11/Sv. 86

HR

Službeni list Europske unije

155

L 200/73

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Komisija je 24. rujna 2004. zaprimila zahtjev koji su, sukladno članku 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 384/96 o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europskih zajednica („Osnovna uredba”), podnijeli sljedeći proizvođači („podnositelj zahtjeva”): Legré-Mante SA, Industria Chimica Valenzana S.p.A., Distilleries Mazzari S.p.a., Alcoholera Vinicola Europa S.A. i Comercial Quimica Sarasa s.l., koji predstavljaju većinski udio, u ovom slučaju više od 50 %, u ukupnoj proizvodnji vinske kiseline u Zajednici.

(2)

Ovaj je zahtjev sadržavao dokaze o dampingu vinske kiseline iz Narodne Republike Kine („NRK”) i materijalnoj šteti koju je prouzročio, što se smatralo dostatnim da se opravda pokretanje postupka.

(3)

Postupak je pokrenut 30. listopada 2004. objavom obavijesti o pokretanju postupka (2) u Službenom listu Europske unije.

(4)

Komisija je o pokretanju postupka službeno obavijestila podnositelje zahtjeva, druge proizvođače Zajednice, proizvođače izvoznike, uvoznike i korisnike, kao i udruženja korisnika, za koje je znala da su zainteresirani, te predstavnike NRK-a. Zainteresirane su strane imale mogućnost pisanim putem iznijeti svoje stavove te zatražiti raspravu u roku iz obavijesti o pokretanju postupka.

(5)

Proizvođači podnositelji zahtjeva, drugi proizvođači Zajednice koji su surađivali u postupku, proizvođači izvoznici, uvoznici, dobavljači, korisnici i udruženja korisnika iznijeli su svoje stavove. Svim zainteresiranim stranama koje su to tražile i dokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša dana je mogućnost da budu saslušane.

(6)

Kako bi se proizvođačima izvoznicima iz NRK-a omogućilo da podnesu zahtjev za primjenom tretmana tržišnoga gospodarstva ili individualnim tretmanom, ako to žele, Komisija je poslala obrasce zahtjeva kineskim proizvođačima izvoznicima za koje je znala da su zainteresirani. Zahtjeve za primjenom tretmana tržišnoga gospodarstva, ili za individualnim tretmanom u slučaju da se ispitnim postupkom utvrdi da ne ispunjavaju uvjete za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva, podnijela su tri proizvođača izvoznika.

(7)

Upitnici su poslani svim stranama za koje se znalo da su zainteresirane, te svim drugim trgovačkim društvima koja su se javila u rokovima iz obavijesti o pokretanju ispitnog postupka. Odgovore su poslala tri proizvođača izvoznika iz Kine, jedan proizvođač iz analogne zemlje, Argentine, sedam proizvođača Zajednice i dva korisnika Zajednice.

(8)

Komisija je prikupila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, prouzročene štete i interesa Zajednice, te obavila posjete radi provjere u prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

(9)

S obzirom na potrebu za utvrđivanjem uobičajene vrijednosti za proizvođače izvoznike iz NRK-a, kojima možda neće biti odobren MET, provjera radi utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju podataka iz analogne zemlje, u ovom slučaju Argentine, obavljena je u prostorijama sljedećeg trgovačkog društva:

(10)

Ispitni postupak o dampingu i šteti obuhvatio je razdoblje od 1. srpnja 2003. do 30. lipnja 2004. („razdoblje ispitnog postupka”). Što se tiče kretanja bitnih za procjenu štete, Komisija je analizirala podatke koji su obuhvatili razdoblje od 1. siječnja 2001. do 30. lipnja 2004. („dotično razdoblje”). Razdoblje korišteno za nalaze o snižavanju cijena, prodaji ispod cijene i uklanjanju štete je prethodno spomenuto razdoblje ispitnog postupka.

(11)

Dotični proizvod je vinska kiselina. Ovaj se proizvod trenutačno može svrstati pod oznaku KN 2918 12 00. Dotični proizvod uglavnom koriste proizvođači vina, prehrambena industrija i brojne druge industrije, kao sastojak u konačnom proizvodu ili kao dodatak za ubrzavanje ili usporavanje kemijskih procesa. Ovaj se proizvod može dobiti ili iz nusproizvoda koji nastaju pri proizvodnji vina ili kemijskom sintezom iz petrokemijskih spojeva. Na temelju fizičkih svojstava, postupka proizvodnje i zamjenjivosti različitih tipova proizvoda sa stajališta korisnika, sve se vinske kiseline smatraju jedinstvenim proizvodom za potrebe ovog ispitnog postupka.

(12)

Ispitni postupak je pokazao da su osnovna fizička svojstva vinske kiseline koju proizvodi i prodaje industrija Zajednice u Zajednici, vinske kiseline koja se proizvodi i prodaje na domaćem kineskom tržištu i vinske kiseline koja se u Zajednicu uvozi iz NRK-a, kao i vinske kiseline koja se proizvodi i prodaje u Argentini, ista i da ovi proizvodi imaju uglavnom istu uporabu.

(13)

Stoga je privremeno zaključeno da dotični proizvod i vinska kiselina koja se prodaje na tržištu NRK-a, vinska kiselina koja se proizvodi i prodaje u Argentini, kao i vinska kiselina koju u Zajednici proizvodi i prodaje industrija Zajednice, imaju ista osnovna fizička svojstva i uporabu te se stoga smatraju istovjetnima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(14)

Sukladno članku 2. stavku 7. točki (b) Osnovne uredbe, uobičajena se vrijednost u antidampinškim ispitnim postupcima o uvozu podrijetlom iz NRK-a utvrđuje u skladu sa stavcima od 1. do 6. navedenog članka za one proizvođače za koje je utvrđeno da zadovoljavaju kriterije navedene u članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe.

(15)

Kriteriji za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva, samo kratko i radi lakšeg snalaženja, ispod su sažeto prikazani:

(16)

U trenutačnom ispitnom postupku javila su se tri proizvođača izvoznika iz NRK-a i zatražila primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva sukladno članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe. Svaki se zahtjev za primjenom tretmana tržišnoga gospodarstva analizirao te su obavljeni terenski ispitni postupci u prostorijama ovih trgovačkih društava koja su surađivala u ispitnom postupku (vidjeti uvodnu izjavu 7.). Utvrđeno je da sva tri proizvođača ispunjavaju sve uvjete za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva.

(17)

Na temelju navedenoga, primjena tretmana tržišnoga gospodarstva odobrena je sljedećim proizvođačima izvoznicima iz NRK-a:

(18)

Što se tiče utvrđivanja uobičajene vrijednosti, Komisija je najprije za svakog dotičnog proizvođača izvoznika utvrdila je li njegova ukupna domaća prodaja vinske kiseline bila reprezentativna u usporedbi s ukupnom izvoznom prodajom u Zajednicu. U skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe, domaća se prodaja smatrala reprezentativnom kada je ukupni obujam domaće prodaje svakog proizvođača izvoznika iznosio najmanje 5 % njegovog ukupnog obujma izvozne prodaje u Zajednicu.

(19)

Za proizvođače izvoznike koji su imali ukupnu reprezentativnu domaću prodaju, Komisija je naknadno utvrdila tipove vinske kiseline koji su se prodavali na domaćem tržištu, a koji su bili jednaki ili izravno usporedivi s tipovima koji su se prodavali za izvoz u Zajednicu.

(20)

Za svaki od ovih tipova utvrđivalo se je li domaća prodaja bila dostatno reprezentativna za potrebe članka 2. stavka 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja određenog tipa smatrala se dostatno reprezentativnom kada je ukupni obujam domaće prodaje tog tipa u razdoblju ispitnog postupka predstavljao 5 % ili više ukupnog obujma prodaje usporedivog tipa koji se izvozio u Zajednicu.

(21)

Utvrđivanjem udjela profitabilne prodaje dotičnog tipa nezavisnim kupcima također je ispitano može li se domaća prodaja svakog tipa dotičnog proizvoda smatrati obavljenom u uobičajenom tijeku trgovine.

(22)

U slučajevima kada je obujam prodaje vinske kiseline, prodane po neto prodajnoj cijeni jednakoj ili većoj od troška proizvodnje, predstavljao više od 80 % ukupnog obujma prodaje tog tipa, i kada je ponderirani prosjek cijene tog tipa bio jednak ili veći od troškova proizvodnje, uobičajena se vrijednost temeljila na stvarnoj domaćoj cijeni. Ova je cijena izračunata kao ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje toga tipa ostvarene tijekom razdoblja ispitnog postupka, bez obzira je li ta prodaja bila profitabilna ili ne.

(23)

Kada je obujam profitabilne prodaje nekog tipa vinske kiseline predstavljao 80 % ili manje ukupnog obujma prodaje tog tipa, ili kada je ponderirani prosjek cijene tog tipa bio ispod troškova njegove proizvodnje, uobičajena se vrijednost temeljila na stvarnoj domaćoj cijeni izračunatoj kao ponderirani prosjek profitabilne prodaje samo tog tipa, pod uvjetom da je ta prodaja predstavljala 10 % ili više ukupnog obujma prodaje toga tipa.

(24)

Konačno, kada je obujam profitabilne prodaje bilo kojega tipa vinske kiseline predstavljao manje od 10 % ukupnog obujma prodaje toga tipa, smatralo se da se taj određeni tip nije prodavao u dostatnim količinama da bi domaća cijena mogla biti primjereni temelj za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(25)

Kad god se nisu mogle koristiti domaće cijene određenog tipa proizvoda koji je prodavao proizvođač izvoznik, koristila se izračunana uobičajena vrijednost.

(26)

Stoga se, u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe uobičajena vrijednost izračunavala tako da se troškovima proizvodnje svakog izvoznika za izvezene tipove proizvoda dodao odgovarajući iznos za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te odgovarajuća marža dobiti. U tu je svrhu Komisija ispitala predstavljaju li nastali troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi i dobit koju je ostvario svaki od dotičnih proizvođača izvoznika na domaćem tržištu pouzdane podatke.

(27)

Stvarni domaći troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi smatrali su se pouzdanima kada se ukupni obujam domaće prodaje dotičnog trgovačkog društva mogao smatrati reprezentativnim u usporedbi s obujmom izvozne prodaje u Zajednicu. Marža domaće dobiti određena je na temelju domaće prodaje onih tipova koji su se prodavali u uobičajenom tijeku trgovine. U tu je svrhu primijenjena metodologija utvrđena u uvodnim izjavama od 21. do 23.

(28)

Sva su trgovačka društva imala ukupnu reprezentativnu prodaju, te je utvrđeno da se većina tipova dotičnog proizvoda koji su se izvozili, prodavala na domaćem tržištu u uobičajenom tijeku trgovine. Za one tipove kod kojih to nije bio slučaj, uobičajena vrijednost je izračunata primjenom metodologije utvrđene u uvodnoj izjavi 26., koristeći pritom podatke o troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima te podatke o dobiti za svako dotično trgovačko društvo.

(29)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. Osnovne uredbe uobičajena vrijednost za trgovačka društva kojima nije mogla biti odobrena primjena tretmana tržišnoga gospodarstva je utvrđena na temelju cijena ili izračunane vrijednosti u analognoj zemlji.

(30)

U obavijesti o pokretanju ispitnog postupka Komisija je navela da namjerava upotrijebiti Argentinu kao primjerenu analognu zemlju za utvrđivanje uobičajene vrijednosti za NRK-a, te su zainteresirane strane pozvane da iznesu primjedbe.

(31)

Ni jedan proizvođač izvoznik iz NRK-a, kojemu nije odobrena primjena tretmana tržišnoga gospodarstva, nije se protivio ovom prijedlogu. Osim toga, u ispitnom je postupku utvrđeno da je Argentina konkurentno tržište za dotični proizvod s najmanje dva domaća proizvođača različite veličine, i s uvozom iz trećih zemalja. Utvrđeno je da domaći proizvođači proizvode vinsku kiselinu sličnu vinskoj kiselini iz NRK-a, premda korištenjem različitih postupaka proizvodnje. Stoga se argentinsko tržište smatralo dostatno reprezentativnim za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti.

(32)

Kontaktirani su svi poznati proizvođači izvoznici u Argentini, i jedno je trgovačko društvo pristalo surađivati. Stoga je ovom proizvođaču poslan upitnik, a podaci pruženi u njegovom odgovoru provjereni su na licu mjesta.

(33)

Sukladno članku 2. stavku 7. točki (a) Osnovne uredbe, uobičajena je vrijednost za proizvođače izvoznike, kojima nije odobrena primjena tretmana tržišnoga gospodarstva, utvrđena na temelju provjerenih podataka primljenih od proizvođača iz analogne zemlje, tj. na temelju plaćenih cijena ili cijena koje treba platiti na domaćem tržištu Argentine, za tipove proizvoda za koje je bilo utvrđeno da su obavljeni u uobičajenom tijeku trgovine, a u skladu s metodologijom utvrđenom u uvodnoj izjavi 23. Po potrebi su ove cijene prilagođene radi primjerene usporedbe s onim tipovima proizvoda koje su dotični kineski proizvođači izvozili u Zajednicu.

(34)

Kao posljedica toga, uobičajena je vrijednost utvrđena kao ponderirani prosjek domaće prodajne cijene koju je proizvođač iz Argentine koji je surađivao u ispitnom postupku zaračunavao nepovezanim kupcima.

(35)

U svim se slučajevima dotični proizvod izvozio nezavisnim kupcima u Zajednici. Stoga je izvozna cijena utvrđena u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe, i to na temelju stvarno plaćene izvozne cijene ili izvozne cijene koju treba platiti.

(36)

Uobičajena vrijednost i izvozne cijene uspoređene su temelju franko tvornica. Radi primjerene usporedbe uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, dozvoljena su odstupanja u obliku prilagodba za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. U svim slučajevima kada je utvrđeno da je to razumno, točno i potkrijepljeno provjerenim dokazima, odobrene su odgovarajuće prilagodbe u vezi s troškovima prijevoza i osiguranja, kredita, provizija i bankovnih troškova.

(37)

Također su izvršene prilagodbe za razlike u povratu PDV-a, jer se utvrdilo da je povrat PDV-a manji kod izvozne nego kod domaće prodaje.

(38)

Za tri trgovačka društva kojima je odobrena primjena tretmana tržišnoga gospodarstva, ponderirana prosječna uobičajena vrijednost svakog tipa dotičnog proizvoda izvezenog u Zajednicu uspoređena je s ponderiranim prosjekom izvozne cijene tipa koji odgovara dotičnom proizvodu, kako je predviđeno u članku 2. stavku 11. Osnovne uredbe.

(39)

Na temelju navedenoga, ponderirana prosječna privremena dampinška marža, izražena kao postotak cijene CIF granica Zajednice, neocarinjeno, iznosi:

(40)

Kako bi se izračunala dampinška marža na razini države primjenjiva na sve ostale izvoznike iz NRK-a, Komisija je najprije utvrdila razinu suradnje. Uspoređen je ukupni uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a, izračunan na temelju podataka Eurostata i stvarnih odgovora na upitnik dobivenih od izvoznika iz NRK-a. Na temelju toga utvrđeno je da je razina suradnje bila niska, tj. 63 % ukupnog kineskog izvoza u Zajednicu.

(41)

Stoga je dampinška marža izračunata na temelju izvoznih cijena i obujma dobivenih od Eurostata, pri čemu su najprije oduzete izvozne cijene i obujam koje su prijavili izvoznici koji su surađivali u ispitnom postupku a kojima je bila odobrena primjena tretmana tržišnoga gospodarstva. Uporaba podataka Eurostata kao raspoloživih činjenica sukladno članku 18. Osnovne uredbe bila je potrebna jer za utvrđivanje pristojbe na razini države nije bilo na raspolaganju drugih podataka o izvoznoj cijeni. Izvozne cijene dobivene na ovaj način uspoređene su s ponderiranom prosječnom uobičajenom vrijednosti utvrđenom za analognu zemlju za usporedive tipove proizvoda.

(42)

Na temelju toga, privremeno je utvrđena razina dampinga na razini države od 34,9 % cijene CIF granica Zajednice.

(43)

Ispitnim je postupkom u okviru uzorkovanja utvrđeno da istovjetni proizvod u Zajednici trenutačno proizvodi osam proizvođača. Međutim, jedan od njih nije dalje surađivao u ispitnom postupku. Nadalje, tijekom dotičnog razdoblja utvrđeno je da su četiri druga proizvođača Zajednice prestala proizvoditi i da nisu bila uključena u ispitni postupak.

(44)

Stoga je obujam proizvodnje Zajednice za potrebe članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe privremeno izračunan zbrajanjem proizvodnje sedmorice proizvođača Zajednice koji su surađivali u ispitnom postupku i obujma proizvodnje drugih proizvođača kako su ga procijenili podnositelji zahtjeva.

(45)

Zahtjev je podržalo sedam proizvođača Zajednice koji su u potpunosti surađivali u ispitnom postupku. Procjenjuje se da ovi proizvođači proizvode preko 95 % vinske kiseline koja se proizvodi u Zajednici. Stoga se smatra da oni čine industriju Zajednice u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe.

(46)

Potrošnja je procijenjena zbrajanjem prodaje proizvođača EZ-a na tržištu EZ-a, procijenjene prodaje proizvođača Zajednice koji nisu surađivali u ispitnom postupku i ukupnog uvoza. Prodaja proizvođača EZ-a, koji nisu surađivali u ispitnom postupku, uključujući i neka trgovačka društva koja su prestala proizvoditi, temeljena je na zahtjevu u nedostatku drugih izvora informacija. To pokazuje da se potražnja za dotičnim proizvodom u Zajednici povećala za 15 % tijekom dotičnog razdoblja.

(47)

Razvoj uvoza iz dotične države analiziran je na temelju podataka Eurostata, budući da je obujam koji su zabilježili proizvođači izvoznici koji su surađivali u ispitnom postupku bio značajno manji od obujma uvoza zabilježenog u Eurostatu za dotično razdoblje.

(48)

U smislu obujma i tržišnog udjela, razvoj uvoza je bio kako slijedi:

(49)

Dok se potrošnja vinske kiseline povećala za 15 % tijekom dotičnog razdoblja, uvoz iz dotične države je porastao tijekom istog razdoblja za više od 50 %. Nakon razmjerno velikog obujma uvoza u 2001. godini, uvoz iz NRK-a se 2002. godine smanjio zbog visokih cijena i nestašice na europskom tržištu ali se otada više nego udvostručio zbog agresivno niskih cijena. Stoga se tržišni udio NRK-a tijekom dotičnog razdoblja povećao sa 6,0 % na 11,5 % u manje od dvije godine.

(50)

Sljedeća tablica pokazuje razvoj prosječnih uvoznih cijena iz NRK-a. Tijekom dotičnog razdoblja ove su cijene pale za skoro 50 %.

(51)

U vezi s prodajnom cijenom dotičnog proizvoda na tržištu Zajednice tijekom razdoblja ispitnog postupka, izvršena je usporedba cijena industrije Zajednice i cijena proizvođača izvoznika iz NRK-a. Odgovarajuće cijene industrije Zajednice bile su cijene zaračunate nezavisnim kupcima, koje su, prema potrebi, prilagođene na razinu franko tvornica, tj. isključujući troškove vozarine u Zajednici i nakon odbitka popusta i rabata. Ove su cijene uspoređene s prodajnim cijenama koje su zaračunavali kineski proizvođači izvoznici bez popusta i, prema potrebi, prilagođene cijenama CIF granica Zajednice, uz odgovarajuću prilagodbu za troškove carinjenja i troškove nakon uvoza.

(52)

Usporedba je pokazala da se u razdoblju ispitnog postupka, uvezeni dotični proizvod prodavao u Zajednici po cijenama koje značajno snižavale cijene industrije Zajednice, izraženo kao postotak potonje, za 22 %.

(53)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe, ispitivanje učinka dampinškog uvoza iz NRK-a na industriju Zajednice uključivala je analizu svih gospodarskih čimbenika i pokazatelja koji su imali utjecaj na stanje industrije od 2001. godine do razdoblja ispitnog postupka.

(54)

Dolje navedeni podaci o industriji Zajednice predstavljaju zbirne podatke sedam proizvođača Zajednice koji su surađivali u ispitnom postupku. Međutim, dva od ovih trgovačkih društava počela su proizvoditi tijekom dotičnog razdoblja, jedno 2001., a drugo 2003. godine. Smatralo se da bi podaci ovih dvaju trgovačkih društava, s obzirom na njihovo specifično stanje, mogli narušiti opća kretanja, posebno što se tiče troškova, profitabilnosti, novčanog toka, ulaganja i povrata ulaganja. Stoga su podaci za ova dva trgovačka društva, kada je to bilo primjereno, isključeni iz odgovarajućih zbirnih pokazatelja i proučeni odvojeno, kako bi se dobila ispravna i reprezentativna slika.

(55)

Razvoj proizvodnje, proizvodnih kapaciteta i iskorištenosti kapaciteta za sedam trgovačkih društava koja su surađivala u ispitnom postupku bio je sljedeći:

(56)

Ukupna se proizvodnja između 2001. godine i razdoblja ispitnog postupka povećala za 8 %. Međutim, treba napomenuti da se ovo povećanje može pripisati isključivo dvama novim trgovačkim društvima, dok je proizvodnja preostalih pet trgovačkih društava u istom razdoblju smanjena za 6 %.

(57)

Proizvodni kapaciteti povećani su za 12 %, također zbog dvaju novih trgovačkih društava. Brojke, međutim, ne odražavaju smanjenje od nekoliko tisuća tona, koje su prouzročila četiri proizvođača Zajednice za koje se znalo da su prestali proizvoditi tijekom dotičnog razdoblja (vidjeti uvodnu izjavu 43.). Premda u ispitnom postupku nisu utvrđene nikakve točne brojke za ove proizvođače, na temelju podataka u zahtjevu procjenjuje se da je ukupni kapacitet u Zajednici ostao uglavnom nepromijenjen između 2001. godine i razdoblja ispitnog postupka.

(58)

Iskorištenost kapaciteta se tijekom razdoblja smanjila, s 81 % u 2001. godini na 78 % u razdoblju ispitnog postupka.

(59)

Dolje navedene brojke predstavljaju obujam zaliha na kraju svakog razdoblja.

(60)

Tijekom dotičnog razdoblja zalihe su povećane za 18 %. Treba napomenuti da podatak za razdoblje ispitnog postupka djelomično odražava sezonsko povećanje zalihe tijekom ljeta. Međutim, najmanje za jedno ispitano trgovačko društvo zalihe su bile na neuobičajeno visokoj razini, što je trgovačko društvo pripisalo svojoj poslovnoj odluci da ne prodaje po neprofitabilnim niskim tržišnim cijenama.

(61)

Brojke navedene u sljedećoj tablici predstavljaju prodaju industrije Zajednice nezavisnim kupcima u Zajednici.

(62)

U dotičnom se razdoblju obujam prodaje industrije Zajednice povećao za 24 %, a njezin tržišni udio za 8 %.

(63)

Tržišni udio pet afirmiranih trgovačkih društava u dotičnom je razdoblju značajno smanjen, za više od 10 postotnih bodova. Ako se dodaju dva trgovačka društva koja su počela proizvoditi tijekom ovog razdoblja, ukupni tržišni udio povećava se za 6 %. Međutim, kako je napomenuto u uvodnoj izjavi 57., ovi podaci nisu uzeli u obzir četiri proizvođača Zajednice koji su u istom razdoblju prestala proizvoditi. Premda točni podaci za ova četiri proizvođača nisu dostupni, podnositelji zahtjeva procjenjuju da su ovi proizvođači mogli predstavljati proizvodnju od nekoliko tisuća tona. To znači da je između 2001. godine i razdoblja ispitnog postupka ukupni tržišni udio proizvođača Zajednice pao za najmanje 2,5 %, ako se u obzir uzmu proizvođači koji su prestali proizvoditi.

(64)

Prosječne prodajne cijene nepovezanim kupcima na tržištu Zajednice naglo su pale za više od 50 % između 2001. godine i razdoblja ispitnog postupka.

(65)

Jedan je uvoznik istaknuo da su u prošlosti, i to u razdoblju duljem od dotičnog razdoblja, cijene vinske kiseline isto tako oscilirale te da su najvišu razinu dosegle u razdoblju 2000.-2001. godine. Međutim, nakon ispitivanja je utvrđeno da je razina cijena u razdoblju ispitnog postupka, čak i po povijesnim standardima, bila izuzetno niska kada se u obzir uzme inflacija.

(66)

S obzirom na pad tržišnog udjela, kada se u obzir uzmu proizvođači Zajednice koji su prestali proizvoditi i oštar pad prodajnih cijena, utvrđeno je da industrija Zajednice nije mogla sudjelovati u rastu tržišta koji je bio rezultat povećanja potrošnje Zajednice od 15 % tijekom dotičnog razdoblja.

(67)

Profitabilnost prikazana u sljedećoj tablici izražena je kao postotak prometa u smislu prodaje nezavisnim kupcima na tržištu Zajednice. Podaci su također navedeni za pet trgovačkih društava koja su surađivala u ispitnom postupku, a koja su već poslovala početkom dotičnog razdoblja („afirmirana trgovačka društva”). Tijekom ovog razdoblja dva su druga trgovačka društva bila u prijelaznom stanju što se tiče troškova i prihoda, što je imalo snažan utjecaj na razvoj ukupne profitabilnosti.

(68)

Za pet afirmiranih trgovačkih društava, profitabilnost se između 2001. i 2003. godine značajno smanjila zbog jako smanjenih cijena, što se poklopilo s povećanjem dampinškog uvoza iz NRK-a. Kretanja za ukupnu industriju Zajednice, tj. uključujući dva proizvođača osnovana tijekom dotičnog razdoblja, u velikoj su mjeri slična. Nakon dramatičnog pada dobiti u 2002. godini, industrija je općenito zabilježila poboljšanje u 2003. godini, kada se uhodao proizvođač osnovan 2001. godine, i drugi se novi proizvođač pojavio na tržištu. Međutim, u razdoblju ispitnog postupka se dobit dvaju novih proizvođača pretvorila u gubitak po stopi koja se mogla usporediti sa stopom gubitka pet afirmiranih trgovačkih društava.

(69)

Ovaj je pad cijena u velikoj mjeri odražen i u cijenama dobavljača sirovina s obzirom da su ugovori o nabavi sirovina često vezani uz cijenu vinske kiseline. Međutim, ovo smanjenje troškova za sirovine nije bilo dovoljno da bi se spriječio pad profitabilnosti industrije Zajednice, s 1,9 % na – 6,7 % u dotičnom razdoblju.

(70)

Kretanja povrata ulaganja (u ovom slučaju neto imovina), novčanog toka i ulaganja su prikazana u sljedećoj tablici. Zbog razloga navedenih u uvodnoj izjavi 67., podaci su navedeni za pet proizvođača, koji su surađivali u ispitnom postupku, a koji su poslovali 2001. godine.

(71)

Kretanje povrata neto imovine u velikoj mjeri odražava kretanje profitabilnosti prodaje. Novčani tok se pogoršao između 2001. godine i razdoblja ispitnog postupka premda postoje neke oscilacije uglavnom zbog promjena u zalihama. Novčani tok dvaju novih trgovačkih društava imao je posebno jake oscilacije zbog pokretanja poslovanja, što se poklopilo s naglim promjenama stanja tržišta. Za sva je trgovačka društva do pada povrata ulaganja i novčanog toka došlo jer su prosječne prodajne cijene padale brže od prosječnih troškova prodanih proizvoda.

(72)

Industrija Zajednice održala je visoku razinu ulaganja tijekom dotičnog razdoblja te je pet afirmiranih trgovačkih društava čak i povećalo ulaganja u usporedbi s 2001. godinom. Ova su se ulaganja uglavnom odnosila na modernizaciju, zamjenu zastarjele opreme i tehnička poboljšanja koja su se tražila zakonima o zaštiti okoliša. Fiksna ulaganja dvaju novih trgovačkih društava najviše su se osjetila u 2001. godini i razdoblju ispitnog postupka.

(73)

Utvrđeno je da sposobnost industrije Zajednice da prikupi sredstva ili iz vanjskih izvora financiranja ili od matičnih trgovačkih društava nije bila ozbiljno ugrožena tijekom dotičnog razdoblja. U većini slučajeva, posebno kod dva nova trgovačka društva, razlog je bio što ta trgovačka društva pripadaju većim grupacijama, koje na poslovanje gledaju dugoročno i vjeruju da će oporavak industrije od teškog stanja u kojem se trenutačno nalazi biti moguć.

(74)

U sljedećoj je tablici prikazan razvoj zaposlenosti, proizvodnosti i troškova rada kod sedam ispitanih proizvođača Zajednice.

(75)

Kao što se vidjeti u gornjoj tablici, broj zaposlenika kod sedam proizvođača Zajednice obuhvaćenih ispitnim postupkom povećao se između 2001. godine i razdoblja ispitnog postupka. Do toga je povećanja, kao što je spomenuto u odjeljcima 5.1. i 5.3., došlo zbog činjenice da su ove brojke uključuju dva trgovačka društva koja su počela proizvoditi tijekom dotičnog razdoblja i da ne uzimaju u obzir četiri proizvođača Zajednice koja su tijekom istog razdoblja prestala proizvoditi. Čak i uz to, pad zaposlenosti se počeo se osjećati pri završetku razdoblja ispitnog postupka.

(76)

Proizvodnost je bila razmjerno stabilna u tom razdoblju, s blagim ukupnim povećanjem između 2001. godine i razdoblja ispitnog postupka. Troškovi rada su se između 2001. godine i razdoblja ispitnog postupka povećali usprkos nekim oscilacijama. Do njih je dolazilo zbog privremenih troškova povezanih s restrukturiranjem u nekim trgovačkim društvima.

(77)

Dampinške marže su utvrđene u odjeljku o dampingu. Ove su marže veće od de minimis. Nadalje, s obzirom na obujam i cijenu dampinškog uvoza, učinak stvarne dampinške marže ne može se smatrati zanemarivim.

(78)

Podsjeća se da je obujam uvoza iz NRK-a znatno porastao, i u smislu obujma i u smislu tržišnog udjela. Nadalje, prosječna jedinična cijena ovog uvoza smanjena je za gotovo 50 %, što se odražava snižavanjem cijena utvrđenim u ispitnom postupku.

(79)

Dok se obujam prodaje i tržišni udio sedam trgovačkih društava obuhvaćenih ispitnim postupkom u Zajednici povećao, oni su ostali razmjerno stabilni, ako se isključe dva nova trgovačka društva. S druge strane, industrija Zajednice je u razdoblju provjere pretrpjela prosječno snižavanje cijena od 51 %. Bez obzira na pad cijena sirovina i napore uložene u povećanje proizvodnosti, razine dobiti u ispitnom razdoblju postale su vrlo negativne.

(80)

Pogoršanje stanja industrije Zajednice u dotičnom razdoblju potvrđuje i negativan razvoj pokazatelja iskorištenosti kapaciteta, zaliha, povrata ulaganja i novčanog toka. Također treba napomenuti da su četiri proizvođača Zajednice prestala proizvoditi posljednjih godina. Od 2001. godine dva su nova proizvođača također počela trgovati, ali su ti proizvođači osnovani na temelju poslovnih planova koji su u obzir uzimali rastuću potrošnju u Zajednici. Međutim, utvrđeno je da se s obzirom na kretanja cijena, profitabilnosti i povrata ulaganja stanje ovih trgovačkih društava može usporediti sa stanjem ostalih proizvođača Zajednice.

(81)

Navedeni negativni razvoj dogodio se u vrijeme prilično stabilne proizvodnosti, povećanih ulaganja i povećanja potrošnje EZ-a.

(82)

Imajući u vidu sve pokazatelje, zaključuje se da je industrija Zajednice pretrpjela materijalnu štetu u razdoblju ispitnog postupka u smislu članka 3. Osnovne uredbe.

(83)

U skladu s člankom 3. stavcima 6. i 7. Osnovne uredbe, ispitano je postoji li uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza iz NRK-a i materijalne štete koju trpi industrija Zajednice. Osim dampinškog uvoza ispitani su također poznati čimbenici koji su u isto vrijeme mogli uzrokovati štetu industriji Zajednice, kako se moguća šteta koju su prouzročili ovi drugi čimbenici ne bi pripisala dampinškom uvozu.

(84)

Obujam uvoza iz NRK-a povećao se za 56 %, a tržišni udio za 3 postotna boda u dotičnom razdoblju. Osim toga, cijene uvoza iz NRK-a pale su za oko 50 % te je došlo do znatnog snižavanja cijena. Industrija Zajednice morala je na ovaj uvoz odgovoriti usporednim smanjivanjem svojih cijena za 53 % kako bi održala svoj obujam prodaje. Smanjenje troškova sirovina nije bilo dostatno da bi spriječilo pad profitabilnosti industrije Zajednice s oko 8 % na negativnu brojku od oko – 6 %. Ova je profitabilnost bila znatno ispod očekivane za ovaj tip industrije, ali što je najvažnije, budući da je negativna, više nije održiva.

(85)

Stoga se privremeno zaključuje da je pritisak koji je vršio dampinški uvoz, čiji su se obujam i tržišni udio povećavali od 2001. godine nadalje i koji se obavljao po jako sniženim, dampinškim cijenama, igrao odlučujuću ulogu u smanjenju cijena i padu cijena industrije Zajednice, te posljedično u njenoj negativnoj profitabilnosti i pogoršanju financijskog stanja koje iz toga proizašlo.

(86)

Pored NRK-a, dva druga najveća dobavljača vinske kiseline za tržište Zajednice bili su Argentina i Čile.

(87)

Ove brojke pokazuju da su svi dobavljači, osim NRK-a, zajedno predstavljali samo 2,5 % potrošnje Zajednice te da je njihov tržišni udio pao između 2001. godine i razdoblja ispitnog postupka. Njihove su prosječne cijene također bile više od cijena NRK-a, premda su argentinske cijene u razdoblju ispitnog postupka pale na prilično nisku razinu. Pritisak kineskog uvoza na tržište sasvim je sigurno utjecao na pad cijena ovih država izvoznica.

(88)

S obzirom na navedeno, smatra se da razvoj uvoza podrijetlom iz ostalih trećih zemalja, kao što su Argentina i Čile, nije bio dostatno značajan da bi pridonio šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(89)

Neke su zainteresirane strane istaknule da na profitabilnost industrije utječe regulatorni okvir EZ-a koji utvrđuje najnižu nabavnu cijenu za osnovne sirovine, kao i prodajnu cijenu za alkohol, kao dio zajedničke poljoprivredne politike u ovom sektoru. Premda regulatorni parametri mogu utjecati na stanje industrije kao cjeline, oni su ostali stabilni tijekom ovog razdoblja i ne mogu se smatrati uzročnicima pogoršanja stanja industrije.

(90)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka izvezeno je oko 25 % proizvodnje industrije Zajednice izvan Zajednice. Obujam izvoza neznatno se povećao tijekom dotičnog razdoblja.

(91)

Utvrđeno je da je profitabilnost ovog izvoza bila nešto veća od profitabilnosti prodaje na tržištu Zajednice usprkos činjenici da su imali poteškoća zbog pada cijena i konkurencije kineskog izvoza na tržišta trećih zemalja.

(92)

S obzirom na navedeno, smatra se da razvoj izvoza nije mogao prouzročiti značajnu štetu koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(93)

Prodaja drugih proizvođača Zajednice, uključujući i one koji su prestali proizvoditi u dotičnom razdoblju, jako se smanjila između 2001. godine i razdoblja ispitnog postupka. Prema tome, ova prodaja nije mogla prouzročiti štetu koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(94)

Mora se naglasiti da je šteta u ovom slučaju bila prvenstveno u obliku snižavanja cijena što je prouzročilo smanjenu profitabilnost. To se poklopilo s brzim povećanjem uvoza po dampinškim cijenama iz NRK-a, koji je značajno snižavao cijene industrije Zajednice. Nema naznake da su gore spomenuti drugi čimbenici mogli prouzročiti značajnu materijalnu štetu koju je pretrpjela industrija Zajednice. Tijekom ispitnog postupka nisu utvrđeni nikakvi drugi čimbenici koji su mogli prouzročiti materijalnu štetu.

(95)

Na temelju navedene analize učinaka svih poznatih čimbenika na stanje industrije Zajednice, privremeno se zaključuje da postoji uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza iz NRK-a i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(96)

Ispitano je postoje li snažni razlozi koji bi mogli dovesti do zaključka da uvođenje antidampinških mjera na uvoz iz dotične države ne bi bilo u interesu Zajednice. Komisija je poslala upitnike uvoznicima, trgovcima i industrijama korisnicama. Od dva korisnika primljeni su djelomični odgovori. Ostali korisnici nisu dostavili odgovore na upitnik, već su iznijeli svoje stavove pisanim putem.

(97)

Na temelju podataka primljenih od strana koje su surađivale u ispitnom postupku doneseni su sljedeći zaključci.

(98)

Podsjeća se da se industrija Zajednice sastoji od sedam proizvođača koji zapošljavaju preko 200 ljudi u proizvodnji i prodaji dotičnog proizvoda. Također se podsjeća da su gospodarski pokazatelji industrije Zajednice pokazali daljnje pogoršavanje financijskih rezultata tijekom dotičnog razdoblja, što je dovelo do zatvaranja četiri proizvođača Zajednice tijekom posljednjih godina.

(99)

Ako se mjere ne uvedu, vjerojatno je da će se, nakon pritiska cijena koji vrši dampinški uvoz, financijsko stanje industrije Zajednice nastaviti pogoršavati te će sve više proizvođača Zajednice biti prisiljeno prestati proizvoditi, a to će imati štetne posljedice za širi sektor proizvodnje vina (vidjeti dolje). Međutim, ako se mjere uvedu, može se očekivati da će cijene i profitabilnost dosegnuti održiviju razinu te da će gospodarska održivost europske industrije biti osigurana.

(100)

Stoga je očito da bi antidampinške mjere bile u interesu industrije Zajednice.

(101)

Dva dobavljača sirovina dopisom Komisiji izrazila su potporu ispitnom postupku. Neki podnositelji prijave također imaju povezana trgovačka društva u industriji vina te su iskoristili priliku da izraze interes ovih trgovačkih društava tijekom ispitnog postupka.

(102)

Sve su ove strane istaknule gospodarsku važnost industrije vinske kiseline sa stajališta proizvođača vina Zajednice.

(103)

Prvo, industrija vina treba pouzdani izvor vinske kiseline zajamčene kakvoće.

(104)

Drugo, budući da koristi nusproizvode kao što je drop i vinski talog, industrija vinske kiseline je značajan izvor prihoda za sektor vina. Podsjeća se da se na ovaj sektor odnosi zajednička poljoprivredna politika i da se on trenutačno proživljava ozbiljne gospodarske teškoće.

(105)

Treće, kada u Zajednici ne bi bilo održive industrije vinske kiseline, sektor vina bi bio prisiljen snositi dodatne troškove radi odlaganja ovih nusproizvoda s obzirom da su propisi o zaštiti okoliša sve stroži.

(106)

Stoga se zaključuje da bi uvođenje antidampinških mjera bilo u interesu dobavljača Zajednice.

(107)

Upitnici su prvotno poslani svim stranama koje su u zahtjevu navedene kao korisnici. Podaci koje je dobila tijekom ispitnog postupka, omogućili su Komisiji da utvrdi najvažnije industrijske sektore koji koriste vinsku kiselinu. Stoga su poslani dodatni upitnici određenom broju proizvođača hrane, pića i gipsa, kao i udruženju farmaceutske industrije.

(108)

Jedno trgovačko društvo za proizvodnju gipsa i jedno prehrambeno trgovačko društvo reagirali su navodeći da vinska kiselina za njih predstavlja trošak koji je previše beznačajan da bi odgovorili na upitnik.

(109)

Jedno trgovačko društvo za proizvodnju gipsa je surađivalo pruživši odgovore na upitnik. Još jedno trgovačko društvo za proizvodnju gipsa pružilo je djelomični odgovor. Na temelju ovih podataka, može se zaključiti da dotični proizvod predstavlja manje od 2 % u troškovima proizvoda od gipsa koje proizvode trgovačka društva koja su surađivala u ispitnom postupku. Stoga se može zaključiti da bi predložene antidampinške pristojbe imale razmjerno mali utjecaj na troškove i konkurentski položaj ovih korisnika. S obzirom da se radi o većoj grupaciji koja proizvodi gips, ovaj se podatak može smatrati prilično reprezentativnim za cijeli sektor. Treba također napomenuti da se građevinski materijali uglavnom proizvode za lokalna ili nacionalna tržišta te stoga nisu izloženi svjetskoj konkurenciji, čime se trgovačkim društvima u sektoru građevinarstva omogućava da povećanje troškova prebace na svoje kupce.

(110)

Primjedbe su također dostavila dva trgovačka društva iz prehrambene industrije koja proizvode emulgatore za pekarsku industriju. Ova su se trgovačka društva protivila ispitnom postupku i navela da vinska kiselina predstavlja važan trošak u njihovim proizvodima. Međutim, ova trgovačka društva nisu dostavila odgovor na upitnik te stoga njihove tvrdnje nisu mogle biti provjerene na temelju kvantificiranih podataka.

(111)

U primljenim primjedbama, industrije korisnice su istaknule nestabilnost tržišta prirodne vinske kiseline i periodične nestašice na europskom tržištu u prošlosti. Čini se da je glavna briga ovih industrija sigurnost opskrbe, više nego troškovi vinske kiseline.

(112)

S obzirom na navedeno, nije vjerojatno da bi antidampinške mjere dovele do nestašice u opskrbi ili da bi dovele industriju korisnicu u nekonkurentno stanje. Predložene bi mjere samo pridonijele vraćanju cijena na europskom tržištu na razinu koja bi bila bliža dugoročnom kretanju i sprječavanju daljnjeg zatvaranja trgovačkih društava. Što se tiče povećanja troškova, utvrđeno je da bi ono bilo neznatno i da ne bi materijalno utjecalo na konkurentnost industrija korisnica. Stoga se privremeno smatra da interesi korisnika nisu takvi da bi zabranili uvođenje mjera.

(113)

Uvođenje mjera na uvoz vinske kiseline podrijetlom iz NRK-a očito bi bilo u interesu industrije Zajednice. Što se tiče i uvoznika/trgovaca i korisnika, očekuje se da bi bilo kakav učinak na cijene vinske kiseline bio samo marginalan. Nasuprot tome, gubici koje su pretrpjeli industrija Zajednice i industrija dobavljača, te rizik daljnjih zatvaranja očito su daleko veći.

(114)

S obzirom na navedeno, privremeno se zaključuje da ne postoje snažni razlozi za neuvođenje antidampinških pristojbi na uvoz vinske kiseline podrijetlom iz NRK-a.

(115)

S obzirom na zaključke donesene u vezi s dampingom, prouzročenom štetom i interesom Zajednice, potrebno je uvesti privremene mjere kako bi se spriječilo da dampinški uvoz uzrokuje daljnju štetu industriji Zajednice.

(116)

Mjere treba uvesti na razini dostatnoj za uklanjanje štete koju uzrokuje ovaj uvoz, bez prelaženja utvrđene dampinške marže. Pri izračunu iznosa pristojbe potrebnog za uklanjanje učinaka štetnog dampinga, smatralo se da bi sve uvedene mjere trebale omogućiti industriji Zajednice da pokrije svoje troškove proizvodnje i ostvari dobit prije poreza, koju bi industrija ovakvog tipa mogla postići u svom sektoru u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, tj. u nedostatku dampinškog uvoza, od prodaje istovjetnog proizvoda u Zajednici. Marža dobiti prije poreza korištena za ovaj izračun iznosila je 8 % prometa na temelju razina dobiti ostvarenih prije postojanja dampinškog uvoza. Na temelju navedenoga, izračunata je cijena istovjetnog proizvoda, koja nije štetna za industriju Zajednice. Cijena koja nije štetna dobivena je tako da se gore spomenuta marža dobiti od 8 % dodala troškovima proizvodnje. Jedan tip proizvoda koji je NRK-a izvozila tijekom razdoblja ispitnog postupka industrija Zajednice nije proizvodila ni prodavala u razdoblju ispitnog postupka. Pri izračunu razine dostatne za uklanjanje štete koju je prouzročio ovaj uvoz bez premašivanja utvrđene dampinške marže, u obzir je uzet odnos cijena između ovog tipa i drugih tipova koje izvoze kineski izvoznici.

(117)

Potrebno povećanje cijena tada je određeno na temelju usporedbe ponderiranog prosjeka uvozne cijene i ponderiranog prosjeka cijene istovjetnog proizvoda koja nije štetna, a koji industrija Zajednice prodaje na tržištu Zajednice.

(118)

Bilo koja razlika koja je proizašla iz ove usporedbe tada je izražena kao postotak prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(119)

S obzirom na gore spomenuto, smatra se da je potrebno uvesti privremenu antidampinšku pristojbu na razini utvrđene dampinške marže, ali ona, u skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe, ne smije biti viša od gore izračunate marže štete.

(120)

Stope antidampinške pristojbe za pojedinačna trgovačka društva navedena u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza trenutačnog ispitnog postupka. Stoga one odražavaju stanje utvrđeno tijekom ispitnog postupka s obzirom na ova trgovačka društva. Ove se stope carine (za razliku od carine na razini države primjenjive na „sva ostala trgovačka društva”) primjenjuju isključivo na uvoz proizvoda podrijetlom iz dotične države, koji proizvode ova trgovačka društva, i time spomenute navedene pravne osobe. Uvezeni proizvodi koje proizvodi bilo koje drugo trgovačko društvo koje nije svojim nazivom i adresom posebno spomenuto u operativnom dijelu ovog dokumenta, uključujući i subjekte povezane s posebno spomenutim subjektima, ne mogu imati koristi od ovih stopa te oni podliježu stopi carine koja se primjenjuje na „sva ostala trgovačka društva”.

(121)

Svaki zahtjev kojim se traži primjena ovih stopa antidampinške pristojbe za pojedinačna trgovačka društva (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novih proizvodnih ili prodajnih subjekata) potrebno je, odmah, uputiti Komisiji (3) zajedno sa svim odgovarajućim podacima, posebno sa svim izmjenama djelatnosti trgovačkog društva povezanih s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom, povezanom, na primjer, s promjenom naziva ili promjenom proizvodnih i prodajnih subjekata. Komisija će, prema potrebi, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, prema tome izmijeniti ovu Uredbu ažuriranjem popisa trgovačkih društava koja imaju koristi od pojedinačnih stopa carine.

(122)

Na temelju navedenoga, privremene stope carine su sljedeće:

(123)

U interesu dobrog postupanja, potrebno je utvrditi razdoblje u kojem zainteresirane strane, koje su se javile u roku iz obavijesti o pokretanju postupka, mogu pisanim putem iznijeti svoje stavove ili zatražiti saslušanje. Nadalje, trebalo bi napomenuti da su nalazi o uvođenju pristojba za potrebe ove Uredbe privremeni te će se, u vezi s bilo kojom konačnom pristojbom, možda morati ponovno razmotriti,

Članak 1.

ove Uredbe primjenjuje se na razdoblje od šest mjeseci.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 27. srpnja 2005.