EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32021R1058

Uredba (EU) 2021/1058 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu

PE/48/2021/INIT

OJ L 231, 30.6.2021, p. 60–93 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2021/1058/oj

30.6.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 231/60


UREDBA (EU) 2021/1058 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 24. lipnja 2021.

o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 177. stavak drugi i njegove članke 178. i 349.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

budući da:

(1)

Člankom 176. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) predviđa se da je Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) namijenjen pružanju pomoći pri otklanjanju glavnih regionalnih neuravnoteženosti u Uniji. Na temelju tog članka i članka 174. drugog i trećeg stavka UFEU-a EFRR doprinosi smanjivanju razlika u stupnju razvijenosti među različitim regijama i zaostalosti regija u najnepovoljnijem položaju, među kojima posebnu pozornost treba pokloniti regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, uključujući osobito poteškoće koje proizlaze iz demografskog pada, kao što su najsjevernije regije s vrlo niskom gustoćom naseljenosti, otoci te pogranične i planinske regije.

(2)

Kohezijski fond osnovan je kako bi se doprinijelo općem cilju jačanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije Unije pružanjem financijskih doprinosa u područjima okoliša i transeuropskih mreža u području prometne infrastrukture (TEN-T), kako je utvrđeno u Uredbi (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4).

(3)

Uredbom (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća (5) utvrđuju se zajednička pravila koja se primjenjuju na EFRR, Europski socijalni fond plus (ESF+), Kohezijski fond, Fond za pravednu tranziciju, Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA), Fond za azil, migracije i integraciju (FAMI), Fond za unutarnju sigurnost (FUS) i Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (BMVI), koji funkcioniraju unutar zajedničkog okvira.

(4)

Kako bi se pojednostavnila pravila koja su bila primjenjiva i na EFRR i na Kohezijski fond tijekom programskog razdoblja 2014.–2020., jednom bi uredbom trebalo utvrditi primjenjiva pravila kojima se obuhvaćaju oba fonda.

(5)

Pri provedbi EFRR-a i Kohezijskog fonda trebala bi se poštovati horizontalna načela utvrđena u članku 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i članku 10. UFEU-a, uključujući načela supsidijarnosti i proporcionalnosti kako je utvrđeno u članku 5. UEU-a, uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima. Države članice trebale bi također poštovati obveze utvrđene u Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima djeteta i u Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, kao i načela europskog stupa socijalnih prava koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili u 2017., te osigurati pristupačnost, u skladu s člankom 9. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom i u skladu s pravom Unije kojim se usklađuju zahtjevi u pogledu pristupačnosti proizvoda i usluga. U tom kontekstu EFRR i Kohezijski fond, u sinergiji s fondom ESF+, trebali bi se provoditi na način kojim se promiče prijelaz s institucionalne skrbi na skrb unutar obitelji i zajednice te bi u okviru tih fondova trebalo ostvarivati njihove ciljeve kako bi se doprinijelo stvaranju kvalitetnih radnih mjesta, iskorjenjivanju siromaštva i promicanju socijalne uključenosti. Države članice i Komisija trebale bi imati za cilj uklanjanje nejednakosti i promicanje jednakosti između muškaraca i žena te integraciju rodne perspektive, kao i borbu protiv diskriminacije na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije. Iz nijednog od fondova ne bi se trebala podupirati djelovanja kojima se doprinosi bilo kojem obliku segregacije ili isključenosti te bi se pri financiranju infrastrukture trebala osigurati pristupačnost za osobe s invaliditetom.

(6)

Ciljevi EFRR-a i Kohezijskog fonda trebali bi se ostvarivati u okviru održivog razvoja i promicanja cilja Unije koji se odnosi na očuvanje, zaštitu i unapređenje kvalitete okoliša, kako je utvrđeno u članku 11. i članku 191. stavku 1. UFEU-a, uzimajući u obzir načelo „onečišćivač plaća”. Uzimajući u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma iz 2015. o klimatskim promjenama, nakon 21. konferencije stranaka, donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama i ostvarivanja ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda („UN-ovi ciljevi održivog razvoja”), obama fondovima doprinijet će se uključivanju djelovanjâ u području klime i ostvarivanju općeg cilja od 30 % proračunskih rashoda Unije za podupiranje klimatskih ciljeva. Očekuje se da će se u tu svrhu za operacije u okviru EFRR-a namijenjene klimatskim ciljevima izdvojiti 30 % cjelokupne financijske omotnice EFRR-a. Očekuje se da će se za operacije u okviru Kohezijskog fonda namijenjene klimatskim ciljevima izdvojiti 37 % cjelokupne financijske omotnice Kohezijskog fonda. Nadalje, djelovanjima u okviru ove Uredbe trebalo bi se doprinijeti ambiciji da se 7,5 % godišnje potrošnje unutar višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) osigura za ciljeve u području bioraznolikosti u 2024., a 10 % godišnje potrošnje u okviru VFO-a za ciljeve u području bioraznolikosti u 2026. i 2027., uzimajući u obzir postojeća preklapanja između ciljeva u području klime i bioraznolikosti.

Iz oba fonda trebale bi se podupirati aktivnosti kojima se poštuju klimatski i okolišni standardi i prioriteti Unije i kojima se bitno ne ugrožavaju okolišni ciljevi u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća (6) i kojima se osigurava prijelaz na niskougljično gospodarstvo kako bi se postigla klimatska neutralnost do 2050. U programima EFRR-a i Kohezijskog fonda trebalo bi uzeti u obzir sadržaj integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova donesenih u okviru upravljanja energetskom unijom i djelovanjem u području klime kako je utvrđeno Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (7).

(7)

Kako bi se zaštitila cjelovitost unutarnjeg tržišta, operacije u okviru EFRR-a i Kohezijskog fonda od kojih koristi imaju poduzetnici moraju biti u skladu s pravilima o državnim potporama kako su utvrđena u člancima 107. i 108. UFEU-a.

(8)

Načelo partnerstva ključna je značajka u provedbi EFRR-a i Kohezijskog fonda kojom se oslanja na pristup višerazinskog upravljanja i osigurava uključenost regionalnih, lokalnih, gradskih i drugih tijela javne vlasti, civilnog društva, gospodarskih i socijalnih partnera te, prema potrebi, istraživačkih organizacija i sveučilišta. Provedbom oba fonda trebale bi se osigurati koordinacija i komplementarnost s fondom ESF+, Fondom za pravednu tranziciju, EFPRA-om i Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj (EPFRR).

(9)

Potrebno je utvrditi odredbe u vezi s potporom iz EFRR za cilj „Ulaganje za radna mjesta i rast” i cilj „Europska teritorijalna suradnja (Interreg)”.

(10)

Radi utvrđivanja vrsta aktivnosti koje se mogu podupirati iz EFRR-a i Kohezijskog fonda, trebalo bi utvrditi specifične ciljeve politike za pružanje potpore iz oba fonda kako bi se osiguralo da se njima doprinosi ostvarenju jednog ili više ciljeva zajedničke politike utvrđenih u članku 5. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1060.

(11)

S obzirom na to da su mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) okosnica europskoga gospodarstva, EFRR bi trebao nastaviti s podupiranjem razvoja MSP-ova jačanjem njihova održivog rasta i konkurentnosti. Osim toga, uzimajući u obzir potencijalno dalekosežne posljedice pandemije bolesti COVID-19 ili takve posljedice koje bi druga moguća krizna situacija koja bi nastala u budućnosti mogla imati na poduzeća i zapošljavanje, iz EFRR-a bi trebalo podupirati oporavak od takvih kriznih situacija pružanjem potpore za otvaranje radnih mjesta u MSP-ovima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja.

(12)

Ulaganjima u okviru EFRR-a trebalo bi doprinijeti razvoju sveobuhvatne mreže digitalne infrastrukture velikih brzina i promicanju održive multimodalne mobilnosti bez onečišćenja s naglaskom na javnom prijevozu, dijeljenoj mobilnosti, hodanju i vožnji biciklom, kao dijelu prijelaza na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika.

(13)

Kako bi se iskoristile mogućnosti digitalnog doba, iz EFRR-a bi trebalo doprinositi razvoju uključivog digitalnog društva u kojem građani, istraživačke organizacije, poduzeća i javne uprave u potpunosti iskorištavaju prilike koje pruža digitalizacija. Djelotvorna e-uprava na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini uključuje razvoj alatâ te ponovno preispitivanje organizacije i procesa s ciljem djelotvornijeg, lakšeg, bržeg i jeftinijeg pružanja javnih usluga. Osobito bi digitalne i telekomunikacijske tehnologije trebalo upotrebljavati za jačanje tradicionalnih mreža i usluga u korist lokalnih zajednica kroz razvoj projekata kao što su pametni gradovi i sela.

(14)

Potpora iz EFRR-a u okviru cilja politike 1. trebala bi se temeljiti na izgradnji kapaciteta za strategije pametne specijalizacije, u kojima se utvrđuju prioriteti na nacionalnoj ili na regionalnoj razini, ili na obje razine, za povećanje njihove konkurentske prednosti razvojem i usklađivanjem jakih strana istraživanja i inovacija s poslovnim potrebama i potrebnim vještinama putem procesa poduzetničkog otkrivanja. Tim bi procesom poduzetničkim akterima, među ostalim i industriji, obrazovnim i istraživačkim organizacijama, javnoj upravi i civilnom društvu, trebalo omogućiti da utvrde najperspektivnija područja u pogledu održivoga gospodarskog razvoja na temelju specifičnih struktura i baze znanja u regiji. Budući da je postupak upravljanja pametnom specijalizacijom ključan za kvalitetu strategije, iz EFRR-a trebalo bi pružati potporu razvoju i jačanju kapaciteta potrebnih za učinkovit proces poduzetničkog otkrivanja i pripremu ili ažuriranje strategija pametne specijalizacije.

(15)

Kako bi se promicalo postizanje klimatske neutralnosti Unije do 2050., uzimajući u obzir socijalne i ekonomske posljedice koje iz toga proizlaze, EFRR i Kohezijski fond trebali bi doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova i rješavanju problema energetskog siromaštva. U tom bi kontekstu posebno bila važna ulaganja u energetsku učinkovitost, uključujući programe uštede energije, u održivu obnovljivu energiju u skladu s kriterijima održivosti utvrđenima u Direktivi (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (8) te u pametne energetske sustave, kao i ulaganja čiji je cilj sprječavanje katastrofa, promicanje bioraznolikosti i zelene infrastrukture, uključujući očuvanje, vrednovanje i isticanje zaštićenih prirodnih područja, te druge mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova, kao što su očuvanje i obnova prirodnih područja s visokim potencijalom apsorpcije i skladištenja ugljika, među ostalim i ponovnom uspostavom močvarnog zemljišta, hvatanjem odlagališnog plina ili smanjenjem emisija u industrijskim procesima ili proizvodima. Nadalje, trebalo bi poduprijeti ulaganja usmjerena na smanjenje svih oblika onečišćenja kao što su onečišćenje zraka, vode i tla te onečišćenje bukom i svjetlosno onečišćenje.

(16)

Pri pripremi programa koji se sufinanciraju iz EFRR-a i Kohezijskog fonda potrebno je uzeti u obzir integrirane nacionalne energetske i klimatske planove u kojima se navode politike i mjere i u kojima se nastoje ponuditi rješenja za probleme energetskog siromaštva i emisija stakleničkih plinova. Kako bi se doprinijelo ostvarenju nacionalnih ciljeva koji se odnose na smanjenje energetskog siromaštva utvrđenih u integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima, iz EFRR-a bi osobito trebalo podupirati poboljšanja energetske učinkovitosti stambenih objekata i zgrada u skladu s izmijenjenom Direktivom (EU) 2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća (9) kako bi se doprinijelo postizanju dekarboniziranog fonda zgrada do 2050., čime bi se smanjila potrošnja energije i ostvarile uštede za kućanstva pogođena energetskim siromaštvom.

(17)

Kako bi se poboljšala prometna povezanost, EFRR-om i Kohezijskim fondom trebalo bi promicati razvoj transeuropske prometne mreže, kako je navedeno u Uredbi (EU) br. 1315/2013, ulaganjem u infrastrukturu za željeznički promet, promet unutarnjim plovnim putovima, cestovni promet, pomorski promet i multimodalni prijevoz, uključujući mjere za smanjenje buke. Iz EFRR-a i Kohezijskog fonda trebalo bi podupirati i nacionalnu, regionalnu i lokalnu te prekograničnu i gradsku mobilnost. Pritom bi u okviru oba fonda trebalo obratiti pozornost na poboljšanje sigurnosti, a osobito sigurnosti postojećih mostova i tunela.

(18)

U svijetu koji je sve više međusobno povezan i s obzirom na demografsku dinamiku i dinamiku migracija, jasno je da migracijska politika Unije zahtijeva zajednički pristup koji se oslanja na sinergije i komplementarnosti različitih instrumenata financiranja. Stoga bi u okviru EFRR-a pri pripremi i provedbi programâ trebalo obratiti pozornost na demografske izazove. Kako bi se osigurala koherentna, snažna i dosljedna potpora naporima u pogledu solidarnosti i podjele odgovornosti među državama članicama u upravljanju migracijama, iz EFRR-a bi trebalo pružati potporu, na najprimjerenijoj teritorijalnoj razini, za olakšavanje dugoročne i uključive integracije državljana trećih zemalja, među ostalim i migranata, u korist društvenog i gospodarskog razvoja, usvajanjem pristupa usmjerenog na zaštitu njihova dostojanstva i njihovih prava.

(19)

Kako bi se promicalo socijalne inovacije i uključiv pristup visokokvalitetnom zapošljavanju, iz EFRR-a bi trebalo podupirati subjekte „socijalne ekonomije”, kao što su zadruge, uzajamna društva, neprofitne udruge i socijalna poduzeća.

(20)

Kako bi se promicalo socijalnu uključenost i suzbijalo siromaštvo, osobito među marginaliziranim zajednicama, potrebno je unaprijediti pristup socijalnim, obrazovnim, kulturnim i rekreacijskim uslugama, uključujući sport, među ostalim i s pomoću infrastrukture, uzimajući u obzir posebne potrebe osoba s invaliditetom, djece i starijih osoba.

(21)

EFRR-om i Kohezijskim fondom trebalo bi promicati socioekonomsku uključenost marginaliziranih zajednica, uz posvećivanje posebne pozornosti nacionalnom strateškom političkom okviru za uključivanje Roma, kako je naveden u Prilogu IV. Uredbi (EU) 2021/1060, kojim se utvrđuju mjere integracije, kućanstava s niskim dohotkom, među ostalim i kućanstava izloženih riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, te skupina u nepovoljnom položaju, među ostalim i osoba s posebnim potrebama. Osobito, u skladu s 19. načelom europskog stupa socijalnih prava, iz EFRR-a i Kohezijskog fonda trebala bi se moći pružati potpora za socijalno stanovanje. Uzimajući u obzir izazove s kojima se suočavaju marginalizirane romske zajednice u pogledu pristupa osnovnim uslugama, EFRR i Kohezijski fond trebali bi doprinijeti poboljšanju njihovih životnih uvjeta i mogućnosti razvoja.

(22)

Kako bi se pripravnost u pogledu obrazovanja i osposobljavanja na daljinu i na internetu ojačala na socijalno uključiv način, EFRR bi u okviru svoje zadaće poboljšanja jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja trebao posebno doprinositi jačanju otpornosti učenja na daljinu i na internetu. Nastojanja da se osigura kontinuitet obrazovanja i osposobljavanja tijekom pandemije bolesti COVID-19 razotkrila su važne nedostatke u pristupu potrebnoj opremi i povezanosti informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) u pogledu učenika u nepovoljnom položaju i u udaljenim regijama. U tom kontekstu EFRR bi trebao podupirati osiguravanje dostupnosti potrebne opreme IKT-a i povezanosti IKT-a, čime se jača otpornost sustavâ obrazovanja i osposobljavanja za učenje na daljinu i na internetu.

(23)

Kako bi se ojačala sposobnost sustava javnog zdravstva da spriječe zdravstvene krize, brzo odgovore na zdravstvene krize i oporave se od njih, EFRR bi trebao doprinositi i otpornosti zdravstvenih sustava. Osim toga, budući da je dosad nezabilježena pandemija bolesti COVID-19 pokazala važnost neposredne dostupnosti ključnih zaliha za djelotvoran odgovor na kriznu situaciju, područje primjene potpore iz EFRR-a trebalo bi proširiti kako bi se omogućila kupnja zaliha potrebnih za jačanje otpornosti na katastrofe i otpornosti zdravstvenih sustava, uključujući primarnu skrb, te promicanje prijelaza s institucionalne skrbi na skrb unutar obitelji i zajednice. Kupnja zaliha radi jačanja otpornosti zdravstvenih sustava trebala bi biti usklađena s nacionalnom zdravstvenom strategijom i ne prelaziti njezine okvire te bi se njome trebala osigurati komplementarnost s programom „EU za zdravlje” uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/522 Europskog parlamenta i Vijeća (10), kao i kapacitetima sustava rescEU u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu uspostavljenog Odlukom br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća (11).

(24)

Iz EFRR-a bi se trebao podupirati i promicati prijelaz s institucionalne skrbi na skrb unutar obitelji ili zajednice pružanjem potpore ustanovama kojima bi se nastojala spriječiti segregacija od zajednice, olakšala integracija osoba u društvo i nastojali osigurati uvjeti za samostalan život.

(25)

Trebalo bi predvidjeti zaseban specifični cilj radi pružanja potpore regionalnim gospodarstvima koja snažno ovise o turističkom i kulturnom sektoru. Time bi se omogućilo iskorištavanje punog potencijala kulture i održivog turizma za gospodarski oporavak, socijalnu uključenost i socijalne inovacije, ne dovodeći u pitanje mogućnosti pružanja potpore iz EFRR-a tim sektorima u okviru drugih specifičnih ciljeva.

(26)

Ulaganja kojima se podupiru kreativni i kulturni sektor, kulturne usluge i mjesta kulturne baštine mogla bi se financirati u okviru bilo kojeg cilja politike pod uvjetom da se njima doprinosi specifičnim ciljevima te da su obuhvaćena područjem primjene potpore iz EFRR-a.

(27)

Održivi turizam zahtijeva ravnotežu između gospodarske, društvene, kulturne i okolišne održivosti. Pristup potpori održivom turizmu trebao bi biti u skladu s Komunikacijom Komisije od 19. listopada 2007. naslovljenom „Program za održiv i konkurentan europski turizam”. U njemu bi posebno trebalo uzeti u obzir dobrobit turista, poštovati prirodno i kulturno okružje te osigurati socioekonomski razvoj i konkurentnost odredištâ i poduzećâ integriranim i cjelovitim pristupom u području politika.

(28)

Kako bi se poduprli napori država članica i regija u suočavanju s novim izazovima i osiguravanju visoke razine sigurnosti za njihove građane, kao i sprječavanju marginalizacije i radikalizacije, uz oslanjanje na sinergiju i komplementarnosti s drugim politikama Unije, ulaganjima u okviru EFRR-a trebalo bi doprinositi sigurnosti u područjima u kojima postoji potreba za osiguranjem sigurnih i pouzdanih javnih prostora i kritične infrastrukture, poput prijevoza i energije, čime se doprinosi izgradnji uključivijih i sigurnijih društava.

(29)

Iz EFRR-a bi trebalo na integriran način pružati potporu u okviru cilja politike 5. za gospodarski i društveni razvoj te razvoj u području okoliša na temelju međusektorskih teritorijalnih strategija primjenom alatâ integriranog teritorijalnog razvoja kako bi se osigurao skladan razvoj i urbanih i neurbanih područja. Nadalje, pri razvoju urbanih područja posebnu pozornost trebalo bi posvetiti podupiranju funkcionalnih urbanih područja zbog njihove važnosti za pokretanje suradnje između lokalnih tijela i partnera preko administrativnih granica te za jačanje urbano-ruralnih veza.

(30)

Iz EFRR-a bi trebalo podupirati održivi turizam na integriran način, posebno jačanjem suradnje unutar funkcionalnih područja. Kako bi se povećao učinak održivog turizma na gospodarstvo, poduzeća i tijela javne vlasti trebali bi sustavno surađivati radi učinkovitijeg pružanja kvalitetnih usluga na područjima s visokim turističkim potencijalom, vodeći računa o stvaranju stabilnog pravnog i administrativnog okružja koje pogoduje održivom rastu na tim područjima. U djelovanjima koja se podupiru u području održivog turizma mogle bi se uzeti u obzir najbolje prakse u tom području, primjerice pristup „turističkih okruga”.

(31)

S obzirom na opći cilj Kohezijskog fonda predviđen u UFEU-u, potrebno je utvrditi i ograničiti ciljeve politike kojima Kohezijski fond treba pružati potporu.

(32)

Kako bi se poboljšali ukupni administrativni kapaciteti institucija i upravljanje u državama članicama koje provode programe u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”, potrebno je omogućiti mjere potpore za programska tijela te sektorske ili teritorijalne aktere odgovorne za provedbu aktivnosti relevantnih za provedbu EFRR-a i Kohezijskog fonda u okviru svih specifičnih ciljeva koji se nastoje postići, uzimajući u obzir horizontalna načela iz Uredbe (EU) 2021/1060, uključujući UN-ove ciljeve održivog razvoja.

(33)

Kako bi se ohrabrilo i potaknulo mjere suradnje u programima koji se provode u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”, potrebno je poboljšati mjere suradnje s partnerima, među ostalim i s partnerima na lokalnoj i regionalnoj razini, unutar određene države članice ili među različitim državama članicama u odnosu na potporu koja se pruža u okviru svih specifičnih ciljeva. Takva je poboljšana suradnja dodatak suradnji u okviru Interrega i njome bi se posebno trebala podupirati suradnja među strukturiranim partnerstvima s ciljem provedbe regionalnih strategija, kao što je navedeno u Komunikaciji Komisije od 18. srpnja 2017. naslovljenoj „Jačanje inovacija u europskim regijama: strategije za otporni, uključivi i održivi rast”. Partneri bi stoga mogli biti iz bilo koje regije u Uniji, ali mogli bi uključivati i prekogranične regije i regije koje su obuhvaćene Europskom grupacijom za teritorijalnu suradnju u skladu s Uredbom (EZ) br. 1082/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (12), makroregionalnom strategijom ili strategijom morskih bazena ili kombinacijom tih dviju vrsta strategija.

(34)

EFRR bi trebao pomoći pri otklanjanju glavnih regionalnih neravnoteža u Uniji i pri smanjivanju razlika u stupnju razvijenosti među različitim regijama i zaostalosti regija u najnepovoljnijem položaju, uključujući one koje se suočavaju s izazovima zbog obveza koje se odnose na dekarbonizaciju, te time jačati regionalnu otpornost. Potpora iz EFRR-a u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” trebala bi stoga biti usmjerena na ključne prioritete Unije u skladu s ciljevima politike utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/1060. Stoga bi potpora iz EFRR-a trebala biti usmjerena na ciljeve politike „kompetitivnija i pametnija Europa promicanjem inovativne i pametne gospodarske preobrazbe te regionalne povezanosti IKT-a” i „zelenija, otporna Europa s niskom razinom emisija ugljika koja prelazi na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika promicanjem prijelaza na čistu i pravednu energiju, zelenih i plavih ulaganja, kružnoga gospodarstva, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama, upravljanja rizikom i njegova sprječavanja te održive gradske mobilnosti”. Sredstva namijenjena održivoj gradskoj mobilnosti i ulaganjima u širokopojasni pristup moglo bi se djelomično uzeti u obzir pri izračunu usklađenosti sa zahtjevima u pogledu tematske koncentracije. Države članice trebale bi u svojim sporazumima o partnerstvu odlučiti hoće li ispuniti zahtjeve u pogledu tematske koncentracije na razini kategorija regija ili na nacionalnoj razini za cijelo programsko razdoblje. Tematsku koncentraciju na nacionalnoj razini trebale bi uspostaviti tri skupine država članica formirane u skladu s odgovarajućim bruto nacionalnim dohotkom te bi njome trebalo omogućiti fleksibilnost na razini pojedinačnih programa. Budući da bi se potporom iz Kohezijskog fonda također moglo doprinijeti tematskoj koncentraciji, trebalo bi utvrditi uvjete za takav doprinos. Osim toga, metodologiju razvrstavanja država članica trebalo bi detaljno utvrditi uzimajući u obzir specifičnu situaciju najudaljenijih i sjevernih rijetko naseljenih regija.

(35)

Kako bi se potpora usmjerila na ključne prioritete Unije, također je primjereno da se zahtjeve u pogledu tematske koncentracije poštuje tijekom cijelog programskog razdoblja, među ostalim i u slučaju prijenosa među prioritetima unutar pojedinog programa ili među programima.

(36)

Kako bi se omogućilo pružanje potpore iz EFRR-a u okviru Interrega u pogledu ulaganja u infrastrukturu i s time povezanih ulaganja, kao i u pogledu aktivnosti osposobljavanja i integracije, potrebno je predvidjeti da bi se i iz EFRR-a trebale moći podupirati aktivnosti u okviru specifičnih ciljeva fonda ESF+ uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/1057 Europskog parlamenta i Vijeća (13).

(37)

Kako bi se upotreba ograničenih resursa usmjerila na najučinkovitiji način, potpora iz EFRR-a za produktivna ulaganja u okviru relevantnog specifičnog cilja trebala bi biti ograničena na mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća u smislu Preporuke Komisije 2003/361/EZ (14), uz iznimku specifičnih ulaganja utvrđenih u ovoj Uredbi.

(38)

U kontekstu potpore iz EFRR-a za produktivna ulaganja svrhovito je pojasniti da bi produktivno ulaganje trebalo smatrati ulaganjem u fiksni kapital ili nematerijalnu imovinu poduzećâ, s ciljem proizvodnje robe i usluga, čime se doprinosi bruto investicijama i zapošljavanju. Trebalo bi predvidjeti i mogućnost da se pod određenim uvjetima iz EFRR-a i Kohezijskog fonda podupiru ulaganja u poduzeća koja nisu MSP-ovi. Nadalje, na temelju iskustva iz prethodnih programskih razdoblja, iz EFRR-a i Kohezijskog fonda trebalo bi podupirati i ulaganja u poduzeća koja nisu MSP-ovi, uključujući osobito u poduzeća koja pružaju komunalne usluge, kada se to odnosi na ulaganja u infrastrukturu kojom se osigurava pristup uslugama dostupnima javnosti u području energetike, okoliša i bioraznolikosti, prometa i digitalne povezivosti.

(39)

Ovom bi Uredbom trebalo utvrditi različite vrste aktivnosti čiji bi se troškovi trebali moći podupirati ulaganjima iz EFRR-a i Kohezijskog fonda, u skladu s njihovim ciljevima utvrđenima u UFEU-a, uključujući skupno financiranje. Iz Kohezijskog fonda trebala bi se moći podupirati ulaganja u TEN-T i okoliš, uključujući ulaganja povezana s održivim razvojem i energijom koja donose koristi za okoliš. U tom kontekstu, iz Kohezijskog fonda također bi se trebala moći podupirati kombinirana energetska i seizmička naknadna ugradnja. Kada je riječ o EFRR-u, popisom aktivnosti trebalo bi uzeti u obzir specifične nacionalne i regionalne razvojne potrebe, kao i endogeni potencijal te bi taj popis trebalo pojednostavniti. Iz EFRR-a bi se trebala moći podupirati ulaganja u infrastrukturu, među ostalim i u poslovnu infrastrukturu povezanu s istraživanjem i inovacijama za MSP-ove, ulaganja u stambene objekte za marginalizirane zajednice i skupine u nepovoljnom položaju, u kućanstva s niskim dohotkom i migrante, u kulturu i baštinu, u održivi turizam i usluge za poduzeća, ulaganja povezana s pristupom uslugama uz poseban naglasak na zajednicama u nepovoljnom položaju te marginaliziranim i segregiranim zajednicama, produktivna ulaganja u MSP-ove, opremu, softver i nematerijalnu imovinu, kao i mjere povezane s informacijama, komunikacijom, studijama, umrežavanjem, suradnjom i razmjenom iskustava među partnerima te aktivnosti koje uključuju klastere. Kako bi se pružila potpora provedbi programa, iz obaju bi se fondova također trebale moći podupirati aktivnosti tehničke pomoći. Naposljetku, kako bi se pružila potpora širem spektru intervencija za programe Interrega, područje primjene trebalo bi proširiti da bi se uključilo i dijeljenje širokog raspona objekata i ljudskih resursa te troškova povezanih s mjerama u okviru područja primjene fonda ESF+.

(40)

Projekte transeuropske prometne mreže na temelju Uredbe (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (15) treba i dalje financirati iz Kohezijskog fonda kako u okviru podijeljenog upravljanja tako i u okviru izravnog upravljanja na temelju Instrumenta za povezivanje Europe uspostavljenog Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe („Uredba o Instrumentu za povezivanje Europe za razdoblje 2021.-2027.”) .

(41)

Istodobno, važno je pojasniti one aktivnosti koje ne ulaze u područje primjene EFRR-a i Kohezijskog fonda, uključujući ulaganja za postizanje smanjenja emisija stakleničkih plinova iz aktivnosti navedenih u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (16) kako bi se izbjeglo udvostručavanje dostupnih financijskih sredstava, koja već postoje u okviru te direktive, i ulaganja u poduzetnike u teškoćama kako su definirani u Uredbi Komisije (EU) br. 651/2014 (17), osim ako je to odobreno na temelju de minimis potpore ili privremenih pravila o državnim potporama uspostavljenih radi suočavanja s izvanrednim okolnostima. Iz EFRR-a i Kohezijskog fonda također se ne bi trebala podupirati određena ulaganja u zračne luke, postrojenja za odlaganje otpada na odlagališta i obradu preostalog otpada ili fosilna goriva. Iz EFRR-a bi se stoga trebale moći podupirati ciljane mjere ublažavanja učinka na okoliš te sigurnosne i zaštitne mjere u regionalnim zračnim lukama pod uvjetom da je primarni cilj ulaganja jasno utvrđen u smislu Unijinih okolišnih i sigurnosnih standarda odnosno standarda zaštite te usklađen s pravilima o državnim potporama.

Kada je riječ o ulaganjima kojima se povećavaju kapaciteti postrojenja za obradu preostalog otpada, pod preostalim otpadom trebalo bi prije svega podrazumijevati komunalni otpad koji se ne prikuplja odvojeno i materijal odbačen nakon obrade otpada. Moglo bi se podupirati modernizaciju mreža centraliziranoga grijanja s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti učinkovitih sustava centraliziranoga grijanja, kako su definirani u Direktivi 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća (18), u skladu s ciljevima utvrđenima u integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima. S ciljem promicanja obnovljive energije, mogla bi se pružati potpora za kotlove centraliziranoga grijanja koji upotrebljavaju kombinaciju plina i obnovljivih izvora energije. U takvim slučajevima potpora iz oba fonda trebala bi odgovarati proporcionalnom udjelu obnovljive energije koji se upotrebljava za takve kotlove. Osim toga, trebalo bi izričito utvrditi da prekomorske zemlje i područja navedeni u Prilogu II. UFEU-u nisu prihvatljivi za potporu iz EFRR-a ili Kohezijskog fonda.

(42)

Države članice trebale bi Komisiji redovito dostavljati informacije o postignutom napretku upotrebom zajedničkih pokazatelja ostvarenja i zajedničkih pokazatelja rezultata utvrđenih u Prilogu I. Zajednički pokazatelji ostvarenja i zajednički pokazatelji rezultata mogli bi se, kada je to relevantno, dopuniti pokazateljima ostvarenja i pokazateljima rezultata za pojedinačne programe. Na temelju informacija koje su dostavile države članice Komisija bi trebala izvješćivati o napretku prema ostvarenju specifičnih ciljeva tijekom cijelog programskog razdoblja, upotrebljavajući u tu svrhu temeljni skup pokazatelja utvrđenih u Prilogu II.

(43)

Na temelju stavaka 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (19) trebalo bi provesti evaluaciju EFRR-a i Kohezijskog fonda na temelju informacija prikupljenih u skladu sa specifičnim zahtjevima u pogledu praćenja, izbjegavajući pritom administrativno opterećenje, osobito za države članice, i prekomjerne propise. Prema potrebi, ti zahtjevi trebali bi uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka obaju fondova u praksi.

(44)

U okviru relevantnih pravila predviđenih Paktom o stabilnosti i rastu, kako je pojašnjeno u Kodeksu ponašanja, države članice trebale bi moći podnijeti propisno obrazložen zahtjev za dodatnu fleksibilnost za javne ili jednakovrijedne strukturne rashode koje podupire javna uprava sufinanciranjem ulaganja koja su aktivirana u okviru EFRR-a i Kohezijskog fonda. Komisija bi trebala provesti evaluaciju takvog zahtjeva u skladu s Paktom o stabilnosti i rastu te Kodeksom ponašanja.

(45)

EFRR-om bi trebalo pristupiti rješavanju problema koji postoje na područjima u nepovoljnom položaju, posebno na ruralnim područja i na područjima koja su izložena ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, uključujući demografski pad, u vezi s pristupom osnovnim uslugama, uključujući digitalne usluge, povećavanjem privlačnosti za ulaganja, među ostalim i s pomoću poslovnih ulaganja i povezivosti s velikim tržištima. Pritom bi u okviru EFRR-a trebalo posvetiti pozornost specifičnim izazovima u pogledu razvoja s kojima se suočavaju određene otočne, pogranične ili planinske regije. Nadalje, u okviru EFRR-a trebalo bi posvetiti posebnu pozornost specifičnim poteškoćama rijetko naseljenih područja na razini NUTS 3 i na razini lokalnih upravnih jedinica, kako su navedena u Uredbi (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (20), u skladu s kriterijima iz točke 161. Smjernica za regionalne državne potpore za razdoblje 2014.–2020., to jest područja s gustoćom naseljenosti manjom od 12,5 stanovnika po kvadratnom kilometru, odnosno područja koja su u razdoblju 2007.–2017. pretrpjela prosječno godišnje smanjenje broja stanovnika od najmanje 1 %. Države članice trebale bi razmotriti izradu specifičnih dobrovoljnih akcijskih planova na lokalnoj razini za takva područja u cilju prevladavanja tih demografskih izazova.

(46)

Kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećao doprinos djelotvornijem suočavanju s gospodarskim, demografskim, okolišnim i socijalnim izazovima, osobito na područjima s prirodnim i demografskim poteškoćama, kako je predviđeno u članku 174. UFEU-a, djelovanja u području teritorijalnog razvoja trebala bi se temeljiti na integriranim teritorijalnim strategijama, među ostalim i u urbanim i ruralnim područjima, te bi se u njima trebala posvećivati pozornost urbano-ruralnim vezama. Stoga bi se potpora iz EFRR-a trebala pružati s pomoću obrazaca iz članka 28. Uredbe (EU) 2021/1060, uz osiguravanje odgovarajućeg sudjelovanja lokalnih, regionalnih i gradskih tijela, gospodarskih i socijalnih partnera te predstavnikâ civilnog društva i nevladinih organizacija. Teritorijalne strategije također bi trebale moći ostvarivati koristi od integriranog pristupa koji obuhvaća više fondova, a koji uključuje EFRR, ESF+, EFPRA-u i EPFRR.

(47)

Kako bi se poboljšala otpornost zajednica u ruralnim područjima i njihovi gospodarski, socijalni i okolišni uvjeti, potpora iz EFRR-a trebala bi se upotrebljavati za razvoj projekata kao što su pametna sela, kako je navedeno u rezoluciji Europskog parlamenta od 3. listopada 2018. o rješavanju specifičnih potreba u ruralnim, planinskim i udaljenim područjima, osobito razvojem novih mogućnosti, kao što su decentralizirane usluge i energetska rješenja, digitalne tehnologije i inovacije.

(48)

U okviru održivog urbanog razvoja smatra se da je potrebno podupirati integrirani teritorijalni razvoj radi djelotvornijeg suočavanja s gospodarskim, okolišnim, klimatskim, demografskim i socijalnim izazovima koji utječu na urbana područja, uključujući funkcionalna urbana područja, istodobno uzimajući u obzir potrebu promicanja urbano-ruralnih veza. Potpora usmjerena na urbana područja mogla bi biti u obliku zasebnog programa ili zasebnog prioriteta te bi trebala moći ostvarivati koristi od pristupa financiranja iz više fondova. Načela za odabir urbanih područja na kojima se trebaju provoditi integrirana djelovanja za održivi urbani razvoj te okvirne iznose za ta djelovanja trebalo bi utvrditi u programima u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”, uz ciljnu vrijednost od najmanje 8 % sredstava EFRR-a dodijeljenih u tu svrhu na nacionalnoj razini. Također bi trebalo utvrditi da bi taj postotak trebalo poštovati tijekom cijelog programskog razdoblja u slučaju prijenosa među prioritetima unutar pojedinog programa ili među programima, među ostalim i prilikom preispitivanja u sredini programskog razdoblja.

(49)

Kako bi se pronašla ili pružila rješenja za izazove povezane s održivim urbanim razvojem na razini Unije, Inovativne mjere za gradove u području održivog urbanog razvoja trebalo bi zamijeniti Europskom urbanom inicijativom, koju treba provesti u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja. Tom inicijativom trebala bi biti obuhvaćena sva urbana područja, uključujući funkcionalna urbana područja, te bi njome trebalo podupirati plan Europske unije za gradove. Kako bi se potaknulo sudjelovanje lokalnih tijela u tematskim partnerstvima u okviru plana za gradove, iz EFRR-a bi trebalo pružati potporu za organizacijske troškove povezane s takvim sudjelovanjem. Inicijativa bi mogla uključivati međudržavnu suradnju u urbanim pitanjima, posebno suradnju usmjerenu na izgradnju kapaciteta na lokalnoj razini kako bi se postigli UN-ovi ciljevi održivog razvoja. Države članice te regionalna i lokalna tijela trebala bi biti aktivno uključena u upravljanje Europskom urbanom inicijativom i njezinu provedbu. Djelovanja dogovorena u okviru takvog modela upravljanja mogla bi uključivati razmjenu za regionalne i lokalne predstavnike. Djelovanjima poduzetima u okviru Europske urbane inicijative trebalo bi promicati urbano-ruralne veze unutar funkcionalnih urbanih područja. U tom je pogledu posebno važna suradnja s Europskom mrežom za ruralni razvoj.

(50)

Komercijalizaciju i povećanje opsega projekata međuregionalnih inovacija trebalo bi promicati na cijelom području Unije novim ulaganjima u međuregionalne inovacije kojima treba upravljati Komisija. Podupiranjem inovacijskih projekata u područjima pametne specijalizacije, uključujući pilot-projekte i mjere za izgradnju kapaciteta, od njih će osobito imati koristi slabije razvijene regije te će se time poticati njihovi inovacijski ekosustavi i njihovi kapaciteti za integraciju u veće lance vrijednosti Unije. Njima bi se trebalo doprinijeti i provedbi Komunikacije Komisije od 18. srpnja 2017. naslovljene „Jačanje inovacija u europskim regijama: strategije za otporni, uključivi i održivi rast”, osobito kako bi se poduprle tematske platforme za pametnu specijalizaciju u kritičnim područjima.

(51)

Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti najudaljenijim regijama, i to donošenjem mjera na temelju članka 349. UFEU-a kojima se predviđaju dodatna dodijeljena sredstava za najudaljenije regije radi prijeboja dodatnih troškova nastalih u tim regijama kao rezultat jednog stalnog ograničenja ili više takvih ograničenja iz članka 349. UFEU-a, to jest udaljenosti, izoliranosti, male površine, nepovoljne topografije i klime, gospodarske ovisnosti o malom broju proizvoda, kao i toga da postojanost i međudjelovanje tih uvjeta u velikoj mjeri ograničuju njihov razvoj. Tom dodjelom trebalo bi moći obuhvatiti ulaganja, operativne troškove i obveze pružanja javnih usluga s ciljem prijeboja dodatnih troškova uzrokovanih takvim ograničenjima. Operativnim potporama trebalo bi moći obuhvatiti rashode za usluge teretnog prijevoza i potporu za novoosnovana poduzeća za usluge prijevoza kao i rashode za postupke povezane s ograničenjima skladištenja, prevelikim proizvodnim alatima i njihovim održavanjem te s manjkom ljudskog kapitala na lokalnom tržištu. Ta dodjela ne bi trebala podlijegati zahtjevima u pogledu tematske koncentracije. Kako bi se zaštitio integritet unutarnjeg tržišta, i, kao što je slučaj za sve operacije koje se sufinanciraju iz EFRR-a i Kohezijskog fonda, sve potpore iz EFRR-a za financiranje operativne potpore i potpore za ulaganja u najudaljenijim regijama trebale bi biti u skladu s pravilima o državnim potporama kako su utvrđena u člancima 107. i 108. UFEU-a.

(52)

Kako bi se omogućio brz odgovor na izvanredne i neuobičajene okolnosti iz Pakta o stabilnosti i rastu koje bi mogle nastati tijekom programskog razdoblja, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje privremenih mjera za olakšavanje upotrebe potpore iz EFRR-a kako bi se odgovorilo na takve okolnosti. Komisija bi trebala donijeti mjere koje su najprikladnije s obzirom na izvanredne ili neuobičajene okolnosti s kojima se država članica suočava, uz istodobno očuvanje ciljeva fonda. Nadalje, provedbene odluke povezane s privremenom mjerom za upotrebu EFRR-a kako bi se odgovorilo na izvanredne ili neuobičajene okolnosti trebalo bi donositi bez primjene postupaka odbora s obzirom na to da je područje primjene određeno Paktom o stabilnosti i rastu i ograničeno na mjeru utvrđenu u ovoj Uredbi. Komisija bi također trebala pratiti provedbu i procjenjivati prikladnost mjera.

(53)

Kako bi se izmijenili određeni elementi ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s provedbom prilagodbi, kada je to opravdano, Priloga II. kojim se utvrđuje popis pokazatelja koji se upotrebljavaju kao temelj za pružanje informacija o uspješnosti programa Europskom parlamentu i Vijeću. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(54)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, odnosno jačanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije otklanjanjem glavnih regionalnih neravnoteža u Uniji, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega razlika u stupnju razvijenosti među različitim regijama i zaostalosti regija u najnepovoljnijem položaju te ograničenosti financijskih sredstava država članica i regija on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(55)

S obzirom na donošenje ove Uredbe nakon početka programskog razdoblja i uzimajući u obzir potrebu za koordiniranom i usklađenom provedbom i EFRR-a i Kohezijskog fonda te kako bi se omogućila njezina brza provedba, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

SADRŽAJ

POGLAVLJE I.

ZAJEDNIČKE ODREDBE 71

Članak 1.

Predmet 71

Članak 2.

Zadaće EFRR-a i Kohezijskog fonda 71

Članak 3.

Specifični ciljevi EFRR-a i Kohezijskog fonda 71

Članak 4.

Tematska koncentracija potpore iz EFRR-a 73

Članak 5.

Područje primjene potpore iz EFRR-a 75

Članak 6.

Područje primjene potpore iz Kohezijskog fonda 76

Članak 7.

Isključenje iz područja primjene EFRR-a i Kohezijskog fonda 76

Članak 8.

Pokazatelji 78

POGLAVLJE II.

POSEBNE ODREDBE O POSTUPANJU S ODREĐENIM TERITORIJALNIM ZNAČAJKAMA I ULAGANJIMA U MEĐUREGIONALNE INOVACIJE 78

Članak 9.

Integrirani teritorijalni razvoj 78

Članak 10.

Potpora za područja u nepovoljnom položaju 78

Članak 11.

Održivi urbani razvoj 79

Članak 12.

Europska urbana inicijativa 79

Članak 13.

Ulaganja u međuregionalne inovacije 80

Članak 14.

Najudaljenije regije 80

POGLAVLJE III.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 81

Članak 15.

Prijelazne odredbe 81

Članak 16.

Izvršavanje delegiranja ovlasti 81

Članak 17.

Preispitivanje 82

Članak 18.

Stupanje na snagu 82

PRILOG I.

ZAJEDNIČKI POKAZATELJI OSTVARENJA I ZAJEDNIČKI POKAZATELJI REZULTATA ZA EFRR I KOHEZIJSKI FOND – ČLANAK 8. STAVAK 1. 83

PRILOG II.

TEMELJNI SKUP POKAZATELJA USPJEŠNOSTI ZA EFRR I KOHEZIJSKI FOND IZ ČLANKA 8. STAVKA 3. KOJE ĆE KOMISIJA UPOTREBLJAVATI U SKLADU SA ZAHTJEVOM U POGLEDU IZVJEŠĆIVANJA NA TEMELJU ČLANKA 41. STAVKA 3. TOČKE (H) PODTOČKE III. FINANCIJSKE UREDBE 91

POGLAVLJE I.

ZAJEDNIČKE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

1.   Ovom se Uredbom utvrđuju specifični ciljevi i područje primjene potpore iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) u pogledu cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” i cilja „Europska teritorijalna suradnja (Interreg)” iz članka 5. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/1060.

2.   Ovom se Uredbom također utvrđuju specifični ciljevi i područje primjene potpore iz Kohezijskog fonda u pogledu cilja „ Ulaganje za radna mjesta i rast” iz članka 5. stavka 2. točke (a) Uredbe (EU) 2021/1060.

Članak 2.

Zadaće EFRR-a i Kohezijskog fonda

1.   EFRR i Kohezijski fond doprinose općem cilju jačanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije Unije.

2.   Iz EFRR-a se doprinosi smanjenju razlika u stupnju razvijenosti među različitim regijama unutar Unije i smanjenju zaostalosti regija u najnepovoljnijem položaju sudjelovanjem u strukturnoj prilagodbi regija koje zaostaju u razvoju i preobrazbi industrijskih regija u nazadovanju, među ostalim i promicanjem održivog razvoja te rješavanjem okolišnih izazova.

3.   Iz Kohezijskog fonda doprinosi se projektima u području okoliša i transeuropskih mreža u sektoru prometne infrastrukture (TEN-T).

Članak 3.

Specifični ciljevi EFRR-a i Kohezijskog fonda

1.   U skladu s ciljevima politike utvrđenima u članku 5. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1060 iz EFRR-a se pruža potpora za sljedeće specifične ciljeve:

(a)

konkurentnija i pametnija Europa promicanjem inovativne i pametne gospodarske preobrazbe te regionalne povezanosti IKT-a (cilj politike 1.):

i.

razvojem i jačanjem istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjenom naprednih tehnologija;

ii.

iskorištavanjem koristi digitalizacije za građane, poduzeća, istraživačke organizacije i tijela javne vlasti;

iii.

jačanjem održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranjem radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja;

iv.

razvojem vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo;

v.

jačanjem digitalne povezivosti;

(b)

zelenija, otporna Europa s niskom razinom emisija ugljika koja prelazi na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika promicanjem prijelaza na čistu i pravednu energiju, zelenih i plavih ulaganja, kružnoga gospodarstva, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama, sprječavanja rizika i upravljanja rizicima te održive gradske mobilnosti (cilj politike 2.):

i.

promicanjem energetske učinkovitosti i smanjenjem emisija stakleničkih plinova;

ii.

promicanjem obnovljive energije u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001, uključujući kriterije održivosti utvrđene u njoj;

iii.

razvojem pametnih energetskih sustava, mreža i skladištenja izvan transeuropske energetske mreže (TEN-E);

iv.

promicanjem prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima;

v.

promicanjem pristupa vodi i održivog upravljanja vodama;

vi.

promicanjem prijelaza na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo;

vii.

jačanjem zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim i u urbanim područjima, te smanjenjem svih oblika onečišćenja;

viii.

promicanjem održive multimodalne gradske mobilnosti kao dijela prijelaza na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika;

(c)

povezanija Europa jačanjem mobilnosti (cilj politike 3.):

i.

razvojem pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene;

ii.

razvojem i jačanjem održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti koja je otporna na klimatske promjene, među ostalim i poboljšanjem pristupa mreži TEN-T i prekograničnoj mobilnosti;

(d)

uključivija Europa s istaknutijom socijalnom komponentom provedbom europskog stupa socijalnih prava (cilj politike 4.):

i.

unaprjeđenjem djelotvornosti i uključivosti tržištâ rada i pristupa kvalitetnom zapošljavanju kroz razvoj socijalne infrastrukture te promicanje socijalnoga gospodarstva;

ii.

poboljšanjem jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, među ostalim i jačanjem otpornosti obrazovanja i osposobljavanja na daljinu i na internetu;

iii.

promicanjem socioekonomske uključenosti marginaliziranih zajednica, kućanstava s niskim dohotkom i skupina u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s posebnim potrebama, kroz integrirana djelovanja, uključujući stanovanje i socijalne usluge;

iv.

promicanjem socioekonomske integracije državljana trećih zemalja, uključujući migrante, kroz integrirana djelovanja, uključujući stanovanje i socijalne usluge;

v.

osiguravanjem jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi i poticanjem otpornosti zdravstvenih sustava, uključujući primarnu skrb, te promicanjem prijelaza s institucionalne skrbi na skrb unutar obitelji i zajednice;

vi.

jačanjem uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju, socijalnoj uključenosti i socijalnim inovacijama;

(e)

Europa bliža građanima poticanjem održivog i integriranog razvoja svih vrsta područja i lokalnih inicijativa (cilj politike 5.):

i.

poticanjem integriranog i uključivog društvenog i gospodarskog razvoja, razvoja u području okoliša, kulture, prirodne baštine, održivog turizma i sigurnosti u urbanim područjima;

ii.

poticanjem integriranog i uključivog lokalnog društvenog i gospodarskog razvoja, lokalnog razvoja u području okoliša, kulture, prirodne baštine, održivog turizma i sigurnosti u područjima koja nisu urbana.

Potpora u okviru cilja politike 5. pruža se putem teritorijalnih i lokalnih razvojnih strategija, s pomoću obrazaca utvrđenih u članku 28. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EU) 2021/1060.

2.   U okviru dvaju specifičnih ciljeva iz stavka 1. točke (e) države članice mogu podupirati i operacije koje se mogu financirati u okviru specifičnih ciljeva utvrđenih u točkama od (a) do (d) tog stavka.

3.   Kohezijskim fondom podupiru se ciljevi politike 2. i 3.

4.   U okviru specifičnih ciljeva utvrđenih u stavku 1. iz EFRR-a ili Kohezijskog fonda mogu se, prema potrebi, podupirati i aktivnosti u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” ako se njima:

(a)

poboljšava kapacitet programskih tijela;

(b)

poboljšava kapacitet sektorskih ili teritorijalnih aktera odgovornih za provedbu aktivnosti relevantnih za provedbu EFRR-a i Kohezijskog fonda, pod uvjetom da se time doprinosi ciljevima programa; ili

(c)

poboljšava suradnja s partnerima u određenoj državi članici i izvan nje.

Suradnja iz točke (c) obuhvaća suradnju s partnerima iz prekograničnih regija, iz nesusjednih regija ili iz regija koje se nalaze na području obuhvaćenom Europskom grupacijom za teritorijalnu suradnju, makroregionalnom strategijom ili strategijom morskih bazena ili kombinacijom tih dviju mogućnosti.

Članak 4.

Tematska koncentracija potpore iz EFRR-a

1.   Kada je riječ o programima koji se provode u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”, ukupna sredstva iz EFRR-a, osim za tehničku pomoć, u svakoj su državi članici koncentrirana na nacionalnoj razini ili na razini kategorija regija u skladu sa stavcima od 3. do 9.

2.   Kada je riječ o tematskoj koncentraciji potpore za države članice u kojima se nalaze najudaljenije regije, razdvajaju se sredstva iz EFRR-a posebno dodijeljena za programe za najudaljenije regije od sredstava iz EFRR-a dodijeljenih svim ostalim regijama.

3.   Države članice mogu se odlučiti za usklađenost s tematskom koncentracijom na nacionalnoj razini ili na razini kategorija regija. Svaka država članica navodi svoj odabir u svojem sporazumu o partnerstvu iz članka 10. Uredbe (EU) 2021/1060. Taj se odabir primjenjuje na ukupna sredstva iz EFRR-a iz stavka 1. ovog članka te države članice za cijelo programsko razdoblje.

4.   Za potrebe tematske koncentracije na nacionalnoj razini, države članice razvrstavaju se prema omjeru svojeg bruto nacionalnog dohotka na sljedeći način:

(a)

države članice s omjerom bruto nacionalnog dohotka na razini ili iznad 100 % prosjeka EU-a („1. skupina”);

(b)

države članice s omjerom bruto nacionalnog dohotka na razini ili iznad 75 % prosjeka EU-a, a ispod 100 % tog prosjeka („2. skupina”);

(c)

države članice s omjerom bruto nacionalnog dohotka ispod 75 % prosjeka EU-a („3. skupina”).

Za potrebe ovog članka, omjer bruto nacionalnog dohotka znači omjer između bruto nacionalnog dohotka po stanovniku države članice, izmjerenog prema standardu kupovne moći i izračunanog na temelju podataka Unije za razdoblje od 2015. do 2017., i prosječnog bruto nacionalnog dohotka po stanovniku prema standardu kupovne moći u 27 država članica u istom referentnom razdoblju.

Kada je riječ o programima u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” za najudaljenije regije, te se regije razvrstavaju u 3. skupinu.

Kada je riječ o programima u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” za otočne države članice koje primaju potporu iz Kohezijskog fonda, te se države članice razvrstavaju u 3. skupinu.

5.   Za potrebe tematske koncentracije na razini kategorija regija, regije se razvrstavaju po kategorijama regija u skladu s člankom 108. stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/1060, na sljedeći način:

(a)

razvijenije regije;

(b)

tranzicijske regije;

(c)

slabije razvijene regije.

6.   Države članice moraju na nacionalnoj razini ispunjavati sljedeće zahtjeve u pogledu tematske koncentracije:

(a)

države članice iz 1. skupine ili razvijenije regije dodjeljuju najmanje 85 % svojih sredstava iz EFRR-a iz stavka 1. za cilj politike 1. i cilj politike 2. i najmanje 30 % za cilj politike 2.;

(b)

države članice iz 2. skupine ili tranzicijske regije dodjeljuju najmanje 40 % svojih sredstava iz EFRR-a iz stavka 1. za cilj politike 1. i najmanje 30 % za cilj politike 2.;

(c)

države članice iz 3. skupine ili slabije razvijene regije dodjeljuju najmanje 25 % svojih sredstava iz EFRR-a iz stavka 1. za cilj politike 1. i najmanje 30 % za cilj politike 2.

Ako država članica odluči ispuniti zahtjeve u pogledu tematske koncentracije na razini kategorija regija, pragovi utvrđeni u prvom podstavku ovog stavka primjenjuju se na sredstva iz EFRR-a iz stavka 1. zbrojena skupa za sve regije koje pripadaju odgovarajućoj kategoriji regije.

7.   Ako država članica za cilj politike 2. dodijeli više od 50 % svojih ukupnih sredstava iz Kohezijskog fonda, osim za tehničku pomoć, kako su izračunana nakon prijenosa iz članka 110. stavka 4. Uredbe (EU) 2021/1060, isključujući sredstva u okviru specifičnog cilja iz članka 3. stavka 1. prvog podstavka točke (b) podtočke viii. ove Uredbe, dodijeljena sredstva koja premašuju tih 50 % mogu se uzeti u obzir pri izračunu usklađenosti sa zahtjevima u pogledu tematske koncentracije utvrđenima u stavku 6. ovog članka

Ako se država članica odluči za usklađenost s tematskom koncentracijom na razini kategorija regija, sredstva iz Kohezijskog fonda koja se uzimaju u obzir kada je riječ o zahtjevima u pogledu tematske koncentracije u skladu s prvim podstavkom dodjeljuju se proporcionalno različitim kategorijama regija na temelju njihova relativnog udjela u ukupnom broju stanovnika dotične države članice.

Države članice u svojem sporazumu o partnerstvu iz članka 10. Uredbe (EU) 2021/1060 utvrđuju hoće li se sredstva iz Kohezijskog fonda uzeti u obzir kada je riječ o zahtjevima u pogledu tematske koncentracije za cilj politike 2.

8.   Sredstva u okviru specifičnog cilja iz članka 3. stavka 1. prvog podstavka točke (a) podtočke v. programiraju se u okviru posebnog prioriteta.

Odstupajući od stavka 6., 40 % takvih sredstava uzima se u obzir pri izračunu usklađenosti sa zahtjevima u pogledu tematske koncentracije za cilj politike 1. utvrđenima u stavku 6.

Sredstva koja se uzimaju u obzir kada je riječ o zahtjevima u pogledu tematske koncentracije u skladu s drugim podstavkom ovog stavka ne smiju premašiti 40 % minimalnih zahtjeva u pogledu tematske koncentracije za cilj politike 1. utvrđenih u stavku 6.

9.   Sredstva u okviru specifičnog cilja iz članka 3. stavka 1. prvog podstavka točke (b) podtočke viii. programiraju se u okviru posebnog prioriteta.

Odstupajući od stavka 6., 50 % takvih sredstava EFRR-a uzima se u obzir pri izračunu usklađenosti sa zahtjevima u pogledu tematske koncentracije za cilj politike 2. utvrđenima u stavku 6.

Sredstva koja se uzimaju u obzir kada je riječ o zahtjevima u pogledu tematske koncentracije u skladu s drugim podstavkom ovog stavka ne smiju premašiti 50 % minimalnih zahtjeva u pogledu tematske koncentraciju za cilj politike 2. utvrđenih u stavku 6.

10.   Zahtjevi u pogledu tematske koncentracije utvrđeni u stavku 6. ovog članka moraju biti ispunjeni tijekom cijelog programskog razdoblja, među ostalim i prilikom prijenosa dodijeljenih sredstava iz EFRR-a među prioritetima programa ili među programima i prilikom preispitivanja u sredini programskog razdoblja u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) 2021/1060.

11.   Ako je dodjela iz EFRR-a u pogledu cilja politike 1. ili cilja politike 2., ili i cilja politike 1. i cilja politike 2., određenog programa smanjena nakon opoziva na temelju članka 105. Uredbe (EU) 2021/1060 ili zbog financijskih ispravaka koje provodi Komisija u skladu s člankom 104. te uredbe, usklađenost sa zahtjevima u pogledu tematske koncentracije utvrđenima u stavku 6. ovog članka ne procjenjuje se ponovno.

12.   Ovaj članak ne primjenjuje se na dodatno financiranje za sjeverne rijetko naseljene regije iz članka 110. stavka 1. točke (e) Uredbe (EU) 2021/1060.

Članak 5.

Područje primjene potpore iz EFRR-a

1.   Iz EFRR-a podupire se sljedeće:

(a)

ulaganja u infrastrukturu;

(b)

aktivnosti za primijenjeno istraživanje i inovacije, uključujući industrijsko istraživanje, eksperimentalni razvoj i studije izvedivosti;

(c)

ulaganja u pristup uslugama;

(d)

produktivna ulaganja u MSP-ove i ulaganja usmjerena na očuvanje postojećih radnih mjesta i otvaranje novih radnih mjesta;

(e)

oprema, softver i nematerijalna imovina;

(f)

umrežavanje, suradnja, razmjena iskustava i aktivnosti koje uključuju inovacijske klastere, među ostalim i između poduzeća, istraživačkih organizacija i tijela javne vlasti;

(g)

informacije, komunikacija i studije; i

(h)

tehnička pomoć.

2.   Produktivna ulaganja u poduzeća koja nisu MSP-ovi mogu se podupirati:

(a)

ako uključuju suradnju s MSP-ovima u istraživačkim i inovacijskim aktivnostima koje se podupiru na temelju članka 3. stavka 1. prvog podstavka točke (a) podtočke i.;

(b)

ako se njima ponajprije podupiru mjere energetske učinkovitosti i obnovljiva energija na temelju članka 3. stavka 1. prvog podstavka točke (b) podtočaka i. i ii.;

(c)

kada se provode putem financijskih instrumenata u malim poduzećima srednje tržišne kapitalizacije i poduzećima srednje tržišne kapitalizacije kako su definirana u članku 2. točkama 6. i 7. Uredbe (EU)  2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća (21) 1; ili

(d)

kada se provode u malim poduzećima srednje tržišne kapitalizacije u okviru istraživačkih i inovacijskih aktivnosti koje se podupiru na temelju članka 3. stavka 1. prvog podstavka točke (a) podtočke i.

3.   Kako bi se doprinijelo specifičnom cilju u okviru cilja politike 1. utvrđenom u članku 3. stavku 1. prvom podstavku točki (a) podtočki iv., iz EFRR-a se također podupiru aktivnosti osposobljavanja, cjeloživotnog učenja, usvajanja novih vještina te aktivnosti obrazovanja.

4.   Kako bi se doprinijelo specifičnom cilju u okviru cilja politike 2. utvrđenom u članku 3. stavku 1. prvom podstavku točki (b) podtočki iv. i specifičnom cilju u okviru cilja politike 4. utvrđenom u točki (d) podtočki v. tog podstavka, iz EFRR-a se također podupire nabava zaliha potrebnih za jačanje otpornosti zdravstvenih sustava i jačanje otpornosti na katastrofe.

5.   U okviru Interrega iz EFRR-a može se podupirati i sljedeće:

(a)

dijeljenje objekata i ljudskih resursa; i

(b)

prateća meka ulaganja i druge aktivnosti povezane s ciljem politike 4. u okviru Europskog socijalnog fonda plus kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2021/1057.

6.   Iz EFRR-a može se podupirati financiranje obrtnog kapitala u MSP-ovima u obliku bespovratnih sredstava, ako je to neophodno kao privremena mjera za odgovor na izvanredne ili neuobičajene okolnosti iz članka 20. Uredbe (EU) 2021/1060.

7.   Ako na temelju zahtjeva koji su podnijele dotične države članice utvrdi da su zahtjevi iz stavka 6. ispunjeni, Komisija donosi provedbenu odluku u kojoj se navodi razdoblje tijekom kojega je odobrena privremena dodatna potpora iz EFRR-a.

8.   Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o provedbi stavka 6. i procjenjuje je li privremena dodatna potpora iz EFRR-a dovoljna za olakšavanje upotrebe fonda kao odgovor na izvanredne ili neuobičajene okolnosti. Na temelju svoje procjene Komisija, ako to smatra potrebnim, podnosi prijedloge za izmjene ove Uredbe, među ostalim i kada je riječ o zahtjevima u pogledu tematske koncentracije iz članka 4.

9.   Europski parlament ili Vijeće mogu pozvati Komisiju na strukturirani dijalog o primjeni stavaka 6., 7. i 8. ovog članka u skladu s člankom 20. stavkom 3. Uredbe (EU) 2021/1060.

Članak 6.

Područje primjene potpore iz Kohezijskog fonda

1.   Iz Kohezijskog fonda podupire se sljedeće:

(a)

ulaganja u području okoliša, uključujući ulaganja povezana s održivim razvojem i energijom koja donose koristi za okoliš, uz poseban naglasak na obnovljivoj energiji;

(b)

ulaganja u TEN-T;

(c)

tehnička pomoć;

(d)

informacije, komunikacija i studije.

Države članice osiguravaju primjerenu ravnotežu između ulaganja u skladu s točkama (a) i (b) na temelju potreba za ulaganjem i infrastrukturom specifičnih za svaku državu članicu.

2.   Iznos iz Kohezijskog fonda koji se prenosi u Instrument za povezivanje Europe upotrebljava se za projekte mreže TEN-T.

Članak 7.

Isključenje iz područja primjene EFRR-a i Kohezijskog fonda

1.   Iz EFRR-a i Kohezijskog fonda ne podupiru se:

(a)

razgradnja ili izgradnja nuklearnih elektrana;

(b)

ulaganja radi postizanja smanjenja emisija stakleničkih plinova iz aktivnosti koje su navedene u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ;

(c)

proizvodnja, prerada i stavljanje na tržište duhana i duhanskih proizvoda;

(d)

poduzetnici u teškoćama, kako su definirani u članku 2. točki 18. Uredbe (EU) br. 651/2014, osim ako je to odobreno na temelju de minimis potpore ili privremenih pravila o državnim potporama uspostavljenih radi suočavanja s izvanrednim okolnostima;

(e)

ulaganja u infrastrukturu zračnih luka, osim u najudaljenijim regijama ili u postojećim regionalnim zračnim lukama kako su definirane u članku 2. točki 153. Uredbe (EU) br. 651/2014, u bilo kojem od sljedećih slučajeva:

i.

mjere za ublažavanje učinka na okoliš; ili

ii.

sustavi za zaštitu i sigurnost zračnog prometa te upravljanje njime koji proizlaze iz Istraživanja i razvoja upravljanja zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu;

(f)

ulaganja u zbrinjavanje otpada na odlagališta, osim:

i.

u najudaljenijim regijama, samo u propisno opravdanim slučajevima; ili

ii.

za ulaganja u stavljanje izvan pogona, pretvorbu ili osiguravanje postojećih odlagališta, pod uvjetom da se takvim ulaganjima ne povećavaju njihovi kapaciteti;

(g)

ulaganja u povećanje kapaciteta postrojenjâ za obradu preostalog otpada, osim:

i.

u najudaljenijim regijama, samo u propisno opravdanim slučajevima;

ii.

za ulaganja u tehnologije za oporabu materijala iz preostalog otpada za potrebe kružnoga gospodarstva;

(h)

ulaganja povezana s proizvodnjom, preradom, prijevozom, distribucijom, skladištenjem ili izgaranjem fosilnih goriva, osim u slučaju:

i.

zamjene sustava grijanja koji se koriste krutim fosilnim gorivima, odnosno ugljenom, tresetom, lignitom ili naftnim škriljavcem, plinskim sustavima grijanja u svrhu:

nadogradnje sustava centraliziranoga grijanja i hlađenja do statusa „učinkovitog centraliziranoga grijanja i hlađenja” kako je definirano u članku 2. točki 41. Direktive 2012/27/EU;

nadogradnje kogeneracijskih postrojenja do statusa „visokoučinkovite kogeneracije” kako je definirana u članku 2. točki 34. Direktive 2012/27/EU;

ulaganja u kotlove i sustave grijanja na prirodni plin u stambenim objektima i zgradama koji zamjenjuju postrojenja na bazi ugljena, treseta, lignita ili naftnog škriljavca;

ii.

ulaganja u širenje i prenamjenu, pretvorbu ili naknadnu ugradnju mreža za prijenos i distribuciju plina, pod uvjetom da se takvim ulaganjima mreže opremaju za dodavanje u sustav plinova iz obnovljivih izvora i plinova s niskim emisijama ugljika, kao što su vodik, biometan i sintetski plin, i omogućuje zamjena postrojenja koja se koriste krutim fosilnim gorivima;

iii.

ulaganja u:

čista vozila, kako su definirana u Direktivi 2009/33/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (22), za javne namjene; i

vozila, zrakoplove i plovila projektirane i izgrađene ili prilagođene kako bi se njima koristila civilna zaštita i vatrogasne službe.

2.   Ukupan iznos potpore Unije za ulaganje Unije iz stavka 1. točke (h) podtočaka i. i ii. ne smije premašiti sljedeća ograničenja ukupne dodjele za programe iz EFRR-a i Kohezijskog fonda u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” za dotičnu državu članicu:

(a)

za države članice čiji je bruto nacionalni dohodak (BND) po stanovniku manji od 60 % prosječnog BND-a EU-a po stanovniku ili za države članice čiji je BND po stanovniku manji od 90 % prosječnog BND-a EU-a po stanovniku i čiji udio krutih fosilnih goriva u bruto domaćoj potrošnji energije iznosi 25 % ili više, ograničenje iznosi 1,55 %;

(b)

za države članice osim onih iz točke (a) čiji je BND po stanovniku manji od 90 % prosječnog BND-a EU-a po stanovniku ograničenje iznosi 1 %;

(c)

za države članice čiji je BND po stanovniku jednak ili veći od 90 % prosjeka BND-a EU-a po stanovniku ograničenje iznosi 0,2 %.

3.   Za potrebe ovog članka, bruto nacionalni dohodak po stanovniku određene države članice mjeri se prema standardu kupovne moći i izračunava na temelju podataka Unije za razdoblje od 2015. do 2017., te se izražava kao postotak prosječnog nacionalnog dohotka po stanovniku prema standardu kupovne moći u 27 država članica u istom referentnom razdoblju.

Za potrebe ovog članka, udio krutih fosilnih goriva u potrošnji energije znači udio ugljena, lignita, treseta i naftnog škriljavca izmjeren 2018.

4.   Operacije koje se podupire iz EFRR-a i Kohezijskog fonda u skladu sa stavkom 1. točkom (h) podtočkama i. i ii. upravljačko tijelo mora odabrati do 31. prosinca 2025. Takve se operacije ne mogu fazno prenijeti u sljedeće programsko razdoblje.

5.   Potpora iz Kohezijskog fonda ne dodjeljuje se za ulaganja u stanovanje, osim ako su povezana s promicanjem energetske učinkovitosti i uporabe obnovljive energije.

6.   Prekomorske zemlje i područja nisu prihvatljivi za potporu iz EFRR-a ili Kohezijskog fonda, ali mogu sudjelovati u programima Interrega u skladu s uvjetima utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/1059 Europskog parlamenta i Vijeća (23).

Članak 8.

Pokazatelji

1.   Zajednički pokazatelji ostvarenja i zajednički pokazatelji rezultata, kako su utvrđeni u Prilogu I., u pogledu EFRR-a i Kohezijskog fonda i, ako je relevantno, pokazatelji ostvarenja i pokazatelji rezultata za pojedinačne programe upotrebljavaju se u skladu s člankom 16. stavkom 1. drugim podstavkom točkom (a), člankom 22. stavkom 3. točkom (d) podtočkom ii. i člankom 42. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EU) 2021/1060.

2.   Za pokazatelje ostvarenja osnovne vrijednosti iznose nula. Ključne etape utvrđene za 2024. i ciljne vrijednosti utvrđene za 2029. kumulativne su.

3.   U skladu sa zahtjevom u pogledu izvješćivanja na temelju članka 41. stavka 3. točke (h) Uredbe (EU, Euratom)  2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (24) („Financijska uredba”) Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi informacije o uspješnosti u skladu s Prilogom II.

4.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 16. radi izmjene Priloga II. kako bi izvršila relevantne prilagodbe informacija o uspješnosti koje se moraju dostaviti Europskom parlamentu i Vijeću.

5.   Komisija procjenjuje kako se strateška važnost ulaganja koja se sufinanciraju iz EFRR-a i Kohezijskog fonda uzima u obzir u kontekstu provedbe Pakta o stabilnosti i rastu te podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću.

POGLAVLJE II.

POSEBNE ODREDBE O POSTUPANJU S ODREĐENIM TERITORIJALNIM ZNAČAJKAMA I ULAGANJIMA U MEĐUREGIONALNE INOVACIJE

Članak 9.

Integrirani teritorijalni razvoj

1.   Iz EFRR-a se može podupirati integrirani teritorijalni razvoj unutar programâ u okviru obaju ciljeva iz članka 5. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/1060 u skladu s poglavljem II. glavom III. te uredbe.

2.   Države članice provode integrirani teritorijalni razvoj, uz potporu iz EFRR-a, isključivo putem oblikâ iz članka 28. Uredbe (EU) 2021/1060.

Članak 10.

Potpora za područja u nepovoljnom položaju

U skladu s člankom 174. UFEU-a u EFRR-u posebna se pozornost posvećuje rješavanju izazova regija i područja u nepovoljnom položaju, posebno ruralnih područja i područja koja su izložena ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama. Države članice prema potrebi u svojim sporazumima o partnerstvu utvrđuju integrirani pristup rješavanju demografskih izazova ili specifičnih potreba takvih regija i područja u skladu s člankom 11. prvim podstavkom točkom (i) Uredbe (EU) 2021/1060. Takav integrirani pristup može uključivati obvezu o namjenskom financiranju u tu svrhu.

Članak 11.

Održivi urbani razvoj

1.   U cilju suočavanja s ekonomskim, okolišnim, klimatskim, demografskim i socijalnim izazovima, iz EFRR-a se podupire integrirani teritorijalni razvoj utemeljen na teritorijalnim strategijama lokalnog razvoja ili strategijama lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice u skladu s člankom 29. odnosno člankom 32. Uredbe (EU) 2021/1060, usmjerenima na urbana područja, uključujući funkcionalna urbana područja („održivi urbani razvoj”), unutar programâ u okviru obaju ciljeva iz članka 5. stavka 2. te uredbe.

Posebna pozornost posvećuje se pronalasku rješenja za okolišne i klimatske izazove, posebno za prijelaz na klimatski neutralno gospodarstvo do 2050., iskorištavanju potencijala digitalnih tehnologija u inovacijske svrhe te podupiranju razvoja funkcionalnih urbanih područja. U tom kontekstu sredstva za održivi urbani razvoj programirana u okviru prioriteta koji odgovaraju ciljevima politike 1. i 2. uračunavaju se u zahtjeve u pogledu tematske koncentracije iz članka 4.

2.   Najmanje 8 % sredstava iz EFRR-a na nacionalnoj razini u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”, osim za tehničku pomoć, dodjeljuje se za održivi urbani razvoj u jednom ili više oblika iz članka 28. Uredbe (EU) 2021/1060.

Odgovarajuća teritorijalna tijela vlasti ili tijela odabiru operacije ili sudjeluju u njihovu odabiru u skladu s člankom 29. stavkom 3. i člankom 32. stavkom 3. točkom (d) Uredbe (EU) 2021/1060.

U dotičnim programima utvrđuju se planirani iznosi za tu svrhu na temelju članka 22. stavka 3. točke (d) podtočke viii. Uredbe (EU) 2021/1060.

3.   Postotak dodijeljen održivom urbanom razvoju na temelju stavka 2. ovog članka mora se poštovati tijekom cijelog programskog razdoblja prilikom prijenosa dodjela iz EFRR-a među prioritetima programa ili među programima, među ostalim i prilikom preispitivanja u sredini programskog razdoblja u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) 2021/1060.

4.   Ako je dodjela iz EFRR-a smanjena nakon opoziva na temelju članka 105. Uredbe (EU) 2021/1060 ili zbog financijskih ispravaka koje provodi Komisija u skladu s člankom 104. te uredbe, usklađenost sa stavkom 2. ovog članka ne procjenjuje se ponovno.

Članak 12.

Europska urbana inicijativa

1.   Iz EFRR-a se podupire Europska urbana inicijativa koju Komisija provodi u okviru izravnog i neizravnog upravljanja.

Tom su inicijativom obuhvaćena sva urbana područja, uključujući funkcionalna urbana područja, i njome se podupire plan EU-a za gradove, što uključuje potporu za sudjelovanje lokalnih tijela u tematskim partnerstvima razvijenima u okviru plana EU-a za gradove.

2.   Europska urbana inicijativa sastoji se, kada je riječ o održivom urbanom razvoju, od sljedećih dviju sastavnica:

(a)

potpore inovativnim djelovanjima;

(b)

potpore izgradnji kapaciteta i znanja, procjenama teritorijalnog učinka, razvoju politike i komunikaciji.

Na zahtjev jedne države članice ili više njih Europskom urbanom inicijativom može se podupirati i suradnja između vlada u urbanim pitanjima. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti suradnji usmjerenoj na izgradnju kapaciteta na lokalnoj razini kako bi se ostvarili UN-ovi ciljevi održivog razvoja.

Komisija svake dvije godine podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o kretanjima u okviru Europske urbane inicijative.

3.   Modelom upravljanja Europske urbane inicijative obuhvaćeno je sudjelovanje država članica, regionalnih i lokalnih tijela i gradova te se njime osiguravaju odgovarajuća koordinacija i odgovarajuće komplementarnosti s namjenskim programom na temelju članka 3. stavka 3. točke (b) Uredbe (EU) 2021/1059 koji se odnosi na održivi urbani razvoj.

Članak 13.

Ulaganja u međuregionalne inovacije

1.   Iz EFRR-a se podupire instrument za ulaganja u međuregionalne inovacije.

2.   Instrumentom za ulaganja u međuregionalne inovacije podupire se komercijalizacija i povećanje opsega projekata međuregionalnih inovacija koji imaju potencijal potaknuti razvoj europskih lanaca vrijednosti.

3.   Instrument za ulaganja u međuregionalne inovacije sastoji se od sljedećih dviju sastavnica, kojima se potpora u jednakoj mjeri dijeli na:

(a)

financijsku i savjetodavnu potporu za ulaganja u projekte međuregionalnih inovacija u zajedničkim područjima pametne specijalizacije;

(b)

financijsku i savjetodavnu potporu te izgradnju kapaciteta za razvoj lanaca vrijednosti u slabije razvijenim regijama.

4.   Do 2 % sredstava može se namijeniti za aktivnosti učenja i evaluacije kako bi se iskoristili i proširili rezultati projekata koji se podupiru u okviru tih dviju sastavnica.

5.   Komisija provodi ta ulaganja u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja.

6.   Komisiji u njezinu radu pomaže skupina stručnjaka.

Skupina stručnjaka sastoji se od predstavnika država članica, regionalnih tijela i gradova te predstavnika poduzeća, istraživačkih tijela i organizacija civilnog društva. U sastavu skupine stručnjaka nastoji se osigurati rodna ravnoteža.

Skupina stručnjaka podupire Komisiju pri utvrđivanju dugoročnog programa rada i pripremi pozivâ na podnošenje prijedlogâ.

7.   Pri provedbi ovog instrumenta Komisija osigurava koordinaciju i sinergiju s drugim Unijinim programima i instrumentima financiranja, a posebno u okviru sastavnice „Interreg C”, kako je definirano u članku 3. točki 3.Uredbe (EU) 2021/1059.

8.   Instrumentom za ulaganja u međuregionalne inovacije obuhvaćeno je cijelo područje Unije.

Treće zemlje mogu sudjelovati u ovom instrumentu u skladu s mehanizmima utvrđenima u člancima 16. i 23. Uredbe (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća (25) („Uredba Obzor Europa”).

Članak 14.

Najudaljenije regije

1.   Članak 4. ne primjenjuje se na posebna dodatna dodijeljena sredstva za najudaljenije regije. Ta posebna dodatna dodijeljena sredstva za najudaljenije regije upotrebljavaju se za prijeboj dodatnih troškova koji su nastali u tim regijama kao rezultat jednog trajnog ograničenja za njihov razvoj ili više takvih ograničenja iz članka 349. UFEU-a.

2.   Dodijeljenim sredstvima iz stavka 1. ovog članka podupiru se:

(a)

aktivnosti u okviru područja primjene kako je utvrđeno u članku 5. ove Uredbe;

(b)

odstupajući od članka 5. ove Uredbe, mjere kojima se pokrivaju operativni troškovi u svrhu prijeboja dodatnih troškova koji su nastali u najudaljenijim regijama kao rezultat jednog trajnog ograničenja za njihov razvoj ili više takvih ograničenja iz članka 349. UFEU-a.

Dodijeljenim sredstvima iz stavka 1. ovog članka mogu se također podupirati rashodi koji obuhvaćaju nadoknadu odobrenu za obveze pružanja javnih usluga i izvršavanja ugovora u vezi s tim uslugama u najudaljenijim regijama.

3.   Dodijeljenim sredstvima iz stavka 1. ovog članka ne smiju se podupirati:

(a)

operacije koje uključuju proizvode navedene u Prilogu I. UFEU-u;

(b)

potpora za prijevoz osoba odobrena na temelju članka 107. stavka 2. točke (a) UFEU-a;

(c)

oslobođenja od poreza i izuzeća od socijalnih davanja;

(d)

obveze pružanja javnih usluga koje ne ispunjavaju poduzetnici i u odnosu na koje država djeluje kao nositelj javne ovlasti.

4.   Odstupajući od članka 5. stavka 1. točke (c), iz EFRR-a se mogu podupirati produktivna ulaganja u poduzeća u najudaljenijim regijama, neovisno o veličini tih poduzeća.

POGLAVLJE III.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 15.

Prijelazne odredbe

Uredbe (EU) br. 1300/2013 i (EU) br. 1301/2013 ili svaki akt donesen u skladu s njima nastavljaju se primjenjivati na programe i operacije koji se podupiru iz EFRR-a ili Kohezijskog fonda u okviru programskog razdoblja 2014.–2020.

Članak 16.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 8. stavka 4. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od 1. srpnja 2021.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 8. stavka 4. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 8. stavka 4. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 17.

Preispitivanje

Europski parlament i Vijeće preispituju ovu Uredbu do 31. prosinca 2027. u skladu s člankom 177. UFEU-a.

Članak 18.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 24. lipnja 2021.

Za Europski parlament

Predsjednik

D. M. SASSOLI

Za Vijeće

Predsjednica

A. P. ZACARIAS


(1)  SL C 62, 15.2.2019., str. 90.

(2)  SL C 86, 7.3.2019., str. 115.

(3)  Stajalište Europskog parlamenta od 27. ožujka 2019. (SL C 108, 26.3.2021., str. 566.) i Stajalište Vijeća u prvom čitanju od 27. svibnja 2021. (još nije objavljeno u Službenom listu). Stajalište Europskog parlamenta od 23. lipnja 2021. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(4)  Uredba (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU (SL L 348, 20.12.2013, str. 1).

(5)  Uredba (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o utvrđivanju zajedničkih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu, Fondu za pravednu tranziciju i Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu te financijskih pravila za njih i za Fond za azil, migracije i tranziciju, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (vidjeti stranicu 159 ovoga Službenog lista).

(6)  Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.).

(7)  Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).

(8)  Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).

(9)  Direktiva (EU) 2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada i Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti (SL L 156, 19.6.2018., str. 75.).

(10)  Uredba (EU) 2021/522 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. ožujka 2021. o uspostavi Programa djelovanja Unije u području zdravlja (program „EU za zdravlje”) za razdoblje 2021.–2027. i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 282/2014 (SL 107, 26.3.2021., str. 1.).

(11)  Odluka br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (SL L 347, 20.12.2013., str. 924.).

(12)  Uredba (EZ) br. 1082/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju (EGTS) (SL L 210, 31.7.2006., str. 19.).

(13)  Uredba (EU) 2021/1057 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o uspostavi Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 2196/2013 (vidjeti stranicu 21. ovoga Službenog lista).

(14)  Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).

(15)  Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010 (SL L 348, 20.12.2013., str. 129.).

(16)  Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.).

(17)  Uredba Komisije (EU) br. 651/2014 оd 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (SL L 187, 26.6.2014., str. 1.).

(18)  Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.).

(19)  Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva (SL L 123, 12.5.2016., str. 1.).

(20)  Uredba (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (SL L 154, 21.6.2003., str. 1.).

(21)  Uredba (EU)  2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja (SL L 169, 1.7.2015., str. 1 ).

(22)  Direktiva 2009/33/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu (SL L 120, 15.5.2009., str. 5.).

(23)  Uredba (EU) 2021/1059 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o posebnim odredbama za cilj „Europska teritorijalna suradnja (Interreg)” koji se podupire iz Europskog fonda za regionalni razvoj i iz instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja (vidjeti stranicu 94. ovoga Službenog lista).

(24)  Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

(25)  Uredba (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o uspostavi Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa, o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1290/2013 i (EU) br. 1291/2013 (SL L 170, 12.5.2021., str. 1.).


PRILOG I.

ZAJEDNIČKI POKAZATELJI OSTVARENJA I ZAJEDNIČKI POKAZATELJI REZULTATA ZA EFRR I KOHEZIJSKI FOND – ČLANAK 8. STAVAK 1(1)

Tablica 1.

Zajednički pokazatelji ostvarenja i zajednički pokazatelji rezultata za EFRR („Ulaganje za radna mjesta i rast” i Interreg) i Kohezijski fond  (**)

Cilj politike

Specifični cilj

Ostvarenja

Rezultati

1.

2.

3.

4.

1.

Konkurentnija i pametnija Europa promicanjem inovativne i pametne gospodarske preobrazbe i regionalne povezanosti IKT-a (cilj politike 1.)

i.

Razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjena naprednih tehnologija

RCO  (2) 01 – Poduzeća koja su primila potporu (od čega: mikro-, mala, srednja, velika)*  (3)

RCO 02 – Poduzeća koja su primila potporu u obliku bespovratnih sredstava*

RCR  (4) 01 – Stvorena radna mjesta u subjektima koji su primili potporu*

RCR 102 – Stvorena radna mjesta u području istraživanja u subjektima koji su primili potporu*

 

RCO 03 – Poduzeća koja su primila potporu u obliku financijskih instrumenata*

RCO 04 – Poduzeća koja su primila nefinancijsku potporu*

RCO 05 – Nova poduzeća koja su primila potporu*

RCO 06 – Istraživači koji rade u istraživačkim ustanovama koje su primile potporu

RCO 07 – Istraživačke organizacije koje sudjeluju u zajedničkim istraživačkim projektima

RCR 02 – Privatna ulaganja u iznosu jednakom javnoj potpori (od čega: bespovratna sredstva, financijski instrumenti)*  (3)

RCR 03 – Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) koja uvode inovacije u proizvode ili procese*

RCR 04 – MSP-ovi koji uvode inovacije u stavljanje na tržište ili organizaciju*

 

RCO 08 – Nominalna vrijednost opreme za istraživanje i inovacije

RCO 10 – Poduzeća koja surađuju s istraživačkim organizacijama

RCO 96 – Međuregionalna ulaganja za inovacije u okviru projekata Unije*

RCR 05 – MSP-ovi koji uvode interne inovacije*

RCR 06 – Podneseni zahtjevi za izdavanje patenta*

RCR 07 – Zahtjevi za žigove i registraciju dizajna*

RCR 08 – Publikacije iz projekata koji su primili potporu

ii.

Iskorištavanje koristi digitalizacije za građane, poduzeća, istraživačke organizacije i tijela javne vlasti

RCO 13 – Vrijednost digitalnih usluga, proizvoda i procesa razvijenih za poduzeća*

RCO 14 – Javne institucije koje su primile potporu za razvoj digitalnih usluga, proizvoda i procesa*

RCR 11 – Korisnici novih i poboljšanih javnih digitalnih usluga, proizvoda i procesa*

RCR 12 – Korisnici novih i poboljšanih digitalnih usluga, proizvoda i procesa koje su razvila poduzeća*

RCR 13 – Poduzeća koja su postigla visok digitalni intenzitet*

iii.

Jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja

RCO 15 – Kapacitet stvorene inkubacije*

RCO 103 – Poduzeća s velikim rastom koja su primila potporu*

RCR 17 – Nova poduzeća koja preživljavaju na tržištu*

RCR 18 – MSP-ovi koji se koriste uslugama inkubatora nakon stvaranja inkubatora*

RCR 19 – Poduzeća s većim prometom*

RCR 25 – MSP-ovi s višom dodanom vrijednosti po zaposleniku*

iv.

Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo

RCO 16 – Sudjelovanja institucijskih dionika u procesu poduzetničkog otkrivanja

RCO 101 – MSP-ovi koji ulažu u vještine za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo*

RCR 97 – Pripravništva omogućena potporama u MSP-ovima

RCR 98 – Osoblje MSP-ova koje završava osposobljavanje za vještine za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo (prema vrsti vještine: tehnička, upravljačka, poduzetnička, zelena, druga)  (3)*

v.

Jačanje digitalne povezivosti

RCO 41 – Dodatni stambeni objekti sa širokopojasnim pristupom vrlo visokog kapaciteta

RCO 42 – Dodatna poduzeća sa širokopojasnim pristupom vrlo visokog kapaciteta

RCR 53 – Stambeni objekti s pretplatom na širokopojasni pristup mreži vrlo visokog kapaciteta

RCR 54 – Poduzeća s pretplatom na širokopojasni pristup mreži vrlo visokog kapaciteta

2.

Zelenija, otporna Europa s niskom razinom emisija ugljika koja prelazi na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika promicanjem prijelaza na čistu i pravednu energiju, zelenih i plavih ulaganja, kružnoga gospodarstva, prilagodbe klimatskim promjenama i ublažavanja klimatskih promjena, upravljanja rizikom i njegova sprječavanja te održive gradske mobilnosti (cilj politike 2.)

i.

Promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova

RCO 18 – Stambeni objekti s poboljšanim energetskim svojstvima

RCO 19 – Javne zgrade s poboljšanim energetskim svojstvima

RCO 20 – Novoizgrađene ili poboljšane mreže centraliziranoga grijanja i hlađenja

RCO 104 – Broj jedinica visokoučinkovite kogeneracije

RCO123 – Stambeni objekti koji ostvaruju koristi od kotlova i sustava grijanja na prirodni plin koji zamjenjuju postrojenja koja se koriste krutim fosilnim gorivima

RCR 26 – Godišnja potrošnja primarne energije (od čega: stambeni objekti, javne zgrade, poduzeća, drugo)  (3)

RCR 29 – Procijenjene emisije stakleničkih plinova*

RCR 105 – Procijenjene emisije stakleničkih plinova po kotlovima i sustavima grijanja prenamijenjenima iz krutih fosilnih goriva u plin

ii.

Promicanje obnovljive energije u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001, uključujući kriterije održivosti utvrđene u njoj

RCO 22 – Dodatni kapaciteti za proizvodnju obnovljive energije (od čega: električna energija, toplinska energija)  (3)*

RCO 97 – Zajednice za obnovljivu energiju koje su primile potporu*

RCR 31 – Ukupno proizvedena obnovljiva energija (od čega: električna energija, toplinska energija)  (3)*

RCR 32 – Ugrađeni dodatni operativni kapaciteti za obnovljivu energiju*

iii.

Razvoj pametnih energetskih sustava, mreža i skladištenja izvan transeuropske energetske mreže (TEN-E)

RCO 23 – Digitalni upravljački sustavi za pametne energetske sustave

RCO 105 – Rješenja za pohranu električne energije

RCO124 – Novoizgrađene ili poboljšane mreže za prijenos i distribuciju plina

RCR 33 – Korisnici povezani na pametne energetske sustave

RCR 34 – Uvođenje projekata za pametne energetske sustave

iv.

Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima

RCO 24 – Ulaganja u nove ili poboljšane sustave za praćenje katastrofa, pripravnost, upozorenje i odgovor na njih u slučaju prirodnih katastrofa*

RCO 122 – Ulaganja u nove ili poboljšane sustave za praćenje katastrofa, pripravnost, upozorenje i odgovor na njih u slučaju prirodnih rizika koji nisu povezani s klimatskim promjenama i rizika povezanih s ljudskim djelatnostima

RCO 25 – Novoizgrađena ili učvršćena zaštita od poplava na obali mora, rijeka i jezera

RCO 106 – Novoizgrađena ili učvršćena zaštita od odrona

RCO 26 – Zelena infrastruktura izgrađena ili poboljšana za prilagodbu klimatskim promjenama*

RCO 27 – Nacionalne i podnacionalne strategije za prilagodbu klimatskim promjenama*

RCO 28 – Područje obuhvaćeno mjerama zaštite od šumskih požara

RCO 121 – Područje obuhvaćeno mjerama zaštite od prirodnih katastrofa povezanih s klimatskim promjenama (osim poplava i šumskih požara)

RCR 35 – Stanovništvo koje ostvaruje koristi od mjera zaštite od poplava

RCR 36 – Stanovništvo koje ostvaruje koristi od mjera zaštite od šumskih požara

RCR 37 – Stanovništvo koje ostvaruje koristi od mjera zaštite od prirodnih katastrofa povezanih s klimatskim promjenama (osim poplava ili šumskih požara)

RCR 96 – Stanovništvo koje ostvaruje koristi od mjera zaštite od prirodnih rizika koji nisu povezani s klimatskim promjenama i rizika povezanih s ljudskim djelatnostima*

v.

Promicanje pristupa vodi i održivog upravljanja vodama

RCO 30 – Duljina novih ili poboljšanih cijevi distribucijskih sustava javne vodoopskrbne mreže

RCO 31 – Duljina novih ili poboljšanih cijevi za javnu mrežu za prikupljanje otpadnih voda

RCO 32 – Novi ili poboljšani kapacitet za pročišćavanje otpadnih voda

RCR 41 – Stanovništvo povezano na poboljšanu javnu vodoopskrbnu mrežu

RCR 42 – Stanovništvo povezano barem na sekundarnu javnu mrežu za pročišćavanje otpadnih voda

RCR 43 – Gubici vode u distribucijskim sustavima javne vodoopskrbne mreže

vi.

Promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovitije gospodarstvo

RCO 34 – Dodatni kapacitet za recikliranje otpada

RCO 107 – Ulaganja u postrojenja za odvojeno prikupljanje otpada

RCO 119 – Otpad pripremljen za ponovnu upotrebu

RCR 103 – Odvojeno prikupljeni otpad

RCR 47 – Reciklirani otpad

RCR 48 – Otpad koji se upotrebljava kao sirovina

vii.

Jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja

RCO 36 – Zelena infrastruktura za koju je primljena potpora za druge svrhe osim prilagodbe klimatskim promjenama

RCO 37 – Površina područja mreže Natura 2000 obuhvaćena mjerama zaštite i obnove

RCO 38 – Površina obnovljenog zemljišta za koje je primljena potpora

RCO 39 – Područje obuhvaćeno postavljenim sustavima za praćenje onečišćenja zraka

RCR 50 – Stanovništvo koje ostvaruje koristi od mjera za kvalitetu zraka*

RCR 95 – Stanovništvo koje ima pristup novoj ili poboljšanoj zelenoj infrastrukturi*

RCR 52 – Obnovljeno zemljište koje se upotrebljava za zelene površine, socijalne stanove, gospodarske ili druge svrhe

viii.

Promicanje održive multimodalne gradske mobilnosti kao dijela prijelaza na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika

RCO 55 – Duljina novih tramvajskih linija i linija podzemne željeznice

RCO 56 – Duljina obnovljenih ili moderniziranih tramvajskih linija i linija podzemne željeznice

RCO 57 – Kapacitet okolišno prihvatljivih željezničkih vozila za kolektivni javni prijevoz*

RCO 58 – Infrastruktura namijenjena vožnji biciklom za koju je primljena potpora*

RCO 59 – Infrastruktura za alternativna goriva (točke za punjenje/napajanje)*

RCO 60 – Gradovi s novim ili moderniziranim digitaliziranim sustavima gradskog prijevoza

RCR 62 – Godišnji broj korisnika novog ili moderniziranog javnog prijevoza

RCR 63 – Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih tramvajskih linija i linija podzemne željeznice

RCR 64 – Godišnji broj korisnika infrastrukture namijenjene vožnji biciklom

3.

Povezanija Europa jačanjem mobilnosti (cilj politike 3.)

i.

Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene

RCO 43 – Duljina novih ili poboljšanih cesta – TEN-T  (5)

RCO 45 – Duljina obnovljenih ili moderniziranih cesta – TEN-T

RCO 108 – Duljina cesta s novim ili moderniziranim sustavima upravljanja prometom – TEN-T

RCO 47 – Duljina nove ili poboljšane željeznice – TEN-T

RCO 49 – Duljina obnovljene ili modernizirane željeznice – TEN-T

RCO 51 – Duljina novih, poboljšanih ili moderniziranih unutarnjih plovnih putova – TEN-T

RCO 109 – Duljina operativnih željeznica opremljenih Europskim sustavom za upravljanje željezničkim prometom – TEN-T

RCR 55 – Godišnji broj korisnika novoizgrađenih, obnovljenih, poboljšanih ili moderniziranih cesta

RCR 56 – Uštede vremena zbog poboljšane cestovne infrastrukture

RCR 101 – Uštede vremena zbog poboljšane željezničke infrastrukture

RCR 58 – Godišnji broj korisnika novoizgrađenih, poboljšanih, obnovljenih ili moderniziranih željeznica

RCR 59 – Teretni željeznički promet

RCR 60 – Teretni promet unutarnjim plovnim putovima

ii.

Razvoj i jačanje održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti koja je otporna na klimatske promjene, uključujući bolji pristup mreži TEN-T i prekograničnoj mobilnosti

RCO 44 – Duljina novih ili poboljšanih cesta – izvan mreže TEN-T

RCO 46 – Duljina obnovljenih ili moderniziranih cesta – izvan mreže TEN-T

RCO 110 – Duljina cesta s novim ili moderniziranim sustavima upravljanja prometom – izvan mreže TEN-T

RCO 48 – Duljina nove ili poboljšane željeznice – izvan mreže TEN-T

RCO 50 – Duljina obnovljene ili modernizirane željeznice – izvan mreže TEN-T

RCR 111 – Duljina operativnih željeznica opremljenih Europskim sustavom za upravljanje željezničkim prometom – izvan mreže TEN-T

RCO 52 – Duljina novih, poboljšanih ili moderniziranih unutarnjih plovnih putova – izvan mreže TEN-T

RCO 53 – Novi ili modernizirani željeznički kolodvori i postaje*

RCO 54 – Nove ili modernizirane intermodalne veze*

4.

Uključivija Europa s istaknutijom socijalnom komponentom provedbom europskog stupa socijalnih prava (cilj politike 4.)

i.

Unaprjeđenje djelotvornosti i uključivosti tržištâ rada i pristupa kvalitetnom zapošljavanju kroz razvoj socijalne infrastrukture te promicanje socijalnog gospodarstva

RCO 61 – Površina novih ili moderniziranih objekata za usluge zapošljavanja

RCR 65 – Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih objekata za usluge zapošljavanja

ii.

Poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, među ostalim i jačanjem otpornosti obrazovanja i osposobljavanja na daljinu i na internetu

RCO 66 – Kapacitet učionica novih ili moderniziranih objekata za skrb o djeci

RCO 67 – Kapacitet učionica novih ili moderniziranih obrazovnih objekata

RCR 70 – Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih objekata za skrb o djeci

RCR 71 – Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih obrazovnih objekata

iii.

Promicanje socioekonomske uključenosti marginaliziranih zajednica, kućanstava s niskim dohotkom i skupina u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s posebnim potrebama, putem integriranih djelovanja koja obuhvaćaju stanovanje i socijalne usluge

RCO 65 – Kapacitet novih ili moderniziranih socijalnih stanova*

RCO113 – Stanovništvo obuhvaćeno projektima u okviru integriranih djelovanja za socioekonomsku uključenost marginaliziranih zajednica, kućanstava s niskim dohotkom i skupina u nepovoljnom položaju*

RCR 67 – Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih socijalnih stanova

iv.

Promicanje socioekonomske integracije državljana trećih zemalja, uključujući migrante, putem integriranih djelovanja koja obuhvaćaju stanovanje i socijalne usluge

RCO 63 – Kapacitet novih ili moderniziranih objekata za privremeni prihvat

RCR 66 – Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih objekata za privremeni prihvat

v.

Osiguravanje jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi i poticanje otpornosti zdravstvenih sustava, uključujući primarnu skrb, te promicanje prijelaza s institucionalne skrbi na skrb unutar obitelji i zajednice

RCO 69 – Kapacitet novih ili moderniziranih objekata zdravstvene zaštite

RCO 70 – Kapacitet novih ili moderniziranih objekata socijalne skrbi (koji nisu stambeni objekti)

RCR 72 – Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih usluga e-zdravstvene skrbi

RCR 73 – Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih objekata zdravstvene zaštite

RCR 74 – Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih objekata socijalne skrbi

vi.

Jačanje uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju, socijalnoj uključenosti i socijalnim inovacijama

RCO 77 – Broj kulturnih i turističkih lokacija za koje je primljena potpora*

RCR 77 – Posjetitelji kulturnih i turističkih lokacija za koje je primljena potpora*

5.

Europa bliža građanima poticanjem održivog i integriranog razvoja svih vrsta područja i lokalnih inicijativa (cilj politike 5.)

i.

Poticanje integriranog i uključivog društvenog i gospodarskog razvoja, razvoja u području okoliša, kulture, prirodne baštine, održivog turizma i sigurnosti u urbanim područjima

RCO 74 – Stanovništvo obuhvaćeno projektima u okviru strategija za integrirani teritorijalni razvoj*

RCO 75 – Strategije za integrirani teritorijalni razvoj za koje je primljena potpora*

RCO 76 – Integrirani projekti za teritorijalni razvoj

RCO 80 – Strategije za lokalni razvoj pod vodstvom zajednice za koje je primljena potpora*

RCR 112 – Dionici koji su sudjelovali u pripremi i provedbi strategija za integrirani teritorijalni razvoj

RCO 114 – Stvoreni ili obnovljeni otvoreni prostor u urbanim područjima*

 

ii.

Poticanje integriranog i uključivog društvenog i gospodarskog razvoja, lokalnog razvoja u području okoliša, kulture, prirodne baštine, održivog turizma i sigurnosti u područjima koja nisu urbana


Tablica 2.

Dodatni zajednički pokazatelji ostvarenja i dodatni zajednički pokazatelji rezultata za EFRR kada je riječ o Interregu

Pokazatelji specifični za Interreg

RCO 81 – Sudjelovanja u prekograničnim zajedničkim djelovanjima

RCO 115 – Zajednički organizirana prekogranična javna događanja

RCO 82 – Sudjelovanje u zajedničkim djelovanjima kojima se promiču rodna ravnopravnost, jednake mogućnosti i socijalna uključenost

RCO 83 – Zajednički izrađene strategije i akcijski planovi

RCO 84 – Zajednički izrađena pilot-djelovanja provedena u projektima

RCO 116 – Zajednički izrađena rješenja

RCO 85 – Sudjelovanja u zajedničkim programima osposobljavanja

RCO 117 – Rješenja za utvrđene prekogranične pravne ili administrativne prepreke

RCO 86 – Potpisani zajednički administrativni ili pravni sporazumi

RCO 87 – Organizacije koje surađuju preko granica

RCO 118 – Organizacije koje surađuju na višerazinskom upravljanju makroregionalnim strategijama

RCO 90 – Projekti za prekogranične mreže inovacija

RCO 120 – Projekti kojima se pruža potpora prekograničnoj suradnji na razvoju urbano-ruralnih veza

RCR 79 – Zajedničke strategije i akcijski planovi koje su pokrenule organizacije

RCR 104 – Rješenja koja su organizacije pokrenule ili proširile

RCR 81 – Završeni zajednički programi osposobljavanja

RCR 82 – Ublažene ili riješene prekogranične pravne ili administrativne prepreke

RCR 83 – Osobe obuhvaćene potpisanim zajedničkim administrativnim ili pravnim sporazumima

RCR 84 – Organizacije koje surađuju preko granica nakon okončanja projekta

RCR 85 – Sudjelovanja u zajedničkim prekograničnim djelovanjima nakon okončanja projekta


(1)  Primjenjuje se, za „Ulaganje za radna mjesta i rast” i Interreg, u skladu s člankom16. stavkom 1. drugim podstavkom točkom (a) i člankom 41. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EU) 2021/1060 (UZO) te, za „Ulaganje za radna mjesta i rast”, u skladu s člankom 22. stavkom 3. točkom (d) podtočkom ii. Uredbe EU) 2021/1060 (UZO) i, za Interreg, u skladu s člankom 22. stavkom 4. točkom (e) podtočkom ii. Uredbe (EU) 2021/1059 (Interreg).

(**)  U svrhu prikazivanja zajednički pokazatelji ostvarenja i zajednički pokazatelji rezultata razvrstani su na temelju specifičnog cilja u okviru cilja politike, ali nisu na njega ograničeni. Osobito, za cilj politike 5. mogu se upotrebljavati relevantni zajednički pokazatelji navedeni za ciljeve politika od 1. do 4. Osim toga, kako bi se stvorila potpuna slika očekivane i stvarne uspješnosti programâ, zajednički pokazatelji označeni simbolom * mogu se, prema potrebi, upotrebljavati za specifične ciljeve u okviru bilo kojeg cilja politike od 1. do 4.

(2)  RCO: zajednički pokazatelj ostvarenja REGIO.

(3)  Raščlamba nije potrebna za programiranje, već samo za izvješćivanje.

(4)  RCR: zajednički pokazatelj rezultata REGIO.

(5)  Uredba (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU (SL L 348, 20.12.2013., str. 1.).


PRILOG II.

TEMELJNI SKUP POKAZATELJA USPJEŠNOSTI ZA EFRR I KOHEZIJSKI FOND IZ ČLANKA 8. STAVKA 3. KOJE ĆE KOMISIJA UPOTREBLJAVATI U SKLADU SA ZAHTJEVIMA U POGLEDU IZVJEŠĆIVANJA NA TEMELJU ČLANKA 41. STAVKA 3. TOČKE (H) PODTOČKE III. FINANCIJSKE UREDBE

Cilj politike

Specifični cilj

Ostvarenja

Rezultati

1.

2.

3.

4.

1.

Konkurentnija i pametnija Europa promicanjem inovativne i pametne gospodarske preobrazbe i regionalne povezanosti IKT-a (cilj politike 1.)

i.

Razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjena naprednih tehnologija

CCO  (1) 01 – Poduzeća koja su primila potporu za inovacije

CCO 02 – Istraživači koji rade u istraživačkim ustanovama koje su primile potporu

CCR  (2) 01 – Mala i srednja poduzeća  (3) (MSP-ovi) koja uvode inovacije u proizvode, procese, stavljanje na tržište ili organizaciju

ii.

Iskorištavanje koristi digitalizacije za građane, poduzeća, istraživačke organizacije i tijela javne vlasti

CCO 03 – Poduzeća i javne ustanove koji su primili potporu za razvoj digitalnih proizvoda, usluga i procesa

CCR 02 – Godišnji broj korisnika novih ili poboljšanih digitalnih proizvoda, usluga i procesa

iii.

Jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja

CCO 04 – MSP-ovi koji su primili potporu za jačanje rasta i konkurentnosti

CCR 03 – Stvorena radna mjesta u poduzećima koja su primila potporu

iv.

Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo

CCO 05 – MSP-ovi koji ulažu u vještine za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo

CCR 04 – Osoblje MSP-ova koje završava osposobljavanje za vještine za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo

v.

Jačanje digitalne povezivosti

CCO 13 – Dodatni stambeni objekti i poduzeća sa širokopojasnim pristupom vrlo visokog kapaciteta

CCR 12 – Dodatni stambeni objekti i poduzeća s pretplatom na širokopojasni pristup mreži vrlo visokog kapaciteta

2.

Zelenija, otporna Europa s niskom razinom emisija ugljika koja prelazi na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika promicanjem prijelaza na čistu i pravednu energiju, zelenih i plavih ulaganja, kružnoga gospodarstva, prilagodbe klimatskim promjenama i ublažavanja klimatskih promjena, upravljanja rizikom i njegova sprječavanja te održive gradske mobilnosti (cilj politike 2.)

i.

Promicanje mjera energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova

CCO 06 – Ulaganja u mjere za poboljšanje energetskog učinka

CCR 05 – Uštede u godišnjoj potrošnji primarne energije

ii.

Promicanje obnovljive energije u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001, uključujući kriterije održivosti utvrđene u njoj

CCO 07 – Dodatni kapaciteti za proizvodnju obnovljive energije

CCR 06 – Dodatna obnovljiva energija koja je proizvedena

iii.

Razvoj pametnih energetskih sustava, mreža i skladištenja izvan transeuropske energetske mreže (TEN-E)

CCO 08 – Digitalni upravljački sustavi za pametne energetske sustave

CCR 07 – Dodatni korisnici povezani na pametne energetske sustave

iv.

Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima

CCO 09 – Ulaganja u nove ili poboljšane sustave za praćenje katastrofa, pripravnost, upozorenje i odgovor na njih

CCR 08 – Dodatno stanovništvo koje ostvaruje koristi od mjera zaštite od poplava, šumskih požara i ostalih prirodnih katastrofa povezanih s klimatskim promjenama

v.

Promicanje pristupa vodi i održivog upravljanja vodama

CCO 10 – Novi ili poboljšani kapacitet za pročišćavanje otpadnih voda

CCR 09 – Dodatno stanovništvo povezano barem na sekundarnu mrežu za pročišćavanje otpadnih voda

vi.

Promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovitije gospodarstvo

CCO 11 – Novi ili poboljšani kapacitet za recikliranje otpada

CCR 10 – Dodatni reciklirani otpad

vii.

Jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja

CCO 12 – Površina zelene infrastrukture

CCR 11 – Stanovništvo koje ostvaruje koristi od mjera za kvalitetu zraka

viii.

Promicanje održive multimodalne gradske mobilnosti kao dijela prijelaza na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika

CCO 16 – Proširenje i modernizacija tramvajskih linija i linija podzemne željeznice

CCR 15 – Godišnji broj putnika na novim i moderniziranim tramvajskim linijama i linijama podzemne željeznice

3.

Povezanija Europa jačanjem mobilnosti (cilj politike 3.)

i.

Razvoj održive, pametne, sigurne i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene

CCO 14 – Cestovna mreža TEN-T: nove, poboljšane, obnovljene ili modernizirane ceste

CCO 15 – Željeznička mreža TEN-T: nove, poboljšane, obnovljene ili modernizirane željeznice

CCR 13 – Uštede vremena zbog poboljšane cestovne infrastrukture

CCR 14 – Godišnji broj putnika koji se služe poboljšanim željezničkim prijevozom

ii.

Razvoj i jačanje održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti koja je otporna na klimatske promjene, uključujući bolji pristup mreži TEN-T i prekograničnoj mobilnosti

CCO 22 – Ceste izvan mreže TEN-T: nove, poboljšane, obnovljene ili modernizirane ceste

CCO 23 – Željeznica izvan mreže TEN-T: nove, poboljšane, obnovljene ili modernizirane željeznice

4.

Uključivija Europa s istaknutijom socijalnom komponentom provedbom europskog stupa socijalnih prava (cilj politike 4.)

i.

Unaprjeđenje djelotvornosti i uključivosti tržištâ rada i pristupa kvalitetnom zapošljavanju kroz razvoj socijalne infrastrukture te promicanje socijalnog gospodarstva

CCO 17 – Površina novih ili moderniziranih objekata za usluge zapošljavanja

CCR 16 – Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih objekata za usluge zapošljavanja

ii.

Poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, među ostalim i jačanjem otpornosti obrazovanja i osposobljavanja na daljinu i na internetu

CCO 18 – Novi ili modernizirani kapacitet objekata za skrb o djeci i obrazovnih objekata

CCR 17 – Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih objekata za skrb o djeci i obrazovnih objekata

iii.

Promicanje socioekonomske uključenosti marginaliziranih zajednica, kućanstava s niskim dohotkom i skupina u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s posebnim potrebama, putem integriranih djelovanja koja obuhvaćaju stanovanje i socijalne usluge

CCO 19 – Novi ili modernizirani kapacitet socijalnih stanova

CCO 25 – Stanovništvo obuhvaćeno projektima u okviru integriranih djelovanja za socioekonomsku uključenost marginaliziranih zajednica, kućanstava s niskim dohotkom i skupina u nepovoljnom položaju

CCR 18 – Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih socijalnih stanova

iv.

Promicanje socioekonomske integracije državljana trećih zemalja, uključujući migrante, putem integriranih djelovanja koja obuhvaćaju stanovanje i socijalne usluge

CCO 26 – Novi ili modernizirani kapacitet objekata za privremeni prihvat

CCR 20 – Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih objekata za privremeni prihvat

v.

Osiguravanje jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi i poticanje otpornosti zdravstvenih sustava, uključujući primarnu skrb, te promicanje prijelaza s institucionalne skrbi na skrb unutar obitelji i zajednice

CCO 20 – Novi ili modernizirani kapacitet objekata zdravstvene zaštite

CCR 19 – Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih usluga zdravstvene skrbi

vi.

Jačanje uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju, socijalnoj uključenosti i socijalnim inovacijama

CCO24 – Kulturne i turističke lokacije za koje je primljena potpora

CCR21 – Posjetitelji kulturnih i turističkih lokacija za koje je primljena potpora

5.

Europa bliža građanima poticanjem održivog i integriranog razvoja svih vrsta područja i lokalnih inicijativa (cilj politike 5.)

i.

Poticanje integriranog i uključivog društvenog i gospodarskog razvoja, razvoja u području okoliša, kulture, prirodne baštine, održivog turizma i sigurnosti u urbanim područjima

CCO 21 – Stanovništvo obuhvaćeno strategijama za integrirani teritorijalni razvoj

 

ii.

Poticanje integriranog i uključivog društvenog i gospodarskog razvoja, lokalnog razvoja u području okoliša, kulture, prirodne baštine, održivog turizma i sigurnosti u područjima koja nisu urbana


(1)  CCO: ključni zajednički pokazatelj ostvarenja REGIO.

(2)  CCR: ključni zajednički pokazatelj rezultata REGIO.

(3)  Preporuka Komisije od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).


Top