(1)

Člankom 176. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) predviđa se da je Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) namijenjen pružanju pomoći pri otklanjanju glavnih regionalnih neuravnoteženosti u Uniji. Na temelju tog članka i članka 174. drugog i trećeg stavka UFEU-a EFRR doprinosi smanjivanju razlika u stupnju razvijenosti među različitim regijama i zaostalosti regija u najnepovoljnijem položaju, među kojima posebnu pozornost treba pokloniti regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, uključujući osobito poteškoće koje proizlaze iz demografskog pada, kao što su najsjevernije regije s vrlo niskom gustoćom naseljenosti, otoci te pogranične i planinske regije.

(2)

Kohezijski fond osnovan je kako bi se doprinijelo općem cilju jačanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije Unije pružanjem financijskih doprinosa u područjima okoliša i transeuropskih mreža u području prometne infrastrukture (TEN-T), kako je utvrđeno u Uredbi (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4).

(3)

Uredbom (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća (5) utvrđuju se zajednička pravila koja se primjenjuju na EFRR, Europski socijalni fond plus (ESF+), Kohezijski fond, Fond za pravednu tranziciju, Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA), Fond za azil, migracije i integraciju (FAMI), Fond za unutarnju sigurnost (FUS) i Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (BMVI), koji funkcioniraju unutar zajedničkog okvira.

(4)

Kako bi se pojednostavnila pravila koja su bila primjenjiva i na EFRR i na Kohezijski fond tijekom programskog razdoblja 2014.–2020., jednom bi uredbom trebalo utvrditi primjenjiva pravila kojima se obuhvaćaju oba fonda.

(5)

Pri provedbi EFRR-a i Kohezijskog fonda trebala bi se poštovati horizontalna načela utvrđena u članku 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i članku 10. UFEU-a, uključujući načela supsidijarnosti i proporcionalnosti kako je utvrđeno u članku 5. UEU-a, uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima. Države članice trebale bi također poštovati obveze utvrđene u Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima djeteta i u Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, kao i načela europskog stupa socijalnih prava koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili u 2017., te osigurati pristupačnost, u skladu s člankom 9. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom i u skladu s pravom Unije kojim se usklađuju zahtjevi u pogledu pristupačnosti proizvoda i usluga. U tom kontekstu EFRR i Kohezijski fond, u sinergiji s fondom ESF+, trebali bi se provoditi na način kojim se promiče prijelaz s institucionalne skrbi na skrb unutar obitelji i zajednice te bi u okviru tih fondova trebalo ostvarivati njihove ciljeve kako bi se doprinijelo stvaranju kvalitetnih radnih mjesta, iskorjenjivanju siromaštva i promicanju socijalne uključenosti. Države članice i Komisija trebale bi imati za cilj uklanjanje nejednakosti i promicanje jednakosti između muškaraca i žena te integraciju rodne perspektive, kao i borbu protiv diskriminacije na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije. Iz nijednog od fondova ne bi se trebala podupirati djelovanja kojima se doprinosi bilo kojem obliku segregacije ili isključenosti te bi se pri financiranju infrastrukture trebala osigurati pristupačnost za osobe s invaliditetom.

(6)

Ciljevi EFRR-a i Kohezijskog fonda trebali bi se ostvarivati u okviru održivog razvoja i promicanja cilja Unije koji se odnosi na očuvanje, zaštitu i unapređenje kvalitete okoliša, kako je utvrđeno u članku 11. i članku 191. stavku 1. UFEU-a, uzimajući u obzir načelo „onečišćivač plaća”. Uzimajući u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma iz 2015. o klimatskim promjenama, nakon 21. konferencije stranaka, donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama i ostvarivanja ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda („UN-ovi ciljevi održivog razvoja”), obama fondovima doprinijet će se uključivanju djelovanjâ u području klime i ostvarivanju općeg cilja od 30 % proračunskih rashoda Unije za podupiranje klimatskih ciljeva. Očekuje se da će se u tu svrhu za operacije u okviru EFRR-a namijenjene klimatskim ciljevima izdvojiti 30 % cjelokupne financijske omotnice EFRR-a. Očekuje se da će se za operacije u okviru Kohezijskog fonda namijenjene klimatskim ciljevima izdvojiti 37 % cjelokupne financijske omotnice Kohezijskog fonda. Nadalje, djelovanjima u okviru ove Uredbe trebalo bi se doprinijeti ambiciji da se 7,5 % godišnje potrošnje unutar višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) osigura za ciljeve u području bioraznolikosti u 2024., a 10 % godišnje potrošnje u okviru VFO-a za ciljeve u području bioraznolikosti u 2026. i 2027., uzimajući u obzir postojeća preklapanja između ciljeva u području klime i bioraznolikosti.

Iz oba fonda trebale bi se podupirati aktivnosti kojima se poštuju klimatski i okolišni standardi i prioriteti Unije i kojima se bitno ne ugrožavaju okolišni ciljevi u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća (6) i kojima se osigurava prijelaz na niskougljično gospodarstvo kako bi se postigla klimatska neutralnost do 2050. U programima EFRR-a i Kohezijskog fonda trebalo bi uzeti u obzir sadržaj integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova donesenih u okviru upravljanja energetskom unijom i djelovanjem u području klime kako je utvrđeno Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (7).

(7)

Kako bi se zaštitila cjelovitost unutarnjeg tržišta, operacije u okviru EFRR-a i Kohezijskog fonda od kojih koristi imaju poduzetnici moraju biti u skladu s pravilima o državnim potporama kako su utvrđena u člancima 107. i 108. UFEU-a.

(8)

Načelo partnerstva ključna je značajka u provedbi EFRR-a i Kohezijskog fonda kojom se oslanja na pristup višerazinskog upravljanja i osigurava uključenost regionalnih, lokalnih, gradskih i drugih tijela javne vlasti, civilnog društva, gospodarskih i socijalnih partnera te, prema potrebi, istraživačkih organizacija i sveučilišta. Provedbom oba fonda trebale bi se osigurati koordinacija i komplementarnost s fondom ESF+, Fondom za pravednu tranziciju, EFPRA-om i Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj (EPFRR).

(9)

Potrebno je utvrditi odredbe u vezi s potporom iz EFRR za cilj „Ulaganje za radna mjesta i rast” i cilj „Europska teritorijalna suradnja (Interreg)”.

(10)

Radi utvrđivanja vrsta aktivnosti koje se mogu podupirati iz EFRR-a i Kohezijskog fonda, trebalo bi utvrditi specifične ciljeve politike za pružanje potpore iz oba fonda kako bi se osiguralo da se njima doprinosi ostvarenju jednog ili više ciljeva zajedničke politike utvrđenih u članku 5. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1060.

(11)

S obzirom na to da su mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) okosnica europskoga gospodarstva, EFRR bi trebao nastaviti s podupiranjem razvoja MSP-ova jačanjem njihova održivog rasta i konkurentnosti. Osim toga, uzimajući u obzir potencijalno dalekosežne posljedice pandemije bolesti COVID-19 ili takve posljedice koje bi druga moguća krizna situacija koja bi nastala u budućnosti mogla imati na poduzeća i zapošljavanje, iz EFRR-a bi trebalo podupirati oporavak od takvih kriznih situacija pružanjem potpore za otvaranje radnih mjesta u MSP-ovima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja.

(12)

Ulaganjima u okviru EFRR-a trebalo bi doprinijeti razvoju sveobuhvatne mreže digitalne infrastrukture velikih brzina i promicanju održive multimodalne mobilnosti bez onečišćenja s naglaskom na javnom prijevozu, dijeljenoj mobilnosti, hodanju i vožnji biciklom, kao dijelu prijelaza na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika.

(13)

Kako bi se iskoristile mogućnosti digitalnog doba, iz EFRR-a bi trebalo doprinositi razvoju uključivog digitalnog društva u kojem građani, istraživačke organizacije, poduzeća i javne uprave u potpunosti iskorištavaju prilike koje pruža digitalizacija. Djelotvorna e-uprava na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini uključuje razvoj alatâ te ponovno preispitivanje organizacije i procesa s ciljem djelotvornijeg, lakšeg, bržeg i jeftinijeg pružanja javnih usluga. Osobito bi digitalne i telekomunikacijske tehnologije trebalo upotrebljavati za jačanje tradicionalnih mreža i usluga u korist lokalnih zajednica kroz razvoj projekata kao što su pametni gradovi i sela.

(14)

Potpora iz EFRR-a u okviru cilja politike 1. trebala bi se temeljiti na izgradnji kapaciteta za strategije pametne specijalizacije, u kojima se utvrđuju prioriteti na nacionalnoj ili na regionalnoj razini, ili na obje razine, za povećanje njihove konkurentske prednosti razvojem i usklađivanjem jakih strana istraživanja i inovacija s poslovnim potrebama i potrebnim vještinama putem procesa poduzetničkog otkrivanja. Tim bi procesom poduzetničkim akterima, među ostalim i industriji, obrazovnim i istraživačkim organizacijama, javnoj upravi i civilnom društvu, trebalo omogućiti da utvrde najperspektivnija područja u pogledu održivoga gospodarskog razvoja na temelju specifičnih struktura i baze znanja u regiji. Budući da je postupak upravljanja pametnom specijalizacijom ključan za kvalitetu strategije, iz EFRR-a trebalo bi pružati potporu razvoju i jačanju kapaciteta potrebnih za učinkovit proces poduzetničkog otkrivanja i pripremu ili ažuriranje strategija pametne specijalizacije.

(15)

Kako bi se promicalo postizanje klimatske neutralnosti Unije do 2050., uzimajući u obzir socijalne i ekonomske posljedice koje iz toga proizlaze, EFRR i Kohezijski fond trebali bi doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova i rješavanju problema energetskog siromaštva. U tom bi kontekstu posebno bila važna ulaganja u energetsku učinkovitost, uključujući programe uštede energije, u održivu obnovljivu energiju u skladu s kriterijima održivosti utvrđenima u Direktivi (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (8) te u pametne energetske sustave, kao i ulaganja čiji je cilj sprječavanje katastrofa, promicanje bioraznolikosti i zelene infrastrukture, uključujući očuvanje, vrednovanje i isticanje zaštićenih prirodnih područja, te druge mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova, kao što su očuvanje i obnova prirodnih područja s visokim potencijalom apsorpcije i skladištenja ugljika, među ostalim i ponovnom uspostavom močvarnog zemljišta, hvatanjem odlagališnog plina ili smanjenjem emisija u industrijskim procesima ili proizvodima. Nadalje, trebalo bi poduprijeti ulaganja usmjerena na smanjenje svih oblika onečišćenja kao što su onečišćenje zraka, vode i tla te onečišćenje bukom i svjetlosno onečišćenje.

(16)

Pri pripremi programa koji se sufinanciraju iz EFRR-a i Kohezijskog fonda potrebno je uzeti u obzir integrirane nacionalne energetske i klimatske planove u kojima se navode politike i mjere i u kojima se nastoje ponuditi rješenja za probleme energetskog siromaštva i emisija stakleničkih plinova. Kako bi se doprinijelo ostvarenju nacionalnih ciljeva koji se odnose na smanjenje energetskog siromaštva utvrđenih u integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima, iz EFRR-a bi osobito trebalo podupirati poboljšanja energetske učinkovitosti stambenih objekata i zgrada u skladu s izmijenjenom Direktivom (EU) 2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća (9) kako bi se doprinijelo postizanju dekarboniziranog fonda zgrada do 2050., čime bi se smanjila potrošnja energije i ostvarile uštede za kućanstva pogođena energetskim siromaštvom.

(17)

Kako bi se poboljšala prometna povezanost, EFRR-om i Kohezijskim fondom trebalo bi promicati razvoj transeuropske prometne mreže, kako je navedeno u Uredbi (EU) br. 1315/2013, ulaganjem u infrastrukturu za željeznički promet, promet unutarnjim plovnim putovima, cestovni promet, pomorski promet i multimodalni prijevoz, uključujući mjere za smanjenje buke. Iz EFRR-a i Kohezijskog fonda trebalo bi podupirati i nacionalnu, regionalnu i lokalnu te prekograničnu i gradsku mobilnost. Pritom bi u okviru oba fonda trebalo obratiti pozornost na poboljšanje sigurnosti, a osobito sigurnosti postojećih mostova i tunela.

(18)

U svijetu koji je sve više međusobno povezan i s obzirom na demografsku dinamiku i dinamiku migracija, jasno je da migracijska politika Unije zahtijeva zajednički pristup koji se oslanja na sinergije i komplementarnosti različitih instrumenata financiranja. Stoga bi u okviru EFRR-a pri pripremi i provedbi programâ trebalo obratiti pozornost na demografske izazove. Kako bi se osigurala koherentna, snažna i dosljedna potpora naporima u pogledu solidarnosti i podjele odgovornosti među državama članicama u upravljanju migracijama, iz EFRR-a bi trebalo pružati potporu, na najprimjerenijoj teritorijalnoj razini, za olakšavanje dugoročne i uključive integracije državljana trećih zemalja, među ostalim i migranata, u korist društvenog i gospodarskog razvoja, usvajanjem pristupa usmjerenog na zaštitu njihova dostojanstva i njihovih prava.

(19)

Kako bi se promicalo socijalne inovacije i uključiv pristup visokokvalitetnom zapošljavanju, iz EFRR-a bi trebalo podupirati subjekte „socijalne ekonomije”, kao što su zadruge, uzajamna društva, neprofitne udruge i socijalna poduzeća.

(20)

Kako bi se promicalo socijalnu uključenost i suzbijalo siromaštvo, osobito među marginaliziranim zajednicama, potrebno je unaprijediti pristup socijalnim, obrazovnim, kulturnim i rekreacijskim uslugama, uključujući sport, među ostalim i s pomoću infrastrukture, uzimajući u obzir posebne potrebe osoba s invaliditetom, djece i starijih osoba.

(21)

EFRR-om i Kohezijskim fondom trebalo bi promicati socioekonomsku uključenost marginaliziranih zajednica, uz posvećivanje posebne pozornosti nacionalnom strateškom političkom okviru za uključivanje Roma, kako je naveden u Prilogu IV. Uredbi (EU) 2021/1060, kojim se utvrđuju mjere integracije, kućanstava s niskim dohotkom, među ostalim i kućanstava izloženih riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, te skupina u nepovoljnom položaju, među ostalim i osoba s posebnim potrebama. Osobito, u skladu s 19. načelom europskog stupa socijalnih prava, iz EFRR-a i Kohezijskog fonda trebala bi se moći pružati potpora za socijalno stanovanje. Uzimajući u obzir izazove s kojima se suočavaju marginalizirane romske zajednice u pogledu pristupa osnovnim uslugama, EFRR i Kohezijski fond trebali bi doprinijeti poboljšanju njihovih životnih uvjeta i mogućnosti razvoja.

(22)

Kako bi se pripravnost u pogledu obrazovanja i osposobljavanja na daljinu i na internetu ojačala na socijalno uključiv način, EFRR bi u okviru svoje zadaće poboljšanja jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja trebao posebno doprinositi jačanju otpornosti učenja na daljinu i na internetu. Nastojanja da se osigura kontinuitet obrazovanja i osposobljavanja tijekom pandemije bolesti COVID-19 razotkrila su važne nedostatke u pristupu potrebnoj opremi i povezanosti informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) u pogledu učenika u nepovoljnom položaju i u udaljenim regijama. U tom kontekstu EFRR bi trebao podupirati osiguravanje dostupnosti potrebne opreme IKT-a i povezanosti IKT-a, čime se jača otpornost sustavâ obrazovanja i osposobljavanja za učenje na daljinu i na internetu.

(23)

Kako bi se ojačala sposobnost sustava javnog zdravstva da spriječe zdravstvene krize, brzo odgovore na zdravstvene krize i oporave se od njih, EFRR bi trebao doprinositi i otpornosti zdravstvenih sustava. Osim toga, budući da je dosad nezabilježena pandemija bolesti COVID-19 pokazala važnost neposredne dostupnosti ključnih zaliha za djelotvoran odgovor na kriznu situaciju, područje primjene potpore iz EFRR-a trebalo bi proširiti kako bi se omogućila kupnja zaliha potrebnih za jačanje otpornosti na katastrofe i otpornosti zdravstvenih sustava, uključujući primarnu skrb, te promicanje prijelaza s institucionalne skrbi na skrb unutar obitelji i zajednice. Kupnja zaliha radi jačanja otpornosti zdravstvenih sustava trebala bi biti usklađena s nacionalnom zdravstvenom strategijom i ne prelaziti njezine okvire te bi se njome trebala osigurati komplementarnost s programom „EU za zdravlje” uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/522 Europskog parlamenta i Vijeća (10), kao i kapacitetima sustava rescEU u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu uspostavljenog Odlukom br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća (11).

(24)

Iz EFRR-a bi se trebao podupirati i promicati prijelaz s institucionalne skrbi na skrb unutar obitelji ili zajednice pružanjem potpore ustanovama kojima bi se nastojala spriječiti segregacija od zajednice, olakšala integracija osoba u društvo i nastojali osigurati uvjeti za samostalan život.

(25)

Trebalo bi predvidjeti zaseban specifični cilj radi pružanja potpore regionalnim gospodarstvima koja snažno ovise o turističkom i kulturnom sektoru. Time bi se omogućilo iskorištavanje punog potencijala kulture i održivog turizma za gospodarski oporavak, socijalnu uključenost i socijalne inovacije, ne dovodeći u pitanje mogućnosti pružanja potpore iz EFRR-a tim sektorima u okviru drugih specifičnih ciljeva.

(26)

Ulaganja kojima se podupiru kreativni i kulturni sektor, kulturne usluge i mjesta kulturne baštine mogla bi se financirati u okviru bilo kojeg cilja politike pod uvjetom da se njima doprinosi specifičnim ciljevima te da su obuhvaćena područjem primjene potpore iz EFRR-a.

(27)

Održivi turizam zahtijeva ravnotežu između gospodarske, društvene, kulturne i okolišne održivosti. Pristup potpori održivom turizmu trebao bi biti u skladu s Komunikacijom Komisije od 19. listopada 2007. naslovljenom „Program za održiv i konkurentan europski turizam”. U njemu bi posebno trebalo uzeti u obzir dobrobit turista, poštovati prirodno i kulturno okružje te osigurati socioekonomski razvoj i konkurentnost odredištâ i poduzećâ integriranim i cjelovitim pristupom u području politika.

(28)

Kako bi se poduprli napori država članica i regija u suočavanju s novim izazovima i osiguravanju visoke razine sigurnosti za njihove građane, kao i sprječavanju marginalizacije i radikalizacije, uz oslanjanje na sinergiju i komplementarnosti s drugim politikama Unije, ulaganjima u okviru EFRR-a trebalo bi doprinositi sigurnosti u područjima u kojima postoji potreba za osiguranjem sigurnih i pouzdanih javnih prostora i kritične infrastrukture, poput prijevoza i energije, čime se doprinosi izgradnji uključivijih i sigurnijih društava.

(29)

Iz EFRR-a bi trebalo na integriran način pružati potporu u okviru cilja politike 5. za gospodarski i društveni razvoj te razvoj u području okoliša na temelju međusektorskih teritorijalnih strategija primjenom alatâ integriranog teritorijalnog razvoja kako bi se osigurao skladan razvoj i urbanih i neurbanih područja. Nadalje, pri razvoju urbanih područja posebnu pozornost trebalo bi posvetiti podupiranju funkcionalnih urbanih područja zbog njihove važnosti za pokretanje suradnje između lokalnih tijela i partnera preko administrativnih granica te za jačanje urbano-ruralnih veza.

(30)

Iz EFRR-a bi trebalo podupirati održivi turizam na integriran način, posebno jačanjem suradnje unutar funkcionalnih područja. Kako bi se povećao učinak održivog turizma na gospodarstvo, poduzeća i tijela javne vlasti trebali bi sustavno surađivati radi učinkovitijeg pružanja kvalitetnih usluga na područjima s visokim turističkim potencijalom, vodeći računa o stvaranju stabilnog pravnog i administrativnog okružja koje pogoduje održivom rastu na tim područjima. U djelovanjima koja se podupiru u području održivog turizma mogle bi se uzeti u obzir najbolje prakse u tom području, primjerice pristup „turističkih okruga”.

(31)

S obzirom na opći cilj Kohezijskog fonda predviđen u UFEU-u, potrebno je utvrditi i ograničiti ciljeve politike kojima Kohezijski fond treba pružati potporu.

(32)

Kako bi se poboljšali ukupni administrativni kapaciteti institucija i upravljanje u državama članicama koje provode programe u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”, potrebno je omogućiti mjere potpore za programska tijela te sektorske ili teritorijalne aktere odgovorne za provedbu aktivnosti relevantnih za provedbu EFRR-a i Kohezijskog fonda u okviru svih specifičnih ciljeva koji se nastoje postići, uzimajući u obzir horizontalna načela iz Uredbe (EU) 2021/1060, uključujući UN-ove ciljeve održivog razvoja.

(33)

Kako bi se ohrabrilo i potaknulo mjere suradnje u programima koji se provode u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”, potrebno je poboljšati mjere suradnje s partnerima, među ostalim i s partnerima na lokalnoj i regionalnoj razini, unutar određene države članice ili među različitim državama članicama u odnosu na potporu koja se pruža u okviru svih specifičnih ciljeva. Takva je poboljšana suradnja dodatak suradnji u okviru Interrega i njome bi se posebno trebala podupirati suradnja među strukturiranim partnerstvima s ciljem provedbe regionalnih strategija, kao što je navedeno u Komunikaciji Komisije od 18. srpnja 2017. naslovljenoj „Jačanje inovacija u europskim regijama: strategije za otporni, uključivi i održivi rast”. Partneri bi stoga mogli biti iz bilo koje regije u Uniji, ali mogli bi uključivati i prekogranične regije i regije koje su obuhvaćene Europskom grupacijom za teritorijalnu suradnju u skladu s Uredbom (EZ) br. 1082/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (12), makroregionalnom strategijom ili strategijom morskih bazena ili kombinacijom tih dviju vrsta strategija.

(34)

EFRR bi trebao pomoći pri otklanjanju glavnih regionalnih neravnoteža u Uniji i pri smanjivanju razlika u stupnju razvijenosti među različitim regijama i zaostalosti regija u najnepovoljnijem položaju, uključujući one koje se suočavaju s izazovima zbog obveza koje se odnose na dekarbonizaciju, te time jačati regionalnu otpornost. Potpora iz EFRR-a u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” trebala bi stoga biti usmjerena na ključne prioritete Unije u skladu s ciljevima politike utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/1060. Stoga bi potpora iz EFRR-a trebala biti usmjerena na ciljeve politike „kompetitivnija i pametnija Europa promicanjem inovativne i pametne gospodarske preobrazbe te regionalne povezanosti IKT-a” i „zelenija, otporna Europa s niskom razinom emisija ugljika koja prelazi na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika promicanjem prijelaza na čistu i pravednu energiju, zelenih i plavih ulaganja, kružnoga gospodarstva, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama, upravljanja rizikom i njegova sprječavanja te održive gradske mobilnosti”. Sredstva namijenjena održivoj gradskoj mobilnosti i ulaganjima u širokopojasni pristup moglo bi se djelomično uzeti u obzir pri izračunu usklađenosti sa zahtjevima u pogledu tematske koncentracije. Države članice trebale bi u svojim sporazumima o partnerstvu odlučiti hoće li ispuniti zahtjeve u pogledu tematske koncentracije na razini kategorija regija ili na nacionalnoj razini za cijelo programsko razdoblje. Tematsku koncentraciju na nacionalnoj razini trebale bi uspostaviti tri skupine država članica formirane u skladu s odgovarajućim bruto nacionalnim dohotkom te bi njome trebalo omogućiti fleksibilnost na razini pojedinačnih programa. Budući da bi se potporom iz Kohezijskog fonda također moglo doprinijeti tematskoj koncentraciji, trebalo bi utvrditi uvjete za takav doprinos. Osim toga, metodologiju razvrstavanja država članica trebalo bi detaljno utvrditi uzimajući u obzir specifičnu situaciju najudaljenijih i sjevernih rijetko naseljenih regija.

(35)

Kako bi se potpora usmjerila na ključne prioritete Unije, također je primjereno da se zahtjeve u pogledu tematske koncentracije poštuje tijekom cijelog programskog razdoblja, među ostalim i u slučaju prijenosa među prioritetima unutar pojedinog programa ili među programima.

(36)

Kako bi se omogućilo pružanje potpore iz EFRR-a u okviru Interrega u pogledu ulaganja u infrastrukturu i s time povezanih ulaganja, kao i u pogledu aktivnosti osposobljavanja i integracije, potrebno je predvidjeti da bi se i iz EFRR-a trebale moći podupirati aktivnosti u okviru specifičnih ciljeva fonda ESF+ uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/1057 Europskog parlamenta i Vijeća (13).

(37)

Kako bi se upotreba ograničenih resursa usmjerila na najučinkovitiji način, potpora iz EFRR-a za produktivna ulaganja u okviru relevantnog specifičnog cilja trebala bi biti ograničena na mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća u smislu Preporuke Komisije 2003/361/EZ (14), uz iznimku specifičnih ulaganja utvrđenih u ovoj Uredbi.

(38)

U kontekstu potpore iz EFRR-a za produktivna ulaganja svrhovito je pojasniti da bi produktivno ulaganje trebalo smatrati ulaganjem u fiksni kapital ili nematerijalnu imovinu poduzećâ, s ciljem proizvodnje robe i usluga, čime se doprinosi bruto investicijama i zapošljavanju. Trebalo bi predvidjeti i mogućnost da se pod određenim uvjetima iz EFRR-a i Kohezijskog fonda podupiru ulaganja u poduzeća koja nisu MSP-ovi. Nadalje, na temelju iskustva iz prethodnih programskih razdoblja, iz EFRR-a i Kohezijskog fonda trebalo bi podupirati i ulaganja u poduzeća koja nisu MSP-ovi, uključujući osobito u poduzeća koja pružaju komunalne usluge, kada se to odnosi na ulaganja u infrastrukturu kojom se osigurava pristup uslugama dostupnima javnosti u području energetike, okoliša i bioraznolikosti, prometa i digitalne povezivosti.

(39)

Ovom bi Uredbom trebalo utvrditi različite vrste aktivnosti čiji bi se troškovi trebali moći podupirati ulaganjima iz EFRR-a i Kohezijskog fonda, u skladu s njihovim ciljevima utvrđenima u UFEU-a, uključujući skupno financiranje. Iz Kohezijskog fonda trebala bi se moći podupirati ulaganja u TEN-T i okoliš, uključujući ulaganja povezana s održivim razvojem i energijom koja donose koristi za okoliš. U tom kontekstu, iz Kohezijskog fonda također bi se trebala moći podupirati kombinirana energetska i seizmička naknadna ugradnja. Kada je riječ o EFRR-u, popisom aktivnosti trebalo bi uzeti u obzir specifične nacionalne i regionalne razvojne potrebe, kao i endogeni potencijal te bi taj popis trebalo pojednostavniti. Iz EFRR-a bi se trebala moći podupirati ulaganja u infrastrukturu, među ostalim i u poslovnu infrastrukturu povezanu s istraživanjem i inovacijama za MSP-ove, ulaganja u stambene objekte za marginalizirane zajednice i skupine u nepovoljnom položaju, u kućanstva s niskim dohotkom i migrante, u kulturu i baštinu, u održivi turizam i usluge za poduzeća, ulaganja povezana s pristupom uslugama uz poseban naglasak na zajednicama u nepovoljnom položaju te marginaliziranim i segregiranim zajednicama, produktivna ulaganja u MSP-ove, opremu, softver i nematerijalnu imovinu, kao i mjere povezane s informacijama, komunikacijom, studijama, umrežavanjem, suradnjom i razmjenom iskustava među partnerima te aktivnosti koje uključuju klastere. Kako bi se pružila potpora provedbi programa, iz obaju bi se fondova također trebale moći podupirati aktivnosti tehničke pomoći. Naposljetku, kako bi se pružila potpora širem spektru intervencija za programe Interrega, područje primjene trebalo bi proširiti da bi se uključilo i dijeljenje širokog raspona objekata i ljudskih resursa te troškova povezanih s mjerama u okviru područja primjene fonda ESF+.

(40)

Projekte transeuropske prometne mreže na temelju Uredbe (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (15) treba i dalje financirati iz Kohezijskog fonda kako u okviru podijeljenog upravljanja tako i u okviru izravnog upravljanja na temelju Instrumenta za povezivanje Europe uspostavljenog Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe („Uredba o Instrumentu za povezivanje Europe za razdoblje 2021.-2027.”) .

(41)

Istodobno, važno je pojasniti one aktivnosti koje ne ulaze u područje primjene EFRR-a i Kohezijskog fonda, uključujući ulaganja za postizanje smanjenja emisija stakleničkih plinova iz aktivnosti navedenih u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (16) kako bi se izbjeglo udvostručavanje dostupnih financijskih sredstava, koja već postoje u okviru te direktive, i ulaganja u poduzetnike u teškoćama kako su definirani u Uredbi Komisije (EU) br. 651/2014 (17), osim ako je to odobreno na temelju de minimis potpore ili privremenih pravila o državnim potporama uspostavljenih radi suočavanja s izvanrednim okolnostima. Iz EFRR-a i Kohezijskog fonda također se ne bi trebala podupirati određena ulaganja u zračne luke, postrojenja za odlaganje otpada na odlagališta i obradu preostalog otpada ili fosilna goriva. Iz EFRR-a bi se stoga trebale moći podupirati ciljane mjere ublažavanja učinka na okoliš te sigurnosne i zaštitne mjere u regionalnim zračnim lukama pod uvjetom da je primarni cilj ulaganja jasno utvrđen u smislu Unijinih okolišnih i sigurnosnih standarda odnosno standarda zaštite te usklađen s pravilima o državnim potporama.

Kada je riječ o ulaganjima kojima se povećavaju kapaciteti postrojenja za obradu preostalog otpada, pod preostalim otpadom trebalo bi prije svega podrazumijevati komunalni otpad koji se ne prikuplja odvojeno i materijal odbačen nakon obrade otpada. Moglo bi se podupirati modernizaciju mreža centraliziranoga grijanja s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti učinkovitih sustava centraliziranoga grijanja, kako su definirani u Direktivi 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća (18), u skladu s ciljevima utvrđenima u integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima. S ciljem promicanja obnovljive energije, mogla bi se pružati potpora za kotlove centraliziranoga grijanja koji upotrebljavaju kombinaciju plina i obnovljivih izvora energije. U takvim slučajevima potpora iz oba fonda trebala bi odgovarati proporcionalnom udjelu obnovljive energije koji se upotrebljava za takve kotlove. Osim toga, trebalo bi izričito utvrditi da prekomorske zemlje i područja navedeni u Prilogu II. UFEU-u nisu prihvatljivi za potporu iz EFRR-a ili Kohezijskog fonda.

(42)

Države članice trebale bi Komisiji redovito dostavljati informacije o postignutom napretku upotrebom zajedničkih pokazatelja ostvarenja i zajedničkih pokazatelja rezultata utvrđenih u Prilogu I. Zajednički pokazatelji ostvarenja i zajednički pokazatelji rezultata mogli bi se, kada je to relevantno, dopuniti pokazateljima ostvarenja i pokazateljima rezultata za pojedinačne programe. Na temelju informacija koje su dostavile države članice Komisija bi trebala izvješćivati o napretku prema ostvarenju specifičnih ciljeva tijekom cijelog programskog razdoblja, upotrebljavajući u tu svrhu temeljni skup pokazatelja utvrđenih u Prilogu II.

(43)

Na temelju stavaka 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (19) trebalo bi provesti evaluaciju EFRR-a i Kohezijskog fonda na temelju informacija prikupljenih u skladu sa specifičnim zahtjevima u pogledu praćenja, izbjegavajući pritom administrativno opterećenje, osobito za države članice, i prekomjerne propise. Prema potrebi, ti zahtjevi trebali bi uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka obaju fondova u praksi.

(44)

U okviru relevantnih pravila predviđenih Paktom o stabilnosti i rastu, kako je pojašnjeno u Kodeksu ponašanja, države članice trebale bi moći podnijeti propisno obrazložen zahtjev za dodatnu fleksibilnost za javne ili jednakovrijedne strukturne rashode koje podupire javna uprava sufinanciranjem ulaganja koja su aktivirana u okviru EFRR-a i Kohezijskog fonda. Komisija bi trebala provesti evaluaciju takvog zahtjeva u skladu s Paktom o stabilnosti i rastu te Kodeksom ponašanja.

(45)

EFRR-om bi trebalo pristupiti rješavanju problema koji postoje na područjima u nepovoljnom položaju, posebno na ruralnim područja i na područjima koja su izložena ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, uključujući demografski pad, u vezi s pristupom osnovnim uslugama, uključujući digitalne usluge, povećavanjem privlačnosti za ulaganja, među ostalim i s pomoću poslovnih ulaganja i povezivosti s velikim tržištima. Pritom bi u okviru EFRR-a trebalo posvetiti pozornost specifičnim izazovima u pogledu razvoja s kojima se suočavaju određene otočne, pogranične ili planinske regije. Nadalje, u okviru EFRR-a trebalo bi posvetiti posebnu pozornost specifičnim poteškoćama rijetko naseljenih područja na razini NUTS 3 i na razini lokalnih upravnih jedinica, kako su navedena u Uredbi (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (20), u skladu s kriterijima iz točke 161. Smjernica za regionalne državne potpore za razdoblje 2014.–2020., to jest područja s gustoćom naseljenosti manjom od 12,5 stanovnika po kvadratnom kilometru, odnosno područja koja su u razdoblju 2007.–2017. pretrpjela prosječno godišnje smanjenje broja stanovnika od najmanje 1 %. Države članice trebale bi razmotriti izradu specifičnih dobrovoljnih akcijskih planova na lokalnoj razini za takva područja u cilju prevladavanja tih demografskih izazova.

(46)

Kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećao doprinos djelotvornijem suočavanju s gospodarskim, demografskim, okolišnim i socijalnim izazovima, osobito na područjima s prirodnim i demografskim poteškoćama, kako je predviđeno u članku 174. UFEU-a, djelovanja u području teritorijalnog razvoja trebala bi se temeljiti na integriranim teritorijalnim strategijama, među ostalim i u urbanim i ruralnim područjima, te bi se u njima trebala posvećivati pozornost urbano-ruralnim vezama. Stoga bi se potpora iz EFRR-a trebala pružati s pomoću obrazaca iz članka 28. Uredbe (EU) 2021/1060, uz osiguravanje odgovarajućeg sudjelovanja lokalnih, regionalnih i gradskih tijela, gospodarskih i socijalnih partnera te predstavnikâ civilnog društva i nevladinih organizacija. Teritorijalne strategije također bi trebale moći ostvarivati koristi od integriranog pristupa koji obuhvaća više fondova, a koji uključuje EFRR, ESF+, EFPRA-u i EPFRR.

(47)

Kako bi se poboljšala otpornost zajednica u ruralnim područjima i njihovi gospodarski, socijalni i okolišni uvjeti, potpora iz EFRR-a trebala bi se upotrebljavati za razvoj projekata kao što su pametna sela, kako je navedeno u rezoluciji Europskog parlamenta od 3. listopada 2018. o rješavanju specifičnih potreba u ruralnim, planinskim i udaljenim područjima, osobito razvojem novih mogućnosti, kao što su decentralizirane usluge i energetska rješenja, digitalne tehnologije i inovacije.

(48)

U okviru održivog urbanog razvoja smatra se da je potrebno podupirati integrirani teritorijalni razvoj radi djelotvornijeg suočavanja s gospodarskim, okolišnim, klimatskim, demografskim i socijalnim izazovima koji utječu na urbana područja, uključujući funkcionalna urbana područja, istodobno uzimajući u obzir potrebu promicanja urbano-ruralnih veza. Potpora usmjerena na urbana područja mogla bi biti u obliku zasebnog programa ili zasebnog prioriteta te bi trebala moći ostvarivati koristi od pristupa financiranja iz više fondova. Načela za odabir urbanih područja na kojima se trebaju provoditi integrirana djelovanja za održivi urbani razvoj te okvirne iznose za ta djelovanja trebalo bi utvrditi u programima u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”, uz ciljnu vrijednost od najmanje 8 % sredstava EFRR-a dodijeljenih u tu svrhu na nacionalnoj razini. Također bi trebalo utvrditi da bi taj postotak trebalo poštovati tijekom cijelog programskog razdoblja u slučaju prijenosa među prioritetima unutar pojedinog programa ili među programima, među ostalim i prilikom preispitivanja u sredini programskog razdoblja.

(49)

Kako bi se pronašla ili pružila rješenja za izazove povezane s održivim urbanim razvojem na razini Unije, Inovativne mjere za gradove u području održivog urbanog razvoja trebalo bi zamijeniti Europskom urbanom inicijativom, koju treba provesti u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja. Tom inicijativom trebala bi biti obuhvaćena sva urbana područja, uključujući funkcionalna urbana područja, te bi njome trebalo podupirati plan Europske unije za gradove. Kako bi se potaknulo sudjelovanje lokalnih tijela u tematskim partnerstvima u okviru plana za gradove, iz EFRR-a bi trebalo pružati potporu za organizacijske troškove povezane s takvim sudjelovanjem. Inicijativa bi mogla uključivati međudržavnu suradnju u urbanim pitanjima, posebno suradnju usmjerenu na izgradnju kapaciteta na lokalnoj razini kako bi se postigli UN-ovi ciljevi održivog razvoja. Države članice te regionalna i lokalna tijela trebala bi biti aktivno uključena u upravljanje Europskom urbanom inicijativom i njezinu provedbu. Djelovanja dogovorena u okviru takvog modela upravljanja mogla bi uključivati razmjenu za regionalne i lokalne predstavnike. Djelovanjima poduzetima u okviru Europske urbane inicijative trebalo bi promicati urbano-ruralne veze unutar funkcionalnih urbanih područja. U tom je pogledu posebno važna suradnja s Europskom mrežom za ruralni razvoj.

(50)

Komercijalizaciju i povećanje opsega projekata međuregionalnih inovacija trebalo bi promicati na cijelom području Unije novim ulaganjima u međuregionalne inovacije kojima treba upravljati Komisija. Podupiranjem inovacijskih projekata u područjima pametne specijalizacije, uključujući pilot-projekte i mjere za izgradnju kapaciteta, od njih će osobito imati koristi slabije razvijene regije te će se time poticati njihovi inovacijski ekosustavi i njihovi kapaciteti za integraciju u veće lance vrijednosti Unije. Njima bi se trebalo doprinijeti i provedbi Komunikacije Komisije od 18. srpnja 2017. naslovljene „Jačanje inovacija u europskim regijama: strategije za otporni, uključivi i održivi rast”, osobito kako bi se poduprle tematske platforme za pametnu specijalizaciju u kritičnim područjima.

(51)

Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti najudaljenijim regijama, i to donošenjem mjera na temelju članka 349. UFEU-a kojima se predviđaju dodatna dodijeljena sredstava za najudaljenije regije radi prijeboja dodatnih troškova nastalih u tim regijama kao rezultat jednog stalnog ograničenja ili više takvih ograničenja iz članka 349. UFEU-a, to jest udaljenosti, izoliranosti, male površine, nepovoljne topografije i klime, gospodarske ovisnosti o malom broju proizvoda, kao i toga da postojanost i međudjelovanje tih uvjeta u velikoj mjeri ograničuju njihov razvoj. Tom dodjelom trebalo bi moći obuhvatiti ulaganja, operativne troškove i obveze pružanja javnih usluga s ciljem prijeboja dodatnih troškova uzrokovanih takvim ograničenjima. Operativnim potporama trebalo bi moći obuhvatiti rashode za usluge teretnog prijevoza i potporu za novoosnovana poduzeća za usluge prijevoza kao i rashode za postupke povezane s ograničenjima skladištenja, prevelikim proizvodnim alatima i njihovim održavanjem te s manjkom ljudskog kapitala na lokalnom tržištu. Ta dodjela ne bi trebala podlijegati zahtjevima u pogledu tematske koncentracije. Kako bi se zaštitio integritet unutarnjeg tržišta, i, kao što je slučaj za sve operacije koje se sufinanciraju iz EFRR-a i Kohezijskog fonda, sve potpore iz EFRR-a za financiranje operativne potpore i potpore za ulaganja u najudaljenijim regijama trebale bi biti u skladu s pravilima o državnim potporama kako su utvrđena u člancima 107. i 108. UFEU-a.

(52)

Kako bi se omogućio brz odgovor na izvanredne i neuobičajene okolnosti iz Pakta o stabilnosti i rastu koje bi mogle nastati tijekom programskog razdoblja, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje privremenih mjera za olakšavanje upotrebe potpore iz EFRR-a kako bi se odgovorilo na takve okolnosti. Komisija bi trebala donijeti mjere koje su najprikladnije s obzirom na izvanredne ili neuobičajene okolnosti s kojima se država članica suočava, uz istodobno očuvanje ciljeva fonda. Nadalje, provedbene odluke povezane s privremenom mjerom za upotrebu EFRR-a kako bi se odgovorilo na izvanredne ili neuobičajene okolnosti trebalo bi donositi bez primjene postupaka odbora s obzirom na to da je područje primjene određeno Paktom o stabilnosti i rastu i ograničeno na mjeru utvrđenu u ovoj Uredbi. Komisija bi također trebala pratiti provedbu i procjenjivati prikladnost mjera.

(53)

Kako bi se izmijenili određeni elementi ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s provedbom prilagodbi, kada je to opravdano, Priloga II. kojim se utvrđuje popis pokazatelja koji se upotrebljavaju kao temelj za pružanje informacija o uspješnosti programa Europskom parlamentu i Vijeću. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(54)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, odnosno jačanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije otklanjanjem glavnih regionalnih neravnoteža u Uniji, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega razlika u stupnju razvijenosti među različitim regijama i zaostalosti regija u najnepovoljnijem položaju te ograničenosti financijskih sredstava država članica i regija on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(55)

S obzirom na donošenje ove Uredbe nakon početka programskog razdoblja i uzimajući u obzir potrebu za koordiniranom i usklađenom provedbom i EFRR-a i Kohezijskog fonda te kako bi se omogućila njezina brza provedba, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,

POGLAVLJE I.

Članak 1.

Članak 2.

Članak 3.

Članak 4.

Članak 5.

Članak 6.

Članak 7.

Članak 8.

POGLAVLJE II.

Članak 9.

Članak 10.

Članak 11.

Članak 12.

Članak 13.

Članak 14.

POGLAVLJE III.

Članak 15.

Članak 16.

Članak 17.

Članak 18.

PRILOG I.

PRILOG II.