11/Sv. 127

HR

Službeni list Europske unije

129

L 124/17

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Europska komisija („Komisija”) je 12. kolovoza 2011. putem obavijesti objavljene u Službenom listu Europske unije  (2) („Obavijest o pokretanju postupka”) najavila pokretanje antidampinškog postupka u vezi s uvozom u Uniju aluminijskih radijatora podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”).

(2)

Postupak je pokrenut nakon pritužbe koju je podnijelo Međunarodno udruženje proizvođača aluminijskih radijatora (International Association of Aluminium Radiator Manufacturers Limited Liability Consortium, AIRL Scrl – „podnositelj pritužbe”) koje predstavlja veći udio, u ovom slučaju više od 25 % ukupne proizvodnje aluminijskih radijatora u Uniji. Pritužba je sadržavala dokaz prima facie dampinga navedenog proizvoda i materijalne štete koja je iz njega proizlazi i koji se smatrao dostatnim za opravdanje pokretanja ispitnog postupka.

(3)

Komisija je o pokretanju postupka službeno obavijestila podnositelja pritužbe, ostale poznate proizvođače iz Unije, proizvođače izvoznike iz NRK-a, proizvođače u analognoj zemlji, uvoznike, distributere i ostale strane za koje se zna da se to na njih odnosi te predstavnike NRK-a. Zainteresirane strane dobile su priliku izraziti svoje stavove u pisanom obliku i zahtijevati raspravu u roku određenom u Obavijesti o pokretanju postupka.

(4)

Podnositelj pritužbe, ostali proizvođači iz Unije, proizvođači izvoznici iz NRK-a, uvoznici i distributeri izrazili su svoje stavove. Svim zainteresiranim stranama koje su to tražile te su pokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša, odobrena je rasprava.

(5)

S obzirom na naočigled veliki broj proizvođača iz Unije, uvoznika i proizvođača izvoznika, u obavijesti o pokretanju postupka predviđen je odabir uzoraka u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe. Kako bi se Komisiji omogućilo odlučivanje o tome treba li provesti odabir uzoraka ili ne te ako da, sam odabir uzoraka, uvoznici i proizvođači izvoznici zamoljeni su da se jave Komisiji i dostave, kako je navedeno u obavijesti o pokretanju postupka, osnovne podatke o svojim aktivnostima povezanima s dotičnim proizvodom (kako je definiran niže u odjeljku 3.) tijekom razdoblja od srpnja 2010. do lipnja 2011.

(6)

Kako bi proizvođačima izvoznicima omogućilo dostavljanje zahtjeva za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva („MET”) ili individualnog tretmana („IT”), prema njihovoj želji, Komisija je svim kineskim proizvođačima izvoznicima za koje se zna da se na njih to odnosi i tijelima NRK-a poslala obrasce zahtjeva. Samo se jedna grupacija trgovačkih društava, Sira (Tianjin) Aluminium Products Co. Ltd i Sira Group (Tianjin) Heating Radiators Co. Ltd („grupacija Sira”) javila i zatražila MET. Zahtjeve za IT podnijela su društva Zhejiang Flyhigh Metal Products Co., Ltd. i Metal Group Co., Ltd.

(7)

Što se tiče proizvođača iz Unije i kako je objašnjeno niže u uvodnoj izjavi 24., osam proizvođača iz Unije dostavilo je zatražene informacije i pristalo na uključivanje u odabir uzorka. Na temelju podataka koje su dostavili proizvođači iz Unije koji surađuju, Komisija je odabrala uzorak od četiri proizvođača iz Unije na temelju njihovog obujma prodaje/proizvodnje, njihove veličine i geografske lokacije u Uniji.

(8)

Kako je objašnjeno niže u uvodnoj izjavi 27., samo su tri nepovezana uvoznika dostavila zatražene podatke i pristala na uključivanje u uzorak. Međutim, dvojica od tih uvoznika nisu uvozila/nabavljala dotični proizvod. Stoga se, u pogledu ograničenog broja uvoznika koji su surađivali, smatralo da odabir uzoraka više nije potreban.

(9)

Kako je objašnjeno u donjoj uvodnoj izjavi 28., 18 proizvođača izvoznika iz NRK-a dostavilo je zatražene informacije i pristalo na uključivanje u uzorak. Na temelju podataka primljenih od tih strana, Komisija je odabrala uzorak od dva proizvođača izvoznika s najvećim obujmom izvoza u Uniju.

(10)

Komisija je poslala upitnike svim stranama za koje se znalo da se ispitni postupak na njih odnosi i svim ostalim trgovačkim društvima koja su se javila u rokovima određenima u obavijesti o pokretanju postupka, odnosno proizvođačima izvoznicima u NRK-u, četirima proizvođačima iz Unije u uzorku, uvoznicima u Uniji koji surađuju i Europskoj organizaciji potrošača BEUC, zajedno sa zahtjevom da svojim povezanim društvima pošalju upitnike za korisnike.

(11)

Odgovori su primljeni od dva proizvođača izvoznika u uzorku iz NRK-a, četiri proizvođača u uzorku iz Unije i jednog nepovezanog uvoznika. Niti jedan od tih korisnika nije odgovorio na upitnik.

(12)

Uz to, od jedne grupacije povezanih proizvođača izvoznika primljen je zahtjev za individualno ispitivanje u skladu s člankom 17. stavkom 3. Osnovne uredbe. Ispitivanje navedenih zahtjeva u privremenoj fazi bilo bi preteško. Odluka o tome hoće li se toj grupaciji trgovačkih društava odobriti individualno ispitivanje donijet će se u konačnoj fazi.

(13)

Komisija je tražila i potvrdila sve podatke koje je smatrala neophodnima za privremeno utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

(14)

Ispitni postupak dampinga i štete obuhvatio je razdoblje od 1. srpnja 2010. do 30. lipnja 2011. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Ispitivanje kretanja važnih za procjenu štete obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 2008. do kraja RIP-a („razmatrano razdoblje”).

(15)

Dotični proizvod su aluminijski radijatori i elementi ili dijelovi od kojih se sastoje takvi radijatori, bez obzira na to jesu li ti elementi sklopljeni u blokovima ili ne, izuzev radijatora i njihovih elemenata i dijelova električne vrste („dotični proizvod”). Dotični proizvod trenutačno je obuhvaćen oznakama KN ex 7615 10 10, ex 7615 10 90, ex 7616 99 10 i ex 7616 99 90.

(16)

Grupacija Sira osporavala je definiciju proizvoda na temelju navodne razlike između dvaju postupaka proizvodnje radijatora. U grupaciji Sira nalaze se dva kineska proizvođača izvoznika od kojih je jedan koristio tehniku tlačnog lijevanja, a drugi metodu izvlačenja. Grupacija Sira tvrdila je da metodu izvlačenja treba isključiti iz definicije dotičnog proizvoda zbog navodnih razlika u fizičkim i tehničkim svojstvima, sirovinama, troškovima proizvodnje i prodajnim cijenama, kao i zato što metoda izvlačenja nije uobičajena u EU-u i NRK-u.

(17)

Jedna druga kineska strana, Kineska gospodarska komora za uvoz i izvoz strojeva i elektroničkih proizvoda (CCCME) zatražila je pojašnjenje tog problema zbog razlika u troškovima i cijenama radijatora proizvedenih dvjema tehnikama proizvodnje.

(18)

U vezi s tim, iako postoje manje razlike, jasno je da radijatori proizvedeni tim dvjema metodama imaju jednaka osnovna fizička i tehnička svojstva i iste primjene. Radijatori proizvedeni objema metodama u velikoj su mjeri zamjenljivi. Ta su osnovna svojstva, prije svega, mala masa, niska toplinska inercija i visoka toplinska provodljivost. Razlike u troškovima i cijenama i činjenica da se u tehnici izvlačenja može koristiti neznatno drukčija slitina aluminija ne mijenjaju ta osnovna svojstva. U pogledu usporedba cijena, sve su razlike primjereno obuhvaćene u strukturi sustava za usporedbu vrsta proizvoda koji je korišten u ovom ispitnom postupku („sustav PCN”), što znači da su međusobno uspoređivani jedino slični proizvodi.

(19)

Nadalje, aluminijske radijatore trebalo bi smatrati jednim jedinstvenim proizvodom bez obzira na postupak njihove proizvodnje, i to zato što se prodaju istim kanalima prodaje i zato što ih krajnji korisnici doživljavaju kao aluminijske (s poznatim svojstvima kako je gore navedeno) i među njima ne prave razlike na temelju metode proizvodnje. S obzirom na gore navedeno, ova tvrdnja se odbacuje.

(20)

CCCME je doveo u pitanje i činjenicu da radijatori od čeličnih ploča ili čak oni od lijevanog željeza nisu uključeni u opseg proizvoda. Međutim, iako takvi proizvodi imaju sličnu primjenu, njihova su osnovna fizička i tehnička svojstva drukčija s obzirom na to da je osnovna sirovina (aluminijska slitina) zamijenjena čelikom ili željezom koji imaju drukčija fizička i tehnička svojstva u smislu mase, toplinske inercije i provodljivosti. Ova tvrdnja se, stoga, odbacuje.

(21)

CCCME je nadalje komentirao upućivanja iz pritužbe na prodaju putem „postupaka nadmetanja”. Ti komentari pokazali su da je CCME pretpostavio da se to odnosi na javnu nabavu. Međutim, postupci nadmetanja spomenuti u pritužbi odnose se na uobičajenu poslovnu praksu gdje kupac radijatora u EU-u traži od potencijalnih dobavljača dostavljanje cijene prije nego izvrši narudžbu. Kineski uvoz iz izračuna nije uključivao postupak javne nabave.

(22)

CCCME je komentirao i upućivanja iz pritužbe na „dizajnerske radijatore”, pretpostavljajući da su ti radijatori isključeni iz definicije proizvoda. I ti su se komentari temeljili na nesporazumu jer definicija proizvoda ne isključuje takve radijatore. Ti su komentari stoga odbačeni.

(23)

Ispitni je postupak pokazao da aluminijski radijatori koji se proizvode i izvoze iz NRK-a i aluminijski radijatori koje proizvode i na tržištu Unije prodaju proizvođači iz Unije imaju jednaka osnovna fizička i tehnička svojstva i istu upotrebu i stoga predstavljaju istovjetan proizvod u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(24)

S obzirom na očigledno veliki broj proizvođača iz Unije, u obavijesti o pokretanju postupka predviđen je odabir uzoraka radi utvrđivanja štete u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

(25)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka objavila da je privremeno odabrala uzorak proizvođača iz Unije. Uzorak se sastojao od četiri trgovačka društva od osam proizvođača iz Unije za koje je Komisija znala da su prije pokretanja ispitnog postupka proizvodili istovjetni proizvod koja su odabrana na temelju obujma prodaje, njihove veličine i geografske lokacije u Uniji. Ona su predstavljala 66 % ukupne procijenjene proizvodnje u Uniji tijekom RIP-a. Zainteresirane strane pozvane su da pogledaju spis za pregled zainteresiranim stranama i da komentiraju primjerenost odabira u roku od 15 dana od datuma objave obavijesti o pokretanju postupka. Jedna zainteresirana strana zatražila je da se u obzir prilikom odabira uzorka uzme i obujam proizvodnje. Prihvaćeno je da se u skladu s tim izmijeni uzorak. Niti jedna od zainteresiranih strana nije se protivila konačnom uzorku sastavljenom od četiri trgovačka društva.

(26)

S obzirom na potencijalno velik broj uvoznika uključenih u postupak, odabir uzoraka uvoznika bio je predviđen u Obavijesti o pokretanju postupka u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

(27)

Samo su tri nepovezana uvoznika dostavila tražene podatke i pristala surađivati. Budući da dva od tih uvoznika nisu prijavila uvoz ili kupovinu dotičnog proizvoda, smatralo se da odabir uzoraka više nije potreban.

(28)

Ukupno 18 proizvođača izvoznika iz NRK-a dostavilo je tražene podatke i pristalo na uključivanje u odabir uzoraka. Ova trgovačka društva izvozila su približno 5 milijuna elemenata (3) ili nešto manje od 50 % kineskog izvoza na tržište EU-a u RIP-u. Na temelju podataka primljenih od tih strana, Komisija je odabrala uzorak od dva proizvođača izvoznika s najvećim reprezentativnim obujmom proizvodnje, prodaje i izvoza koje je bilo moguće objektivno ispitati u raspoloživom roku. Ta dva proizvođača izvoznika, Zhejiang Flyhigh Metal Products Co., Ltd. i Metal Group Co., Ltd., predstavljala su oko 62 % obujma prodaje 18 proizvođača izvoznika koji su dostavili podatke za odabir uzoraka.

(29)

Jedna grupacija proizvođača izvoznika (grupacija Sira) tvrdila je da nije trebala biti isključena iz uzorka na temelju toga što je proizvodila određenu vrstu radijatora (proizvodnom metodom izvlačenja), kao i da bi njezino uključivanje u uzorak povećalo reprezentativnost uzorka. Međutim, dodavanje jedne dodatne grupacije nije bilo potrebno s obzirom na to da je izvorno odabran uzorak već predstavljao više od 60 % izvoza koji su prijavila trgovačka društva koja surađuju. Uz to, uzorak ne mora obuhvaćati sve vrste dotičnog proizvoda. Stoga je odbijen zahtjev za uključenje grupacije Sira i potvrđen izvorni uzorak.

(30)

Prema članku 2. stavku 7. točki (b) Osnovne uredbe, u antidampinškim ispitnim postupcima koji se odnose na uvoz podrijetlom iz NRK-a, uobičajena vrijednost utvrđuje se u skladu sa stavcima od 1. do 6. spomenutog članka za proizvođače izvoznike za koje se ustanovi da ispunjavaju kriterije utvrđene u članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe.

(31)

Međutim, dva proizvođača izvoznika u uzorku zatražila su samo individualni tretman („IT”). Kriteriji za MET stoga nisu ispitani.

(32)

Prema članku 2. stavku 7. točki (a) Osnovne uredbe, pristojba na području cijele zemlje, ako postoji, utvrđena je za zemlje koje su obuhvaćene tim člankom, osim u onim slučajevima kada trgovačka društva mogu dokazati da ispunjavaju sve kriterije određene člankom 9. stavkom 5. Osnovne uredbe. Ti kriteriji su ukratko određeni niže radi lakšeg snalaženja:

(33)

Oba proizvođača izvoznika u uzorku zatražila su IT. Ti su zahtjevi ispitani. Ispitni postupak je pokazao da trgovačka društva u uzorku ispunjavaju sve uvjete iz članka 9. stavka 5. Osnovne uredbe.

(34)

Stoga je IT dodijeljen obojici proizvođača izvoznika u uzorku.

(35)

Prema članku 2. stavku 7. točki (a) Osnovne uredbe, uobičajena vrijednost za proizvođače izvoznike kojima nije odobrena primjena MET-a utvrđuje se na temelju cijena na domaćem tržištu ili izračunane uobičajene vrijednosti u analognoj zemlji.

(36)

U obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da namjerava koristiti Rusiju kao primjerenu analognu zemlju za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti za NRK, a zainteresirane strane pozvane su da to komentiraju.

(37)

Nisu zaprimljeni nikakvi komentari u vezi s Rusijom kao predloženom analognom zemljom. Ni jedna zainteresirana strana nije predložila proizvođače istovjetnog proizvoda iz alternativne analogne zemlje uz one navedene u pritužbi tijekom ispitnog postupka.

(38)

Nije uspostavljena suradnja s Rusijom, unatoč tome što su svi poznati ruski proizvođači nekoliko puta kontaktirani tijekom ispitnog postupka i što su primili upitnike za analognu zemlju.

(39)

Komisija je vlastitim istraživanjem pokušala utvrditi dodatne proizvođače u trećim zemljama.

(40)

Stoga su pisma i upitnici poslani svim poznatim proizvođačima u ostalim trećim zemljama (odnosno u Turskoj, Iranu, Hrvatskoj, Indiji, Južnoj Africi i Švicarskoj). Međutim, unatoč tim naknadnim postupcima konačno nije uspostavljena nikakva suradnja.

(41)

Kako je objašnjeno gore u uvodnim izjavama 38., 39. i 40., ispitnim postupkom nije utvrđena nikakva druga treća zemlja tržišnoga gospodarstva koja bi se mogla koristiti kao analogna zemlja u ovom postupku. Posljedično, u nedostatku takve treće zemlje tržišnoga gospodarstva i u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe privremeno je zaključeno da nije moguće utvrditi uobičajenu vrijednost za proizvođače u uzorku na temelju domaćih cijena, izračunane cijene u trećoj zemlji tržišnoga gospodarstva ili cijene izvoza iz takve treće zemlje u druge zemlje, uključujući i Uniju, i da je stoga potrebno utvrditi uobičajenu vrijednost na bilo kojem drugom razumnom temelju, u ovom slučaju na temelju cijena koje su stvarno plaćene ili koje treba platiti u Uniji za istovjetni proizvod. To se smatralo primjerenim zbog nedostatka suradnje kako je gore navedeno, ali i zbog veličine tržišta Unije, postojanja uvoza i jake unutrašnje konkurencije na tržištu EU-a za ovaj proizvod.

(42)

Budući da dva trgovačka iz društva nisu tražila MET, uobičajena vrijednost za sve kineske proizvođače izvoznike utvrđena je, kako je objašnjeno gore u uvodnoj izjavi 41., na temelju stvarno plaćenih cijena ili cijena koje treba platiti u Uniji za istovjetni proizvod. Nakon odabira plaćenih cijena ili cijena koje treba platiti u Uniji, uobičajena vrijednost izračunana je na temelju podataka koji su potvrđeni u poslovnim prostorijama proizvođača iz Unije u uzorku navedenih gore u uvodnoj izjavi 13.

(43)

U skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe, Komisija je najprije ispitala je li prodaja u EU-u istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima reprezentativna. Utvrđeno je da je prodaja u Uniji istovjetnog proizvoda proizvođača iz Unije reprezentativna u usporedbi s obujmom dotičnog proizvoda koji u Uniju izvoze proizvođači izvoznici uključeni u uzorak.

(44)

Komisija je naknadno ispitala može li se ova prodaja smatrati ostvarenom u uobičajenom tijeku trgovine prema članku 2. stavku 4. Osnovne uredbe. To je učinjeno tako što je utvrđen udio profitabilne prodaje u EU-u nezavisnim kupcima. Poslovi prodaje u EU-u smatrali su se profitabilnima kada je jedinična cijena bila jednaka ili viša od troškova proizvodnje. Stoga su utvrđeni troškovi proizvodnje na tržištu Unije tijekom RIP-a. Analiza je pokazala da je prodaja u EU-u nekih vrsta proizvoda bila profitabilna, odnosno, jedinična neto prodajna cijena bila je viša od izračunanog jediničnog troška proizvodnje.

(45)

Uobičajena vrijednost svake vrste proizvoda temeljila se na stvarnoj prodajnoj cijeni (franko tvornica) za profitabilnu prodaju i na izračunanoj uobičajenoj vrijednosti za neprofitabilnu prodaju.

(46)

Uobičajena vrijednost izračunana je dodavanjem troškova POA i dobiti industrije Unije njezinom trošku proizvodnje. Prema članku 2. stavku 6. Osnovne uredbe, troškovi POA i dobit u iznosu od 4,43 % utvrđeni su na temelju stvarnih podataka koji se odnose na proizvodnju i prodaju u uobičajenom tijeku trgovine istovjetnog proizvoda proizvođača iz EU-a.

(47)

S obzirom na to da je proizvođačima izvoznicima u uzorku odobren IT i da su oni izvršili prodaju Uniji izravno nezavisnim kupcima u Uniji, izvozne cijene temeljile su se na cijenama koje su stvarno plaćene ili koje treba platiti za dotični proizvod, u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(48)

Usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene izvršena je na temelju cijene franko tvornica. Kako bi se osigurala primjerena usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, napravljene su odgovarajuće prilagodbe na temelju razlika koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Odgovarajuće prilagodbe cijena za posredne poreze, prijevoz, osiguranje, pakiranje, manipulativne i kreditne troškove odobrene su u svim slučajevima kada je utvrđeno da su objektivne i potkrijepljene provjerenim dokazima.

(49)

Za jednog od proizvođača izvoznika bilo je jasno da to trgovačko društvo nije ispravno razvrstavalo dotični proizvod prilikom upotrebe sustava iz upitnika. Jedna od specifikacija dotičnog proizvoda imala je veze s toplinskom izlaznom snagom radijatora. Međutim, to trgovačko društvo nije posjedovalo dokaze koji bi potvrdili prijavljenu toplinsku izlaznu snagu izvezenih modela. Prijavljena toplinska izlazna snaga nije bila točna i nije odgovarala ostalim specifikacijama, kao što su masa i dimenzije. Iz tog je razloga u svrhu usporedbe trebalo koristiti samo preostale specifikacije.

(50)

Korištenjem sustava PCN za razvrstavanje vrsta proizvoda, postojao je visok stupanj podudaranja za jednog proizvođača uvoznika u uzorku. Međutim, za drugog proizvođača izvoznika u uzorku korištena je tehnika utvrđivanja sličnosti jer nije bilo moguće utvrditi izravna podudaranja. Kada je korištena tehnika utvrđivanja sličnosti, podaci su otkriveni strani na koju su se odnosili.

(51)

U skladu s člankom 2. stavkom 11. i stavkom 12. Osnovne uredbe, dampinška marža za proizvođače izvoznike u uzorku utvrđena je na temelju usporedbe ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom izraženom kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno.

(52)

Ponderirani prosjek ovih dviju dampinških marža izračunan je za trgovačka društva koja su surađivala, a koja nisu u uzorku.

(53)

S obzirom na niski stupanj suradnje iz NRK-a (ispod 50 %), smatra se primjerenim dampinšku maržu na području cijele zemlje koja se primjenjuje na sve ostale proizvođače izvoznike u NRK-u utvrditi na temelju poslova s najvišim dampingom prema određenom kupcu izvoznika koji surađuju.

(54)

Tako utvrđene privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Tablica 1.

(55)

Svi raspoloživi podaci o proizvođačima iz Unije, uključujući podatke dane u pritužbi, podatke prikupljene od proizvođača iz Unije prije i nakon pokretanja ispitnog postupka i provjereni odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku korišteni su kako bi se utvrdila ukupna proizvodnja Unije u razmatranom razdoblju.

(56)

Osam proizvođača u Uniji proizvodilo je aluminijske radijatore tijekom RIP-a. Svi raspoloživi podaci o proizvođačima iz Unije, uključujući podatke dane u pritužbi i podatke prikupljene od proizvođača iz Unije prije i nakon pokretanja ispitnog postupka, korišteni su kako bi se utvrdila ukupna proizvodnja Unije tijekom RIP-a.

(57)

Na temelju navedenog, ukupna proizvodnja Unije izražena brojem elemenata procijenjena je na oko 64 milijuna tijekom RIP-a. S obzirom na to da proizvođači iz Unije koji podupiru pritužbu predstavljaju ukupnu proizvodnju Unije, oni čine industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe i dalje se u tekstu navode kao „industrija Unije”.

(58)

Podaci Eurostata o uvozu nisu se mogli koristiti u ovom ispitnom postupku s obzirom na to da oznake KN koje obuhvaćaju aluminijske radijatore uključuju i druge proizvode od aluminija, kao npr. i električne radijatore.

(59)

Potrošnja Unije stoga je utvrđena na temelju podataka iz pritužbe koji se odnose na obujam prodaje industrije Unije u Uniji i uvoza koje su izvršili proizvođači izvoznici u NRK-u. Ti su podaci uspoređeni s primljenim odgovorima na upitnike za odabir uzoraka i podacima dobivenima i provjerenima u poslovnim prostorijama proizvođača iz Unije u uzorku i proizvođača izvoznika u NRK-u.

(60)

Na temelju toga utvrđeno je da se potrošnja Unije razvijala na sljedeći način:

Tablica 2.

(61)

Ukupna potrošnja na tržištu EU-a smanjila se za 3,8 % u razmatranom razdoblju. Između 2008. i 2009. došlo je do smanjenja od oko 12 %, u skladu s negativnim učincima gospodarske krize na svjetskoj razini, nakon čega se potrošnja smanjila za dodatnih 3,7 %. Međutim, oporavila se od 2010. do RIP-a kad se povećala za 13,5 %, ali nije dosegla početnu razinu iz 2008. Gornja tablica pokazuje i da se potrošnja povećala za 9 % u razdoblju od 2009. do RIP-a.

(62)

Uvoz iz NRK-a u Uniju tijekom razmatranog razdoblja razvijao se na sljedeći način:

Tablica 3.

(63)

Bez obzira na razvoj potrošnje, obujam uvoza iz NRK-a značajno se povećao za 77 % tijekom razmatranog razdoblja. Povećanje je bilo stalno, a između 2010. i RIP-a zabilježeno je najveće povećanje (+ 33 %). Slično tome, tržišni udio kineskih proizvođača izvoznika pokazuje stabilan rast tijekom razmatranog razdoblja, povećavši se s 13 % 2008. na 24 % tijekom RIP-a. To bi kretanje trebalo promatrati u svjetlu cjelokupnog pada potrošnje za 3,8 % tijekom tog istog razdoblja.

(64)

Gornja tablica pokazuje da se prosječna uvozna cijena iz NRK-a blago smanjila tijekom razmatranog razdoblja. U prvoj fazi, između 2008. i 2009., značajno se smanjila za 20 %, da bi se između 2009. i 2010. povećala za 25 %. Konačno se ponovno smanjivala prema kraju razmatranog razdoblja.

(65)

Ispitni postupak također je pokazao da su cijene uvoza iz NRK-a dosljedno ostale ispod prodajnih cijena u industriji Unije tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Smanjenje cijena 2009. podudaralo se s naglim porastom kineskog tržišnog udjela s 13 % na 17,3 % tržišta Unije, a stalno sniženje cijene objašnjava stabilan porast tržišnog udjela kineskih proizvođača izvoznika, posebno između 2009. i RIP-a.

(66)

Kako bi se utvrdilo sniženje cijena tijekom RIP-a, ponderirane prosječne prodajne cijene prema vrsti proizvoda proizvođača iz Unije koje su naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođene na razinu cijene franko tvornica, uspoređene su s odgovarajućim ponderiranim prosječnim cijenama dampinškog uvoza kineskih proizvođača koji su surađivali, a koje su naplaćene prvom nezavisnom kupcu na tržištu Unije i utvrđene na temelju vrijednosti CIF uz odgovarajuće prilagodbe za postojeće carine i troškove nakon uvoza.

(67)

Usporedba cijena napravljena je za svaku vrstu za poslove na istoj razini trgovine, primjereno prilagođena prema potrebi, nakon odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe, izražen kao postotak prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom RIP-a, pokazao je ponderiranu prosječnu maržu sniženja cijene od 6,1 % od strane kineskih proizvođača izvoznika.

(68)

Kako je navedeno gore u uvodnim izjavama 24. i 25., odabir uzoraka se koristio za ispitivanje moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije. Trebalo bi napomenuti da je jedan od proizvođača iz Unije uključenih u uzorak počeo proizvoditi aluminijske radijatore tek 2009. Kako bi se zajamčila dosljedna analiza kretanja tijekom razmatranog razdoblja, smatralo se primjerenim uzeti 2009. kao referentnu godinu za analizu štete, tj. s indeksom 100. Radi iscrpnosti utvrđen je i indeks za 2008. na temelju dostupnih podataka.

(69)

Pruženi podaci koji su provjereni u prostorijama četiriju proizvođača iz EU-a u uzorku korišteni su kako bi se utvrdili mikroekonomski pokazatelji poput jedinične cijene, jediničnog troška, profitabilnosti, novčanog toka, ulaganja, povrata ulaganja, sposobnosti prikupljanja kapitala i zaliha. Indeks za 2008. utvrđen je na temelju dostupnih podataka o tri postojeća proizvođača za 2008. uspoređenih s podacima ista tri proizvođača za 2009. (indeks 100).

(70)

Podaci dostavljeni za osam proizvođača aluminijskih radijatora iz EU-a korišteni su kako bi se utvrdili makroekonomski pokazatelji, primjerice proizvodnja industrije Unije, kapacitet proizvodnje, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio i zaposlenost. Indeks za 2008. utvrđen je na temelju dostupnih podataka o sedam postojećih proizvođača za 2008. uspoređenih s podacima istih sedam proizvođača za 2009. (indeks 100).

(71)

U kontekstu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe, ispitivanje gospodarskog stanja industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja uključuje i evaluaciju svih utvrđenih gospodarskih čimbenika navedenih u tom članku.

(72)

Svi raspoloživi podaci o proizvođačima iz Unije, uključujući podatke dane u pritužbi, podatke prikupljene od proizvođača iz Unije prije i nakon pokretanja ispitnog postupka te provjereni odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku korišteni su kako bi se utvrdila ukupna proizvodnja Unije u razmatranom razdoblju.

(73)

Gornja tablica pokazuje da se proizvodnja smanjila tijekom razmatranog razdoblja. U skladu s padom potražnje, proizvodnja se naglo smanjila 2009., nakon čega se oporavila tijekom 2010. i RIP-a. Proizvodnja je između 2009. i RIP-a bila relativno stabilna, unatoč smanjenju potrošnje od 9 %. Razina proizvodnje ovisi i o izvoznoj djelatnosti industrije Unije, koja je tijekom razmatranog razdoblja i dalje bila značajna.

(74)

Unatoč ograničenom padu potrošnje, iskorištenost kapaciteta smanjila se sa 70 % 2008. na 60 % tijekom RIP-a. U razdoblju između 2009. i RIP-a ostala je relativno stabilna.

(75)

Obujam prodaje industrije Unije smanjio se za 16 % tijekom razmatranog razdoblja, a njezin tržišni udio kontinuirano je padao s 87 % 2008. na 76 % tijekom RIP-a. Obujam proizvodnje industrije Unije 2009. se smanjio za 16 %, dakle, industrija Unije izgubila je više od 4 postotna boda tržišnog udjela. Obujam prodaje industrije Unije 2010. se smanjio za još 7 % te je njezin tržišni udio pao s 82,7 %. na 79,5 %. Tijekom RIP-a, u kontekstu rastuće potrošnje (+ 13,5 %), tržišni udio industrije Unije pao je na 76 %. Dakle, nije bilo moguće iskoristiti rastuću potrošnju i vratiti dio prethodno izgubljenog tržišnog udjela.

(76)

Tijekom razmatranog razdoblja pokazalo se da se potrošnja u Uniji blago smanjila za 3,8 %, dok su se obujam proizvodnje i tržišni udio industrije Unije tijekom istog razdoblja značajno smanjili, prvi za 15,9 %, a drugi za 12,6 %. U isto vrijeme, uvoz iz NRK-a značajno se povećao za 76,9 % tijekom razmatranog razdoblja. Kao posljedica toga, tržišni udio industrije Unije smanjio se za 11 postotnih bodova tijekom istog razdoblja.

(77)

Broj zaposlenika blago je porastao tijekom razmatranog razdoblja, ali to je dovelo do smanjenja produktivnosti. Međutim, trebalo bi napomenuti da je uzrok uzlaznom trendu zaposlenosti to što je jedno od trgovačkih društava u uzorku, ono najmanje u uzorku, započelo s proizvodnjom 2009. U suprotnom bi kretanje zaposlenosti bilo negativno.

(78)

Produktivnost radne snage industrije Unije, mjerena kao proizvodnja po osobi zaposlenoj po godini, blago se smanjila tijekom razmatranog razdoblja. Dosegla je svoju najnižu razinu 2009., nakon čega se počela oporavljati prema RIP-u, ali nije dosegla početnu razinu. Između 2009. i RIP-a produktivnost se povećala za 12 %.

(79)

Kretanje prosječnih uvoznih cijena iz trećih zemalja pokazuje značajan pad od 6 % tijekom razmatranog razdoblja. U razdoblju od 2009. do RIP-a, u skladu s povećanom potrošnjom i oporavkom tržišta, cijene su se oporavile za 6 %, ali nisu dosegle razinu iz 2008.

(80)

Usporedno, relativni troškovi proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda blago su se smanjili tijekom razmatranog razdoblja, ali to nije bilo dovoljno za zadržavanje profitabilnosti industrije Unije tijekom 2010. i RIP-a. Ako je 2009. pad troškova od 11,5 % odgovarao padu prodajnih cijena od 11,5 %, industrija Unije je tijekom 2010. i RIP-a doživjela naglo povećanje troškova te je, kako bi pokrila dodatne troškove, jedino mogla malo povećati svoje cijene. Posljedica toga bilo je dodatno smanjenje profitabilnosti i tržišnog udjela jer su cijene industrije Unije stalno bile više od cijena kineskog uvoza.

(81)

Profitabilnost industrije Unije utvrđena je izražavanjem neto dobiti od prodaje istovjetnog proizvoda prije oporezivanja u postocima prometa kod takve prodaje. Tijekom razmatranog razdoblja, a i između 2009. i RIP-a, profitabilnost industrije Unije jako je pala i jedva je dosegla razinu isplativosti.

(82)

Trend koji je pokazao novčani tok, odnosno sposobnost industrije da sama financira svoje aktivnosti, u velikoj je mjeri pratio negativni trend profitabilnosti. Najniža razina postignuta je tijekom RIP-a. Slično tome, povrat ulaganja smanjio se za 36 % 2008. na 2 % u RIP-u.

(83)

Kretanje profitabilnosti, novčanog toka i povrata ulaganja tijekom razmatranog razdoblja ograničilo je industriju Unije u ulaganju u svoje aktivnosti i narušilo njezin razvoj. Industrija Unije izvršila je velika ulaganja na početku razmatranog razdoblja i unaprijedila svoje strojeve kako bi proizvodnja bila učinkovitija, ali su se ulaganja tijekom ostatka razmatranog razdoblja smanjila za 64,7 %.

(84)

Razina zaliha industrije Unije u uzorku značajno se povećala tijekom razmatranog razdoblja. Razina završnih zaliha 2009. se smanjila za 27 %. Nakon toga se 2010. povećala za 30,8 % i za 128,4 % tijekom RIP-a.

(85)

Dampinške su marže navedene gore u odjeljku o dampingu. Sve utvrđene marže značajno su više od razine de minimis. Nadalje, s obzirom na obujam i cijene dampinškog uvoza iz NRK-a, učinak stvarnih marža dampinga na tržište EU-a ne može se smatrati zanemarivim.

(86)

Ispitni postupak pokazao je da se većina pokazatelja štete koji se odnose na gospodarsko stanje industrije Unije pogoršala ili nije razvila u skladu s potrošnjom tijekom razmatranog razdoblja. Takvo zapažanje posebno se primjenjuje na razdoblja od 2009. do kraja RIP-a.

(87)

Tijekom razmatranog razdoblja, u kontekstu sve manje potrošnje, obujam uvoza iz NRK-a stalno se i značajno povećavao. Istodobno se obujam prodaje industrije Unije smanjio sveukupno za 16 % te je tržišni udio pao s 87 % 2008. na 76 % u RIP-u. Čak i kad se potrošnja oporavila za 9 % od 2009. do RIP-a, tržišni udio industrije Unije i dalje se smanjivao. Industrija Unije nije uspijevala vratiti izgubljeni tržišni udio u pogledu značajnog širenja dampinškog uvoza iz NRK-a na tržište EU-a. Jeftini dampinški uvoz stalno se povećavao tijekom razmatranog razdoblja pri čemu je stalno snižavao cijene industrije Unije.

(88)

Nadalje, pokazatelji štete vezani uz financijski rezultat industrije Unije, kao što su novčani tok i profitabilnost, bili su ozbiljno pogođeni. To znači da je sposobnost industrije Unije da prikupi kapital i ulaže bila narušena.

(89)

Na temelju gore navedenog, zaključeno je da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.

(90)

U skladu s člankom 3. stavkom 6. i stavkom 7. Osnovne uredbe, ispitano je je li dampinški uvoz podrijetlom iz NRK-a prouzročio štetu Uniji u mjeri koja se ona može smatrati materijalnom. Poznati čimbenici, osim dampinškog uvoza, koji su mogli uzrokovati štetu industriji Unije ispitani su kako bi se osiguralo da se sva šteta koju su uzrokovali ti čimbenici ne pripiše dampinškom uvozu.

(91)

Ispitni je postupak pokazao da se potrošnja Unije smanjila za 3,8 % tijekom razmatranog razdoblja, dok se obujam dampinškog uvoza iz NRK-a jako povećao za oko 77 %, te se njihov tržišni udio također povećao s 13 % 2008. na 24 % u RIP-u. Istodobno se obujam prodaje industrije Unije smanjio za 16 % te je tržišni udio pao s 87 % 2008. na 76 % u RIP-u.

(92)

U razdoblju između 2009. i RIP-a, potrošnja u Uniji povećala se za 9 %, dok se tržišni udio industrije Unije ponovno smanjio, suprotno godišnjem porastu dampinškog uvoza iz NRK-a od 52 % u istom razdoblju.

(93)

U vezi s pritiskom na cijene treba naglasiti da su se 2009. prosječne uvozne cijene iz NRK-a smanjile za 20 %, zbog čega je industrija Unije morala značajno smanjiti svoje prodajne cijene za oko 11,5 %. Industrija Unije je tijekom 2010. i RIP-a pokušala povećati svoje cijene zbog povećanih troškova. Posljedica toga bilo je dodatno smanjenje tržišnog udjela jer su cijene industrije Unije bile stalno bile više od cijena dampinškog uvoza iz NRK-a. To je stanje uzrokovalo značajno smanjenje profitabilnosti, obujma proizvodnje i tržišnog udjela industrije Unije.

(94)

Cijene dampinškog izvoza iz NRK-a smanjile su se tijekom razmatranog razdoblja. Iako su se u razdoblju od 2009. do RIP-a cijene uvoza iz NRK-a povećale za 23 %, i dalje su stalno bile niže od prodajnih cijena industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja, a posebno tijekom RIP-a, što je sprečavalo rast cijena na tržištu Unije.

(95)

Na temelju gore navedenog, zaključuje se da je veliko povećanje dampinškog uvoza iz NRK-a po cijenama koje stalno snižavaju cijene industrije Unije odigralo odlučujuću ulogu u materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije što se odražava posebno u njezinom slabom financijskom stanju, u padu obujma prodaje i tržišnog udjela te u pogoršanju većine pokazatelja štete.

(96)

Kako je razjašnjeno gore u uvodnoj izjavi 58., uvozni statistički podaci Eurostata nisu se mogli koristiti u ovom ispitnom postupku jer oznake KN koje obuhvaćaju aluminijske radijatore i njihove elemente i dijelove uključuju razne vrste proizvoda od aluminija. U nedostatku drugih pouzdanih podataka, na temelju pritužbe je utvrđeno da, osim NRK-a, niti jedna druga zemlja koja nije članica EU-a nije proizvodila i izvozila aluminijske radijatore u EU tijekom razmatranog razdoblja.

(97)

Gospodarska kriza djelomično objašnjava smanjenje potrošnje u Uniji, posebno 2009. i 2010. Međutim, treba napomenuti da je, u kontekstu smanjenja potrošnje tijekom razmatranog razdoblja i rasta potrošnje između 2009. i RIP-a, obujam dampinškog uvoza iz NRK-a po cijenama koje snižavaju one industrije Unije nastavio rasti na tržištu Unije.

(98)

Rezultati jeftinog dampinškog uvoza razlikuju se od rezultata industrije Unije. Ispitni postupak doista je pokazao da se, unatoč povećanju potrošnje u Uniji u skladu s općenitim gospodarskim oporavkom, tržište industrije Unije nastavilo smanjivati od 2009. do RIP-a. Čak i kad je postojala mogućnost da se obujam proizvodnje poveća, postojao je višak koji je bilo nužno pretvoriti u zalihe.

(99)

U uobičajenim gospodarskim uvjetima te kod izostanka jačeg pritiska na cijene i povećanih razina uvoza dampinških proizvoda, industrija Unije mogla je imati poteškoća u suočavanju sa smanjenjem potrošnje i povećanjem fiksnih jediničnih troškova zbog smanjene iskorištenosti kapaciteta s kojima se suočila. Ipak, ispitni postupak jasno pokazuje da je dampinški uvoz iz NRK-a pojačao učinak gospodarskog pada. Čak i tijekom općega gospodarskog oporavka, industrija Unije nije se uspjela oporaviti i ponovo doseći obujam prodaje i tržišni udio koji je izgubila tijekom razmatranog razdoblja.

(100)

Zato, iako je gospodarska kriza mogla doprinijeti lošim rezultatima industrije Unije, ukupno gledano, ne može se smatrati da to ima takav učinak da prekine uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štetnog stanja koje je ta industrija pretrpjela posebno tijekom RIP-a.

(101)

Ispitni postupak je pokazao da su troškovi proizvodnje aluminijskih radijatora izravno povezani s razvojem cijene aluminija, glavne sirovine koja se koristi za proizvodnju ovog proizvoda. Iako se, kako je pokazano gore u tablici 8., trošak proizvodnje industrije Unije značajno smanjio 2009., prodajne cijene smanjivale su se jednako brzo. Troškovi su se 2010. i tijekom RIP-a povećali više nego prodajne cijene i tako sprečavali oporavak, pogotovo profitabilnosti industrije Unije. Ta je situacija nastala jer je uvozna cijena proizvoda uvezenih iz NRK-a stalno snižavala cijene industrije Unije.

(102)

U tržišnom gospodarstvu, moglo se očekivati da bi se cijene na tržištu redovito prilagođavale kako bi odražavale razvoj različitih komponenata troškova proizvodnje. Međutim, to se nije dogodilo. Ispitni postupak potvrdio je da je dampinški uvoz iz NRK-a koji je snižavao cijene industrije Unije nastavio snižavati cijene na tržištu Unije i tako onemogućio industriji Unije da zadrži svoj tržišni udio i prilagodi cijene kako bi pokrila svoje troškove i postigla razumnu razinu dobiti tijekom RIP-a.

(103)

Povećanje cijena sirovina zato nije bilo toliko da bi moglo prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije, posebno tijekom RIP-a.

(104)

Izvozna aktivnost industrije Unije činila je važan dio njezinog poslovanja tijekom razmatranog razdoblja. Osnovna izvozna tržišta industrije Unije bila su uglavnom Rusija i ostale istočnoeuropske zemlje gdje su se prodavali proizvodi ponešto niže kvalitete koji su stoga bili jeftiniji u usporedbi s radijatorima koji su se prodavali na tržištu Unije.

(105)

Kako je prikazano u gornjoj tablici, proizvodnja industrije Unije smanjila se tijekom razmatranog razdoblja. To se može djelomično objasniti činjenicom da je, kako je vidljivo iz dostupnih podataka, na tim izvoznim tržištima također bio prisutan rastući izvozni obujam aluminijskih radijatora iz NRK-a.

(106)

Ipak, jasno je da je izvozna aktivnost omogućila industriji Unije da postigne ekonomiju razmjera i tako smanji ukupne troškove proizvodnje. Zato se može razumno zaključiti da izvozna aktivnost industrije Unije nije mogla biti mogući uzrok materijalne štete koju je ta industrija pretrpjela posebno tijekom RIP-a. Kakav god bio negativni učinak pada u izvoznoj prodaji na industriju Unije, nije mogao biti takav da prekine uzročno-posljedičnu vezu između te štete i jeftinog dampinškog uvoza iz Kine.

(107)

Gornja je analiza pokazala da se bitno povećao obujam i tržišni udio jeftinog dampinškog uvoza podrijetlom iz NRK-a tijekom razmatranog razdoblja, kao i u razdoblju između 2009. i RIP-a. Utvrđeno je da je taj uvoz stalno snižavao cijene koje je industrija Unije naplaćivala na tržištu Unije, a posebno tijekom RIP-a.

(108)

To povećanje obujma i tržišnog udjela dampinškog uvoza po niskim cijenama iz NRK-a bilo je stalno i podudaralo se s negativnim razvojem u gospodarskom stanju industrije Unije. Ovo stanje pogoršalo se u RIP-u, kad industrija Unije nije uspjela vratiti izgubljeni tržišni udio i profitabilnost, a drugi financijski pokazatelji kao što je novčani tok i povrat ulaganja dosegli su svoje najniže razine.

(109)

Analiza drugih poznatih čimbenika, uključujući gospodarsku krizu, pokazala je da negativan učinak tih čimbenika ne može biti takav da bi mogao prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz NRK-a i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(110)

Na temelju gore navedene analize koja je ispravno prepoznala razliku i razdvojila učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije od štetnog utjecaja dampinškog izvoza, privremeno je zaključeno da je dampinški izvoz iz NRK-a prouzročio materijalnu štetu industriji Unije u smislu članka 3. stavka 6. Osnovne uredbe.

(111)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe, Komisija je ispitala postoje li, unatoč privremenom zaključku o štetnom dampingu, utemeljeni razlozi za zaključak da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije. Analiza interesa Unije temeljila se na uzimanju u obzir svih raznih uključenih interesa, uključujući interese industrije Unije, uvoznikâ i korisnikâ dotičnog proizvoda.

(112)

Industrija Unije je pretrpjela materijalnu štetu prouzročenu dampinškim uvozom iz NRK-a. Podsjeća se da je većina pokazatelja štete pokazala negativno kretanje tijekom razmatranog razdoblja. U slučaju izostanka mjera daljnje pogoršanje stanja industrije Unije čini se neizbježnim.

(113)

Očekuje se da će uvođenje privremenih antidampinških pristojba vratiti uvjete za učinkovitu trgovinu na tržište Unije i time omogućiti industriji Unije da uskladi svoje cijene ispitanog proizvoda kako bi odrazila troškove raznih elemenata i tržišne uvjete. Može se također očekivati da bi uvođenje privremenih mjera industriji Unije omogućilo da vrati barem dio tržišnog udjela koji je izgubila tijekom razmatranog razdoblja, uz daljnji pozitivni učinak na profitabilnost i cjelokupno financijsko stanje.

(114)

Ako mjere ne budu uvedene, može se očekivati daljnji gubitak u tržišnom udjelu, a industrija Unije bi nastavila bilježiti gubitke. Ovo bi bilo neodrživo u srednjoročnom ili dugoročnom razdoblju U pogledu nastalih gubitaka i visoke razine ulaganja u proizvodnju s početka razmatranog razdoblja, može se očekivati da većina proizvođača iz Unije neće moći osigurati povrat investicija ako se mjere ne uvedu.

(115)

Privremeno je, stoga, zaključeno da bi uvođenje privremenih antidampinških pristojba bilo u interesu industrije Unije.

(116)

U ovom ispitnom postupku nije bilo suradnje s korisnicima.

(117)

Što se tiče uvoznika, samo je jedan uvoznik koji se nalazi u Poljskoj surađivao u ovom ispitnom postupku tako što je odgovorio na upitnik i pristao na posjet radi provjere. Taj je uvoznik pretrpio manje gubitke vezane za dotični proizvod tijekom RIP-a. Međutim, poslovanje vezano za dotični proizvod relativno je malen dio ukupne aktivnosti tog trgovačkog društva. Stoga uvođenje mjera vjerojatno ne bi imalo velik utjecaj na ukupnu dobit tog trgovačkog društva.

(118)

S obzirom na gore navedeno, privremeno se zaključilo da, na temelju raspoloživih podataka o interesu Unije, ne postoje utemeljeni razlozi protiv uvođenja privremenih mjera za uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a.

(119)

S obzirom na donesene zaključke u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije, trebalo bi uvesti privremene antidampinške mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koju industriji Unije uzrokuje dampinški uvoz.

(120)

Za potrebe utvrđivanja razine navedenih mjera u obzir su uzete utvrđene dampinške marže i iznos pristojbe koji je potreban za uklanjanje štete koju je pretrpjela industrija Unije, bez prekoračenja utvrđenih dampinških marža.

(121)

Kod izračuna iznosa pristojbe potrebnog za uklanjanje učinaka štetnog dampinga, smatralo se da bi sve mjere trebale omogućiti industriji Unije da pokrije troškove proizvodnje i da ostvari dobit prije oporezivanja koju industrija ove vrste u sektoru može razumno ostvariti u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, odnosno u izostanku dampinškog uvoza, od prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji. Smatra se da bi se dobit koja bi se mogla ostvariti u izostanku dampinškog uvoza trebala temeljiti na prosječnoj profitnoj marži prije oporezivanja proizvođača iz Unije u uzorku u 2008. Smatra se, stoga, da se profitna marža od 7,4 % prometa treba smatrati primjerenim minimumom koji je industrija Unije mogla očekivati u izostanku štetnog dampinga.

(122)

Na toj je osnovi izračunana neštetna cijena istovjetnog proizvoda za industriju Unije. Neštetna cijena izračunana je tako da su se prodajne cijene proizvođača u Uniji u uzorku prilagodile stvarnom gubitku, odnosno stvarnoj dobiti ostvarenoj tijekom RIP-a i dodala se profitna marža navedena gore u tekstu.

(123)

Potrebno povećanje cijene zatim je određeno na temelju usporedbe ponderiranog prosjeka uvozne cijene proizvođača izvoznika koji su surađivali iz NRK-a, kako je utvrđen za izračune sniženja cijena, s neštetnom cijenom proizvoda koje su proizvođači iz Unije prodali na tržištu Unije tijekom RIP-a. Sve razlike koje su posljedica navedene usporedbe izražene su kao postotak prosječne ukupne uvozne vrijednosti CIF.

(124)

S obzirom na prethodno navedeno, smatra se da, u skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe, treba uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz podrijetlom iz NRK-a na razini nižoj od marža dampinga i štete, u skladu s pravilom niže pristojbe.

(125)

Na temelju gore navedenog, utvrđene su stope antidampinške pristojbe uspoređivanjem marža uklanjanja štete i dampinških marža. Posljedično, predložene stope antidampinške pristojbe su sljedeće:

(126)

Stope antidampinških pristojba za pojedina trgovačka društva navedena u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga iste odražavaju stanje utvrđeno tijekom tog ispitnog postupka u pogledu tih trgovačkih društava. Te stope pristojbe (nasuprot pristojbama na razini zemlje koje se primjenjuju na „sva ostala trgovačka društva”) isključivo se primjenjuju na uvoz proizvoda podrijetlom iz NRK-a koje su proizvela ta trgovačka društva, a tako i navedeni specifični pravni subjekti. Uvezeni proizvod koje proizvodi neko drugo trgovačko društvo koje se ne spominje posebno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte povezane s onima koji se posebno spominju, ne mogu koristiti te stope i podložni su stopama pristojbe koje se primjenjuju na „sva ostala trgovačka društva”.

(127)

Svi zahtjevi kojima se traži primjena ovih stopa antidampinških pristojba za pojedinačna trgovačka društva (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novog proizvodnog ili prodajnog subjekta) upućuju se bez odlaganja Komisiji (4) sa svim odgovarajućim informacijama, posebno o promjenama djelatnosti trgovačkog društva u vezi s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom povezanom s, primjerice, takvom promjenom naziva ili takvom promjenom proizvodnog ili prodajnog subjekta. Prema potrebi, Uredba će se na odgovarajući način izmijeniti tako što će se ažurirati popis trgovačkih društava koja imaju koristi od individualnih stopa pristojbe.

(128)

Za potrebe dobrog upravljanja trebalo bi odrediti razdoblje unutar kojeg zainteresirane strane, koje su se javile u roku navedenom u obavijesti o pokretanju postupka, mogu u pisanom obliku izraziti svoje stavove i zatražiti raspravu. Nadalje, trebalo bi naglasiti da su nalazi u vezi s uvođenjem pristojba za potrebe ove Uredbe privremeni i mogu se ponovo razmatrati za potrebe konačnih mjera,