117)

Nekoliko je zainteresiranih strana utvrdilo da Komisija nije provela analizu bez pripisivanja radi razmatranja drugih čimbenika koji su mogli uzrokovati štetu, posebno u pogledu kretanja troška sirovina, smanjenja izvoza i uvoza od strane proizvođača iz Unije. Komisija želi pojasniti da u privremenoj fazi doista nije procijenila sve čimbenike koji bi mogli pridonijeti ozbiljnoj šteti koju bi pretrpjela industrija Unije ako se ne poduzmu nikakve mjere, budući da je zbog kritičnih okolnosti bilo potrebno, bez odgađanja, donijeti i uvesti privremene mjere. Nakon uvođenja privremenih mjera, Komisija je procijenila utjecaj tih triju čimbenika na stanje industrije Unije i time njihov mogući doprinos prijetnji ozbiljne štete.

(118)

U pogledu kretanja troškova sirovina, nekoliko strana općenito je primijetilo da bi Komisija trebala razmotriti taj element, dok je jedna zainteresirana strana utvrdila da je poteškoće na koje se „pozivala” Komisija uzrokovala pretpostavljena tržišna situacija, povezana s jeftinijim sirovinama širom svijeta.

(119)

Podaci koje je dostavila industrija Unije pokazuju da su se troškovi proizvodnje za predmetni proizvod kretali na sljedeći način:

Tablica 15.

Trošak proizvodnje

(120)

Prethodno navedeni trend sličan je trendu prodajnih cijena, kako je opisano u uvodnoj izjavi 5.1.3, s iznimkom 2017. kada su, kako je objašnjeno, prodajne cijene bile iznimno povoljne u odnosu na troškove, što je rezultiralo relativno visokom dobiti (iako još uvijek ispod ciljane razine dobiti). Taj trend ne otkriva nikakvu posebnu vezu između troškova sirovina i kretanja profitabilnosti, već samo eventualno da se u godini kada je dobit industrije Unije pala najjače u usporedbi s prethodnom godinom, tj. u 2015. (smanjenje za 25 %), njezin trošak proizvodnje znatno smanjio. Stoga nema osnove za zaključak da kretanje cijena sirovina, bilo naviše ili naniže, predstavlja prijetnju štete. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(121)

Zainteresirane strane iznijele su i tvrdnju da se izvozna aktivnost industrije Unije smanjuje. Svoje tvrdnje temeljile su na izjavama Eurofera i na pretpostavci ili vjerojatnosti da će se izvoz u SAD i Tursku smanjiti s obzirom na mjere SAD-a iz odjeljka 232. i turski ispitni postupak o zaštitnim mjerama.

(122)

Analiza uspješnosti izvoza industrije Unije s obzirom na predmetni proizvod provedena je na temelju podataka Eurostata:

Tablica 16.

Izvoz industrije Unije

(123)

Prethodno navedeno dokazuje dvije stvari. Prvo, količine izvezene od strane industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja razmjerno su male u usporedbi s količinama prodanima na tržištu Unije, one su ovisno o godini iznosile 17 % – 19 % obujma prodaje samo industrije Unije. Drugo, kretanje izvoznih cijena bilo je prilično ravnomjerno tijekom razmatranog razdoblja, uz iznimku 2016. kada su izvozne cijene bile uglavnom znatno niže nego u ostalim godinama (i troškovi proizvodnje bili su niski 2016.). Na temelju obujma izvozne prodaje, kretanja tog obujma tijekom razmatranog razdoblja i izvoznih prodajnih cijena, Komisija nije našla razloga za pretpostavku da je aktivnost izvozne prodaje industrije Unije glavna prijetnja ozbiljne štete industriji Unije.

(124)

Kada je riječ o ulozi uvoza koji su obavili proizvođači ili povezani trgovci/distributeri iz Unije, kako je opisano u uvodnoj izjavi 44., taj je uvoz bio marginalan i relativno stabilan tijekom razmatranog razdoblja i sudjelovao je s 0,3 % do 0,7 % u ukupnom uvozu, ovisno o godini. Taj uvoz nije utjecao na trendove uvoza i stoga je tvrdnja odbačena.

(125)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da Komisija nije procijenila uvjete tržišnog natjecanja između uvezenih proizvoda i domaćih proizvoda jer je navodno zanemarila širinu i heterogenost različitih kategorija proizvoda obuhvaćenih ispitnim postupkom o zaštitnim mjerama i samo donijela zaključke za sve kategorije proizvoda zajedno. Slično tome, nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da je za svaku kategoriju proizvoda Komisija trebala provesti zasebnu analizu uzročno-posljedične veze.

(126)

Kako je objašnjeno u odjeljku 2.1, Komisija smatra da su, s obzirom na visoku razinu međusobne povezanosti kategorija proizvoda koje čine predmetni proizvod, uvezeni proizvod i proizvod Unije „istovjetni ili izravno konkurentni”. Priznanje da je globalna analiza opravdana s obzirom na snažnu povezanost između svih kategorija proizvoda koje su predmet ispitnog postupka podrazumijeva i da je najprikladniji način provedbe analize uzročno-posljedične veze objedinjavanje triju obitelji proizvoda koje su se razlikovale u određenim dijelovima cjelokupne analize. Na temelju toga tvrdnja je odbačena.

(127)

Kumulativna analiza pripisivanja ostalih čimbenika u uvodnim izjavama 79. i 80. u Privremenoj uredbi i u odjeljku 6.1, pokazala je da drugi čimbenici, svaki zasebno i kada se uzimaju zajedno, ne umanjuju uzročno-posljedičnu vezu između povećanja uvoza i prijetnje ozbiljne štete industriji Unije. Budući da nije bilo drugih primjedbi, potvrđuju se uvodne izjave 70. do 81. Privremene uredbe.

(128)

Svrha zaštitnih mjera jest otklanjanje ili sprečavanje ozbiljne štete koja je nastala kao rezultat povećanog uvoza. U skladu s člankom 16. Uredbe 2015/478, Komisija je ispitala i postoje li uvjerljivi ekonomski razlozi koji bi mogli dovesti do zaključka da uvođenje mjera nije u interesu Unije.

(129)

U tu svrhu, na temelju raspoloživih dokaza razmotren je utjecaj mogućih mjera na sve proizvođače, uvoznike i korisnike dotičnog proizvoda iz EU-a te moguće posljedice poduzimanja ili nepoduzimanja mjera. Tamo gdje je bilo potrebno, Komisija je osmislila mehanizam koji bi spriječio nastanak ozbiljne štete dok bi dopustio tradicionalne trgovinske tokove na način kompatibilan s kontinuiranim konkurentnim funkcioniranjem tržišta čelika.

(130)

Privremeno je zaključeno da bi uvođenje zaštitnih mjera bilo u interesu proizvođača iz Unije jer bi se spriječila svaka ozbiljna šteta uzrokovana daljnjim i znatnim povećanjem uvoza. Nakon uvođenja privremenih mjera, Komisija nije primila nikakve primjedbe proizvođača iz Unije koje bi bile u suprotnosti s tim stajalištem. Stoga su potvrđeni privremeni zaključci.

(131)

Komisija je poslala upitnike poznatim uvoznicima i korisnicima kako bi procijenila njihov interes.

(132)

Komisija je primila 61 odgovor od uvoznika i 70 odgovora od korisnika koji nisu povezani s uvoznicima. Uvoznici i korisnici isto su tako usmeno i pismeno iznijeli svoja stajališta.

(133)

Nekoliko uvoznika i korisnika iz Unije tvrdilo je da uvođenje zaštitnih mjera ne bi bilo u interesu Unije jer bi povećalo uvozne cijene i ograničilo tržišno natjecanje na tržištu Unije. Tvrdili su i da bi uvođenje mjera izazvalo manjak ponude jer, navodno, proizvođači iz Unije ne proizvode sve vrste proizvoda od čelika ili ih proizvode u količinama koje su nedostatne kako bi se zadovoljila potražnja u Uniji. To je, navodno, dodatno pogoršano činjenicom da je raspoloživost nekih proizvoda u Uniji ograničena jer podliježu antidampinškim ili antisubvencijskim mjerama.

(134)

Nakon uvođenja privremenih mjera, nekoliko korisnika i uvoznika iz Unije tvrdilo je da bi, ako se poduzmu konačne mjere, trebalo razmotriti sljedeće elemente:

(135)

Komisija je detaljno ispitala te tvrdnje i došla do sljedećih zaključaka.

(136)

Prvo, kako je već utvrđeno u Privremenoj uredbi, Komisija se slaže s činjenicom da je potrebno u najvećoj mogućoj mjeri održati tradicionalne trgovinske tokove. Na temelju prethodno navedenih zaključaka o postojanju opasnosti od ozbiljne štete, samo bi uvoz veći od tih tradicionalnih trgovinskih tokova izazvao ozbiljnu štetu industriji Unije. Sa zaštitnim mjerama uspostavljenima u obliku carinske kvote, Komisija smatra da će se održati učinkovito tržišno natjecanje između uvoza i industrije Unije te da je mala vjerojatnost od pojave rizika općeg povećanja cijena i bilo kakve nestašice. Doista, uz takav oblik mjera, očekuje se da će se uvoz nastaviti na tradicionalnim razinama koje nisu štetne, a da će se zaštitne mjere primjenjivati samo ako i kada se dostigne razina kvote, a prijetnja ostvari.

(137)

Nadalje, industrija Unije utvrdila je da može proizvoditi sve vrste proizvoda od čelika. U svakom slučaju uvoz će se održavati bez mjera na svojim tradicionalnim razinama, a i dalje je moguće iznad kvote, iako podložno zaštitnim mjerama.

(138)

Kada je riječ o postojanju antidampinških ili antisubvencijskih mjera, njihov je cilj otkloniti nepoštene trgovačke prakse. Iako te mjere doista mogu utjecati na razinu izvoza iz nekih zemalja dobavljača, to ne utječe na razinu uvoza po poštenoj cijeni koji bi ušao na tržište Unije u uvjetima nepostojanja štetne prakse dampinga ili subvencioniranja. To pitanje, a posebno kumuliranje zaštitnih mjera s antidampinškim ili antisubvencijskim mjerama, razmatra se u uvodnoj izjavi 186.

(139)

Iz prethodno navedenih razloga tvrdnje strana navedene u uvodnoj izjavi 133. ovime se odbijaju.

(140)

Kada je riječ o tvrdnjama u pogledu oblika i razine mjera, Komisija je razmotrila sljedeće elemente.

(141)

Dok korisnici i uvoznici smatraju da bi svaka carinska kvota trebala biti utvrđena na razini od 10 % iznad prosječnog uvoza u zadnje tri godine jer će potrošnja čelika u Uniji u određenim kategorijama proizvoda vjerojatno zabilježiti dvoznamenkaste stope rasta, proizvođači iz Unije utvrdili su da će potrošnja čelika u Uniji ostati relativno nepromijenjena u nadolazećim godinama.

(142)

U skladu s člankom 15. stavkom 3. Uredbe 2015/478 svaka se kvota u načelu treba odrediti na prosječnoj razini uvoza tijekom zadnje tri reprezentativne godine. Međutim, ta se odredba primjenjuje u slučaju kada su mjere u obliku kvote. Kako je potvrđeno relevantnom sudskom praksom (26), carinska kvota nije količinsko ograničenje prema Sporazumu WTO-a o zaštitnim mjerama, te stoga Komisija kao takva u tom konkretnom slučaju nije dužna utvrditi razinu carinske kvote na razini koja strogo odgovara prosječnom uvozu u zadnje tri godine.

(143)

S obzirom na tvrdnje iznesene u uvodnoj izjavi 141. te u skladu s velikom ekonomskom, političkom i pravnom ovlasti koju Komisija ima u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) 2015/478 i člankom 13. Uredbe (EU) 2015/755, Komisija je smatrala potrebnim utvrditi razinu carinskih kvota iznad prosječne razine uvoza za zadnje tri godine kako bi se uzeli u obzir međusobno oprečni interesi korisnika i uvoznika s jedne strane i industrije Unije s druge strane. U tom pogledu, kako je vidljivo iz uvodne izjave 32., Komisija napominje da se uvoz predmetnih kategorija proizvoda u razdoblju 2017. – zadnje razdoblje povećao za 4 % bez nanošenja ozbiljne štete. Izgledi za budućnost, unatoč ravnomjernijoj stopi rasta uvoza pod normalnim tržišnim uvjetima, zajedno s ekonomskim i političkim interesima industrije Unije u cjelini, zahtijevaju uvođenje količinske razine carinske kvote neznatno iznad prosječne razine uvoza u razdoblju 2017. – zadnje razdoblje.

(144)

Na toj osnovi te kako bi se povećanje uvoza ograničilo na razinu koja vjerojatno neće uzrokovati ozbiljnu štetu industriji Unije uz istodobno osiguranje održavanja tradicionalnih trgovinskih tokova i dostatne potpore postojećoj korisničkoj i uvoznoj industriji, Komisija smatra da bi se količinska razina carinskih kvota trebala temeljiti na prosječnom uvozu u razdoblju od 2015. do 2017. uz povećanje od 5 %.

(145)

Gotovo sve zainteresirane strane, uključujući industriju Unije, zastupale su dodjelu carinskih kvota određenim zemljama dobavljačima umjesto globalnog sustava kvota utvrđenog u privremenoj fazi.

(146)

Komisija se slaže da je sustav carinskih kvota za pojedine zemlje zaista najprikladniji sustav za osiguranje tradicionalnih trgovinskih tokova. Međutim, postoje neka ograničenja. Prvo, broj zemalja dobavljača za svaku kategoriju proizvoda je velik. Objektivno, nije izvedivo svakoj od njih dodijeliti carinsku kvotu. Drugo, Komisija smatra da je za odgovarajuću carinsku kvotu potrebno uzeti u obzir posebne čimbenike koji će utjecati na trgovinu predmetnim proizvodima. Doista, za brojne proizvode koji su obuhvaćeni ovim ispitnim postupkom Unija je nedavno uvela antidampinške/kompenzacijske pristojbe za određene zemlje izvoznice. To je često rezultiralo znatnim smanjenjem uvoza iz tih zemalja u zadnjoj godini i to će se nastaviti dok su te mjere na snazi. Prema tome, više je nego vjerojatno da će se carinske kvote, specifične za pojedine zemlje, primjenjivati tek u neznatnoj mjeri jer se razina carinske kvote temelji na prosječnoj razini uvoza u razdoblju od 2015. do 2017., tj. uključuje razdoblje u kojem antidampinške/kompenzacijske pristojbe još nisu bile na snazi, a razina uvoza bila je znatna zbog nepoštene trgovačke prakse. Stoga ne bi bilo u interesu Unije da u tim okolnostima dodijeli carinsku kvotu za pojedine zemlje jer bi razina budućeg uvoza neizbježno bila ispod njegovih tradicionalnih trgovinskih razina.

(147)

Komisija je zaključila da bi, s obzirom na prethodno navedene okolnosti, najprikladniji bio mješoviti pristup. Prvo, carinska kvota za pojedine zemlje trebala bi biti dodijeljena zemljama koje imaju znatan interes za opskrbu, na temelju njihova uvoza u zadnje tri godine. Za potrebe ove Uredbe smatra se da zemlje s udjelom uvoza većim od 5 % za predmetnu kategoriju proizvoda imaju znatan interes za opskrbu. Globalna carinska kvota („preostala kvota”) koja se temelji na prosjeku preostalog uvoza u zadnje tri godine trebala bi se dodijeliti svim drugim zemljama dobavljačima.

(148)

Međutim, carinska kvota za pojedine zemlje ne bi trebala biti dodijeljena onim zemljama čija je razina izvoza – za svaku predmetnu kategoriju proizvoda – nedavno znatno smanjena zbog mjera antidampinga/kompenzacijske pristojbe, koje su uvedene iz prethodno navedenih razloga. Te bi zemlje trebale biti u okviru preostalih carinskih kvota.

(149)

U posebnom slučaju kategorije proizvoda 1 (toplovaljani koluti), budući da je oko 60 % uvoza trenutno obuhvaćeno antidampinškim mjerama, Komisija smatra da je najprikladnija globalna kvota bez dodjela specifičnih za pojedinu zemlju.

(150)

Konačno, Komisija smatra da je u interesu Unije da je zemlji dobavljaču kada iscrpi svoju specifičnu carinsku kvotu potrebno dopustiti pristup preostaloj carinskoj kvoti. Međutim, ta mogućnost trebala bi se primjenjivati samo u zadnjem tromjesečju, kako bi se postigla ravnoteža između interesa zemalja koje imaju carinsku kvotu za pojedine zemlje i zemalja koje koriste globalnu carinsku kvotu. Tako bi se osiguralo i održavanje tradicionalnih trgovinskih tokova, a izbjeglo da, ovisno o slučaju, dijelovi preostale carinske kvote ostanu neiskorišteni.

(151)

Komisija smatra da uvođenje sustava licenciranja nije potrebno kako bi se osigurala predvidljivost.

(152)

Prvo, podaci koji se odnose na razvoj uvoza u okviru carinskih kvota i kvota bez carine javno su dostupni i ažuriraju se svakodnevno. Podaci o upotrebi carinskih kvota nalaze se na sljedećem web-mjestu:

http://ec.europa.eu/taxation_customs/dds2/taric/quota_consultation.jsp

(153)

Nadalje, dodjelom specifičnom za pojedine zemlje trebalo bi se osigurati i dodatna razina predvidljivosti za tradicionalne dobavljače i korisnike. Osim toga, kada se iscrpi carinska kvota za pojedine zemlje, predmetna zemlja moći će izvoziti putem raspoložive preostale kvote, iako samo u zadnjem tromjesečju, što je i najkritičnije razdoblje u smislu dostupnosti kvota.

(154)

Konačno, Komisija smatra da bi preostala carinska kvota trebala biti kvartalno podijeljena kako bi se osiguralo da je uvoz ravnomjerno raspoređen tijekom godine i spriječilo da se znatan uvoz standardnih proizvoda uskladišti na početku razdoblja kako bi se izbjegle moguće carine. Neiskorištene dodjele tromjesečnih carinskih kvota isto bi se automatski trebale prenijele u sljedeće razdoblje.

(155)

Komisija je ispitala zahtjeve korisnika i uvoznika za uspostavu posebnih potkategorija za njihove proizvode. Komisija je posebno utvrdila da dvije kategorije proizvoda, odnosno kategorije 3 i 4, imaju različite karakteristike za koje su zahtjevi prihvatljivi.

(156)

Kategorija 4. – listovi otporni na koroziju – uključuje i proizvode proizvedene posebno za automobilsku industriju, temeljene na preciznim specifikacijama proizvoda i podložne dugoročnim ugovorima, te ostale standardne proizvode. Za prethodno navedene proizvode dobavljači moraju najprije dobiti dozvolu potrebnu za opskrbu industrije tijekom dugog razdoblja i to na temelju sustava pravovremenosti. Komisija za ovu kategoriju proizvoda priznaje da postoji rizik da se neke specifične vrste proizvoda istisnu iz bescarinske kvote za standardne proizvode koji se mogu masovno opskrbljivati i skladištiti početkom godine.

(157)

Nadalje, na temelju prethodno navedenog, standardne vrste proizvoda iz ove kategorije proizvoda trenutno podliježu antidampinškim pristojbama, koje utječu i na buduće kretanje uvoza i na dodjelu kvota. Činjenica da ti više specijalizirani proizvodi nisu obuhvaćeni zahtjevom industrije za antidampinškim mjerama isto tako je pokazatelj da se ti proizvodi trebaju razmatrati odvojeno od standardnih vrsta proizvoda.

(158)

Kada je riječ o kategoriji 3 – elektrolimovi – relevantna industrija korisnika tvrdi i da bi se određeni specijalizirani proizvodi, tj. elektrolimovi s orijentiranim kristalima (27), trebali odvojiti od drugih proizvoda u toj kategoriji. Ta se tvrdnja temelji na činjenici da su ti tipovi proizvoda strateški za gospodarstvo Unije jer se upotrebljavaju u novim sektorima energije/mobilnosti (npr. vozila koja koriste nove izvore energije, vjetroturbine). Korisnici i uvoznici tvrde da su ti proizvodi visokovrijedni specijalni proizvodi te da za njih postoji rizik da će ih standardni proizvodi uključeni u istu kategoriju proizvoda istisnuti. Osim toga, korisnici su tvrdili i da će se potražnja Unije u bliskoj budućnosti vjerojatno znatno povećati te da bi se u budućnosti trebala povećati i specifična kvota. Iako se potonja tvrdnja ne može na odgovarajući način potkrijepiti dokazima, zasebna kvota za te proizvode omogućila bi u budućnosti ispitivanje dodatnih valjano utemeljenih zahtjeva.

(159)

Komisija nadalje smatra da je, bez ugrožavanja bilo kakvog korektivnog učinka mjere, moguće odrediti potkategorije proizvoda unutar te dvije postojeće kategorije proizvoda, kojima bi se, u skladu s time, dodijelila vlastita kvota.

(160)

Na temelju prethodno navedenog, Komisija je prihvatila zahtjeve za podjelu kategorije proizvoda 4. (limovi s metalnom prevlakom) i kategorije proizvoda 3. (elektro limovi, osim GOES-a) u dvije potkategorije.

(161)

Konačno, Komisija smatra da će, na temelju interesa Unije, možda morati prilagoditi razinu ili raspodjelu carinske kvote kako je navedeno u prilozima IV.1. i IV.2. u slučaju promjene okolnosti tijekom razdoblja primjene mjera. Takvo bi se preispitivanje moglo odnositi na bilo koju kategoriju proizvoda na koju se primjenjuju mjere, uključujući (ali ne ograničavajući se) na kategorije proizvoda 3, 4, 6 i 16 koje su tijekom ispitnog postupka i u okviru bilateralnih savjetovanja koje je organizirala Komisija bile predmet detaljnih i obrazloženih podnesaka. Do promijenjenih okolnosti moglo bi, primjerice, doći u slučaju općeg povećanja ili smanjenja potražnje Unije za određenim kategorijama proizvoda što bi zahtijevalo ponovnu procjenu razine carinskih kvota, uvođenja antidampinških ili antisubvencijskih mjera koje mogu znatno utjecati na buduće kretanje uvoza ili čak bilo kakav razvoj događaja povezan sa mjerama SAD-a iz odjeljka 232. koji može izravno utjecati na zaključke ovog ispitnog postupka, konkretno u smislu preusmjeravanja trgovine. Komisija isto tako može preispitati može li primjena mjera imati štetne učinke u pogledu postizanja ciljeva integracije koji se nastoje ostvariti zajedno s povlaštenim trgovinskim partnerima, kao što je stvaranje znatnog rizika za stabilizaciju ili gospodarski razvoj tih partnera. Komisija će redovito ocjenjivati situaciju i razmotriti preispitivanje barem na kraju svake godine primjene mjera. Komisija najkasnije 1. srpnja 2019. pokreće prvi ispitni postupak revizije.

(162)

Na temelju prethodno navedenih razmatranja i pažljivog razmatranja različitih interesa, Komisija zaključuje da interes Unije zahtijeva donošenje konačnih zaštitnih mjera u obliku carinske kvote, kako bi se spriječilo daljnje pogoršanje situacije proizvođača iz Unije.

(163)

Donesen je zaključak da Unijinoj industriji čelika prijeti ozbiljna šteta u pogledu 26 kategorija predmetnih proizvodâ, te da će navedena situacija, u nedostatku zaštitnih mjera, u skoroj budućnosti vjerojatno dovesti do stvarne ozbiljne štete. Zaključeno je i da bi donošenje odgovarajućih mjera kako bi se izbjeglo daljnje povećanje uvoza bilo u interesu Unije.

(164)

Komisija je u privremenoj fazi utvrdila da je mjera u obliku carinske kvote najbolji način za usklađivanje interesa proizvođača čelika i korisnika iz Unije. Takav bi oblik, ako se na odgovarajući način prilagodi, privremeno omogućio da se povećanje uvoza dovede na razinu koja nije štetna za Unijinu industriju čelika, uz zadržavanje odgovarajućeg izbora izvora opskrbe za svoje klijente na način koji je kompatibilan s kontinuiranim konkurentnim funkcioniranjem tržišta čelika.

(165)

Na temelju navedene analize interesa Unije, Komisija smatra da je carinska kvota uistinu najbolji oblik mjere za uravnoteženje različitih interesa o kojima je riječ, prvenstveno za sprečavanje ozbiljne štete i osiguravanje održanja tradicionalnih trgovinskih tokova.

(166)

Primjedbe koje je Komisija primila nakon privremenih mjera, iako je većina korisnika čelika osporavala njihovo donošenje, sadržavale su i korisne prijedloge za formuliranje mjera i minimiziranje njihovih negativnih učinaka na tržište.

(167)

Među zaprimljenim primjedbama, vrlo se malo njih odnosilo na mikrosimulacije i makromodel koji je Komisija predstavila kako bi provjerila proporcionalnost razine carinske stope izvan kvote.

(168)

U pogledu makro modela, jedno udruženje izvoznika iz treće zemlje uputilo je kritiku u smislu da se elastičnosti koje se upotrebljavaju u Armingtonovom modelu za ukupni skup kategorija proizvoda razlikuju od onih koje se upotrebljavaju u nekim raščlanjenijim studijama određenih kategorija proizvoda od čelika; međutim, te strane nisu predložile nikakve alternativne razine za ukupni izračun. Isto je udruženje tvrdilo i da je Komisija ignorirala znatno povećanje razine cijena na tržištu SAD-a, koje i dalje privlači uvoz unatoč mjerama iz odjeljka 232. Kada je riječ o mikrosimulacijama, jedno udruženje korisnika iz Unije i nekoliko izvoznika tvrdili su da je utvrđivanje referentnih vrijednosti mikrosimulacija provedeno samo za ograničen broj kategorija proizvoda, dok mjere obuhvaćaju veći skup tih kategorija; kritizirali su i način na koji su izračuni navodno utemeljeni na troškovima kineskih proizvođača koji se ne mogu smatrati reprezentativnima za sve izvore uvoza. Nekoliko izvoznika tvrdilo je da Komisija nije dovoljno objasnila uporabu prethodno navedenih modela te da je utvrđivanje carinske stope izvan kvote od 25 % na temelju tih modela proizvoljno.

(169)

Komisija smatra da su i mikrosimulacije i makromodel stilizacije stvarnosti, ali da su oni, suprotno nekim primjedbama, sredstva koja omogućuju tehničku raspravu o alternativnim scenarijima kako bi se politička odluka temeljila na činjenicama, a ne na proizvoljnim prosudbama.

(170)

Komisija želi naglasiti da je svrha carinske stope izvan kvote od 25 % koju je Komisija odredila u fazi privremenih mjera rješavanje znatnog porasta uvoza čelika u Uniju, koji se u najnovije vrijeme ubrzao kao rezultat globalne carinske stope od 25 % koju je SAD uveo na uvoz čelika (s malim brojem iznimaka u pogledu podrijetla na koje se primjenjuju vrlo restriktivne kvote) i carinske stope od 50 % na turski uvoz. Izričiti cilj mjera koje je uveo SAD jest ostvarenje cilja industrijske politike da se umjetno smanji razina uvoza čelika za 13,3 milijuna metričkih tona, što bi industriji čelika SAD-a omogućilo da posluje sa stopom iskorištenosti kapaciteta od 80 %.

(171)

Suprotno mišljenju nekoliko zainteresiranih strana, upravo u tom kontekstu, carinska stopa Unije izvan kvote od 25 % nije proizvoljna nego se čini potpuno proporcionalnom mjerom koja je potpuno u skladu s ciljem zaštite Unijinog tržišta čelika od porasta uvoza, koji je u zadnje vrijeme u velikoj mjeri posljedica trgovinskog odstupanja uzrokovanog protekcionističkim mjerama SAD-a. Zapravo, svjetski izvoznici čelika suočeni s carinom od 25 % ili 50 % ili s restriktivnim kvotama u SAD-u mogli bi preusmjeriti svoj izvoz u Uniju iznad razine svoje tradicionalne prodaje i prouzročiti štetu Unijinoj industriji čelika ako u Uniji ne bude postojala dostatno odvraćajuća prepreka u trenutku kada uvoz počne premašivati tradicionalne razine.

(172)

Važno je ovdje još jednom naglasiti da, dok se carine iz odjeljka 232. ubiru od prvog uvoza i stoga ozbiljno smanjuju trgovinske priljeve uvoza, carinska kvota Unije omogućuje kontinuirani ulaz uvoza iz svih izvora bez dodatnih prepreka i proizvodi učinke samo ako se prekorače relevantne kvote koje predstavljaju tradicionalni tok uvoza svakog podrijetla, osobito zbog preusmjeravanja trgovine koje je posljedica mjera SAD-a.

(173)

U takvim okolnostima, osim ako Unija ne uvede višu carinsku kvotu za relevantni uvoz čelika u iznosu koji bi bio barem jednak carini koju primjenjuje SAD, izvoznik u SAD ostvarit će dodatnu maržu ili minimizirati njezin gubitak time što će preusmjeriti prodaju na EU. Ta analiza upućuje na to da bi donja granica razine carinske stope izvan kvote, kojom bi se mogla osigurati minimalna zaštita Unije od preusmjeravanja trgovine, trebala iznositi najmanje 25 %. Međutim, ta razina neće zaustaviti preusmjeravanje trgovine. Kako se uvozne cijene u SAD-u dižu protekcionističkim mjerama, znatan dio proizvodnje čelika u SAD-u koji je prije bio neekonomičan postaje profitabilan, istiskujući uvoz i preusmjeravajući trgovinu prema drugim tržištima, pri čemu je Unija najatraktivnije alternativno odredište.

(174)

U tom kontekstu, mikroekonomske simulacije marže doprinosa istovarenog uvoza u Uniju koje je predložila industrija Unije i koje je Komisija predstavila u privremenoj fazi, ključne su za raspravu o komercijalnom ponašanju izvoznika suočenog s prethodno navedenim odabirom između prodaje na tržištu SAD-a nakon plaćanja carina iz odjeljka 232. ili, u drugom slučaju, postupnog povećanja izvoza u Uniju iznad svoje tradicionalne prodaje kako bi izbjegao takvo plaćanje.

(175)

Suprotno primjedbama nekih strana, pretpostavke u simulacijama su realne i konzervativne. Nisu većinom utemeljene na kineskim troškovima. Najvažnija komponenta troškova upotrebljenih u simulaciji jest košarica sirovina koja se vrednuje po međunarodnim cijenama. Kineske referentne vrijednosti upotrebljavaju se samo za razmjerno manji udio dodatnih varijabilnih troškova povrh sirovina, zato što je Kina jedan od najvažnijih izvoznika za sve kategorije proizvoda. Naposljetku, odabir troškova prijevoza iz Kine u Uniju za izračun troška po istovaru vrlo je konzervativna pretpostavka u izračunu jer ako kad bi se upotrijebili manji troškovi prijevoza iz drugih mogućih izvora, marža doprinosa bila bi veća.

(176)

Te simulacije omogućuju izračun stvarne razine carine izvan kvote koja može odvratiti preusmjeravanje trgovine. Kako je objašnjeno u Uredbi o privremenim mjerama, te simulacije pokazuju da je doprinos marži prodaje za izvoznika čelika Uniji u velikom broju najreprezentativnijih kategorija proizvoda čelika koje se ispituju veći od 30 %, s medijanom od 34 %. Samo bi carinske stope iznad kvote na tim razinama mogle u potpunosti nadoknaditi doprinos marži relevantnog uvoza čelika na tržište Unije i tako ukloniti poticaj izvozniku u SAD da preusmjeri prodaju na tržište Unije jer bi ona uz tu carinu postala neekonomična.

(177)

U takvim okolnostima, Unija je odlučila utvrditi stopu od 25 %, kao najmanje ometajuću razinu carine iznad kvote, koja je niža srednja od opcija o kojima se prethodno raspravljalo. Kako je objašnjeno, ta carinska stopa izvan kvote ne pruža potpunu zaštitu Uniji od preusmjeravanja trgovine. Naprotiv, ona ne samo što će omogućiti slobodan protok tradicionalnog uvoza, nego će, povrh toga, navedene razine carinskih kvota omogućiti i da, unatoč plaćanju carine, manji udio preusmjerene trgovine i dalje ostaje moguć na tržištu Unije, čak i kada se prekorače tradicionalne razine trgovine, kako bi se zadovoljila očekivana povećana potražnja.

(178)

S obzirom na primjedbe zainteresiranih strana o primjeni jednog makroekonomskog modela za sve kategorije proizvoda zajedno umjesto raščlanjenije analize s modelom, Komisija, kako je objašnjeno u privremenoj fazi i u prethodnom odjeljku 2., smatra da je s obzirom na visoku razinu međusobne povezanosti kategorija proizvoda s gledišta ponude i potražnje, takva sveobuhvatna ocjena u potpunosti primjerena, posebno ako se uzimaju konzervativne vrijednosti elastičnosti.

(179)

Komisija je u Privremenoj uredbi navela da će pažljivo pratiti kretanje uvoza prije donošenja konačnog stajališta. Statistički podaci SAD-a i Unije o uvozu kategorija proizvoda čelika u ispitnom postupku pokazuju da, unatoč znatnom povećanju cijena zbog mjera iz odjeljka 232. na tržištu SAD-a, postoji znatan trajni pad uvoza u SAD-u u zadnjih šest mjeseci, od svibnja 2018., što odgovara stalnom porastu uvoza istih kategorija čelika u Uniju, u istom razdoblju. Od svibnja do rujna 2018. uvoz SAD-a kategorija proizvoda u ispitnom postupku smanjio se za 2,6 milijuna tona u odnosu na isto razdoblje 2017., dok je uvoz istih proizvoda u EU znatno porastao s povećanjem od 2 milijuna tona (77 % smanjenja u SAD-u) u istom razdoblju. To predstavlja jasan trend rasta. Ti podaci jasno pokazuju da se namjeravani učinci protekcionističkih mjera SAD-a iz odjeljka 232., odnosno smanjenje uvoza čelika od 13,3 milijuna metričkih tona u usporedbi s 2017. ostvaruju. Stoga se čini da najnoviji uočeni trendovi uvoza nisu u suprotnosti s pretpostavkama primijenjenima u modelu o mogućem stupnju preusmjeravanja trgovine od oko 70 % koji bi mjere SAD-a na kraju mogle postići nakon što tijekom vremena postanu vidljivi puni protekcionistički učinci. To ne bi bilo ni u suprotnosti s potrebom za carinskom stopu izvan kvote po stopi većoj od 30 % kako bi se tržište Unije u potpunosti zaštitilo od njihovih izazvanih učinaka. Ta se razina podudara i s prethodno opisanim rezultatom mikroekonomskih simulacija.

(180)

U skladu s time, Komisija je odlučila potvrditi carinsku stopu izvan kvote od 25 %, što predstavlja nižu i najmanje ometajuću korektivnu opciju protiv preusmjeravanja trgovine koje proizvode mjere SAD-a iz odjeljka 232.

(181)

Kako je prethodno objašnjeno, na temelju interesa Unije i kako bi se što je moguće više zadržali tradicionalni trgovinski tokovi, najbolji način da se osigura optimalna uporaba carinskih kvota jest da se one raspodjele među zemljama koje imaju znatan interes za opskrbu predmetnog proizvoda, a za ostale zemlje prema kronološkom redoslijedu datuma prihvaćanja deklaracija o puštanju u slobodni promet, kako je predviđeno Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2015/2447 (28). Ta metoda upravljanja zahtijeva blisku suradnju između država članica i Komisije.

(182)

Prihvatljivost robe uvezene iz zemalja u razvoju za izuzimanje iz carinskih kvota ovisi o podrijetlu robe. Stoga bi se trebali primjenjivati kriteriji za utvrđivanje nepovlaštenog podrijetla koji su trenutačno na snazi u Uniji.

(183)

U svrhu donošenja konačnih mjera, kako bi se omogućio nastavak tradicionalnih trgovinskih tokova, utvrdit će se konkretna kvota za svaku od kategorija proizvoda za koju se ovom Uredbom uvode konačne mjere.

(184)

Nakon uvođenja privremenih mjera, nekoliko korisnika i uvoznika ponovilo je svoje tvrdnje da proizvođači iz Unije ne trebaju dodatnu zaštitu zbog postojećih antidampinških i antisubvencijskih mjera te da se u svakom slučaju zaštitne i antidampinške/antisubvencijske mjere ne smiju kumulirati.

(185)

Komisija podsjeća da antidampinške i kompenzacijske mjere u vezi s carinama ne teže zatvaranju tržišta Unije, već samo uklanjanju nepoštenih trgovačkih praksi. Kao takve, te mjere koje služe rješavanju situacije dampinga i subvencioniranja specifične za određenu zemlju, imaju drugačiji opseg primjene i svrhu od zaštitne mjere uvedene ovom Uredbom i međusobno se ne isključuju.

(186)

Međutim, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 117. Privremene uredbe, Komisija priznaje da kumuliranje antidampinških/antisubvencijskih mjera s mjerama zaštite može imati veći učinak od poželjnog. Budući da bi se to pitanje kumuliranja moglo pojaviti samo nakon što se dosegne gornja granica carinskih kvota, Komisija će istražiti potrebu da se to pitanje pravodobno riješi u kasnijoj fazi. Kako bi se izbjeglo uvođenje „dvostrukih instrumenata trgovinske zaštite” kad god je carinska kvota prekoračena, Komisija može smatrati nužnim suspendirati ili smanjiti razinu postojećih antidampinških i kompenzacijskih pristojbi kako bi se osiguralo da kombinirani učinak tih mjera ne prelazi najvišu razinu postojećih zaštitnih ili antidampinških/kompenzacijskih pristojbi.

(187)

Komisija smatra da bi mjere trebale biti na snazi tijekom razdoblja od tri godine (uključujući razdoblje uvođenja privremenih mjera), koje istječe 30. lipnja 2021. Carinska kvota trebala bi biti otvorena za razdoblje od 2. veljače 2019. do 30. lipnja 2019., nakon toga za razdoblje od 1. srpnja 2019. do 30. lipnja 2020., a nakon toga za razdoblje od 1. srpnja 2020. do 30. lipnja 2021., kako je navedeno u Prilogu IV., za svaku kategoriju predmetnih proizvoda.

(188)

Budući da je trajanje mjera dulje od godinu dana, mjere se moraju postupno liberalizirati u redovitim razmacima tijekom razdoblja primjene. Komisija smatra da je najprikladniji način liberalizacije mjera povećanje razine kvota za oslobođenje od carine za 5 % nakon svake godine. To bi trebalo uključivati i razdoblje primjene privremenih mjera, što znači da će prva liberalizacija biti 1. srpnja 2019., a druga liberalizacija 1. srpnja 2020. Naknadne liberalizacije slijedit će isti obrazac.

(189)

Nadzorne mjere za proizvode od čelika koji podliježu ovom ispitnom postupku uvedene su u travnju 2016. budući da se činilo da trendovi uvoza prijete uzrokovanjem ozbiljne štete. S obzirom na rezultate ovog ispitnog postupka i uvođenje konačnih zaštitnih mjera, Komisija smatra da bi sustav nadzora nad proizvodima od čelika koji podliježu zaštitnim mjerama trebalo suspendirati tijekom primjene zaštitnih mjera.

(190)

U skladu s člankom 18. Uredbe (EU) 2015/478 i međunarodnim obvezama Unije, privremene mjere se ne bi trebale primjenjivati ni na jedan proizvod podrijetlom iz neke zemlje u razvoju članice WTO-a sve dok njezin udio u uvozu tog proizvoda u Uniju ne premaši 3 %, uz uvjet da zemlje u razvoju članice WTO-a s manje od 3 % udjela u uvozu zajedno ne čine više od 9 % Unijinog ukupnog uvoza predmetnog proizvoda.

(191)

Konačna odluka Komisije pokazuje da predmetne kategorije proizvodâ podrijetlom iz određenih zemalja u razvoju ispunjavaju zahtjeve za ostvarivanje koristi na temelju navedenog odstupanja. U Prilogu III.2. (Popis kategorija proizvoda podrijetlom iz zemalja u razvoju na koje se primjenjuju konačne mjere) navedene su zemlje u razvoju za potrebe ove Uredbe. Osim toga, za svaku od 26 kategorija proizvodâ navedene su zemlje u razvoju na koje se primjenjuju privremene mjere. Komisija smatra primjerenim izračunavanje obujma uvoza iz zemalja u razvoju na temelju statističkih podataka za svaku kategoriju proizvodâ tijekom zadnjeg razdoblja, jer je i carinska kvota utvrđena uzimajući u obzir tradicionalne trgovinske tokove za svaku kategoriju pojedinačno.

(192)

Budući da bi se isključivanje zemalja u razvoju članica WTO-a trebalo primjenjivati sve dok njihov udio u uvozu Unije ne premaši 3 %, Komisija će redovito, a najmanje na kraju svake godine uvođenja mjera, provoditi ocjenu situacije kako bi se ispitalo je li određena zemlja premašila gornji prag te bi je stoga trebalo uključiti u opseg zaštitnih mjera.

(193)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 80. Privremene uredbe, na temelju bliske integracije tržištâ s članicama EGP-a, podataka o ukupnom izvozu iz tih zemalja te niskog rizika od preusmjeravanja trgovine, Komisija smatra da bi proizvode u postupku ocjenjivanja podrijetlom iz Norveške, Islanda i Lihtenštajna trebalo izuzeti iz primjene ove Uredbe. Nadalje, kako bi se ispunile bilateralne obveze, i neke zemlje s kojima je Unija potpisala Sporazum o gospodarskom partnerstvu koji je trenutno na snazi (29) trebale bi biti isključene iz primjene ove Uredbe. Nakon uvođenja privremenih mjera Komisija nije zaprimila nikakve primjedbe koje bi dovele do izmjene tih zaključaka, koji se stoga potvrđuju.

(194)

Komisija je osigurala da su zaštitne mjere poduzete u skladu s ovom Uredbom isto tako u skladu s obvezama koje proizlaze iz bilateralnih sporazuma potpisanih s određenim trećim zemljama.

(195)

U tom se pogledu napominje da je utvrđeno da se uvoz iz bivše jugoslavenske republike Makedonije u Uniju znatno povećao u razdoblju obuhvaćenom ispitnim postupkom te da je pridonio prijetnji ozbiljne štete za Unijinu industriju čelika. Taj uvoz stoga ispunjava uvjete potrebne za poduzimanje zaštitnih mjera u skladu s člankom 37. stavkom 1. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica i bivše jugoslavenske republike Makedonije (30).

(196)

K tome, uzimajući u obzir opseg i zaključke ispitnog postupka smatra se da su prisutni ozbiljni poremećaji u sektoru čelika te da su stoga zaštitne mjere opravdane i na temelju članka 26. Sporazuma između Europske ekonomske zajednice i Švicarske Konfederacije sklopljenog 1972 (31).

(197)

Konačno, uvoz podrijetlom iz Turske isto tako ispunjava uvjete propisane člankom 12. Sporazuma sklopljenog između Europske zajednice za ugljen i čelik i Republike Turske o trgovini proizvodima obuhvaćenima Ugovorom o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik (32) te člankom 60. Dodatnog protokola potpisanog 23. studenoga 1970. priloženog Sporazumu o pridruživanju između Europske ekonomske zajednice i Turske (33).

(198)

Uzimajući u obzir sudsku praksu Suda (34), primjereno je predvidjeti stopu zatezne kamate koja će se platiti u slučaju mogućih povrata konačnih pristojbi jer se u relevantnim odredbama na snazi u pogledu carinskih pristojbi ne predviđa ta kamatna stopa i jer bi primjena nacionalnih pravila dovela do neopravdanih narušavanja odnosa među gospodarskim subjektima, ovisno o tome koja je država članica odabrana za carinjenje.

(199)

Mjere iz ove Uredbe u skladu su s mišljenjem Odbora za zaštitne mjere uspostavljenog u skladu s člankom 3. stavkom 3. Uredbe (EU) 2015/478 odnosno člankom 22. stavkom 3. Uredbe (EU) 2015/755,