11/Sv. 122

HR

Službeni list Europske unije

135

L 299/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Vijeće je u kolovozu 1999. Uredbom (EZ) br. 1796/1999 (2) (Izvorna uredba) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz čelične užadi i kablova (ČUK) podrijetlom iz Narodne Republike Kine (NRK), Mađarske, Indije, Meksika, Poljske, Južne Afrike i Ukrajine. Ispitni postupak koji je doveo do uvođenja tih mjera u nastavku se navodi kao „početni ispitni postupak”.

(2)

Mjere koje su se primjenjivale na taj uvoz sastojale su se od pristojbe ad valorem, osim uvoza jednog proizvođača izvoznika iz Indije, jednog proizvođača izvoznika iz Meksika, jednog proizvođača izvoznika iz Južne Afrike i jednog proizvođača izvoznika iz Ukrajine čija su preuzimanja obveza bila prihvaćena Odlukom Komisije 1999/572/EZ (3). Komisija Uredbom (EZ) br. 1678/2003 povukla preuzimanje obveza koje je ponudio gore navedeni proizvođač izvoznik iz Ukrajine, a Uredbom (EZ) br. 1674/2003 Vijeće je ponovno uvelo odgovarajuću antidampinšku pristojbu ad valorem u odnosu na tog izvoznika.

(3)

Nakon toga je provođenjem ispitnih postupaka prema članku 13. Osnovne uredbe utvrđeno da su izvorne mjere u odnosu na uvoz iz Ukrajine i Kine izbjegavane putem uvoza iz Moldove odnosno Maroka. Stoga je Vijeće Uredbom (EZ) br. 760/2004 (4) proširilo primjenu konačnu antidampinšku pristojbu koja je uvedena za uvoz podrijetlom iz Ukrajine na uvoz iste čelične užadi i kablova poslanih iz Moldove. Slično tome, Uredbom Vijeća (EZ) br. 1886/2004 (5) primjena antidampinške pristojbe na uvoz podrijetlom iz Kine proširena je na uvoz iste čelične užadi i kablova poslanih iz Maroka, uz izuzetak proizvoda koje proizvodi pravi proizvođač iz Maroka.

(4)

Komisija je 20. studenoga 2004., putem obavijesti objavljene u Službenom listu Europske unije  (6), pokrenula antidampinški postupak u pogledu uvoza dotičnih proizvoda podrijetlom iz Republike Koreje, nastavno na pritužbu industrije Zajednice u kojoj su bili navedeni dokazi prima facie da se radi o dampinškom uvozu i da se time nanosi materijalna šteta industriji Zajednice. Ispitni postupak je prekinut Odlukom Komisije 2005/739/EZ (7) bez uvođenja mjera.

(5)

Nakon objave obavijesti o predstojećem isteku antidampinških mjera koje su bile na snazi za ČUK podrijetlom iz Kine, Mađarske, Indije, Meksika, Poljske, Južne Afrike i Ukrajine (8), Komisija je 17. svibnja 2004. primila zahtjev za reviziju tih mjera prema članku 11. stavku 2. Osnovne uredbe.

(6)

Zahtjev je podnio Odbor za vezu industrije žičane užadi Europske unije (European Union Wire Rope Industries — EWRIS) (podnositelj zahtjeva) u ime proizvođača koji predstavljaju većinski udio, u ovom slučaju preko 50 % ukupne proizvodnje ČUK-a u Zajednici. Osnova zahtjeva bila je da bi istek mjera vjerojatno imao za posljedicu nastavak ili ponavljanje dampinga i štete za industriju Zajednice.

(7)

U izostanku takvih dokaza u pogledu uvoza podrijetlom iz Meksika, podnositelj zahtjeva nije zahtijevao pokretanje revizije zbog isteka mjera u pogledu uvoza podrijetlom iz Meksika. Stoga su mjere koje su se primjenjivale na uvoz podrijetlom iz Meksika istekle 18. kolovoza 2004. (9)

(8)

Budući da je, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije na temelju članka 11. stavka 2. Osnovne uredbe (10) Komisija je pokrenula ispitni postupak.

(9)

Komisija je službeno obavijestila proizvođače izvoznike, uvoznike, korisnike za koje se zna da se to na njih odnosi i njihova udruženja, predstavnike zemalja izvoznica i proizvođače Zajednice o pokretanju revizije zbog isteka mjera. Zainteresiranim stranama je dana mogućnost da u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka u pisanom obliku izraze svoje stavove i zatraže raspravu.

(10)

S obzirom na veliki broj proizvođača iz Zajednice i uvoznika u Zajednicu koji nisu povezani s nekim od proizvođača izvoznika u dotičnim zemljama, smatralo se prikladnim, u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe, ispitati bi li trebalo koristiti odabir uzorka. Kako bi Komisija mogla odlučiti je li odabir uzorka doista potreban i, ako jest, odabrati uzorak, od gore navedenih osoba zatraženo je da se, prema članku 17. stavku 2. Osnovne uredbe, jave Komisiji u roku od dva tjedna od pokretanja postupka i da Komisiji dostave podatke zatražene u obavijesti o pokretanju postupka.

(11)

Sedamnaest je proizvođača iz Zajednice u roku uredno ispunilo obrazac za odabir uzorka i formalno pristalo dalje surađivati u ispitnom postupku. U obrascu za odabir uzorka bilo je potrebno, između ostalog, navesti podatke o razvoju određenih „makro” pokazatelja štete, odnosno o proizvodnim kapacitetima, obujmu proizvodnje, zalihama, obujmu prodaje i zaposlenosti.

(12)

Od gore navedenih 17 proizvođača, za 5 je proizvođača utvrđeno da su predstavnici industrije Zajednice u pogledu njihovog obujma proizvodnje i prodaje dotičnog proizvoda u Zajednici, koji su stoga odabrani za uzorak.

(13)

Samo je jedan uvoznik dostavio podatke zatražene u obavijesti o pokretanju postupka i izrazio spremnost za daljnju suradnju sa službama Komisije. S obzirom na tu situaciju, službe Komisije odlučile su ne primjenjivati odabir uzorka u slučaju nepovezanih uvoznika, nego poslati upitnik navedenom uvozniku. Nakon toga, navedeni uvoznik nije dostavio ispunjeni upitnik. Stoga je zaključeno da se ne može ostvariti suradnja s nepovezanim uvoznicima. Udruženje koje je predstavljalo interese uvoznika (EWRIS) dostavilo je općenite komentare, osobito u pogledu definicije dotičnog proizvoda i istovjetnog proizvoda. Ti su komentari razmotreni u uvodnim izjavama 19. i 20.

(14)

Upitnici su stoga poslani petorici proizvođača Zajednice u uzorku i svim poznatim proizvođačima izvoznicima. Osim toga, jedan proizvođač iz Turske (analogna zemlja) je kontaktiran i primio je upitnik.

(15)

Primljeni su odgovori na upitnik od pet proizvođača Zajednice u uzorku i tri proizvođača izvoznika iz dotičnih zemalja te od dva povezana uvoznika i jednog proizvođača iz analogne zemlje.

(16)

Obavljeni su posjeti radi provjere u prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

(17)

Ispitni postupak u vezi s nastavkom i/ili ponavljanjem dampinga i štete obuhvatio je razdoblje od 1. srpnja 2003. do 30. lipnja 2004. (razdoblje ispitnog postupka ili RIP). Ispitivanje trendova relevantnih za ocjenjivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 2001. do kraja RIP-a (razmatrano razdoblje).

(18)

Dotični je proizvod isti proizvod kao u početnom ispitnom postupku koji je doveo do uvođenja važećih mjera koje su trenutačno na snazi, tj. čelična užad i kablovi, uključujući sukanu užad s bravom, s izuzetkom užadi i kablova od nehrđajućeg čelika, s najvećim presjekom većim od 3 mm. Oni su trenutačno obuhvaćeni oznakama KN ex 7312 10 82, ex 7312 10 84, ex 7312 10 86, ex 7312 10 88 i ex 7312 10 99.

(19)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku, ova revizija ispitnog postupka potvrdila je da dotični proizvod i proizvodi koje proizvođači izvoznici proizvode i prodaju na domaćem tržištu, kao i proizvodi koje proizvođači iz Zajednice proizvode i prodaju na tržištu Zajednice, te proizvodi koje proizvođač iz analogne zemlje proizvodi i prodaje na domaćem tržištu analogne zemlje, imaju iste osnovne fizičke karakteristike i konačnu upotrebu te se, stoga, smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(20)

EWRIA je ponovila argument iz početnog ispitnog postupka da se dotični proizvod bitno razlikuje od proizvoda koji se proizvode i prodaju u Zajednici te da se ne može uspoređivati. Taj argument je detaljno obrađen u izvornim uredbama kojima su uvedene privremene i konačne mjere na uvoz dotičnog proizvoda te je utvrđeno da je ČUK proizveden u Zajednici i ČUK uvezen u Zajednicu istovjetni. Budući da EWRIA nije navela nove elemente koji bi upućivali da se osnova na temelju koje su doneseni ti izvorni zaključci promijenila, potvrđeni su zaključci doneseni u Izvornoj uredbi o konačnim mjerama.

(21)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, ispitano je provodi li se trenutačno damping i, ako se provodi, bi li istek mjera vjerojatno doveo do nastavka dampinga.

(22)

Tijekom RIP-a ukupan obujam uvoza čelične užadi iz NRK-a, Indije, Južne Afrike i Ukrajine (dotične zemlje), kako je zabilježeno u Eurostatu, iznosio je 7 784 tone, što predstavlja 4,4 % tržišnog udjela u Zajednici.

(23)

Razdoblje ispitnog postupka u okviru početnog ispitnog postupka obuhvatilo je 15 mjeseci (od 1. siječnja 1997. do 31. ožujka 1998.) i obuhvatilo je samo uvoz u Zajednicu prije proširenja. Stoga se vrijednosti uvoza iz razdoblja početnog ispitnog postupka i RIP-a ne mogu izravno usporediti. U svakom slučaju, ukupan uvoz u EU-15 iz dotičnih zemalja tijekom razdoblja početnog ispitnog postupka iznosio je 21 102 tone, što predstavlja 14,3 % tržišnog udjela u Zajednici.

(24)

U Indiji je surađivao jedan proizvođač izvoznik, što je obuhvaćalo 75 % obujma izvoza zabilježenog u Eurostatu. U Južnoj Africi je jedini poznati proizvođač izvoznik dostavio podatke o svojoj izvoznoj prodaji u Zajednicu tijekom RIP-a, što je predstavljalo cjelokupnu izvoznu prodaju Južne Afrike u Zajednicu u istom razdoblju. U pogledu NRK-a, surađivao je jedan proizvođač izvoznik, što je predstavljalo 75 % izvozne prodaje dotičnog proizvoda iz NRK-a u Zajednicu. Na kraju, u pogledu Ukrajine, nijedan od dva poznata proizvođača izvoznika nije surađivao u ovom ispitnom postupku.

(25)

U skladu s člankom 11. stavkom 9. Osnovne uredbe, u svim slučajevima nepromijenjenih okolnosti korištena je ista metodologija kao u početnom ispitnom postupku.

(26)

Tijekom RIP-a, ukupan obujam uvoza ČUK-a iz Indije, kako je zabilježeno u Eurostatu, iznosio je 3 869 tona, što predstavlja 2,2 % tržišnog udjela u Zajednici.

(27)

Što se tiče utvrđivanja uobičajene vrijednosti, za proizvođača izvoznika iz Indije koji je surađivao prvo je utvrđeno je li njegova prodaja istovjetnog proizvoda na domaćem tržištu reprezentativna tj. predstavlja li ukupni obujam te prodaje barem 5 % njegovog ukupnog izvoza u Zajednicu. U skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe, utvrđeno je da je to slučaj.

(28)

Nastavno na objavu, proizvođač izvoznik iz Indije koji je surađivao prigovorio je metodi koju je koristila Komisija. On je tvrdio da je za test reprezentativnosti trebalo koristiti obujam prodaje dotičnog proizvoda prvom nezavisnom kupcu u Zajednici, a ne povezanom uvozniku u Zajednici. Međutim, člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe predviđa se da bi se za potrebe utvrđivanja je li prodaja istovjetnog proizvoda na domaćem tržištu reprezentativna trebalo usporediti obujam prodaje na domaćem tržištu s obujmom prodaje dotičnog proizvoda izvezenog u Zajednicu, bez određivanja bi li trebalo uzeti u obzir izvoz prema prvom nezavisnom kupcu ili izvoz prema povezanom uvozniku. Slijedom toga utvrđeno je da je metoda koju je koristila Komisija opravdana i u skladu s Osnovnom uredbom. Stoga je ova tvrdnja morala biti odbačena.

(29)

Komisija je nakon toga utvrdila vrste proizvoda koje dotično trgovačko društvo prodaje na domaćem tržištu, a koje su iste ili izravno usporedive s vrstama proizvodima koje se prodaju za izvoz u Zajednicu.

(30)

Za svaku je vrstu proizvoda koju proizvođač izvoznik prodaje na svojem domaćem tržištu i za koju je utvrđeno da je izravno usporediva s vrstom ČUK-a koji se prodaje za izvoz u Zajednicu utvrđeno je li domaća prodaja dostatno reprezentativna za potrebe članka 2. stavka 2. Osnovne uredbe. Utvrđeno je da je domaća prodaja određene vrste ČUK-a na domaćem tržištu dostatno reprezentativna kada tijekom RIP-a ukupan obujam domaće prodaje te vrste proizvoda predstavlja 5 % ili više od ukupnog obujma prodaje usporedive vrste ČUK-a koja se izvozi u Zajednicu. To je bio slučaj s 31 % svih vrsta izvezenih u Zajednicu.

(31)

Također je ispitano može li se domaću prodaju svake vrste proizvoda, koji se na domaćem tržištu prodaju u reprezentativnim količinama, smatrati izvršenom u uobičajenom tijeku trgovine, i to utvrđivanjem udjela profitabilne prodaje nezavisnim kupcima dotične vrste proizvoda. U slučajevima kada je obujam prodaje određene vrste proizvoda koja se prodaje po neto prodajnoj cijeni koja je jednaka ili viša od izračunanog troška proizvodnje predstavljao više od 80 % od ukupnog obujma prodaje te vrste proizvoda te kada je ponderirana prosječna cijena te vrste proizvoda jednaka ili viša od troška proizvodnje, uobičajena se vrijednost temeljila na stvarnoj domaćoj cijeni, izračunanoj kao ponderirani prosjek cijena cjelokupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom RIP-a, bez obzira je li takva prodaja bila profitabilna ili ne. U slučajevima kada je obujam profitabilne prodaje određene vrste proizvoda predstavljao 80 % ili manje od ukupnog obujma prodaje te vrste proizvoda, ili kada je ponderirana prosječna cijena te vrste proizvoda ispod troška proizvodnje, uobičajena se vrijednost temeljila na stvarnoj domaćoj cijeni, izračunanoj kao ponderirani prosjek profitabilne prodaje samo te vrste proizvoda, pod uvjetom da takva prodaja predstavlja 10 % ili više od ukupnog obujma prodaje te vrste proizvoda.

(32)

U slučajevima kada je obujam profitabilne prodaje bilo koje vrste proizvoda predstavljao manje od 10 % od ukupnog obujma prodaje te vrste proizvoda, zaključeno je da se ta određena vrsta proizvoda prodaje u nedostatnim količinama da bi domaća cijena predstavljala odgovarajuću osnovu za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(33)

Primjenjivala se druga metoda u slučajevima kada se domaće cijene određene vrste proizvoda koju prodaje određeni proizvođač izvoznik nisu mogle koristiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti jer se ne prodaje na domaćem tržištu ili jer se ne prodaje u uobičajenom tijeku trgovine. U nedostatku bilo koje druge opravdane metode, koristila se izračunana uobičajena vrijednost.

(34)

U svim slučajevima u kojima se koristila izračunana uobičajena vrijednost i u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe, uobičajena je vrijednost izračunana dodajući trošku proizvodnje izvezenih vrsta proizvoda razuman postotak za prodajne, opće i administrativne troškove (POA) i opravdanu profitnu maržu. U tom pogledu i u skladu s člankom 2. stavkom 6. Osnovne uredbe, iznosi za troškove POA i dobit temeljili su se na stvarnim podacima za proizvodnju i prodaju istovjetnog proizvoda na domaćem tržištu u uobičajenom tijeku trgovine.

(35)

Nastavno na objavu, proizvođač izvoznik iz Indije koji je surađivao tvrdio je da je prilikom izračuna njegove domaće profitne marže u skladu s člankom 2. stavkom 6. Osnovne uredbe Komisija pogrešno uključila domaću prodaju proizvoda izvan područja primjene ispitnog postupka tj. sukanu užad s bravom. Međutim, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 18., sukana užad s bravom je izričito uključena u definiciju dotičnog proizvoda, ne samo za potrebe sadašnjeg ispitnog postupka, nego i u početnom ispitnom postupku. Stoga je Ta tvrdnja morala biti odbačena.

(36)

Proizvođač izvoznik iz Indije tvrdio je da uobičajena vrijednost koja se koristila za izračun njegove dampinške marže tijekom RIP-a nije mogla opravdano odražavati domaće cijene i troškove, s obzirom da je utvrđena na nereprezentativnoj osnovi tj. na temelju 4 mjeseca RIP-a umjesto 12 mjeseci. Trebalo bi napomenuti da je u okviru revizije nakon isteka mjera i u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe ispitano bi li istek mjera vjerojatno imao za posljedicu nastavak ili ponavljanje dampinga i štete. Kao posljedica, konačne antidampinške pristojbe potvrđuju se ili ukidaju, dok se pojedinačne stope pristojbi kao takve ne mogu mijenjati. Budući da izračun točne dampinške marže u okviru revizije nakon isteka mjera stoga nije potreban, ispitivanje nastavka primjene dampinga temelji se na nizu reprezentativnih podataka tijekom RIP-a. U sadašnjem postupku podaci su zatraženi za mjesece na kraju svakog tromjesečja, a proizvođači izvoznici pozvani su dostave komentare u pogledu njihove reprezentativnosti. Proizvođač izvoznik nije prigovorio tom pristupu unutar određenog roka, već samo nakon posjete radi provjere na licu mjesta tj. u vrijeme kada provjera niza različitih podataka više ne bi bila moguća. Nadalje, proizvođač izvoznik nije objasnio niti pružio dokaze u pogledu razloga zašto bi, u ovom konkretnom slučaju, odabrana razdoblja bila nereprezentativna. Stoga je njegova tvrdnja morala biti odbačena.

(37)

S obzirom da je cjelokupna izvozna prodaja dotičnog proizvoda u Zajednicu bila prema povezanim trgovačkim društvima u Zajednici, izvozna je cijena izračunana u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe na temelju cijene po kojoj su uvezeni proizvodi prvi puta preprodani nezavisnom kupcu. Izvršene su prilagodbe za sve troškove koji su nastali između uvoza i preprodaje i za svu ostvarenu dobit kako bi se utvrdila pouzdana izvozna cijena na granici Zajednice. U tom pogledu, troškovi POA povezanog uvoznika oduzeti su od preprodajne cijene u Zajednici. Što se tiče profitne marže i s obzirom da nepovezani uvoznici nisu surađivali, odlučeno je da bi, u nedostatku bilo kakvih drugih pouzdanijih podataka, trebalo koristiti istu profitnu maržu kao u početnom ispitnom postupku tj. 5 %. Nisu postojali podaci koji bi ukazivali da se radi o nepouzdanoj marži.

(38)

Radi pravične usporedbe po vrsti proizvoda, na osnovi franko tvornica i na istoj razini trgovanja, uzete su u obzir razlike za koje se tvrdilo i dokazalo da utječu na usporedivost cijena. Te prilagodbe su u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe izvršene u odnosu na troškove prijevoza, troškove osiguranja, bankovne troškove i troškove kredita.

(39)

Za potrebe izračuna dampinške marže, ponderirana prosječna uobičajena vrijednost uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom u Zajednicu, po vrsti proizvoda. Ta usporedba je pokazala da se kod dotičnog proizvođača izvoznika primjenjuje značajan damping na razini od više od 10 %, što je usporedivo s dampinškom maržom od 39,8 % utvrđenom u početnom ispitnom postupku. Za proizvođače izvoznike koji nisu surađivali izvršena je procjena razine dampinga na temelju podataka koji se odnose na uobičajenu vrijednost i izvozne cijene, kako je naveo podnositelj zahtjeva u svojem zahtjevu za reviziju. Navedeno je također ukazalo na dampinšku maržu veću od 20 %.

(40)

Tijekom RIP-a ukupan je obujam uvoza čelične užadi iz NRK-a, kako je zabilježeno u Eurostatu, iznosio 1 942 tone što predstavlja 1,1 % tržišnog udjela u Zajednici. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 24., jedini proizvođač izvoznik koji je surađivao predstavljao je 75 % ukupnog uvoza iz Kine.

(41)

U početnom ispitnom postupku surađivala su četiri proizvođača izvoznika iz Kine, međutim nijednom od njih nije odobren status tržišnoga gospodarstva ili individualni tretman.

(42)

S obzirom da je gospodarstvo NRK-a u tranziciji, uobičajena vrijednost morala se temeljiti na podacima dobivenima u odgovarajućoj trećoj zemlji tržišnoga gospodarstva, u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(43)

U početnom je ispitnom postupku Poljska korištena kao analogna zemlja za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti. S obzirom da je Poljska država članica Europske unije od 1. svibnja 2004., ona se više ne može koristiti kao analogna zemlja za potrebe antidampinških ispitnih postupaka. Za sadašnji je ispitni postupak podnositelj zahtjeva predložio Sjedinjene Američke Države kao analognu zemlju.

(44)

Jedno je udruženje uvoznika prigovorilo izboru Sjedinjenih Američkih Država i predložilo Južnu Koreju kao odgovarajuću analognu zemlju. Međutim, nijedan proizvođač iz Sjedinjenih Američkih Država i Južne Koreje nije želio surađivati u sadašnjoj reviziji nakon isteka mjera.

(45)

Službe Komisije stoga su istražile druge moguće analogne zemlje kao što su Norveška, Tajland, Indija i Turska. I u slučaju Norveške i Tajlanda, nijedan proizvođač iz tih zemalja nije želio surađivati.

(46)

Samo je jedan proizvođač ČUK-a iz Turske surađivao u ispitnom postupku putem odgovora na upitnik i putem prihvaćanja posjeta radi provjere. Ispitni postupak pokazao je da Turska ima konkurentno tržište za ČUK s dva domaća proizvođača koji opskrbljuju oko 83 % tržišta i s konkurencijom od uvoza iz ostalih trećih zemalja. Uvozne pristojbe u Turskoj su niske i ne postoje druga ograničenja na uvoz ČUK-a u Tursku. Obujam proizvodnje u Turskoj činio je više od peterostrukog obujma izvoza dotičnog proizvoda iz Kine u Zajednicu. Stoga se smatralo da je tursko tržište dostatno reprezentativno za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti za NRK. Na kraju, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 19., proizvod koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu u Turskoj istovjetan je proizvodu koji proizvođač izvoznik iz Kine izvozi u Zajednicu.

(47)

Nakon objave jedno je udruženje uvoznika prigovorilo izboru Turske kao analogne zemlje. Međutim, njegov prigovor nije bio potkrijepljen dokazima te je stoga odbijen.

(48)

Stoga je zaključeno da Turska predstavlja odgovarajuću analognu zemlju za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(49)

Prema članku 2. stavku 7. točki (a) Osnovne uredbe, uobičajena vrijednost utvrđena je na temelju provjerenih podataka primljenih od strane proizvođača iz analogne zemlje koji je surađivao, odnosno na temelju cijene koju su platili ili trebali platiti nezavisni kupci na domaćem tržištu u Turskoj, s obzirom da je za tu prodaju utvrđeno da se obavlja u uobičajenom tijeku trgovine.

(50)

Kao rezultat toga, uobičajena je vrijednost utvrđena kao ponderirana prosječna domaća cijena prema nezavisnim kupcima od strane proizvođača iz Turske koji je surađivao.

(51)

S obzirom da je izvozna prodaja izvoznika koji je surađivao predstavljala 75 % uvoza dotičnog proizvoda iz NRK-a u Zajednicu tijekom RIP-a, utvrđivanje izvozne cijene temeljilo se na podacima koje je dostavio proizvođač izvoznik iz Kine koji je surađivao. S obzirom da je cjelokupna izvozna prodaja dotičnog proizvoda izvršena izravno prema nezavisnim kupcima u Zajednici, izvozna cijena utvrđena je u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe na temelju stvarno plaćenih cijena ili cijena koje treba platiti.

(52)

Radi primjerene usporedbe po vrsti proizvoda, na osnovi franko tvornica i na istoj razini trgovine, uzete su u obzir razlike za koje se tvrdilo i dokazalo da utječu na usporedivost cijena. Te prilagodbe su u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe izvršene u odnosu na troškove prijevoza, troškove osiguranja, bankovne troškove i troškove kredita.

(53)

Za određene vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu u Turskoj izvršene su prilagodbe kako bi te vrste proizvoda bile usporedive s vrstama proizvoda izvezenima iz Kine. Prilagodbe su izvršene kako bi se uzele u obzir fizičke razlike prema članku 2. stavku 10. točki (b) Osnovne uredbe, kao što su promjer, vlačna čvrstoća i jezgra. Prilagodbe su se temeljile na razlikama u cijenama dotičnih vrsta proizvoda na turskom tržištu.

(54)

Za potrebe izračuna dampinške marže ponderirana prosječna uobičajena vrijednost uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom u Zajednicu, po vrsti proizvoda. Ta je usporedba pokazala da je uvoz dotičnog proizvoda od strane izvoznika koji je surađivao bio dampinški, na razini od više od 65 %, što je usporedivo s dampinškom maržom od 60,4 % utvrđenom u početnom ispitnom postupku.

(55)

Tijekom RIP-a ukupan je obujam uvoza ČUK-a iz Južne Afrike, kako je zabilježeno u Eurostatu, iznosio 278 tona što predstavlja 0,1 % tržišnog udjela u Zajednici tj. de minimis razinu. Jedini poznati proizvođač izvoznik predstavljao je 100 % tog uvoza.

(56)

U nedostatku potpune suradnje od strane proizvođača izvoznika iz Južne Afrike, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 57., moralo se pribjeći korištenju raspoloživih činjenica, u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe.

(57)

Jedini poznati proizvođač izvoznik dostavio je samo podatke o svojem izvozu u Zajednicu, no nije dostavio podatke u pogledu troškova i cijena istovjetnog proizvoda na domaćem tržištu. Stoga se za RIP nije mogla utvrditi uobičajena vrijednost. Međutim, proizvođač izvoznik priznao je da se damping primjenjivao i tijekom RIP-a. Na toj osnovi i u nedostatku bilo kakvih drugih pouzdanijih podataka, zaključeno je da se damping nastavio primjenjivati na značajnim razinama i tijekom RIP-a.

(58)

Tijekom RIP-a, ukupan obujam uvoza ČUK-a iz Ukrajine, kako je zabilježeno u Eurostatu, iznosio je 1 695 tona što predstavlja 1 % tržišnog udjela u Zajednici, što se smatralo de minimis tržišnim udjelom.

(59)

U nedostatku bilo kakve suradnje iz Ukrajine moralo se pribjeći korištenju raspoloživih činjenica, u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. Na toj osnovi, uobičajena vrijednost utvrđena za analognu zemlju uspoređena je s izvoznom cijenom navedenom u zahtjevu podnositelja za reviziju. Kao rezultat toga, za RIP je utvrđena dampinška marža veća od 65 %.

(60)

Od osam proizvođača izvoznika iz Indije navedenih u pritužbi u ispitnom je postupku surađivao jedan. Samo jedan od dva proizvođača izvoznika iz Južne Afrike navedena u pritužbi je djelomično surađivao. Ne postoje drugi poznati proizvođači u Južnoj Africi. Što se tiče Ukrajine, nijedan od dva poznata proizvođača nije surađivao, a ne postoje drugi poznati proizvođači u Ukrajini. Samo je jedan od devet poznatih proizvođača izvoznika iz Kine surađivao u ispitnom postupku.

(61)

Sedam od osam poznatih proizvođača iz Indije nije surađivalo tijekom sadašnje revizije nakon isteka mjera. Napominje se da je u početnom ispitnom postupku šest tih proizvođača prodavalo ČUK samo na njihovom domaćem tržištu ili na drugim tržištima trećih zemalja, te da oni, stoga, nisu bili podložni početnom ispitnom postupku. Nadalje, zbog njihove nesuradnje u sadašnjem ispitnom postupku, nisu bili dostupni podaci o njihovom kapacitetu i obujmu proizvodnje, zalihama i prodaji na druga tržišta osim Zajednice. Stoga se ispitivanje je li vjerojatno da će se damping nastaviti primjenjivati ako bi mjere prestale važiti temeljilo na raspoloživim podacima tj. na podacima koje je dostavio proizvođač izvoznik koji je surađivao. Također su ispitani podaci utvrđeni na temelju Eurostata koji su se odnosili na uvozne cijene izvoznika, osim izvoznika koji je surađivao. Ponašanje proizvođača izvoznika koji je surađivao u pogledu njegovih cijena prema drugim izvoznim tržištima, njegovih izvoznih cijena u Zajednicu, njegovog proizvodnog kapaciteta i zaliha ispitano je za potrebe utvrđivanja je li vjerojatno da će se damping nastaviti primjenjivati ako bi mjere prestale važiti. Također je procijenjen vjerojatan učinak prestanka važenja mjera na cijene drugog uvoza.

(62)

Utvrđeno je da su prosječne izvozne cijene prodaje prema zemljama koje nisu članice Europske unije znatno niže od prosječne izvozne cijene prema Zajednici te također niže od cijena na domaćem tržištu, što je ukazivalo da se u odnosu na izvoz u zemlje koje nisu članice Europske unije vjerojatno primjenjuje damping na čak višim razinama od izvozne prodaje u Zajednicu. Trebalo bi napomenuti da se, međutim, tijekom RIP-a primjenjivalo preuzimanje obveze u vezi minimalne cijene koje je od dotičnog proizvođača izvoznika zahtijevalo da poštuje određenu razinu cijena za izvoz u Zajednicu. Za određene cijene utvrđeno je da su neznatno više od razine preuzete obveze, no većina prodaje obavljala se po cijenama na razini preuzete obveze. Prodaja izvoznika prema zemljama koje nisu članice Europske unije obavljala se u znatnim količinama, predstavljajući 86 % ukupnog izvoza. Stoga se smatralo da se razina izvoznih cijena prema trećim zemljama može smatrati pokazateljem vjerojatne razine cijena za izvoz u Zajednicu ako bi mjere prestale važiti. Na toj osnovi i s obzirom na niske razine cijena prema tržištima trećih zemalja, zaključeno je da postoji vjerojatnost da bi izvoznik koji je surađivao smanjio svoje izvozne cijene u Zajednicu, što bi posljedično povećalo razinu dampinga.

(63)

Napominje se da je dampinška marža utvrđena u RIP-u bila značajna. Na temelju toga treba pretpostaviti da je, čak i da razine cijena prema Zajednici ostanu iste ili se povećaju, vrlo vjerojatno da će se damping nastaviti primjenjivati ako bi mjere koje su na snazi prestale važiti. S obzirom na odlike izvoza trgovačkog društva prema Zajednici u prošlosti (tj. u početnom ispitnom postupku utvrđeno je da je trgovačko društvo izvozilo velike količine u Europsku uniju na razinama dampinga) te s obzirom na njegovu cjenovnu strategiju u odnosu na izvoz na ostala tržišta trećih zemalja, vjerojatnije je da će daljnji izvoz u Zajednicu biti po nižim, odnosno dampinškim cijenama.

(64)

Također se napominje da je utvrđeno da su izvozne cijene prema trećim zemljama prosječno bile niže od prodajnih cijena industrije Zajednice u Zajednici, što znači da prevladavajuća razina cijena za dotični proizvod na tržištu Zajednice čini tržište Zajednice vrlo privlačnim za izvoznike iz Indije. Na toj osnovi, smatralo se da doista postoji gospodarski poticaj za preusmjeravanje izvoza sa zemalja koje nisu članice Europske unije na profitabilnije tržište Zajednice ako bi mjere prestale važiti.

(65)

Eurostatove cijene cjelokupnog uvoza dotičnog proizvoda, isključujući cijene izvoznika koji je surađivao, znatno su niže od cijena izvoznika koji je surađivao. U nedostatku drugih podataka, a na temelju uobičajene vrijednosti izvoznika koji je surađivao, damping na znatno višim razinama bi se primjenjivao na dotični uvoz. U slučaju nepostojanja mjera, ne postoji razlog smatrati da takav uvoz ne bi bio po sličnim dampinškim cijenama, no u većim količinama.

(66)

Proizvođač iz Indije koji je surađivao, usprkos povećanju iskorištenosti kapaciteta proteklih godina, još uvijek ima značajne rezervne kapacitete koji predstavljaju gotovo peterostruku količinu izvoza u Zajednicu tijekom RIP-a. Nadalje, zalihe su značajne, iako se količinski smanjuju, i na kraju RIP-a predstavljale su većinski udio izvoza u Zajednicu. Stoga postoji mogućnost značajnog povećanja obujma izvoza u EZ, posebno s obzirom da ne postoje pokazatelji da bi tržišta trećih zemalja ili domaće tržište mogli prihvatiti bilo koju dodatnu proizvodnju. U tom pogledu trebalo bi naglasiti da nije vrlo vjerojatno da bi domaće tržište u Indiji, zbog prisutnosti osam proizvođača konkurenata, moglo prihvatiti cjelokupan rezervni kapacitet tog proizvođača izvoznika. Zapravo, prema zahtjevu za reviziju, rezervni kapaciteti svih proizvođača iz Indije procijenjeni su na 35 000 tona, što predstavlja gotovo 20 % potrošnje u Zajednici.

(67)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 41., nijednom kineskom trgovačkom društvu nije odobren status tržišnoga gospodarstva ili individualni tretman u početnom ispitnom postupku tj. sva trgovačka društva podliježu jedinstvenoj antidampinškoj pristojbi na razini zemlje po stopi od 60,4 %. Obujam uvoza iz NRK-a značajno se smanjio tj. s 11 484 tone tijekom RIP-a početnog ispitnog postupka (EU-15) na 1 942 tone tijekom RIP-a (EU-25). Trenutačni tržišni udio NRK-a neznatno je iznad de minimis razine tj. na 1,1 %. Međutim, napominje se da uvoz iz NRK-a od 2001. prati uzlazni trend. Izvoz u EZ od strane jedinog kineskog proizvođača izvoznika koje je pristao surađivati predstavljao je 75 % cjelokupnog izvoza iz Kine od 1 456 tona tijekom RIP-a. Postoji sedam drugih proizvođača izvoznika koji su tijekom RIP-a izvozili samo manje količine u Zajednicu.

(68)

Za potrebe utvrđivanja je li vjerojatno da će se damping nastaviti primjenjivati ako bi mjere prestale važiti, ispitano je ponašanje proizvođača izvoznika koji je surađivao u pogledu njegovih cijena prema drugim izvoznim tržištima, njegovih izvoznih cijena u Zajednicu, vjerojatnog učinka na cijene drugog uvoza, njegovog proizvodnog kapaciteta i zaliha. Podatke o uvoznim cijenama izvoznika, osim izvoznika koje je pristao surađivati, su utvrđene na temelju Eurostata.

(69)

Izvozne cijene iz NRK-a u Sjedinjene Američke Države, jedno od najvećih izvoznih tržišta proizvođača izvoznika iz Kine i tržište na kojem se ne primjenjuju mjere, u prosjeku su bile znatno niže od izvoznih cijena u Zajednicu. S obzirom da je izvoz iz NRK-a u Zajednicu bio dampinški, kako je zaključeno u uvodnoj izjavi 54., navedeno je upućivalo da se na izvoz u Sjedinjene Američke Države i ostala tržišta trećih zemalja vjerojatno primjenjuje damping na višoj razini od izvoza u Zajednicu. Također se smatralo da se razina izvoznih cijena u Sjedinjene Američke Države i ostala tržišta trećih zemalja može smatrati pokazateljem vjerojatne razine cijena za izvoz u Zajednicu ako bi mjere prestale važiti. Na toj osnovi i s obzirom na niske razine cijena prema tržištima trećih zemalja, zaključeno je da postoji znatna marža za smanjenje izvoznih cijena u Zajednicu, što bi posljedično također povećalo damping.

(70)

Također je utvrđeno da je razina prodajnih cijena industrije Zajednice u Zajednici u prosjeku bila znatno viša od razine izvoznih cijena izvoznika iz Kine koji je surađivao prema ostalim tržištima trećih zemalja. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 64. za Indiju, činjenica da općenito prevladavajuća razina cijena za dotični proizvod na tržištu Zajednice čini tržište Zajednice vrlo privlačnim, također se odnosi na NRK. Viša razina cijena na tržištu Zajednice predstavlja poticaj za povećanje izvoza u Zajednicu.

(71)

Eurostatove cijene cjelokupnog uvoza dotičnog proizvoda, isključujući cijene izvoznika koji je surađivao, niže su od cijena izvoznika koji je surađivao. Na temelju uobičajene vrijednosti izračunane za analognu zemlju, damping na znatno višim razinama bi se primjenjivao na dotični uvoz. U slučaju nepostojanja mjera, nema razloga pretpostaviti da takav uvoz ne bi bio po sličnim dampinškim cijenama no u većim količinama.

(72)

Proizvođač iz Kine koji je surađivao, usprkos neznatnom povećanju iskorištenosti kapaciteta proteklih godina, još uvijek ima značajne rezervne kapacitete koji predstavljaju gotovo četverostruku količinu izvoza u Zajednicu tijekom RIP-a. Prema zahtjevu za reviziju, rezervni kapaciteti svih proizvođača izvoznika iz Kine procijenjeni su na 270 000 tona. Stoga postoji mogućnost za povećanja obujma izvoza u Zajednicu, posebno s obzirom da ne postoje pokazatelji da bi tržišta trećih zemalja ili domaće tržište mogli prihvatiti bilo koju dodatnu proizvodnju. U tom bi pogledu trebalo napomenuti da nije vrlo vjerojatno da bi domaće tržište u Kini, zbog prisutnosti znatnog broja proizvođača konkurenata, moglo prihvatiti bilo koje rezervne kapacitete.

(73)

Napominje se da je utvrđeno da se mjere na snazi koje se primjenjuju na uvoz dotičnog proizvoda iz NRK-a izbjegavaju putem uvoza pretovarenog u Maroku. Navedeno ukazuje na jasan interes kineskog ČUK-a za tržište Zajednice i na njihovu nemogućnost konkuriranja na tržištu Zajednice bez primjene dampinga. Navedeno se smatralo daljnjim pokazateljem da bi se, ako bi mjere prestale važiti, izvoz iz Kine vjerojatno količinski povećao i došao na tržište Zajednice po dampinškim cijenama.

(74)

Postoji samo jedan poznati proizvođač u Južnoj Africi koji je djelomično surađivao u ovoj reviziji ispitnog postupka.

(75)

Uvoz iz Južne Afrike znatno se smanjio od uvođenja konačnih mjera. Tržišni udio uvoza iz Južne Afrike bio je ispod de minimis razine (1 %) tijekom RIP-a. Stoga je cjelokupan izvoz iz Južne Afrike tijekom RIP-a iznosio 278 tona, od čega su veće količine poslane u bescarinsko skladište u Rotterdamu, pri čemu je ta roba u konačnici ponovno izvezena i nije ocarinjena u EU-u. Samo manje količine dotičnog proizvoda puštene su u slobodan promet u EU-u.

(76)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 57. i 60., pribjeglo se raspoloživim činjenicama, posebno u pogledu stanja na domaćem tržištu u Južnoj Africi. S obzirom na malo podataka o industriji u Južnoj Africi, sljedeći se zaključci oslanjaju na podatke sadržane u zahtjevu podnositelja za reviziju i na javno dostupne statističke podatke o izvozu.

(77)

Za potrebe utvrđivanja bi li se damping ponovio ako bi mjere prestale važiti, ispitani su podaci o izvoznim cijenama u Zajednicu i u treće zemlje, neiskorištenom kapacitetu i zalihama, koje je dostavio izvoznik koji je surađivao.

(78)

Kako je već pojašnjeno u uvodnoj izjavi 76., nisu dostavljeni podaci o domaćim cijenama. Stoga su korišteni podaci o domaćim cijenama sadržani u zahtjevu. U pogledu cijena na izvoznim tržištima, osim tržišta Zajednice, analizirano je pet glavnih izvoznih odredišta. U svim slučajevima izvozne cijene prema trećim zemljama bile su niže od domaćih cijena. Uz pretpostavku da će te izvozne cijene služiti kao donja granica koju izvoznik može prihvatiti prilikom dolaska na tržište Zajednice, jasno je da bi se dampinške cijene vjerojatno nastavile primjenjivati na taj izvoz.

(79)

Ispitivanje prosječnih izvoznih prodajnih cijena prema pet glavnih izvoznih tržišta, osim tržišta Zajednice, pokazalo je da se ta prodaja odvijala po cijenama koje su znatno niže od izvoznih cijena prema Zajednici. Kao u slučaju Indije, to je barem djelomično zbog činjenice da se tijekom RIP-a primjenjivala preuzeta obveza minimalne cijene koja je od dotičnog proizvođača izvoznika zahtijevala da poštuje određenu razinu cijena za izvoz u Zajednicu. Za sve je cijene utvrđeno da su neznatno više od razine preuzete obveze.

(80)

Stoga se smatralo da se razina izvoznih cijena prema navedenih pet glavnih izvoznih tržišta izvan Zajednice može smatrati pokazateljem vjerojatne razine izvoznih cijena prema Zajednici ako bi mjere prestale važiti. Na toj je osnovi zaključeno da postoji znatna marža za smanjenje izvoznih cijena prema Zajednici za jedinog izvoznika iz Južne Afrike, što bi posljedično također povećalo razinu dampinga.

(81)

Nadalje je utvrđeno da su cijene na tržištu Zajednice u prosjeku znatno više od izvoznih cijena prema pet glavnih izvoznih tržišta izvan Zajednice. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 64. za Indiju i uvodnoj izjavi 70. za NRK, navedeno čini tržište Zajednice vrlo privlačnim u budućnosti ako bi mjere prestale važiti. U tom pogledu, smatralo se da viša razina cijena na tržištu Zajednice predstavlja poticaj za povećanje izvoza na tržište Zajednice.

(82)

Od uvođenja konačne pristojbe proizvođač izvoznik koji je djelomično surađivao nakupio je znatne zalihe i rezervne kapacitete, pri čemu su rezervni kapaciteti bili za više od 40 % veći od razine postavljenih kapaciteta. Prema zahtjevu, rezervni su kapaciteti procijenjeni na od 23 000 do 25 000 tona. Stoga postoji kapacitet za povećanja obujma izvoza u Zajednicu, posebno s obzirom da ne postoje pokazatelji da bi tržišta trećih zemalja ili domaće tržište mogli prihvatiti bilo koju dodatnu proizvodnju.

(83)

S obzirom na izostanak bilo kakve suradnje od strane dva poznata proizvođača izvoznika iz Ukrajine, zaključci se temelje na raspoloživim činjenicama, u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. S obzirom na malo podataka o industriji u Ukrajini, sljedeći se zaključci oslanjaju na podatke sadržane u zahtjevu podnositelja za reviziju i na javno dostupne statističke podatke o trgovini. Napominje se da ne postoje drugi poznati proizvođači u Ukrajini i da se sljedeća razmatranja, posebno u pogledu proizvodnih kapaciteta, odnose na dva poznata proizvođača izvoznika.

(84)

Za potrebe utvrđivanja bi li se damping ponovio ako bi mjere prestale važiti, ispitani su podaci o izvoznim cijenama prema trećim zemljama, neiskorišteni kapacitet i zalihe.

(85)

U nedostatku bilo kojih drugih pouzdanijih podataka uzeti su u obzir podaci navedeni u zahtjevu u pogledu izvoza u Rusiju i SAD, koji su se temeljili na javno dostupnim statističkim podacima. Analiza dostupnih vrijednosti otkrila je da su prosječne izvozne cijene prema tim zemljama znatno niže od prosječnih izvoznih cijena prema Zajednici. Kako je već pojašnjeno u slučaju Indije, Kine i Južne Afrike, smatralo se da se razina izvoznih cijena prema ostalim trećim zemljama može smatrati pokazateljem vjerojatne razine izvozne prodaje u Zajednicu ako bi mjere prestale važiti. Na toj je osnovi zaključeno da postoji znatna marža za smanjenje izvoznih cijena prema Zajednici, i to vrlo vjerojatno na razinama dampinških cijena.

(86)

Prema dokazima navedenima u zahtjevu procijenjeni proizvodni kapacitet u Ukrajini iznosi 100 000 tona, od čega se samo 50 % koristi za stvarnu proizvodnju. Rezervni kapacitet od 50 000 predstavljao bi najviši rezervni kapacitet svih dotičnih zemalja i iznosio bi više od jedne trećine potrošnje u Zajednici. Stoga mogućnost povećanja izvoza u Zajednicu nadaleko najviše prijeti u slučaju Ukrajine od svih ostalih dotičnih zemalja, posebno s obzirom da ne postoje pokazatelji da bi tržišta trećih zemalja ili domaće tržište mogli prihvatiti bilo koju dodatnu proizvodnju.

(87)

Komisija je 1999. u okviru početnog ispitnog postupka prihvatila preuzimanje obveze koje je ponudio jedan izvoznik iz Ukrajine. Komisija je kasnije utvrdila povredu te preuzete obveze u dva pogleda. Dotični izvoznik iz Ukrajine je kao prvo dao zavaravajuće izjave o podrijetlu, a kao drugo, dotični izvoznik je izdao račune za vrste proizvoda koje ne ulaze u okvir preuzete obveze te time neopravdano koristio izuzeće od plaćanja antidampinške pristojbe. Stoga je Komisija Uredbom (EZ) br. 1678/2003 povukla svoj prihvat preuzete obveze.

(88)

Štoviše, nakon uvođenja postojećih mjera na uvoz ČUK-a iz Ukrajine utvrđeno je da se te mjere izbjegavaju putem uvoza ČUK-a iz Moldove. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 3., postojeće mjere su na odgovarajući način proširena na uvoz ČUK-a poslanog iz Moldove.

(89)

Iako povreda preuzete obveze i prakse izbjegavanja u prošlosti same po sebi ne opravdavaju zaključak o praksama primjene dampinga u budućnosti, smatralo se da su u ovom slučaju takve prakse dodatni čimbenici koji upućuju na interes izvoznika za ulazak na tržište Zajednice i na njihovu nemogućnost da konkuriraju na tržištu Zajednice bez primjene dampinga.

(90)

U svim je slučajevima utvrđen nastavak značajnog dampinga, iako je obujam uvoza iz Južne Afrike i Ukrajine bio na de minimis razinama.

(91)

Za potrebe ispitivanja je li vjerojatno da će se damping nastaviti ili ponoviti ako bi antidampinške mjere prestale važiti, analizirani su rezervni kapaciteti i neiskorištene zalihe te strategije izvoza na različita tržišta. To je ispitivanje otkrilo da postoje značajni rezervni kapaciteti i akumulirane zalihe u svim dotičnim zemljama izvoznicama. Također je utvrđeno da su izvozne cijene prema ostalim trećim zemljama općenito na znatno nižoj razini od razine izvoznih cijena prema tržištu Zajednice i da je stoga Zajednica ostala privlačno tržište za proizvođače izvoznike iz svih dotičnih zemalja. Stoga je zaključeno da bi izvoz iz dotičnih zemalja u treće zemlje vrlo vjerojatno bio preusmjeren u Zajednicu, ako bi pristup tržištu Zajednice bio bez antidampinških mjera. Raspoloživi proizvodni kapaciteti također bi vjerojatno doveli do povećanja uvoza iz svih dotičnih zemalja.

(92)

Analiza cjenovnih strategija svih dotičnih zemalja dalje je otkrila da bi se na taj izvoz vjerojatno primjenjivale dampinške cijene. U slučaju Kine i Ukrajine, ti su zaključci potkrijepljeni činjenicom da je utvrđeno izbjegavanje postojećih mjera putem uvoza preko drugih zemalja, što je upućivalo da zemlje izvoznice ne mogu konkurirati na tržištu Zajednice po pravičnim cijenama.

(93)

S obzirom na navedeno, za sve je dotične zemlje utvrđeno je da bi se u slučaju da mjere prestanu važiti vjerojatno nastavio ili ponovio damping u znatnim količinama.

(94)

U Zajednici dotični proizvod proizvodi 30 proizvođača koji čine ukupnu proizvodnju Zajednice u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(95)

Trebalo bi napomenuti da je industriju Zajednice u početnom ispitnom postupku činilo 20 proizvođača. Devet od navedenih 20 trgovačkih društava nije surađivalo u reviziji ispitnog postupka. S druge strane, šest trgovačkih društava koja nisu činila dio industrije Zajednice u početnom ispitnom postupku poduprli su zahtjev za reviziju i pristali surađivati u reviziji ispitnog postupka. Prema tomu, sljedećih je 17 proizvođača poduprlo pritužbu i pristalo surađivati:

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 12., odabran je uzorak koji se sastojao od pet trgovačkih društava.

(96)

Ta su trgovačka društva u potpunosti surađivala u ispitnom postupku. Pet proizvođača iz Zajednice u uzorku činilo je 30 % ukupne proizvodnje Zajednice tijekom RIP-a, dok je gore navedenih 17 proizvođača iz Zajednice činilo 68 % ukupne proizvodnje Zajednice tijekom RIP-a.

(97)

Stoga se smatra da gore navedenih 17 proizvođača iz Zajednice čine većinski udio u ukupnoj proizvodnji istovjetnog proizvoda u Zajednici. Stoga se smatra da gore navedenih 17 proizvođača iz Zajednice čine industriju Zajednice u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe i dalje u tekstu se navode kao „industrija Zajednice”.

(98)

Potrošnja u Zajednici utvrđena je na temelju obujma prodaje industrije Zajednice na tržištu Zajednice, obujma prodaje drugih proizvođača u Zajednici na tržištu Zajednice i podataka Eurostata za cjelokupan uvoz EU-a.

(99)

Između 2001. i RIP-a potrošnja u Zajednici smanjila se za 9 %. Točnije, smanjila se za 3 % između 2001. i 2002., te za daljnjih 6 % između 2002. i 2003. Nakon toga je ostala općenito stabilna na toj razini tijekom RIP-a.

(100)

U početnom je ispitnom postupku uvoz ČUK-a podrijetlom iz NRK-a, Indije, Južne Afrike i Ukrajine kumulativno procijenjen u skladu s člankom 3. stavkom 4. Osnovne uredbe. Ispitano je je li kumulativna procjena također prikladna u trenutačnom ispitnom postupku.

(101)

U tom je pogledu utvrđeno da dampinška marža utvrđena u odnosu na uvoz iz svake pojedine zemlje prelazi de minimis razinu. U pogledu količina izvezenih iz svake od četiri dotične zemlje, kako je navedeno u uvodnim izjavama od 22. do 24., smatralo se da će se, ako mjere prestanu važiti, uvoz iz svake od dotičnih zemalja vjerojatno povećati znatno iznad razina koje se dostignute u RIP-u, a u svakom slučaju iznad de minimis razine.

(102)

U pogledu uvjeta tržišnog natjecanja u ispitnom postupku je utvrđeno da je ČUK uvezen iz dotičnih zemalja, promatrano po vrstama ČUK-a, istovjetan po svim bitnim fizičkim i tehničkim značajkama. Nadalje, te vrste ČUK-a bile su zamjenljive za druge vrste uvezene iz dotičnih zemalja i za vrste proizvedene u Zajednici, te su u istom razdoblju stavljene na tržište Zajednice, putem usporedivih kanala prodaje i pod sličnim trgovinskim uvjetima. Stoga se smatralo da su uvezeni čelična užad i kablovi konkurirali jedni drugima i čeličnoj užadi i kablovima proizvedenima u Zajednici.

(103)

S obzirom na gore navedeno, smatralo se da su ispunjeni svi kriteriji određeni u članku 3. stavku 4. Osnovne uredbe. Stoga je uvoz iz četiri dotične zemlje ispitan kumulativno.

(104)

U odnosu na četiri dotične zemlje obujam, tržišni udio i prosječne cijene razvijali su se kako je navedeno u nastavku. Sljedeći trendovi cijena temelje se na uvoznim cijenama Eurostata i uključuju antidampinške pristojbe i procijenjene troškove nakon uvoza.

(105)

Obujam uvoza podrijetlom iz četiri dotične zemlje prvo se povećavao i dostigao razinu od 9 153 tone 2002., što odgovara tržišnom udjelu od 4,9 %, prije pada na 7 784 tone tijekom RIP-a, što odgovara tržišnom udjelu od 4,4 %. Kumulativni tržišni udio četiri dotične zemlje tijekom RIP-a početnog ispitnog postupka bio je 14,3 %.

(106)

Cijene uvoza iz četiri dotične zemlje prosječno su se smanjile s 1 364 EUR/tona 2001. na 1 296 EUR/tona u RIP-u.

(107)

Ispitni je postupak pokazao da je uvoz iz dotičnih zemalja snižavao cijene industriju Zajednice za od 36 do 68 % tijekom RIP-a.

(108)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 3., dalje je utvrđeno da je izbjegavanje izvornih mjera u odnosu na Ukrajinu i NRK bilo prisutno putem uvoza iz Moldove odnosno Maroka. Stoga je antidampinška pristojba uvedena na uvoz podrijetlom iz NRK-a proširena na uvoz iste čelične užadi i kablova poslanih iz Maroka, uz iznimku čelične užadi i kablove koje proizvodi stvarni proizvođač iz Maroka. Slično tomu, konačna antidampinška pristojba uvedena na uvoz podrijetlom iz Ukrajine proširena je na uvoz iste čelične užadi i kablova poslanih iz Moldove.

(109)

Dok je obujam uvoza iz Moldove bio na nuli u godinama prije 2000., on je 2002. naglo porastao na 1 816 tona. Nakon toga je opet pao na nulu, vjerojatno kao posljedica pokretanja navedenog ispitnog postupka protiv izbjegavanja mjera tijekom 2003. Uvoz iz Moldove obavljan je po vrlo niskim cijenama 2001. i 2003., tj. po 899 EUR/tona 2001. i 843 EUR/tona 2002.

(110)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka u okviru početnog ispitnog postupka tržišni je udio uvoza iz Maroka bio 0 %. Obujam uvoza iz Maroka naglo je porastao s 231 tone 2001. na 2 441 2003., te je tijekom RIP-a pao na 1 904 tone. Navedeni ispitni postupak protiv izbjegavanja mjera dokazao je da se ograničeni dio obujma uvoza iz Maroka (oko 100 tona) može pripisati stvarnom proizvođaču iz Maroka. Uvoz iz Maroka odvijao se po vrlo niskim cijenama između 2001. i RIP-a, tj. oko 1 000 EUR/tona.

(111)

Komisija je 20. studenoga 2004. pokrenula antidampinški postupak u pogledu uvoza istog proizvoda podrijetlom iz Republike Koreje, nastavno na pritužbu koju je podnijela industrija Zajednice s dokazima prima facie o dampinškom uvozu koji nanosi znatnu štetu industriji Zajednice.

(112)

Kretanje uvoza iz Republike Koreje je kako slijedi:

(113)

Obujam uvoza iz Republike Koreje porastao je s 13 582 tone 2001., što odgovara tržišnom udjelu od 7 %, na 25 853 tone u RIP-u, što odgovara tržišnom udjelu od 14,5 %. Prosječne cijene uvoza iz Republike Koreje smanjile su se za 18 % između 2001. i RIP-a, tj. s 1 366 EUR/tona na 1 123 EUR/tona. S obzirom da nije dokazan damping u pogledu uvoza iz Republike Koreje, taj je postupak prekinut (vidjeti uvodnu izjavu 4.).

(114)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 7., mjere uvedene na uvoz podrijetlom iz Meksika na temelju Izvorne konačne uredbe istekle su 18. kolovoza 2004. Obujam uvoza podrijetlom iz Meksika bio je vrlo ograničen od 2001. do kraja RIP-a. Tijekom 2001. i RIP-a bio je nula, a 2002. i 2003. dosegao je godišnji prosjek od oko 700 do 400 tona, što odgovara tržišnom udjelu od 0,4 % odnosno 0,2 %.

(115)

Uvozne cijene iz Meksika dosegle su oko 2 400 EUR/tona 2002. i 2003.

(116)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1601/2001 (11) uvelo antidampinške mjere na uvoz sličnih proizvoda podrijetlom iz, između ostalog, Rusije, Tajlanda i Turske.

(117)

Stopa pristojbe koja se primjenjivala na uvoz iz Rusije bila je između 36,1 % i 50,7 %, uz iznimku uvoza jednog izvoznika iz Rusije koji je preuzeo obvezu u vezi cijene. Obujam uvoza iz Rusije pao je s 3 630 tona 2001., što odgovara tržišnom udjelu od 1,9 %, na 2 101 tonu u RIP-u, što odgovara tržišnom udjelu od 1,2 %. Prosječne cijene uvoza iz Rusije ostale su relativno stabilne između 2001. i RIP-a, na oko 1 000 EUR/tona.

(118)

Stopa pristojbe koja se primjenjivala na uvoz iz Tajlanda bila je između 24,8 % i 42,8 %, uz iznimku uvoza jednog izvoznika koji je preuzeo obvezu u vezi cijene. Obujam uvoza iz Tajlanda pao je s 1 039 tona u 2001., što odgovara tržišnom udjelu od 0,5 %, na 277 tona u RIP-u, što odgovara tržišnom udjelu od 0,2 %. Prosječne cijene uvoza iz Tajlanda povećale su se s oko 1 335 EUR/tona 2001. na 1 722 EUR/tona u RIP-u.

(119)

Stopa pristojbe koja se primjenjivala na uvoz iz Turske tijekom razmatranog razdoblja bila je između 17,8 % i 31 %, uz iznimku uvoza dva izvoznika iz Turske koji su 2001. preuzeli, a 2003. povukli obvezu u vezi cijene. Obujam uvoza iz Turske pao je s 4 354 tone u 2001., što odgovara tržišnom udjelu od 2,2 %, na 1 457 tona u RIP-u, što odgovara tržišnom udjelu od 0,8 %. Prosječne uvozne cijene iz Turske smanjile su se s oko 1 448 EUR/tona 2001. na 1 302 EUR/tona u RIP-u.

(120)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja koje nisu gore navedene smanjio se s oko 23 000 tona 2001., što odgovara tržišnom udjelu od 12 %, na oko 19 000 tona u RIP-u, što odgovara tržišnom udjelu od 10,5 %. Prosječne uvozne cijene iz ostalih trećih zemalja koje nisu gore navedene povećale su se s oko 1 500 EUR/tona 2001. na oko 1 900 EUR/tona 2003., prije ponovnog pada na oko 1 500 EUR/tona u RIP-u.

(121)

Prema članku 3. stavku 5. Osnovne uredbe, Komisija je ispitala sve relevantne gospodarske čimbenike i indekse koji utječu na stanje industrije Zajednice.

(122)

S obzirom na činjenicu da je u odnosu na industriju Zajednice primijenjen odabir uzorka, šteta je procijenjena na temelju podataka prikupljenih na razini cjelokupne industrije Zajednice (IZ u tablicama u nastavku) i na temelju podataka prikupljenih na razini proizvođača Zajednice u uzorku (UP u tablicama u nastavku).

(123)

Kada se koristi odabir uzorka, prema ustaljenoj praksi, određeni pokazatelji štete analiziraju se (proizvodnja, kapacitet, produktivnost, zalihe, prodaja, tržišni udio, rast i zaposlenost) u odnosu na industriju Zajednice u cjelini, dok se ti pokazatelji štete u odnosu na rezultate pojedinačnih trgovačkih društava, tj. cijene, troškovi proizvodnje, profitabilnost, plaće, ulaganja, povrat od ulaganja, tok novca, sposobnost prikupljanja kapitala, ispituju na temelju podataka prikupljenih na razini proizvođača Zajednice u uzorku.

(124)

Proizvodnja industrije Zajednice smanjila se za 10 % između 2001. i RIP-a, tj. s razine od oko 125 000 tona u 2001. na razinu od oko 112 000 tona tijekom razdoblja ispitnog postupka. Točnije, proizvodnja se povećala za 2 % 2002. prije pada za 5 postotnih bodova 2003. i za daljnjih 7 postotnih bodova u RIP-u.

(125)

Proizvodni se kapacitet neznatno povećao (za oko 2 %) između 2001. i RIP-a. Sa smanjenjem proizvodnje, dok je kapacitet istodobno neznatno porastao, rezultirajuća iskorištenost kapaciteta smanjila se s razine od 67 % 2001. na razinu od 59 % u RIP-u.

(126)

Razina završnih zaliha industrije Zajednice progresivno se smanjivala tijekom razmatranog razdoblja. U RIP-u je razina zaliha bila 14 % manja u odnosu na 2001.

(127)

Prodaja industrije Zajednice na tržištu Zajednice smanjila se za 10 % između 2001. i RIP-a. Takav razvoj je u skladu s razvojem tržišta Zajednice koji je pao za 9 % između 2001. i RIP-a.

(128)

Tržišni se udio industrije Zajednice smanjio za 1 postotni bod između 2001. i RIP-a. Točnije, povećao se za 0,5 postotnog boda 2001., smanjio za 0,3 postotna boda 2003. i konačno smanjio za 1,2 postotna boda u RIP-u.

(129)

Obujam prodaje industrije Zajednice smanjio se za 10 % između 2001. i RIP-a, kada se potrošnja u Zajednici smanjila za 9 %. Industrija Zajednice stoga je izgubila dio svog tržišnog udjela, dok je u istom razdoblju dotični uvoz dobio 0,3 postotna boda.

(130)

Razina zaposlenosti u industriji Zajednice smanjila se za 4 % između 2001. i RIP-a.

(131)

Produktivnost radne snage u industriji Zajednice, mjereno kao rezultat po osobi zaposlenoj na godinu, ostala je prilično stabilna između 2001. i 2003. Produktivnost je u RIP-u pala za 8 %, zajedno s padom obujma proizvodnje, dok je zaposlenost ostala ista.

(132)

U odnosu na utjecaj visine stvarne dampinške marže na industriju Zajednice, s obzirom na obujam i cijene uvoza iz dotičnih zemalja, taj se utjecaj ne može smatrati zanemarivim, posebno ne na transparentnim i, stoga, visoko cjenovno osjetljivim tržištima, kao što je tržište dotičnog proizvoda.

(133)

Dok gore i u nastavku ispitani pokazatelji pokazuju određeno poboljšanje u gospodarskom i financijskom stanju industrije Zajednice, oni nastavno na uvođenje antidampinških mjera 1999. također pokazuju da je Zajednica još uvijek osjetljiva i ranjiva.

(134)

Jedinične prodajne cijene industrije Zajednice bile su relativno stabilne između 2001. i RIP-a, te su se vrlo ograničeno povećale pri kraju razmatranog razdoblja. Taj razvoj cijena općenito je u skladu s razvojem cijena osnovnih sirovina, koje su se također povećale pri kraju razmatranog razdoblja.

(135)

Između 2001. i RIP-a prosječna plaća po zaposleniku porasla je za 5 %, što predstavlja skromnu brojku u usporedbi sa stopom povećanja prosječnih nominalnih jediničnih troškova rada (6 %) koja je tijekom istog razdoblja utvrđena u gospodarstvu Zajednice u cjelini.

(136)

Godišnji je priljev ulaganja u dotični proizvod od strane pet proizvođača u uzorku bio relativno stabilan na oko 4 milijuna EUR godišnje. Veliko povećanje 2003. u većoj mjeri odgovara izvanrednoj kupnji opreme od strane jednog trgovačkog društva u uzorku.

(137)

Profitabilnost proizvođača u uzorku bila je negativna između 2001. (-4,2 %) i RIP-a (-0,3 %), iako se postupno poboljšala tijekom razmatranog razdoblja. Povrat od ulaganja (ROI), izraženo kao profit u postotku od neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja, općenito je pratio gore navedeni trend profitabilnosti tijekom čitavog razmatranog razdoblja.

(138)

Stanje toka novca poboljšalo se između 2001. i RIP-a, s obzirom da su gore navedeni ograničeni gubici pokriveni drugim nenovčanim stavkama, kao što su amortizacija imovine i kretanja zaliha.

(139)

Ispitni je postupak pokazao da je na potrebe nekoliko proizvođača Zajednice u uzorku za kapitalom nepovoljno utjecala njihova teška financijska situacija. Iako je nekoliko tih trgovačkih društava dio velikih trgovačkih društava koja se bave čelikom, potrebama za kapitalom nije uvijek udovoljeno na željenoj razini, budući da se financijski resursi u tim grupacijama općenito dodjeljuju najprofitabilnijim subjektima.

(140)

Između 2001. i RIP-a sljedeći su se pokazatelji pozitivno razvijali: proizvodni kapacitet industrije Zajednice je porastao, a završne zalihe su smanjene. Jedinične prodajne cijene industrije Zajednice ostale su iste između 2001. i RIP-a, profitabilnost je gotovo dosegla razinu uravnoteženosti tijekom RIP-a, dok su se povrat od ulaganja i tok novca također poboljšali. Plaće su skromno rasle, a industrija Zajednice nastavila je ulagati stabilnim ritmom.

(141)

S druge strane, sljedeći su se pokazatelji negativno razvijali: proizvodnja i kapacitet iskorištenosti su pali, obujam prodaje se smanjio (no u skladu s razvojem tržišta), a zaposlenost i produktivnost su pali. Tržišni udio industrije Zajednice neznatno se smanjio, iako je gubitak bio manje izražen u odnosu na razdoblje koje je prethodilo uvođenju antidampinških mjera kada je gubitak tržišnog udjela bio 9 postotnih bodova.

(142)

Stanje industrije Zajednice općenito je obilježeno različitim događanjima: dok određeni pokazatelji pokazuju pozitivan trend, određen broj drugih pokazatelja pokazuje negativan trend. Ako usporedimo gore navedene trendove s trendovima opisanima u uredbama kojima se uvode privremene i konačne mjere, jasno proizlazi da je uvođenje antidampinških mjera 1999. na uvoz iz Indije, NRK-a, Ukrajine i Južne Afrike imalo pozitivan utjecaj na gospodarsko stanje industrije Zajednice. Da nije bilo izbjegavanja mjera putem uvoza iz Moldove i Maroka, situacija bi možda bila još povoljnija. Osim toga, nastavno na uvođenje antidampinških mjera na uvoz iz Rusije, Tajlanda i Turske, odnosni tržišni udjeli tih zemalja smanjili su se (vidjeti uvodne izjave od 116. do 119.), što je u svakom slučaju smanjilo pritisak na cijene industrije Zajednice. Unatoč tomu trebalo bi naglasiti da su čak i pokazatelji koji se pozitivno razvijaju, kao što su posebno profitabilnost i povrat od ulaganja, daleko od dostizanja razina koje su se mogle očekivati da se industrija Zajednice u potpunosti oporavila od nanesene joj štete.

(143)

Stoga je zaključeno da se stanje u industriji Zajednice poboljšalo, u odnosu na razdoblje koje je prethodilo uvođenju mjera, no da je još uvijek osjetljivo.

(144)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 91., proizvođači u dotičnim zemljama mogu povećati i/ili preusmjeriti svoj izvoz na tržište Zajednice. Ispitni je postupak pokazao da su, na temelju usporedivih vrsta proizvoda, proizvođači izvoznici koji su surađivali prodavali dotični proizvod po znatno nižoj cijeni od cijene industrije Zajednice (58-68 % za NRK i 47-55 % za Indiju). U odnosu na Ukrajinu i Južnu Afriku, u izostanku suradnje te zbog različitosti vrsta proizvoda i, stoga, zbog različitosti uvoznih cijena, nije se mogla izvršiti usporedba cijena po vrsti proizvoda. Međutim, raspoložive činjenice ukazuju da su prosječna uvozna cijena iz Ukrajine i prosječna uvozna cijena iz Južne Afrike (obje bez antidampinške pristojbe) znatno niže od domaćih cijena industrije Zajednice, tj. za 65 % odnosno 25 %. Dotične zemlje bi vjerojatno nastavile primjenjivati te niske cijene, također kako bi ponovno stekle svoje izgubljene tržišne udjele. Takvo postupanje u odnosu na cijene, povezano s mogućnošću izvoznika iz dotičnih zemalja da isporuče znatne količine dotičnog proizvoda na tržište Zajednice, bi najvjerojatnije imalo učinak jačanja trenda padanja cijena na tržištu, s očekivanim negativnim učinkom na gospodarsko stanje industrije Zajednice.

(145)

Kako je gore prikazano, iako se stanje industrije Zajednice poboljšalo u usporedbi sa stanjem koje je prevladavalo prije uvođenja postojećih antidampinških mjera, ono ostaje osjetljivo i ranjivo. Vjerojatno je da bi, ako industrija Zajednice bude izložena povećanom obujmu uvoza iz dotičnih zemalja po dampinškim cijenama, to imalo za posljedicu pogoršanje financijskog stanja industrije Zajednice, kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku. Stoga se na temelju navedenog zaključuje da bi ukidanje mjera najvjerojatnije imalo za posljedicu ponavljanje štete za industriju Zajednice.

(146)

Prema članku 21. Osnovne uredbe, ispitano je bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Zajednice u cjelini. Određivanje interesa Zajednice temeljilo se na poštovanju svih različitih interesa koji su bili uključeni.

(147)

Trebalo bi podsjetiti da se u početnom ispitnom postupku smatralo da uvođenje mjera nije protivno interesu Zajednice. Nadalje, činjenica da je sadašnji ispitni postupak revizija, te da se stoga analizira situacija u kojoj su antidampinške mjere već uvedene, omogućuje procjenu bilo kakvog nepotrebnog negativnog učinka na stranke na koje se odnose trenutačne antidampinške mjere.

(148)

Na toj je osnovi ispitano postoje li, unatoč zaključcima o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štetnog dampinga, važni razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje mjera u konkretnom slučaju nije u interesu Zajednice.

(149)

Industrija Zajednice dokazala je da je strukturno održiva. Navedeno potvrđuje pozitivan razvoj njezinoga gospodarskog stanja koji je primijećen nakon uvođenja antidampinških mjera 1999. Činjenica da je industrija Zajednice doslovno zaustavila gubitak svog tržišnog udjela nekoliko godina prije RIP-a u oštroj je suprotnosti sa stanjem prije uvođenja mjera. Industrija Zajednice također je poboljšala svoju dobit između 2001. i RIP-a. Također se podsjeća da je utvrđeno izbjegavanje mjera putem uvoza iz Moldove i Maroka. Da se navedeni događaji nisu dogodili, stanje industrije Zajednice bilo bi još povoljnije.

(150)

Opravdano se može očekivati da će industrija Zajednice i dalje imati koristi od mjera koje su trenutačno na snazi te da će se nastaviti oporavljati putem vraćanja tržišnog udjela i poboljšanja profitabilnosti. U slučaju nezadržavanja mjera, vjerojatno je da će industrija Zajednice ponovo trpjeti štetu od povećanog uvoza po dampinškim cijenama iz dotičnih zemalja te da će se njezina trenutačno osjetljivo financijsko stanje nastaviti pogoršavati.

(151)

Podsjeća se da je u početnom ispitnom postupku utvrđeno da učinak uvođenja mjera neće biti značajan. Kako je gore navedeno, nijedan uvoznik nije u potpunosti surađivao u ovom ispitnom postupku. Stoga se, prema tomu, može zaključiti da zadržavanje mjera neće imati značajan negativan učinak na uvoznike ili trgovce.

(152)

ČUK ima raznoliku primjenu pa stoga veliki broj korisničkih industrija može time biti uključen. Sljedeći popis korisničkih industrija je samo okviran: ribarstvo, pomorstvo/pomorski prijevoz, industrija nafte i plina, rudarstvo, šumarstvo, zračni prijevoz, niskogradnja i visokogradnja, graditeljstvo, industrija dizala. Prilikom ispitivanja mogućeg učinka uvođenja mjera na korisnike, u početnom je ispitnom postupku zaključeno da, s obzirom na zanemariv učinak troška ČUK-a na korisničke industrije, bilo kakvo povećanje tih troškova vjerojatno ne bi imalo značajan učinak na pojedinu korisničku industriju. Činjenica da nijedan korisnik nije priložio podatke koji bi protuslovili navedenom zaključku donesenom u okviru trenutačne revizije ispitnog postupka potvrđuje da: i. ČUK predstavlja vrlo mali dio ukupnih troškova proizvodnje za navedene korisničke industrije, ii. mjere koje su trenutačno na snazi nisu imale bitan negativan učinak na njihovo gospodarsko stanja, i iii. zadržavanje mjera ne bi nepovoljno utjecalo na financijske interese korisničkih industrija.

(153)

U početnom je ispitnom postupku zaključeno da bi dobavljači industrije Zajednice imali koristi od uvođenja mjera. U nedostatku drugačijih podataka u okviru ove revizije, smatra se da bi zadržavanje trenutačnih mjera i dalje imalo pozitivan učinak na dobavljače.

(154)

S obzirom na navedeno, zaključeno je da ne postoje važni razlozi protiv zadržavanja trenutačnih antidampinških mjera.

(155)

Sve su strane obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjerava preporučiti zadržavanje postojećih mjera. Također im je dan rok za očitovanje nakon objave. Nisu zaprimljeni nikakvi komentari koji bi doveli do promjene gore navedenih zaključaka.

(156)

Iz gore navedenog proizlazi da bi, kako je određeno u članku 11. stavku 2. Osnovne uredbe, antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz ČUK-a podrijetlom iz Indije, NRK-a, Ukrajine i Južne Afrike, trebalo zadržati. Podsjeća se da se te mjere sastoje od ad valorem pristojbi, uz iznimku uvoza dotičnog proizvoda, koji jedno trgovačko društvo iz Indije i jedno trgovačko društvo iz Južne Afrike proizvode i prodaju radi izvoza u Zajednicu, a čije preuzimanje obveza je prihvaćeno.

(157)

Kako je opisano u uvodnoj izjavi 3., antidampinške mjere koje su na snazi za uvoz dotičnog proizvoda iz Ukrajine i NRK-a proširene su na uvoz ČUK-a poslanog iz Moldove odnosno Maroka, bez obzira na to ima li deklarirano podrijetlo iz Moldove ili Maroka ili ne. Antidampinšku pristojbu koja će se zadržati za uvoz dotičnog proizvoda, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 156., trebalo bi proširiti na uvoz ČUK-a poslanog iz Moldove i Maroka, bez obzira na to ima li deklarirano podrijetlo iz Moldove ili Maroka ili ne. Proizvođač izvoznik iz Maroka koji je izuzet od primjene mjera, kako su te mjere proširene Uredbom (EZ) br. 1886/2004, također bi trebalo izuzeti od primjene mjera uvedenih ovom Uredbom,

(a)

carinskim tijelima države članice, po predočenju deklaracije o puštanju u slobodan promet, bude predočen valjan račun kojim se preuzima obveza, a koji sadrži barem elemente navedene u Prilogu; i

(b)

roba deklarirana i predočena carini točno odgovara opisu na računu kojim se preuzima obveza.

1.

Brojčana oznaka proizvoda (PRC) (kako je utvrđena u preuzetoj obvezi koju je ponudio dotični proizvođač izvoznik), uključujući vrstu, broj konopa, broj žica u konopu i oznaku KN.

2.

Točan opis robe koji uključuje:

3.

Opis uvjeta prodaje, koji uključuje:

4.

Naziv trgovačkog društva kojem je trgovačko društvo izravno izdalo račun.

5.

Ime službene osobe trgovačkog društva koja je izdala račun kojim se preuzima obveza i sljedeću potpisanu izjavu:

„Ja, niže potpisani, potvrđujem da je prodaja za izravan izvoz u Europsku zajednicu robe obuhvaćene ovim računom izvršena u opsegu i pod uvjetima preuzete obveze koju je ponudio … [trgovačko društvo] i prihvatila Europska komisija Odlukom 1999/572/EZ. Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni.”