(1)

U sjemenskom krumpiru svakim se ciklusom razmnožavanja progresivno nakupljaju bolesti. Zbog toga je za pravilno djelovanje sustava proizvodnje sjemenskog krumpira nužan zdrav početni materijal koji se razmnožava uz minimalnu stopu degeneracije.

(2)

Različite nacionalne norme za proizvodnju predosnovnog sjemenskog krumpira sprječavale su stavljanje na tržište takvog krumpira širom Unije i ometale djelovanje unutarnjeg tržišta. Stoga je primjereno utvrditi najmanje uvjete za stavljanje na tržište predosnovnog sjemenskog krumpira širom Unije. Ti bi se uvjeti trebali odnositi na bolesti, simptome, nedostatke i zahtjeve proizvodnje za predosnovni sjemenski krumpir i partije tih krumpira kako bi se osigurala proizvodnja i stavljanje na tržište zdravog i visokokvalitetnog predosnovnog sjemenskog krumpira.

(3)

S obzirom na tehnički i znanstveni napredak, tim bi se uvjetima trebao uzeti u obzir standard Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) o stavljanju na tržište i nadzoru tržišne kakvoće sjemenskog krumpira te odgovarajuće standarde Međunarodne konvencije za zaštitu bilja (IPPC) i Europske i mediteranske organizacije za zaštitu bilja (EPPO). Tim se standardima teži olakšati međunarodna trgovina, potaknuti proizvodnja visokokvalitetnih proizvoda, povećati profitabilnost i zaštiti interese potrošača.

(4)

Uzimajući u obzir proizvodne prakse dobavljača i zahtjeve korisnika predosnovnog sjemenskog krumpira, primjereno je odrediti da najmanji uvjeti za predosnovni sjemenski krumpir uključuju i mogućnost njihova stavljanja na tržište kao klasu Unije. Dvije klase Unije trebale bi se primjenjivati na predosnovni sjemenski krumpir („klasa Unije PBTC” i „klasa Unije PB”) u skladu s postojećim proizvodnim praksama za predosnovni sjemenski krumpir klase PBTC i predosnovni sjemenski krumpir klase PB. Stoga je za te klase potrebno donijeti različite uvjete za svaku klasu u pogledu bolesti, simptoma, nedostataka, zahtjeva proizvodnje i generacija.

(5)

Tim bi se pravilima radi učinkovitosti trebale utvrditi i odredbe o službenom ispitivanju i službenim pregledima na terenu.

(6)

Mjere predviđene ovom Direktivom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za sjeme i reprodukcijski materijal u poljoprivredi, hortikulturi i šumarstvu,

1.

„matična biljka” znači poznata biljka od koje se uzima materijal za reprodukciju novih biljaka;

2.

„mikropropagacija” znači praksa brzog razmnožavanja biljnog materijala radi proizvodnje velikog broja biljaka in vitro uzgojem diferenciranih vegetativnih pupova ili meristema uzetih s biljke.

(a)

prisutnost zemlje i stranih tvari ne prelazi 1,0 % masenog udjela;

(b)

broj krumpira koje je zahvatila trulež, osim prstenaste truleži ili smeđe truleži, iznosi najviše 0,2 % masenog udjela;

(c)

broj krumpira s vanjskim nedostacima, uključujući izobličene ili oštećene gomolje, iznosi najviše 3,0 % masenog udjela;

(d)

broj krumpira koje je zahvatila obična krastavost na više od jedne trećine njihove površine iznosi najviše 5,0 % masenog udjela;

(e)

broj krumpira koje je zahvatila bijela noga na više od 10,0 % njihove površine iznosi najviše 1,0 % masenog udjela;

(f)

broj krumpira koje je zahvatila prašna krastavost na više od 10,0 % njihove površine iznosi najviše 1,0 % masenog udjela;

(g)

gomolji smežurani zbog prevelike isušenosti ili isušenosti koju je prouzročila srebrolikost kore iznose najviše 0,5 % masenog udjela.

(h)

ukupan broj krumpira iz točaka (b) do (g) iznosi najviše 6,0 % masenog udjela.