11/Sv. 054

HR

Službeni list Europske unije

211

L 323/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

01.12.2008.

(1)

Komisija je 4. rujna 2007. objavila obavijest (2) o pokretanju antidampinškog postupka o uvozu u Zajednicu limunske kiseline podrijetlom iz Narodne Republike Kine (NRK). Komisija je 3. lipnja 2008. Uredbom (EZ) br. 488/2008 (3) (Privremena uredba) uvela privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz limunske kiseline podrijetlom iz NRK-a.

(2)

Naglašava se da je postupak pokrenut nakon zahtjeva koji je podnijelo Vijeće europske kemijske industrije (CEFIC) (podnositelj zahtjeva) u ime proizvođača koji predstavlja najveći udio ukupne proizvodnje limunske kiseline u Zajednici, u ovom slučaju više od 25 %.

(3)

Kako je određeno u uvodnoj izjavi 14. Privremene uredbe, ispitni postupak o dampingu i šteti obuhvatio je razdoblje od 1. srpnja 2006. do 30. lipnja 2007. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). U vezi s kretanjima koja su važna za procjenu štete, Komisija je analizirala podatke koji obuhvaćaju razdoblje od 1. siječnja 2004. do kraja RIP-a (razmatrano razdoblje).

(4)

Nakon uvođenja privremenih antidampinških pristojba na uvoz limunske kiseline podrijetlom iz NRK-a, nekoliko zainteresiranih stranaka dostavilo je komentare u pisanom obliku. Strankama koje su to zatražile također je omogućeno saslušanje.

(5)

Komisija je nastavila tražiti i provjeravati sve podatke koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze. Komisija je posebno pojačala ispitni postupak u pogledu aspekata interesa Zajednice. U vezi s time, nakon uvođenja privremenih mjera obavljen je dodatni posjet radi provjere u poslovnim prostorima sljedećeg korisnika limunske kiseline u Europskoj uniji:

Uz to, kao što je detaljno objašnjeno u uvodnoj izjavi 11., posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih proizvođača izvoznika:

(6)

Sve su stranke obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti uvođenje konačne antidampinške pristojbe na uvoz limunske kiseline podrijetlom iz NRK-a i konačna naplata iznosa osiguranih privremenom pristojbom. Nakon te objave također im je dano razdoblje unutar kojega su mogle uložiti prigovore.

(7)

Pisani i usmeni komentari zainteresiranih stranaka razmotreni su i, prema potrebi, nalazi su odgovarajuće promijenjeni.

(8)

Jedan proizvođač izvoznik ponovio je tvrdnju da javna inačica zahtjeva nije sadržavala nikakav dokaz prima facie o materijalnoj šteti industriji Zajednice, sprječavajući zainteresirane stranke od korištenja prava na obranu. Prema tom proizvođaču izvozniku, postupak se nije trebao pokrenuti zbog nedostatka dostatnih dokaza sadržanih u zahtjevu. U tom pogledu, treba naglasiti da je javna inačica zahtjeva sadržavala sve bitne dokaze i sažetke koji nisu povjerljive prirode o podacima dostavljenima pod povjerljivom oznakom kako bi zainteresirane stranke koristile svoje pravo na obranu kroz postupak. Stoga se ovaj argument treba odbaciti.

(9)

Neke zainteresirane stranke tvrdile su da dotični proizvod, kako je određen u uvodnoj izjavi 16. Privremene uredbe, i istovjetni proizvod nisu istovjetni kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 18. Privremene uredbe, budući da ne bi dijelili ista fizička i kemijska svojstva i ne koriste se za iste namjene. Prema tim zainteresiranim strankama, tvrdnja u uvodnoj izjavi 18. Privremene uredbe ne obrađuje argumente iznesene tijekom ispitnog postupka i proturječi prilagodbi koju je Komisija napravila u izračunima o sniženju cijena za uklanjanje stvrdnutosti određenih količina dotičnog proizvoda nakon ulaska u EU. Prvo se naglašava da je ispitni postupak pokazao da se i dotični proizvod i istovjetni proizvod koriste u istim osnovnim primjenama, tj. uglavnom za čišćenje u kućanstvu (proizvodi za strojno pranje posuđa, deterdženti, omekšivači vode) te kao dodaci u hrani i piću, ali također i u području osobne njege/kozmetike. Tvrdnja da dotični proizvod određeni korisnici zapravo ne bi koristili u industriji deterdženata, hrane i pića zbog njegovog mirisa i/ili boje nije detaljnije potkrijepljena dokazima. Ispitni postupak pokazao je da se u primjeni u samo jednoj niši, tj. u farmaceutskom području, doista koristila samo europska limunska kiselina zbog troška posebnog testa o sukladnosti koji je obvezan. Budući da farmaceutsko područje predstavlja samo mali udio ukupnog poslovanja korisnikâ, provođenje testa o sukladnosti nije se smatralo ekonomski opravdanom poslovnom odlukom. Drugo, nema proturječnosti između prilagodbe izvršene u izračunu o sniženju cijene za uklanjanje stvrdnutosti dijelova dotičnog proizvoda nakon uvoza, kako je spomenuto u uvodnoj izjavi 64. Privremene uredbe, i tvrdnje da su oba proizvoda istovjetna, budući da je dovoljno da dotični proizvod i istovjetni proizvod dijele ista osnovna kemijska, fizička i tehnička svojstva i da imaju iste osnovne uporabe, što jest slučaj. Nadalje se naglašava da se stvrdnjavanje kao takvo ne događa zbog posebnih svojstava kineskih proizvoda, nego zato što svaka limunska kiselina, neovisno o svojem podrijetlu, zbog svojeg kemijskog sastava pokazuje sklonost stvrdnjavanju kada je izložena vlažnosti i promjenama temperature. Kako je normalno samo dotični proizvod izložen kroz dulje razdoblje vlažnosti i promjenama temperature tijekom otpreme u EU, problem se uglavnom javlja za dotični proizvod, ali ne isključivo. Stoga, prilagodba jednostavno uzima u obzir činjenicu da uklanjanje stvrdnutosti stvara dodatne troškove uglavnom za dotični proizvod jer se za količine koje su stvrdnute ili uklanja stvrdnutost (lomljenjem i prosijavanjem ili topljenjem stvrdnutog proizvoda) prije daljnje prodaje ili se prodaju s rabatom. Stoga se ova tvrdnja treba odbaciti.

(10)

s obzirom na gore navedeno, konačno se zaključuje da su dotični proizvod i limunska kiselina koja se proizvodi i prodaje u analognoj zemlji, Kanadi, kao i ona koju industrija Zajednice proizvodi i prodaje na tržištu Zajednice istovjetni u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe te se konačno potvrđuju uvodne izjave 15. do 17. Privremene uredbe.

(11)

U privremenoj fazi ispitnog postupka ispitane su sve tvrdnje svih poznatih proizvođača izvoznika o tretmanu tržišnog gospodarstva (MET)/individualnom tretmanu (IT). Samo su neki proizvođači izvoznici uključeni u uzorak, a jednom trgovačkom društvu odobreno je pojedinačno ispitivanje. U svojim komentarima na Privremenu uredbu, neke stranke tvrdile su da taj pristup ima nedostataka. Stvar je stoga ponovno razmotrena i, s obzirom također na činjenicu da je, uzimajući u obzir okolnosti slučaja poput na primjer dostupnih izvora, postalo moguće povećati broj trgovačkih društava koja bi se razumno mogla ispitati, konačno je odlučeno da se odabir uzoraka ne treba primijeniti. S obzirom na to da je svakom trgovačkom društvu koje je surađivalo odobren barem IT u privremenoj fazi, trebalo bi utvrditi pojedinačnu carinsku stopu za svako od njih. Posljedično, od tri trgovačka društva koja nisu bila odabrana u uzorak ili pojedinačno ispitana u privremenoj fazi zatražena je dostava odgovora na upitnik. Međutim, samo su dva trgovačka društva dostavila odgovor na upitnik. Treće trgovačko društvo nije dostavilo odgovor na upitnik i nije dalje ispitano.

(12)

Trgovačko društvo navedeno u uvodnoj izjavi 27. Privremene uredbe inzistiralo je na tome da subvencija spomenuta u toj uvodnoj izjavi nije bila za potrebe dotičnog proizvoda i da je neplaćanje najamnina bilo opravdano privatnim dogovorima unutar grupacije o umanjenju dugovane najamnine za iznos dobiti. Međutim, u nedostatku bilo kakvih novih elemenata ili podataka o tom pitanju te s obzirom na iskrivljujuće računovodstvene učinke prakse spomenute u pogledu najamnine, zaključci u pogledu tog trgovačkog društva ostaju nepromijenjeni i konačno se potvrđuju.

(13)

Nakon privremene objave, jedna je grupacija trgovačkih društava navedena u uvodnoj izjavi 25. Privremene uredbe tvrdila da je dobila zajmove na temelju detaljne financijske analize jedne od banaka i nakon što joj je odobren visoki kreditni rejting. Međutim, činjenica da je banka službeno provela analizu i odobrila visoki kreditni rejting ne isključuje činjenicu da je dotično trgovačko društvo dalo jamstva drugim trgovačkim društvima iako je založilo većinu svoje dugotrajne imovine, niti činjenicu da je zajmove odobrene dotičnom trgovačkom društvu odobrila banka za koju je utvrđeno da je pod državnim utjecajem. Stoga, zaključci u odnosu na to trgovačko društvo ostaju nepromijenjeni i konačno se potvrđuju.

(14)

Jedno od trgovačkih društava navedenih u uvodnoj izjavi 26. Privremene uredbe inzistiralo je na tome da je bilo kažnjeno zbog činjenice da je njegov većinski dioničar stekao prava korištenja zemljišta za dobru cijenu i onda ih je ispravno dao ponovno vrednovati u skladu s razvojem tržišne cijene. Međutim, ogromna razlika između cijene prilikom stjecanja i kasnijih evaluacija (1 000-2 000 %) nije se mogla objasniti. Stoga, u nedostatku bilo kakvih novih elemenata ili podataka o stjecanju i naknadnom ponovnom vrednovanju prava korištenja zemljišta te s obzirom na prednosti koje je trgovačko društvo dobilo nabavom imovine po cijeni znatno nižoj od tržišne vrijednosti, zaključci u pogledu tog trgovačkog društva ostaju nepromijenjeni i konačno se potvrđuju.

(15)

U nedostatku bilo kakvih drugih komentara o MET-u, konačno se potvrđuju uvodne izjave od 25. do 30. Privremene uredbe.

(16)

Pet trgovačkih društava ili grupacija trgovačkih društava kojima nije odobren MET ispunjavali su sve kriterije određene člankom 9. stavkom 5. Osnovne uredbe te im je odobren IT. Jedno trgovačko društvo kojemu je privremeno odobren IT, nije dalje surađivalo i stoga IT nije konačno odobren (vidjeti uvodne izjave 11. i 34.).

(17)

Kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 11., nakon komentara na Privremenu uredbu, odlučeno je da se odabir uzoraka ne treba primijeniti te je od tri trgovačka društva koja nisu odabrana u uzorak ili pojedinačno ispitana u privremenoj fazi zatražena dostava odgovora na upitnik. Uobičajena vrijednost utvrđena je za jedno od tih trgovačkih društava (Laiwu Taihe), kojemu je odobren MET i koje je dostavilo odgovor na upitnik.

(18)

Budući da jedino trgovačko društvo kojemu se mogao odobriti MET i koje je pojedinačno ispitano u privremenoj fazi ispitnog postupka nije dostavilo nikakve komentare o uobičajenoj vrijednosti, nalazi u uvodnim izjavama od 35. do 39. Privremene uredbe konačno se potvrđuju.

(19)

U pogledu jedinog preostalog trgovačkog društva kojemu je odobren MET (Laiwu Taihe) i koje je dodatno ispitano zbog razloga objašnjenih u uvodnoj izjavi 11., prvo je provjereno je li ukupna domaća prodaja trgovačkog društva istovjetnog proizvoda bila reprezentativna u smislu članka 2. stavka 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja dotičnog proizvoda bila je nešto ispod 5 % izvoza istovjetnog proizvoda u Zajednicu. Međutim, takav mali udio svejedno je dovoljne veličine da bi se mogla provesti odgovarajuća usporedba, a domaće cijene istovjetnog proizvoda smatraju se reprezentativnima s obzirom također na ukupnu domaću prodaju dotičnog trgovačkog društva. Stoga su korištene za određivanje uobičajene vrijednosti.

(20)

Za svaku vrstu proizvoda koju je Laiwu Taihe prodavao za izvoz u Zajednicu utvrđeno je je li se izravno usporediva vrsta proizvoda prodavala na domaćem tržištu. Za vrste proizvoda se smatralo da su izravno usporedive ako je ista vrsta proizvoda (definirano po kemijskom sastavu), usporedive granulacije te pakiranja. Utvrđeno je da se samo kod jedne vrste proizvoda koja se prodavala za izvoz u Zajednicu izravno usporediva vrsta proizvoda prodavala na domaćem tržištu.

(21)

Naknadno je ispitano može li se smatrati da se domaća prodaja ove vrste proizvoda obavlja u uobičajenom tijeku trgovine u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe. Utvrđeno je da je bilo profitabilne domaće prodaje ove vrste proizvoda nezavisnim kupcima tijekom RIP-a te stoga u uobičajenom tijeku trgovine.

(22)

Budući da je obujam profitabilne prodaje ove vrste proizvoda predstavljao 80 % ili manje od ukupnog obujma prodaje te vrste, uobičajena vrijednost temeljila se na stvarnoj domaćoj cijeni izračunatoj kao ponderirani prosjek profitabilne prodaje samo te vrste.

(23)

Kako se domaće cijene Laiwu Taihe-a nisu mogle koristiti radi utvrđivanja uobičajene vrijednosti za ostale vrste proizvoda, uobičajena vrijednost određena je u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe.

(24)

Prilikom određivanja uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe, iznosi prodajnih, općih i administrativnih troškova (POA) i dobiti temeljili su se u skladu s člankom 2. stavkom 6. prvim uvodnim podstavkom Osnovne uredbe na stvarnim podacima koji se odnose na proizvodnju i prodaju Laiwu Taihe-a istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine.

(25)

U svojim komentarima na Privremenu uredbu, neke stranke tvrdile su da Kanada ne bi bila prikladna analogna zemlja s obzirom na činjenicu da su Sjedinjene Američke Države (SAD) nedavno pokrenule antidampinški postupak o limunskoj kiselini podrijetlom iz, inter alia, Kanade. Stoga je ponovno predložen Tajland kao alternativna analogna zemlja. Međutim, analiza je pokazala da, iako antidampinške mjere na limunsku kiselinu podrijetlom iz Kanade nisu bile na snazi tijekom RIP-a, antidampinške mjere su bile na snazi tijekom RIP-a na limunsku kiselinu podrijetlom iz Tajlanda. Potonje mjere uvela je Indija i sastojale su se od značajnih antidampinških pristojba od 374,36 USD po toni, koje su prestale važiti tek u kolovozu 2007., tj. dva mjeseca nakon kraja RIP-a. Stoga, također uzimajući u obzir argumente već spomenute u uvodnim izjavama 42. i 43. Privremene uredbe i činjenicu da je ispitni postupak u SAD-u o limunskoj kiselini podrijetlom iz Kanade bio još uvijek u tijeku u trenutku završetka ispitnog postupka Zajednice, zaključuje se da nema razloga zašto bi se Tajlandu trebala dati prednost kao analognoj zemlji u odnosu na Kanadu.

(26)

Prema članku 2. stavku 7. točki (a) Osnovne uredbe, uobičajena vrijednost za proizvođače izvoznike spomenute gore u uvodnoj izjavi 11. kojima nije odobren MET morala se utvrditi na temelju cijena ili izračunate vrijednosti u analognoj zemlji.

(27)

U slučaju dvaju trgovačkih društava koja su dodatno ispitana zbog razloga objašnjenih gore u uvodnoj izjavi 11., izvozna cijena je utvrđena slijedeći istu metodologiju objašnjenu u uvodnim izjavama 45. do 47. Privremene uredbe.

(28)

Budući da ni jedno trgovačko društvo nije dostavilo bilo kakve komentare o izvoznim cijenama, nalazi sadržani u uvodnim izjavama 45. do 47. Privremene Uredbe konačno se potvrđuju.

(29)

U svojim komentarima na Privremenu uredbu i konačnu objavu, jedna grupacija trgovačkih društava osporila je odbitak fiktivne provizije za prodaju putem trgovca u NRK-u, s obzirom na to da je trgovac bio sastavni dio grupacije. Međutim, utvrđeno je da je trgovačko društvo koje se bavilo trgovinom doista imalo funkciju nezavisnog trgovca i da je ekonomski rezultat odnosa između dvaju trgovačkih društava kao između nalogodavca i zastupnika. Utvrđeno je da trgovac nije samo trgovao proizvodima koje su proizvodila povezana trgovačka društva, nego i proizvodima koje su proizvodili nezavisni proizvođači. Nadalje, dotično trgovačko društvo također je prodavalo i izravno nepovezanim kupcima. Stoga je tvrdnja odbačena i u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (i) Osnovne uredbe izvršen je odbitak na temelju POA troškova i dobiti nepovezanih uvoznika.

(30)

U svojim komentarima na Privremenu uredbu, jedan proizvođač izvoznik tvrdio je da se trošak konverzije valuta ne treba uzeti u obzir, jer prema članku 2. stavku 10. točki (j) Osnovne uredbe, izvoznicima se odobrava 60 dana kako bi se uzelo u obzir trajno kretanje u tečajevima tijekom razdoblja ispitnog postupka. Ovaj zahtjev mogao se prihvatiti te je dampinška marža proizvođača izvoznika odgovarajuće prilagođena.

(31)

U Privremenoj uredbi kod izvozne cijene je izvršen odbitak u pogledu nepovratnog PDV-a koji se naplaćuje na izvoznu prodaju, u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (b) Osnovne uredbe. Jedan proizvođač izvoznik tvrdio je u svojim komentarima na Privremenu uredbu da nije trebalo izvršiti takvu prilagodbu izvozne cijene jer bi se članak 2. stavak 10. točka (b) Osnovne uredbe odnosila samo na uobičajenu vrijednost. Potvrđuje se da se prilagodba predviđena člankom 2. stavkom 10. točkom (b) Osnovne uredbe odnosi samo na izračun uobičajene vrijednosti. Zapravo je gore spomenuti odbitak kod izvozne cijene obvezan i treba se izvršiti u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (k) Osnovne uredbe. Ispitujući ovu tvrdnju, utvrđeno je da je učinjena administrativna pogreška prilikom izračuna prilagodbe cijene za dotično trgovačko društvo i da je ista pogreška učinjena u pogledu ostalih trgovačkih društava. Ove netočnosti ispravljene su i dovele su do ispravaka blago prema dolje kod dampinških marža prethodno izračunatih za ta trgovačka društva.

(32)

Ispitujući tvrdnju navedenu u uvodnoj izjavi 31., utvrđeno je da potrebna prilagodba cijene nije izvršena u slučaju jednog trgovačkog društva kojemu je odobren individualni tretman. To je ispravljeno i ima za posljedicu blago povećanje dampinške marže za to trgovačko društvo.

(33)

U nedostatku bilo kakvih drugih komentara u pogledu usporedbe te, osim promjena navedenih gore u uvodnim izjavama 30., 31. i 32., konačno se potvrđuju uvodne izjave 48. do 50. Privremene uredbe.

(34)

U slučaju dvaju trgovačkih društava koja su dodatno ispitana zbog razloga objašnjenih gore u uvodnoj izjavi 11., dampinška marža utvrđena je slijedeći istu metodologiju objašnjenu u uvodnoj izjavi 51. Privremene uredbe. U slučaju trgovačkog društva koje nije dostavilo odgovor na upitnik i koje nije dodatno ispitano, kako je objašnjeno gore u uvodnoj izjavi 11., za ovo se trgovačko društvo smatra da ne surađuje te se nalazi temelje na dostupnim podacima u skladu s člankom 18. stavkom 1. Osnovne uredbe. U ovom slučaju, s obzirom na visoku razinu suradnje spomenutu u uvodnoj izjavi 19. Privremene uredbe, ovome trgovačkom društvu pripisana je najviša utvrđena dampinška marža u odnosu na sva ostala trgovačka društva.

(35)

Dampinške marže svih trgovačkih društava koja su već bila pojedinačno ispitana u privremenoj fazi ponovno su izračunate, kako bi se ispravile netočnosti navedene u uvodnim izjavama 30., 31. i 32. Taj ponovni izračun doveo je do manjih ispravaka dampinških marža.

(36)

U nedostatku ikakvih novih elemenata, konačno se potvrđuju zaključci iz uvodne izjave 53. Privremene uredbe, koja se odnosi na razinu suradnje.

(37)

Na tom temelju, konačne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Zajednice, neocarinjene, iznose:

(38)

Neke zainteresirane stranke tvrdile su da je SA Citrique Belge NV prestao s proizvodnjom nakon RIP-a i da je trgovao dotičnim proizvodom uvezenim od svojeg povezanog trgovačkog društva u Kini (DSM Citric Acid (Wuxi) Ltd), tvrdeći dakle da SA Citrique Belge NV ne bi trebao biti dio industrije Zajednice. Ova tvrdnja međutim nije bila potkrijepljena bilo kakvim dokazima, a prema podacima koje je dostavio SA Citrique Belge NV proizlazi da je trgovačko društvo nastavilo s proizvodnjom.

(39)

Jedna zainteresirana stranka također se žalila da je u uvodnoj izjavi 56. Privremene uredbe naveden samo određeni raspon uvoza SA Citrique Belge NV od njegovog povezanog kineskog proizvođača tijekom RIP-a. Ta je zainteresirana stranka tvrdila da se kretanje cjelokupnog uvoza industrije Zajednice od povezanih i nepovezanih trgovačkih društava treba navesti za cijelo razmatrano razdoblje, budući da uvoz predstavlja važan čimbenik za procjenu proizvodnje Zajednice i posljedično za zaključak o postojanju štete. Ispitni postupak doista je pokazao da je tijekom cijelog razmatranog razdoblja uvoz industrije Zajednice bio neznatan, tj. između 1 % i 6 % proizvodnje – ovaj raspon navodi se zbog povjerljivosti. Stoga se argument treba odbaciti, a uvodne izjave 55. do 58. Privremene uredbe konačno se potvrđuju.

(40)

Kako nisu dobiveni novi i potkrijepljeni podaci u pogledu potrošnje u Zajednici, uvodne izjave 59. i 60. Privremene uredbe konačno se potvrđuju.

(41)

U pogledu obujma uvoza, tržišnog udjela i cijena, nisu utvrđeni ili dobiveni novi i potkrijepljeni podaci pa se stoga, u nedostatku bilo kakvih zahtjeva ili argumenata od bilo koje zainteresirane stranke o obujmu i cijenama dotičnog uvoza, uvodne izjave 61. do 63. Privremene uredbe konačno potvrđuju.

(42)

Tijekom privremene faze ispitnog postupka, radi usporedbe dotičnog proizvoda i limunske kiseline koju proizvodi industrija Zajednice na istoj razini trgovine, izvršena je prilagodba cijene za maržu (uključujući POA troškove) nepovezanih uvoznika prilikom izračuna sniženja cijene i, dodatno, izvršena je prilagodba cijene za troškove posebnog postupka nastale uvoznicima u Zajednicu kod uklanjanja stvrdnutosti određene količine dotičnog proizvoda prije daljnje prodaje. Međutim, zbog manje revizije podataka koji se odnose na prilagodbu razine trgovine, ponderirana prosječna marža sniženja cijena koja je izračunata i utvrđena na 17,42 %, revidirana je naniže na 16,54 %.

(43)

Nakon konačne objave, jedan proizvođač iz Zajednice tvrdio je da se prilagodbe razine trgovine također trebaju izvršiti u odnosu na prodaju industrije Zajednice, tj. da se njezina prodaja obavljana putem trgovaca treba uzeti u obzir. U tom pogledu treba naglasiti da je prilagodba razine trgovine doista izvršena za prodajne cijene industrije Zajednice prije njihove usporedbe s uvoznim cijenama dotičnog proizvoda.

(44)

Isti proizvođač iz Zajednice također je zatražio da se prilagodba cijene za troškove posebnog postupka prilikom uklanjanja stvrdnutosti određene količine dotičnog proizvoda treba primijeniti i na istovjetni proizvod. Međutim, taj zahtjev nije dalje potkrijepljen podacima o posebnim troškovima koji su nastali tom proizvođaču iz Zajednice i stoga se nije mogao prihvatiti. S obzirom na gore navedeno, konačno se potvrđuje uvodna izjava 64. Privremene uredbe.

(45)

Neke zainteresirane stranke tvrdile su da Komisija nije temeljito analizirala sve pokazatelje štete i stoga nije utvrđena valjana i potpuna veza između stanja industrije Zajednice i kineskog uvoza. Posebno se tvrdilo da nije bilo procjene pozitivnog razvoja određenih pokazatelja štete. Treba naglasiti da, iako neki pokazatelji štete pokazuju pozitivni razvoj, što je potvrđeno u uvodnoj izjavi 79. Privremene uredbe, cjelokupna slika ukazuje na pogoršanje stanja industrije Zajednice. Umjereno poboljšanje proizvodnje, proizvodnog kapaciteta, iskorištenosti kapaciteta, obujma prodaje i razina jediničnih cijena, kao i povećana troškovna učinkovitost opisana u uvodnoj izjavi 76. Privremene uredbe, odražavaju napore proizvođača u Zajednici u zadržavanju konkurentnosti tijekom razmatranog razdoblja i iskorištavanju povećane potrošnje. Međutim, kao što je vidljivo u uvodnoj izjavi 68. Privremene uredbe, unatoč tim naporima, industrija Zajednice izgubila je 5 postotnih bodova (tj. tržišni udio smanjio se s 54 % na 49 %) svojeg tržišnog udjela, koje je vjerojatno stekao kineski dampinški uvoz niske cijene. Kao otežavajući čimbenik, također se spominje da je industrija Zajednice mogla očekivati stjecanje određenog tržišnog udjela kojeg su imala tri proizvođača limunske kiseline u Zajednici koji su zatvoreni od 2004. Ali naprotiv, industrija Zajednice nije uspjela niti preuzeti kupce od tri zatvorena proizvođača iz EZ-a, niti iskoristiti povećanu potrošnju. Taj značajni gubitak tržišnog udjela, zajedno s očigledno sve lošijim financijskim pokazateljima, tj. profitabilnošću, povratom ulaganja i novčanog toka, pokazuju da se ukupno stanje industrije Zajednice pogoršalo tijekom razmatranog razdoblja i čini se da je najlošije bilo tijekom RIP-a. Uz to, smanjenje zaliha ne može se ocijeniti kao pozitivni razvoj stanja industrije Zajednice u ovom slučaju, budući da se ne može smatrati razumnim pokazateljem, s obzirom na narav proizvoda koji ne dopušta dugotrajno skladištenje.

(46)

Jedna zainteresirana stranka tvrdila je da ulaganja u ovom području nisu stalna, ali slijede određene cikluse ulaganja. Iako se čak i u normalnim tržišnim uvjetima sigurno ne može očekivati da bi se važna ulaganja vršila svake godine, činjenica da tijekom cijelog razdoblja nijedan od dva preostala proizvođača iz Zajednice nije izvršio bilo kakvo važno ulaganje smatra se znakom da niska profitabilnost (koja se pretvorila u gubitak od 2006.) nije dopuštala bilo kakvo važno ulaganje. Stoga se smatra da je ulaganje posebno razuman pokazatelj štete u ovom slučaju.

(47)

Konačno, treba razmotriti sposobnost proizvođača u Zajednici za prikupljanjem kapitala. U tom pogledu ispitni postupak je pokazao da su oba proizvođača iz Zajednice, zbog sve lošijeg okruženja za poslovanje s limunskom kiselinom, imala poteškoće u prikupljanju kapitala.

(48)

Jedna zainteresirana stranka tvrdila je da je podnositelj zahtjeva barem uspio prikupiti kapital za ostale proizvode, budući da je u veljači 2007. najavio izgradnju novog postrojenja za glukozu. U tom pogledu naglašava se da je opseg ispitnog postupka ograničen na sposobnost prikupljanja kapitala u odnosu na dotični proizvod, tj. limunsku kiselinu, pri čemu se pokazalo da je na tu sposobnost negativno utjecalo financijsko stanje industrije Zajednice.

(49)

Na temelju gore navedenog, zaključci iz uvodne izjave 72. Privremene uredbe o ulaganju industrije Zajednice konačno se potvrđuju.

(50)

Jedna zainteresirana stranka tvrdila je da se nalazi iz uvodne izjave 73. Privremene uredbe nisu mogli uskladiti s financijskim izvještajima oba proizvođača iz Zajednice, posebno jer nijedan od tih financijskih izvještaja ne bi pokazivao spomenuti izvanredni trošak restrukturiranja. U tom pogledu, naglašava se da su kroz razmatrano razdoblje na izvanrednu uspješnost jednog proizvođača iz Zajednice u velikoj mjeri utjecali napori za restrukturiranjem, koji su prikazani u financijskim izvještajima ili kao trošak ili kao prihod, ovisno o tome odnose li se na dodavanje ili oslobađanje rezerve, te tantijeme plaćane matičnom društvu u Švicarskoj. Stoga se smatra primjerenijim koristiti poslovni rezultat kao temelj za analizu štete nego neto dobit.

(51)

Ista stranka tvrdila je da je novčana kazna za nekonkurentno ponašanje koja je uvedena u 2005. za oba matična trgovačka društva proizvođačâ iz Zajednice mogla utjecati na stanje dobiti industrije Zajednice. Bilo kakvi učinci koji proizlaze iz novčane kazne (i dodavanje i oslobađanje rezerve) bili su zabilježeni kao izvanredni rezultat. Kao što je spomenuto u uvodnoj izjavi 50., poslovni rezultat korišten je kao pokazatelj štete u ovom postupku. Stoga, novčana kazna koja je uvedena za proizvođače iz Zajednice nije mogla utjecati na stanje dobiti koje je korišteno u analizi štete. Uz to, treba naglasiti da je industrija Zajednice ostvarivala gubitak od 2006. do kraja RIP-a. Stoga se kretanja kako su prikazana u Privremenoj uredbi konačno potvrđuju.

(52)

Nekoliko zainteresiranih stranaka ukazalo je na određeno neslaganje između kretanja koje se odnosi na profitabilnost i povrata ulaganja. Doista, za razliku od profitabilnosti koja je utvrđena iskazujući dobit iz redovnog poslovanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima kao postotak tog prometa, povrat ulaganja izračunan je kao neto dobit u postotku od neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Radi ujednačenosti izračuna svih pokazatelja štete, izračun povrata ulaganja revidiran je na temelju dobiti iz redovnog poslovanja u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Revidirani podaci su kako slijedi:

(53)

Međutim, ispravljeni podaci slijede isto kretanje i stoga ne mijenjaju zaključak iz uvodne izjave 74. Privremene uredbe, koji se konačno potvrđuje.

(54)

U nedostatku bilo kakvih novih i potkrijepljenih podataka ili argumenata o proizvodnji, obujmu prodaje, tržišnim udjelima, jediničnoj prodajnoj cijeni, zalihama, novčanom toku, zaposlenosti, produktivnosti, plaćama i visini dampinške marže, nalazi u uvodnim izjavama 66. do 71., 73. i 75. do 78. Privremene uredbe konačno se potvrđuju. Uz to, ispravljeni podaci o povratu ulaganja ne utječu na kretanja kako su određeni uvodnim izjavama 73. i 74. Privremene uredbe. Stoga, s obzirom na očigledno sve lošije financijske pokazatelje, poput profitabilnosti, povrata ulaganja i novčanog toka, zajedno sa značajnim gubitkom tržišnog udjela, zaključak iz uvodne izjave 81. Privremene uredbe da je industrija Zajednice pretrpjela materijalnu štetu konačno se potvrđuje.

(55)

Kako je spomenuto u uvodnoj izjavi 42., konačno se zaključuje da su tijekom RIP-a prosječne cijene uvoza iz NRK-a snižavale prosječne cijene industrije Zajednice. Nakon manje revizije u izračunu, utvrđeno je da je prosječna marža snižavanja cijena 16,54 %. Ta manja revizija naniže ne može utjecati na zaključke o učinku dampinškog uvoza iz uvodnih izjava 83. do 85. Privremene uredbe, koji se konačno potvrđuju.

(56)

Neki uvoznici tvrdili su da je industrija Zajednice sama sebi nanijela štetu jer je slijedila strategiju „cijena prije količine”, tj. opskrbljivanje samo gornjeg segmenta tržišta, a izbjegavanje proizvodnje i prodaje proizvoda za donji segment. Prema istim uvoznicima, posljedica je bila ta da industrija Zajednice nije mogla imati koristi od povećane potražnje za limunskom kiselinom donjeg segmenta tržišta te je tako izgubila tržišni udio i pogoršala svoju financijsku uspješnost. Međutim, ispitni postupak je pokazao da se i dotični proizvod i istovjetni proizvod u osnovi koriste za iste primjene i konkuriraju uglavnom u istim segmentima (vidjeti uvodnu izjavu 9.), uz izuzetak jedne tržišne niše koja predstavlja mali dio tržišnog udjela europske limunske kiseline, koju je isporučivala do sada isključivo industrija Zajednice. Ispitni postupak doista je utvrdio da je industrija Zajednice bila prisutna u donjem segmentu tržišta. Stoga bi se ovaj argument trebao odbaciti.

(57)

Nadalje, neke zainteresirane stranke smatrale su nedostatak bilo kakvog ulaganja tijekom razmatranog razdoblja i posebno u godinama kada je industrija Zajednice ostvarila bolje rezultate, tj. 2004.-2005., čimbenikom koji je pridonio gubitku tržišnog udjela i posljedično pogoršanju njezinog stanja. Ispitni postupak pokazao je da industrija Zajednice nije poslovala u punom kapacitetu i da je njezina iskorištenost kapaciteta bila stabilna kroz razmatrano razdoblje. Stoga bi određeno povećanje proizvodnje bilo moguće u slučaju veće potražnje bez dodatnih ulaganja. Nadalje, s obzirom na to da profitabilnost industrije Zajednice nije bila dovoljna, tj. ispod ciljane dobiti kroz razmatrano razdoblje i čak se pretvorila u gubitak, smatra se da je ekonomski opravdana poslovna odluka ne uložiti znatne iznose u proizvodnju istovjetnog proizvoda. Ovaj argument stoga nije uvjerljiv i treba se odbaciti.

(58)

Gotovo sve zainteresirane stranke ponovile su svoje tvrdnje da bi bilo kakva utvrđena šteta bila posljedica reforme tržišta šećera i naknadnog ukidanja proizvodnih subvencija u 2006. i/ili rastućih cijena energije.

(59)

Jedna zainteresirana stranka tvrdila je da je u godišnjem izvješću jednog proizvođača iz Zajednice u odnosu na 2007. navedeno da je dostupnost sirovina ograničena zbog europskog režima za šećer koji je rezultirao većim troškovima. U tom pogledu, naglašava se da spomenuti proizvođač iz Zajednice ne koristi šećer kao glavnu sirovinu, nego melasu i, kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 89. Privremene uredbe, nije stoga nikada dobivao proizvodne subvencije. Povećanje troška melase nije međutim bilo značajno, ali je odgovaralo povećanju cijena šećera na svjetskom tržištu. U odnosu na stanje drugog proizvođača iz Zajednice, što je detaljno opisano u uvodnim izjavama 90. do 94. Privremene uredbe, nisu dobiveni novi ili potkrijepljeni podaci ili argumenti. Opći zaključak iz uvodne izjave 93. da reforma tržišta šećera nije imala značajan utjecaj na stanje troškova industrije Zajednice konačno se potvrđuje.

(60)

Ista zainteresirana stranka tvrdila je da bi doista postojala veza između cijena šećera i proizvodnje biogoriva jer je to potvrđeno u studiji Komisije o „Uzrocima krize cijena hrane” (4). U tom pogledu naglašava se da je Komisija, kao što je već navedeno u uvodnoj izjavi 98. Privremene uredbe, imala pristup podacima o troškovima obaju proizvođača iz Zajednice te je stoga bila u mogućnosti analizirati konkretan trošak sirovine za oba proizvođača iz Zajednice u pogledu proizvodnje limunske kiseline. Bilo kakva veza između cijena šećera i proizvodnje biogoriva stoga je ispitana i uzeta u obzir prilikom procjene utjecaja reforme tržišta šećera u EU i rastuće proizvodnje biogoriva. Na temelju toga, može se zaključiti te se konačno potvrđuje da ti čimbenici nisu imali značajan utjecaj na utvrđenu štetu koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(61)

Uz to, mora se navesti da bilo kakvo povećanje troškova u pogledu melase, šećera ili glukoze ili energije koje je potvrđeno u Privremenoj uredbi (vidjeti uvodne izjave 93. i 96. te Uredbe) nisu izvor štete za industriju Zajednice jer bi u normalnoj tržišnoj situaciji industrija Zajednice mogla prenijeti te povećane troškove barem u određenoj mjeri na svoje kupce. Međutim, ispitni postupak je pokazao povećanu prisutnost dampinškog uvoza koji značajno snižava cijene industrije Zajednice. Stoga, kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 84. Privremene uredbe, došlo je do pada cijena, a industrija Zajednice je mogla prenijeti samo manji dio svojih povećanih troškova na svoje kupce, što je dovelo do pogoršanja njezinog financijskog stanja i daljnjeg gubitka tržišnog udjela.

(62)

Konačno, mora se spomenuti da je ispitni postupak pokazao da su se kineski troškovi proizvodnje limunske kiseline također povećali. Ti povećani troškovi nisu se međutim očitovali u višim prodajnim cijenama, nego naprotiv, jedinične prodajne cijene čak su se i smanjile za 6 postotnih bodova tijekom razmatranog razdoblja, kao što je prikazano u uvodnoj izjavi 63. Privremene uredbe.

(63)

Na temelju gore navedenog, tvrdnje bi se trebale odbaciti, a uvodne izjave 88. do 99. Privremene uredbe ovim se konačno potvrđuju.

(64)

Neke zainteresirane stranke ponovile su svoje tvrdnje da je gubitak tržišnog udjela za europske proizvođače bio samonanesen zbog kartela za limunsku kiselinu (1991. do 1995.) u kojem su sudjelovali i podnositelj zahtjeva i drugi europski proizvođač i za koji se tvrdilo da je razlog povećanja kineskog uvoza limunske kiseline. Ta tvrdnja nije dalje potkrijepljena i stoga nije promijenila zaključak iz uvodne izjave 100. Privremene uredbe da se veliko povećanje dampinškog uvoza dogodilo nekoliko godina nakon što je kartel prestao postojati.

(65)

Na temelju gore navedenog, konačno se zaključuje da posljedice prakse protivne tržišnom natjecanju u kojoj je industrija Zajednice bila uključena nije doprinijela materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(66)

Neke zainteresirane stranke ponovile su svoje zahtjeve da je pad cijena kineske limunske kiseline tijekom RIP-a bio velikim dijelom zbog nepovoljnog deviznog tečaja s američkog dolara na euro, činjenice da se cijene limunske kiseline općenito izražavaju u američkim dolarima na svjetskim tržištima i poteškoće prilikom prilagodbe cijena novom stanju valuta, o kojima se općenito pregovara jednom godišnje.

(67)

Podsjeća se da se u uvodnoj izjavi 104. Privremene uredbe utjecaj bilo kakve fluktuacije valuta ne smatra značajnim jer čak i da se devalvacija američkog dolara u odnosu na euro između 2004. i RIP-a, koja je iznosila 4,97 %, nakon preciznog usklađivanja privremenih izračuna, potpuno zanemarila, i dalje bi postojalo sniženje cijene od preko 10 %.

(68)

Posljedično, konačno se potvrđuje da aprecijacija eura u odnosu na američki dolar nije bila tolika da bi prekinula uzročno-posljedičnu vezu između utvrđene štete industriji Zajednice i dotičnog uvoza. Stoga bi se ova tvrdnja trebala odbaciti.

(69)

U nedostatku bilo kakvih dodatnih novih i potkrijepljenih podataka ili argumenata, uvodne izjave 82. do 110. Privremene uredbe konačno se potvrđuju.

(70)

S obzirom na gore navedeno, konačno se potvrđuje privremeni nalaz o postojanju uzročno-posljedične veze između materijalne štete koju je pretrpjela industrija Zajednice i dampinškog kineskog uvoza.

(71)

Komentari u vezi s potrebom uzimanja u obzir određenih važnih događaja nakon RIP-a dobiveni su kako od određenih proizvođača industrije Zajednice, tako i od proizvođačâ izvoznikâ i uvoznikâ koji su surađivali. Naglašava se da se u skladu s člankom 6. stavkom 1. Osnovne uredbe podaci o dampingu i šteti koji se odnose na razdoblje nakon razdoblja ispitnog postupka obično ne uzimaju u obzir. Međutim, s obzirom na navod iz uvodnih izjava 119. i 129. Privremene uredbe, iznimno se smatralo potrebnim prikupiti podatke koji se odnose na razdoblje nakon lipnja 2007. pa do srpnja 2008.

(72)

Neke zainteresirane stranke tvrdile su da bi uvođenje mjera bilo nepotrebno jer je profitabilnost industrije Zajednice dosegnula visoke razine nakon RIP-a zbog znatno većih cijena te da se tržište samoreguliralo. Tijekom RIP-a, bilo je dokaza o dampingu i šteti i ta je šteta u znatnoj mjeri uzrokovana padom cijena koji je nastao zbog dampinškog uvoza. Statistički podaci o uvozu pokazuju prosječno povećanje kineskih prodajnih cijena od samo 12 % nakon RIP-a. U usporedbi s razinom sniženja cijena od 16,54 % utvrđenom tijekom RIP-a, to povećanje očigledno nije dovoljno jer ne bi dopuštalo industriji Zajednice povećanje svojih prodajnih cijena na održivu razinu bez riskiranja gubitka još više kupaca u nedostatku antidampinških mjera. U pogledu razine cijena industrije Zajednice, utvrđeno je da je industrija Zajednice uspjela umjereno povećati svoje cijene od prvog tromjesečja 2008., za što se čini da je poboljšalo financijsko stanje industrije Zajednice. Ta povećanja cijena su ipak u uskoj vremenskoj korelaciji s pokretanjem ovog postupka pa se stoga čini da se stanje industrije Zajednice možda poboljšalo zbog potencijalnih antidampinških mjera na uvoz iz NRK-a. Stoga je zaključeno da nije bilo samoregulacije tržišta ili samoregulacija nije bila dovoljna da bi učinila uvođenje mjera nepotrebnim. Argument se stoga treba odbaciti.

(73)

U nedostatku bilo kakvih novih i potkrijepljenih podataka ili argumenata u pogledu interesa industrije Zajednice, zaključak iz uvodnih izjava 112. do 115. Privremene uredbe u pogledu interesa industrije Zajednice konačno se potvrđuje.

(74)

Većina zainteresiranih stranaka ponovilo je svoje tvrdnje da bi uvođenje mjera značajno smanjilo tržišno natjecanje na europskom tržištu i stvorilo duopolnu tržišnu situaciju. Smatra se međutim da ih, s obzirom na jaki tržišni položaj koji su kineski proizvođači izvoznici stekli posljednjih godina, uvođenje mjera ne bi otjeralo s tržišta Zajednice, nego samo ponovno uspostavilo ravnopravne tržišne uvjete koji bi omogućili industriji Zajednice i kineskim proizvođačima izvoznicima tržišno natjecanje pod istim uvjetima. Nadalje, razumno povećanje cijena na tržištu Zajednice doista bi moglo privući više uvoza iz ostalih trećih zemalja s vlastitom proizvodnjom, poput Izraela i Južne Amerike, koje su vjerojatno bile manje zainteresirane izvoziti na tržište sa smanjenim cijenama.

(75)

S druge strane, ako se antidampinške mjere ne bi uvele, ne može se isključiti da bi industrija Zajednice morala prestati s proizvodnim aktivnostima za ovo konkretno poslovanje, dovodeći do suprotnog scenarija, tj. vladajućeg položaja kineskog uvoza.

(76)

Većina zainteresiranih stranaka također je tvrdila da ako bi se kineski uvoz zaustavio zbog uvođenja mjera, sigurnosti opskrbe bila bi ugrožena jer industrija Zajednice ne može zadovoljiti potražnju na EU tržištu čak i da oba proizvođača proizvode na 100 % svojih kapaciteta. To bi bilo dodatno pogoršano činjenicom da se predviđa povećanje potražnje za limunskom kiselinom zbog učinaka Uredbe (EZ) br. 648/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o deterdžentima (5). U toj Uredbi Komisija se obvezuje provesti reviziju o korištenju fosfata u deterdžentima i na temelju rezultata podnijeti prijedlog za odgovarajućim djelovanjem. Slijedeći tu obvezu, Komisija je podnijela izvješće, ali nije predložila nikakvo djelovanje. Međutim, čak i da se fosfati potpuno zabrane u industriji deterdženata, njihovi glavni nadomjesci su zeoliti i samo u manjoj mjeri limunska kiselina.

(77)

Nadalje, nekoliko činjenica proturječi pretpostavci da bi se kineski uvoz doista zaustavio.

(78)

Uz to, industrija Zajednice je najavila provođenje odgovarajućih mjera radi povećanja svojega proizvodnog kapaciteta. Podnositelj zahtjeva je najavio značajno povećanje svojega proizvodnog kapaciteta. Prema priopćenju za tisak objavljenom u srpnju 2008., ti bi dodatni kapaciteti trebali biti u potpunosti dostupni od sredine 2009. s prvim povećanjem dostupnim već u siječnju 2009. To bi doista trebalo doprinijeti zadovoljenju potražnje u EU. Dalje se naglašava da je drugi proizvođač iz Zajednice najavio u kolovozu 2008. da će zatvoriti svoj proizvodni pogon u Kini do prvog tromjesečja 2009. i da će se usredotočiti na svoj proizvodni pogon u Zajednici.

(79)

Nadalje, privlačnija razina cijene na EU tržištu bi vjerojatno također povećala uvoz iz trećih zemalja i s tim alternativnim izvorima čini se da bi opskrba bila bolje osigurana nego kad bi korisnici ovisili samo o kineskoj limunskoj kiselini. Tijekom 12 mjeseci nakon RIP-a uvoz iz Izraela se na primjer povećao za 30 %.

(80)

Stoga se čini da uvođenje mjera ne bi otjeralo kineske proizvođače izvoznike s tržišta, nego bi prije ponovno uspostavilo ravnopravne tržišne uvjete koji osiguravaju alternativne izvore opskrbe.

(81)

Neke zainteresirane stranke tvrdile su da je zbog odabira uzorka Komisija dobila samo rezultate za najveće uvoznike u Europi pa nije imala podatke o učincima carina na veliku većinu malih i srednjih uvoznika. Međutim, ni jedna stranka nije prigovorila na odabrani uzorak te se uzorak stoga smatra reprezentativnim za sve uvoznike.

(82)

S obzirom na to da limunska kiselina u prosjeku čini samo 1 % ukupnog prihoda uvoznikâ, očekuje se da će se učinci antidampinške pristojbe izgubiti u ukupnim rezultatima trgovačkih društava.

(83)

U nedostatku bilo kakvih dodatnih komentara uvoznikâ, zaključci iz uvodnih izjava od 116. do 120. PrivremeneuUredbe konačno se potvrđuju.

(84)

Nakon privremene faze, Komisija je intenzivirala ispitni postupak u pogledu mogućeg utjecaja mjera na korisnike. U tu svrhu zatraženi su dodatni podaci od korisnika i nacionalnih udruženja i obavljen je dodatni posjet radi provjere u poslovnim prostorima jednog korisnika iz Zajednice.

(85)

Dobiveni podaci potvrđuju privremeni nalaz, koji se temeljio na nepotpunim odgovorima korisnika na upitnik kako je navedeno u uvodnim izjavama 121. i 122. Privremene uredbe, da je utjecaj limunske kiseline u ukupnom trošku proizvodnje korisnika relativno umjeren. I dok udio limunske kiseline u korisnikovim troškovima proizvodnje normalno ovisi o proizvodu, utvrđeno je da je njegov raspon općenito između manje od 1 % i 20 %. Gore navedeni dodatni podaci također su potvrdili privremene nalaze da će carina na razini marže nelojalnog sniženja cijene imati vrlo ograničeni utjecaj na trošak proizvodnje korisnika koji su surađivali. Nakon konačne objave, od glavnih industrijskih korisnika limunske kiseline dva su tvrdila da limunska kiselina predstavlja veliki udio u nekim od njihovih proizvoda i stoga bi učinak carina na njih bio značajan. Prvo, treba naglasiti da oba proizvođača proizvode široki raspon proizvoda u kojima se limunska kiselina koristi u različitim udjelima. Drugo, na temelju dostavljenih podataka, nije se moglo dokazati da su ti korisnici proizvodili pretežno one proizvode u kojima je trošak limunske kiseline bio važniji. Konačno, argument nije bio dodatno potkrijepljen bilo kakvim dodatnim podacima. Stoga se ovaj argument nije mogao prihvatiti.

(86)

Gornja dodatna analiza o interesu uvoznika i korisnika u Zajednici nije promijenila privremene zaključke u tom pogledu. Čak i ako bi u određenim slučajevima teret trebao u potpunosti snositi uvoznik/korisnik, svaki negativni financijski učinak na potonjeg u svakom slučaju ne bi bio značajan. Na temelju toga, smatra se da zaključci u pogledu interesa Zajednice, kako su određeni u Privremenoj uredbi, nisu promijenjeni. U nedostatku bilo kakvih drugih komentara, oni se stoga konačno potvrđuju.

(87)

Nekoliko zainteresiranih stranaka osporilo je razinu profitne marže koja se privremeno koristila i tvrdilo je da je dobit od 9 % pretjerana, tvrdeći da industrija Zajednice tijekom razmatranog razdoblja nikada nije stvarno ostvarila tu razinu dobiti. Potvrđuje se da je doista samo jedan proizvođač iz Zajednice ostvario tu razinu dobiti u izostanku dampinga, tj. u 2001., dok drugi nije. Metodologija korištena za određivanje razine uklanjanja štete je stoga ponovno ispitana i činilo se prikladnijim kao profitnu maržu koristiti ponderiranu prosječnu profitnu maržu koju su ostvarila oba europska proizvođača u 2001., tj. 6 %.

(88)

Na temelju gore navedenoga, zaključuje se da bi industrija Zajednice opravdano mogla očekivati ostvarenje profitne marže od 6 % prije poreza bez dampinškog uvoza te je ta profitna marža korištena u konačnim nalazima.

(89)

Kineske uvozne cijene uspoređene su, za RIP, s neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji je prodavala industrija Zajednice na tržištu Zajednice. Neštetna cijena izračunata je prilagodbom prodajne cijene industrije Zajednice kako bi se odrazila sada revidirana profitna marža. Razlika koja je posljedica navedene usporedbe, izražena kao postotak ukupne vrijednosti CIF-a, iznosila je u rasponu od 8,3 % do 42,7 % za svako trgovačko društvo, tj. manje nego utvrđena dampinška marža, osim za jedno trgovačko društvo.

(90)

S obzirom na zaključke o dampingu, šteti, uzročnosti i interesu Zajednice, te u skladu s člankom 9. stavkom 4. Osnovne uredbe, treba uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na razini najniže utvrđene dampinške marže i marže štete, u skladu s pravilom niže pristojbe. U svim slučajevima osim jednog, stopu pristojbe trebalo bi odgovarajuće odrediti na razini utvrđene štete.

(91)

Na temelju gore navedenog, konačne pristojbe trebale bi biti kako slijedi:

(92)

Tijekom ispitnog postupka, šest proizvođača izvoznika u NRK-u ponudilo je prihvatljivo preuzimanje obveze u vezi cijene u skladu s člankom 8. stavkom 1. Osnovne uredbe.

(93)

Komisija je Odlukom 2008/899/EZ (6) prihvatila te ponude za preuzimanjem obveze. Vijeće potvrđuje da ponude za preuzimanjem obveza uklanjaju štetni učinak dampinga i u dovoljnoj mjeri ograničavaju rizik izbjegavanja mjera.

(94)

Kako bi se dodatno omogućio Komisiji i carinskim tijelima učinkovit nadzor poštivanja preuzetih obveza nad trgovačkim društvima, kada se zahtjev za puštanjem u slobodni promet predoči nadležnom carinskom tijelu, izuzeće od antidampinških mjera mora biti uvjetovano i. predočenjem računa na temelju preuzete obveze, što je račun koji sadrži barem dijelove s popisa i izjavu propisanu u Prilogu; ii. činjenicom da uvezenu robu proizvode, otpremaju i za nju izdaju račun navedena trgovačka društva izravno prvom nezavisnom kupcu u Zajednici i iii. činjenicom da roba prijavljena i predočena carinskim tijelima točno odgovara opisu na računu na temelju preuzete obveze. Kada gore navedeni uvjeti nisu ispunjeni, odgovarajuća antidampinška pristojba primjenjuje se u trenutku prihvaćanja izjave za puštanje u slobodni promet.

(95)

Prema članku 8. stavku 9. Osnovne uredbe, kad god Komisija povuče svoju odluku o prihvatu preuzete obveze nakon povrede upućivanjem na konkretne poslove te izjavi da su odgovarajući računi na temelju preuzete obveze nevaljani, carinski dug nastaje u trenutku prihvaćanja izjave o puštanju tih poslova u slobodni promet.

(96)

Uvoznike treba obavijestiti da carinski dug može nastati, kao uobičajeni rizik trgovine, u trenutku prihvaćanja izjave za puštanje u slobodni promet kako je opisano u uvodnim izjavama 94. i 95., čak i ako je Komisija prihvatila obvezu proizvođača od kojeg su oni izravno ili neizravno kupovali.

(97)

Prema članku 14. stavku 7. Osnovne uredbe, carinska tijela trebaju odmah obavijestiti Komisiju kad god se utvrde naznake kršenja obveze.

(98)

Zbog gore navedenih razloga, preuzimanja obveza koje su ponudili proizvođači izvoznici Komisija stoga smatra prihvatljivima, a dotična trgovačka društva obaviještena su o bitnim činjenicama, razmatranjima i obvezama na kojima se temelji prihvat.

(99)

U slučaju povrede ili povlačenja obveza, ili u slučaju povlačenja prihvata Komisije na preuzete obveze, antidampinška pristojba koju je uvelo Vijeće, u skladu s člankom 9. stavkom 4. Osnovne uredbe, automatski se primjenjuje u skladu s člankom 8. stavkom 9. te Uredbe.

(100)

S obzirom na visinu utvrđene dampinške marže i s obzirom na razinu štete koja je prouzročena industriji Zajednice, smatra se potrebnim da se konačno naplate iznosi u visini iznosa uvedenih konačnih pristojba, osigurani privremenom antidampinškom pristojbom, koja je uvedena Privremenom uredbom. Budući da su stope konačnih pristojba niže od stopa privremenih pristojba, treba osloboditi privremeno osigurane iznose koji premašuju konačnu stopu antidampinške pristojbe,

(a)

da su ga navedena trgovačka društva proizvela, otpremila i za njega izdala račun izravno prvom nezavisnom kupcu u Zajednici; i

(b)

da je takav uvoz popraćen računom na temelju preuzete obveze, što je račun koji sadrži barem dijelove i izjavu propisane Prilogom ovoj Uredbi; i

(c)

da roba koja je prijavljena i predočena carinskim tijelima točno odgovara opisu na računu na temelju preuzete obveze.

(a)

kad god se utvrdi, u pogledu uvoza opisanog u stavku 1., da jedan ili više uvjeta navedenih u tom stavku nije ispunjeno; ili

(b)

kada Komisija prema članku 8. stavku 9. Uredbe (EZ) br. 384/96 povuče svoj prihvat preuzete obveze Uredbom ili Odlukom koja se odnosi na konkretne poslove i izjavi da su odgovarajući računi na temelju preuzete obveze ništavi.

1.

Naslov „RAČUN UZ ROBU KOJA PODLIJEŽE PREUZETOJ OBVEZI”.

2.

Naziv trgovačkog društva koje izdaje račun.

3.

Broj računa.

4.

Datum izdavanja trgovačkog računa.

5.

Dodatnu oznaku TARIC prema kojoj se roba na računu carini na granici Zajednice.

6.

Točan opis robe, uključujući:

7.

Opis uvjeta prodaje, uključujući:

8.

Naziv trgovačkog društva koje djeluje kao uvoznik u Zajednicu kojemu trgovačko društvo izravno izdaje račun uz robu koja podliježe obvezi.

9.

Ime službenika trgovačkog društva koji je izdao račun i sljedeću potpisanu izjavu:

„Ja, niže potpisani, potvrđujem da se prodaja robe koja je obuhvaćena ovim računom za izravni izvoz u Europsku zajednicu obavlja u okviru i pod uvjetima obveze koju je ponudio [TRGOVAČKO DRUŠTVO] i prihvatila Europska komisija Odlukom 2008/889/EZ. Izjavljujem da su podaci navedeni u ovom računu potpuni i ispravni.”.