01/Sv. 15

HR

Službeni list Europske unije

132

L 414/95

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Europska investicijska banka (EIB) obavlja djelatnosti izvan Zajednice radi pružanja podrške vanjskim politikama Zajednice od 1963.

(2)

Većina tih djelatnosti provedena je na zahtjev Vijeća te su koristile proračunska jamstva Zajednice kojima je upravljala Komisija. Zadnje je takvo jamstvo Zajednica dala za razdoblje od 2000. do 2007. Odlukom Vijeća 2000/24/EZ od 22. prosinca 1999. o odobrenju jamstva Zajednice za gubitke po zajmovima za projekte izvan Zajednice (Središnja i istočna Europa, zemlje Sredozemlja, Latinska Amerika i Azija, i Republika Južna Afrika) (2) te Odlukama 2001/777/EZ (3) i 2005/48/EZ (4) za zajmovne aktivnosti u određenim regijama.

(3)

S ciljem davanja podrške vanjskoj aktivnosti EU-a, a da se pri tome ne ugrozi kreditni status EIB-a, EIB-u trebalo bi ponuditi proračunsko jamstvo Zajednice za pokriće operacija izvan Zajednice. EIB bi trebao potaknuti povećavanje opsega svojeg djelovanja izvan Zajednice bez obraćanja Zajednici za jamstvo, posebno u pretpristupnim zemljama i zemljama Sredozemlja te u zemljama koje udovoljavaju općim uvjetima ulaganja u drugim regijama, dok bi vrstu pokrića koje se daje jamstvom Zajednice trebalo objasniti kao pokriće onih rizika koji su političke prirode ili se odnose na suverenitet.

(4)

Jamstvo Zajednice trebalo bi služiti za pokriće gubitaka po zajmovima i jamstvima za zajmove za prihvatljive investicijske projekte EIB-u, koji se provode u zemljama obuhvaćenim Instrumentom za pomoć u pretpristupnom razdoblju (5) („IPA”), Instrumentom europskog susjedstva i partnerstva (6) („ENPI”) te Instrumentom za razvoj suradnje („DCI”), kada je financiranje zajmom ili jamstvo odobreno u skladu s potpisanim sporazumom, koji nije prestao važiti niti je otkazan („Operacije financiranja od strane EIB-a”).

(5)

Iznosi, koje obuhvaća jamstvo Zajednice u okviru ove Odluke trebali bi predstavljati gornju granicu iznosa za financiranje od strane EIB-a u okviru jamstva Zajednice. Ti se iznosi ne bi trebali smatrati ciljanim iznosima koje bi EIB trebao nužno dosegnuti.

(6)

Politike vanjskih odnosa EU-a zadnjih je godina doživjela promjene i povećanje djelokruga. To se posebno odnosi na pretpristupnu strategiju, kako je izložena u Strateškom dokumentu Komisije o proširenju iz 2005., kao i na politiku europskog susjedstva kako je izloženo u Strateškom dokumentu Komisije od 12. svibnja 2004., zatim na obnovu partnerstva s Latinskom Amerikom i Jugoistočnom Azijom kao i na strateško partnerstvo EU-a s Rusijom, Kinom i Indijom.

(7)

Od 2007. vanjski odnosi EU-a imaju podršku novih financijskih instrumenata, to jest IPA-e, ENPI-a i DCI-a, kao i Instrumenta za stabilnost (7).

(8)

Operacije financiranja od strane EIB-a bi trebale biti u skladu s vanjskim politikama EU-a i podupirati je u ostvarenju njenih posebnih regionalnih ciljeva. Kako bi se postigla ukupna usklađenost s akcijama koje poduzima EU, financiranje od strane EIB-a trebalo bi biti nadopuna odgovarajućim politikama, programima i instrumentima pomoći, koje Zajednica provodi u pojedinim regijama. Uz to EIB bi u svoje ciljeve financiranja svih prihvatljivih regija trebao uključiti i zaštitu okoliša i energetsku sigurnost. Financiranje od strane EIB-a trebalo bi se provoditi u državama koje poštuju odgovarajuće uvjete u skladu sa sporazumima s EU-om na visokoj razini, kojima se uređuju politička i makroekonomska pitanja.

(9)

Trebalo bi ojačati politički dijalog između Komisije i EIB-a, kao i strateško planiranje i usklađenost između financiranja od strane EIB-a i Komisije. Trebalo bi ojačati povezanost između aktivnosti EIB-a izvan Zajednice i politika EU-a i to kroz užu suradnju EIB-a i Komisije kako na središnjoj razini tako i na terenu. Takva bi uža suradnja trebala među ostalim uključiti i uzajamna pravovremena savjetovanja o pitanjima politike, pripreme dokumenata od uzajamnog značaja i kanale za obavješćivanje o projektima. Posebno su važne konzultacije u ranoj fazi pripreme dokumenata strateških programa koje priprema bilo Komisija bilo EIB, kako bi se postigla najviša razina sinergije između aktivnosti EIB-a i Komisije te kako bi se mjerio napredak prema ispunjenju relevantnih ciljeva politika EU-a.

(10)

Financiranje od strane EIB-a u pretpristupnim zemljama trebalo bi biti odraz prioriteta određenih u Pristupnom i Europskom partnerstvu, u Sporazumima o stabilizaciji i pridruživanju i u pregovorima s EU-om. Usmjerenost djelovanja EU-a na zapadnom Balkanu trebalo bi se nastaviti postupno premještati s obnove na pretpristupnu podršku. U tom bi smislu i aktivnosti EIB-a trebale uz ostalo koristiti i za jačanje izgradnje institucija, kad je to opravdano, i za suradnju s drugim međunarodnim financijskim institucijama („MFI”) koje su aktivne u istoj regiji. U razdoblju od 2007. do 2013. financiranje zemalja kandidatkinja (Hrvatska, Turska, bivša jugoslavenska republika Makedonija) trebalo bi pojačano provoditi kroz pretpristupni program EIB-a, koji bi se s vremenom trebao proširiti i obuhvatiti i potencijalne zemlje kandidatkinje zapadnog Balkana, ovisno o njihovom napretku u procesu pristupanja.

(11)

Po pitanju zemalja obuhvaćenih ENPI-om, EIB bi trebao nastaviti i konsolidirati svoje aktivnosti u regiji Sredozemlja, s naglaskom na razvoju privatnog sektora. U vezi s tim potrebna je suradnja zemalja partnera, kako bi se olakšao razvoj privatnog sektora i potaknule strukturne reforme, posebno reforma financijskog sektora, kao i druge mjere koje će olakšati aktivnosti EIB-a, a posebno osigurati mogućnost da EIB emitira obveznice na lokalnim tržištima. Po pitanju Istočne Europe, Južnog Kavkaza i Rusije, EIB bi trebao ojačati svoje djelatnosti u dotičnim zemljama u skladu s uvjetima iz sporazuma o političkim i makroekonomskim aspektima, koje s navedenim zemljama na visokoj razini sklopio EU. U toj bi regiji EIB trebao financirati projekte od bitnog interesa za EU iz područja prometa, energetike, telekomunikacija i infrastrukture okoliša. Prednost bi trebali imati projekti proširenja glavnih linija transeuropske mreže, projekti od utjecaja na prekograničnu situaciju u jednoj ili više država članica, te značajni projekti koji potiču regionalnu integraciju na temelju jače povezanosti. U području zaštite okoliša, EIB u Rusiji bi trebalo dati prioritet projektima u okviru Partnerstva za okoliš Sjeverne dimenzije. U području energetike posebno su važni projekti opskrbe strateškim energentima i projekti transporta energije. EIB bi trebao u provođenju svojih operacija financiranja u regiji usko surađivati s Europskom bankom za obnovu i razvoj („EBOR”), posebno u skladu s uvjetima koji se određuju u tripartitnom Memorandumu o razumijevanju između Komisije, EIB-a i EBOR-a.

(12)

Financiranje u azijskim zemljama i zemljama Južne Amerike od strane EIB-a postupno će se uskladiti sa strategijom suradnje EU-a u tim regijama te će dopunjavati instrumente koji se financiraju iz proračunskih sredstava Zajednice. EIB bi trebao nastojati postupno proširiti svoje djelatnosti na više zemalja u tim regijama, uključujući i manje bogate zemlje. Kako bi podržao ciljeve EU-a, financiranje od strane EIB-a u azijskim zemljama i zemljama Južne Amerike, trebalo bi usmjeriti svoje djelovanje na održivu zaštitu okoliša (uključujući ublažavanje posljedica klimatskih promjena), projekte energetske sigurnosti, te na trajnu podršku prisutnosti EU-a u Aziji i Južnoj Americi putem izravnih inozemnih ulaganja te prijenosom znanja i tehnologija. Uzimajući u obzir troškovnu učinkovitost, EIB bi trebala biti sposobna surađivati neposredno s lokalnim trgovačkim društvima, posebno u području održive zaštite okoliša i energetske sigurnosti. Srednjoročno će preispitivanje ponovno ispitati ciljeve financiranja koje EIB provodi u Aziji i Latinskoj Americi.

(13)

EIB bi se u Srednjoj Aziji trebao usmjeriti na glavne projekte opskrbe energentima i transporta energenata koji imaju prekogranični učinak. EIB bi svoje financiranje trebao provoditi u uskoj suradnji s EBOR-om, te posebno u skladu s uvjetima koji se određuju u tripartitnom Memorandumu o razumijevanju između Komisije, EIB-a i EBOR-a.

(14)

Radi dopune svojih aktivnosti u zemljama AKP-a prema Sporazumu iz Cotonoua, EIB bi svoje djelovanje u Južnoj Africi trebao usmjeriti na infrastrukturne projekte od javnog interesa (uključujući lokalnu infrastrukturu, opskrbu energijom i vodom) te podršku privatnom sektoru, što uključuje i mala i srednja poduzeća. Primjena odredbi o gospodarskoj suradnji u okviru Sporazuma o trgovinskoj i razvojnoj suradnji između EU-a i Južne Afrike trebala bi dati dodatni poticaj djelovanju EIB-a u toj regiji.

(15)

Kako bi se povećala usklađenost cjelovite potpore EU-a u navedenim regijama, trebalo bi tražiti mogućnosti za udruživanje financiranja EIB-a s proračunskim sredstvima EU-a kad god je to prikladno, u obliku odobrenja pomoći, subvencija za rizični kapital i kamatne stope, zajedno s tehničkom pomoći kod pripreme projekata, provedbe ili jačanja pravnog i zakonodavnog okvira kroz instrumente IPA, ENPI, Instrument za stabilnost, te DCI u slučaju Južne Afrike.

(16)

EIB već usko surađuje s MFI-jima kao i s europskim bilateralnim institucijama. Ta se suradnja odvija na temelju memoranduma o razumijevanju zaključenih za pojedinu regiju, koje bi trebala odobriti upravna tijela EIB-a. Kad se radi o financiranju od strane EIB-a izvan EU-a, a koje je obuhvaćeno ovom Odlukom, EIB bi trebao nastojati i dalje jačati koordinaciju i suradnju s MFI-jima i europskim bilateralnim institucijama, uključujući prema potrebi i suradnju na području sektorske uvjetovanosti, povećano korištenje sufinanciranja i sudjelovanje s drugim MFI-jima u globalnim inicijativama, kao što su poboljšanje koordinacije i veća učinkovitost pomoći.

(17)

Trebalo bi ojačati funkciju izvješćivanja od strane EIB-a i Komisije o operacijama financiranja koje provodi EIB. Na temelju primitka podataka od EIB-a Komisija bi Europskom parlamentu i Vijeću trebala podnijeti godišnje izvješće o financiranju koje je EIB proveo u skladu s ovom Odlukom. Izvješće bi trebalo posebno sadržavati i poglavlje o dodanoj vrijednosti u skladu s politikama EU-a, kao i poglavlje o suradnji s Komisijom, drugim MFI-jima i bilateralnim donatorima, uključujući i sufinanciranje.

(18)

Jamstvo Zajednice koje se uspostavlja ovom Odlukom, trebalo bi uključiti pokriće za operacije financiranja od strane EIB-a potpisane tijekom razdoblja koje počinje 1. veljače 2007. i završava 31. prosinca 2013. EIB i Komisija trebali bi pripremiti srednjoročno preispitivanje po ovoj Odluci na polovici ovog razdoblja, radi uvida u sve ostvareno tijekom tog razdoblja. To bi preispitivanje trebalo uključiti i vanjsku ocjenu za koju su uvjeti navedeni u Prilogu II.

(19)

Financiranjem od strane EIB-a i dalje bi trebalo upravljati u skladu s internim propisima i postupcima EIB-a, uključujući i odgovarajuće mjere nadzora, kao i u skladu s odgovarajućim propisima i postupcima Revizorskog suda i OLAF-a.

(20)

Jamstveni fond za vanjske poslove („Jamstveni fond”) uspostavljen Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2728/94 od 31. listopada 1994., trebao bi i dalje osiguravati likvidnost proračuna Zajednice u slučaju gubitaka kod operacija financiranja od strane EIB-a (8).

(21)

EIB bi trebao pripremiti, uz konzultacije s Komisijom, indikativni višegodišnji program o opsegu zaključenih financiranja od strane EIB-a, kako bi se osiguralo odgovarajući proračunski plan za osiguranje sredstava Jamstvenog fonda. Komisija bi trebala uzeti u obzir taj plan tijekom redovnog proračunskog programiranja koje se prosljeđuje proračunskom tijelu,

(a)

osnovna gornja granica iznosa utvrđena na fiksnoj razini od 25 800 milijuna eura, što uključuje i njegovu regionalnu raspodjelu, kako je određeno stavkom 4., a kojim treba obuhvatiti čitavo razdoblje iz stavka 6.;

(b)

mogućnost korištenja iznosa od 2 000 milijuna eura. O aktiviranju ove mogućnosti bilo u djelomičnom ili u cijelom iznosu, kao i o raspodjeli tog iznosa po regijama, odlučuje Vijeće u skladu s postupkom iz članka 181.a stavka 2. Ugovora. Odluka će se temeljiti na rezultatu srednjoročnog preispitivanja iz članka 9.

(a)

Pretpristupne zemlje: 8 700 milijuna eura;

(b)

Zemlje susjedstva i partnerske zemlje: 12 400 milijuna eura;

koji se dijele na sljedeće okvirne gornje granice iznosa niže razine:

(c)

Azija i Latinska Amerika: 3 800 milijuna eura;

a taj se iznos dalje dijeli na sljedeće okvirne gornje granice iznosa niže razine:

(d)

Republika Južna Afrika: 900 milijuna eura.

(a)

strateškim dokumentima koje priprema Komisija, kao što su strateški dokumenti o pojedinoj zemlji ili regiji, akcijski planovi i pretpristupni dokumenti;

(b)

dokumentima strateškog planiranja EIB-a i pripremi njenih projekata;

(c)

ostalim političkim i operativnim aspektima.

(a)

nemogućnost prijenosa valute;

(b)

izvlaštenje;

(c)

rat ili građanski nemiri;

(d)

uskrata pravne zaštite kod kršenja ugovornih obveza.

1.

Zemlje kandidatkinje

Hrvatska, Turska, bivša jugoslavenska republika Makedonija.

2.

Potencijalne zemlje kandidatkinje

Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Kosovo prema Rezoluciji Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1244 (1999.).

1.

Sredozemlje

Alžir, Egipat, Zapadna obala i Pojas Gaze, Izrael, Jordan, Libanon, Libija*, Maroko, Sirija, Tunis.

2.

Istočna Europa, Južni Kavkaz i Rusija.

Istočna Europa: Moldavija, Ukrajina, Bjelarus*

Južni Kavkaz: Armenija, Azerbajdžan, Gruzija;

Rusija: Rusija.

1.

Latinska Amerika

Argentina, Bolivija, Brazil, Čile, Kolumbija, Kostarika, Ekvador, El Salvador, Guatemala, Honduras, Meksiko, Nikaragva, Panama, Paragvaj, Peru, Urugvaj, Venezuela.

2.

Azija

Azija (bez Središnje Azije):

Afganistan*, Bangladeš, Butan*, Brunei, Kambodža*, Kina (uključujući i Posebne administrativne regije Hong Kong i Makao), Indija, Indonezija, Irak*, Južna Koreja, Laos, Malezija, Maldivi, Mongolija, Nepal, Pakistan, Filipini, Singapur, Sri Lanka, Tajvan*, Tajland, Vijetnam, Jemen.

Središnja Azija:

Kazakstan*, Kirgistan*, Tadžikistan*, Turkmenistan*, Uzbekistan*.

(a)

ocjenu vanjskih financijskih djelatnosti EIB-a. Dijelovi ocjenjivanja provode se u suradnji sa službama za ocjenjivanje EIB-a i Komisije;

(b)

procjenu šireg učinka vanjskih zajmova od strane EIB-a u interakciji s drugim MFI-jima i drugim izvorima financiranja.

(a)

preciznoj ocjeni relevantnosti, izvedbe (djelotvornosti, učinkovitosti i održivosti) operacija EIB-a u odnosu na posebne regionalne ciljeve kako su početno utvrđeni u okviru odgovarajućih vanjskih politika EU-a, kao i kroz njih ostvarene dodatne vrijednosti (što treba provesti zajedno sa službama za ocjenjivanje EIB-a i Komisije);

(b)

procjeni usklađenosti s relevantnim vanjskim politikama i strategijama EU-a te ostvarenju dodatne i povećane vrijednosti putem operacija EIB-a tijekom prvih godina ovlaštenja 2007. - 2013. u okviru specifičnih regionalnih ciljeva tog ovlaštenja u razdoblju 2007. - 2013., kao i odgovarajućih pokazatelja izvedbe koje treba utvrditi EIB (što treba provesti zajedno sa službama za ocjenjivanje EIB-a i službama Komisije).

(a)

analiza financijskih potreba korisnika, njihov kapacitet korištenja sredstava i dostupnost drugih izvora privatnog ili javnog financiranja relevantnih ulaganja;

(b)

procjena suradnje i usklađenosti između EIB-a i Komisije;

(c)

procjena suradnje i sinergija između EIB i međunarodnih i bilateralnih financijskih institucija i agencija.