12/Sv. 003

HR

Službeni list Europske unije

147

L 180/7

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

24.06.2010.

(1)

Stvaranje cjelovite slike razvoja ulaganja u energetsku infrastrukturu u Uniji nužno je kako bi Komisija izvršila svoje zadatke u području energetike. Redovit pristup ažurnim podacima i informacijama Komisiji bi trebao omogućiti potrebne usporedbe i procjene ili predlaganje odgovarajućih mjera na temelju primjerenih brojčanih podataka i analiza, posebno u vezi s budućom ravnotežom između ponude i potražnje energije.

(2)

Situacija u području energetike znatno se promijenila posljednjih godina u Uniji i izvan nje te su ulaganja u energetsku infrastrukturu postala ključno pitanje za sigurnu opskrbu Unije energijom, funkcioniranje unutarnjeg tržišta i prijelaz na energetski sustav s niskom emisijom CO2, s čim je započela Unija.

(3)

Za taj novi energetski kontekst potrebna su značajna ulaganja u sve vrste infrastrukture u svim energetskim sektorima, kao i razvoj novih vrsta infrastrukture i novih tehnologija koje tržište treba prihvatiti. Zbog liberalizacije energetskog sektora i dodatne integracije unutarnjeg tržišta gospodarski subjekti igraju sve značajniju ulogu u svrhu ulaganja. U isto vrijeme novi zahtjevi energetske politike, kao što su ciljevi koji utječu na mješavinu goriva, izmijenit će politike država članica u smjeru nove i/ili modernizirane energetske infrastrukture.

(4)

U tom kontekstu trebalo bi posvetiti veću pažnju ulaganjima u energetsku infrastrukturu u Uniji, posebno kako bi se preduhitrili problemi, promicale najbolju praksu te kako bi budući razvoj energetskog sustava Unije bio transparentniji.

(5)

Komisija, a posebno njezin Opservatorij za energetsko tržište trebali bi dakle raspolagati točnim podacima i informacijama o investicijskim projektima, uključujući stavljanje izvan pogona, koji se odnose na najznačajnije komponente energetskog sustava Unije.

(6)

Podaci i informacije o predvidivom kretanju proizvodnje, prijenosa i kapaciteta skladištenja te o projektima u različitim energetskim sektorima od interesa su za Uniju i važni za buduća ulaganja. Zbog toga je potrebno osigurati obavješćivanje Komisije o investicijskim projektima za koje su započeli radovi na izgradnji ili stavljanju izvan pogona ili za koje je donesena konačna odluka o ulaganju.

(7)

Na temelju članaka 41. i 42. Ugovora o Euratomu poduzeća imaju obvezu dostaviti svoje investicijske projekte. Te informacije potrebno je dopuniti posebno redovitim izvješćivanjem o provedbi investicijskih projekata. Takvim dodatnim izvješćivanjem ne dovode se u pitanje članci 41. do 44. Ugovora o Euratomu.

(8)

Kako bi Komisija imala dosljedan pregled budućih kretanja energetskog sustava Unije u cjelini, potreban je usklađen okvir za izvješćivanje o investicijskim projektima, koji se temelji na ažuriranim kategorijama za službene podatke i informacije koje države članice trebaju dostaviti.

(9)

U tu svrhu države članice trebale bi obavijestiti Komisiju o podacima i informacijama u pogledu investicijskih projekata u području energetske infrastrukture, koji se tiču proizvodnje, skladištenja i transporta nafte, prirodnog plina, električne energije, uključujući električnu energiju iz obnovljivih izvora, biogoriva te hvatanja i skladištenja ugljičnog dioksida, koji su u planu ili u izgradnji na njihovom državnom području, uključujući međusobno povezivanje s trećim zemljama. Poduzeća na koja se to odnosi trebala bi imati obvezu obavješćivanja države članice o predmetnim podacima i informacijama.

(10)

S obzirom na vremenske okvire investicijskih projekata u energetskom sektoru, trebalo bi biti dostatno izvješćivati jednom u dvije godine.

(11)

Kako bi se izbjegla nerazmjerna administrativna opterećenja i sveli na najmanju mjeru troškovi za države članice i poduzeća, posebno za mala i srednja poduzeća, ova bi Uredba trebala omogućiti izuzimanje država članica i poduzeća iz obveze izvješćivanja, pod uvjetom da se Komisiji dostave jednakovrijedne informacije na temelju pravnih akata iz područja energetike, koje su usvojile institucije Unije, a čija je namjena ostvariti ciljeve konkurentnih energetskih tržišta u Uniji, održivosti energetskog sustava Unije i sigurnosti opskrbe Unije energijom. Zbog toga bi trebalo izbjegavati svako udvostručavanje zahtjeva izvješćivanja koji su navedeni u trećem paketu mjera za unutarnje tržište u području električne energije i prirodnog plina.

(12)

Radi obrade podataka, kao i radi jednostavnijeg i sigurnijeg obavješćivanja o podacima, Komisija, a posebno njezin Opservatorij za energetsko tržište, trebali bi imati mogućnost poduzeti sve odgovarajuće mjere u tom smislu, posebno korištenjem integriranih informatičkih alata i postupaka.

(13)

Zaštita pojedinaca s obzirom na obradu osobnih podataka koju izvršavaju države članice uređena je Direktivom 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (1), a zaštita pojedinaca s obzirom na obradu osobnih podataka koju izvršava Komisija, uređena je Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (2). Ovom se Uredbom ne mijenjaju te odredbe.

(14)

Države članice ili njihovi ovlašteni subjekti te Komisija trebali bi čuvati povjerljivost poslovno osjetljivih podataka i informacija. Zbog toga bi države članice ili njihovi ovlašteni subjekti trebali objediniti te podatke i informacije na nacionalnoj razini, osim podataka i informacija u vezi s prekograničnim transportnim projektima, prije nego što ih podnesu Komisiji. Ako je potrebno, Komisija bi trebala dodatno objediniti te podatke tako da se ne otkriju detalji o pojedinim poduzećima i postrojenjima niti da se o njima mogu izvesti zaključci.

(15)

Komisija, a posebno njezin Opservatorij za energetsko tržište, trebali bi omogućiti redovitu, višesektorsku analizu strukturne evolucije i izgleda energetskog sustava Unije te, gdje je primjereno, precizniju analizu određenih aspekata tog energetskog sustava. Ta bi analiza posebno trebala doprinijeti prepoznavanju mogućih nedostataka u infrastrukturi i ulaganjima radi uravnoteženja ponude i potražnje energije. Analiza bi također trebala doprinijeti raspravi na razini Unije o energetskoj infrastrukturi te bi se zbog toga trebala proslijediti Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te bi trebala biti dostupna zainteresiranim stranama.

(16)

Komisiji mogu pružati podršku stručnjaci iz država članica ili bilo koji drugi kompetentni stručnjaci radi razvijanja zajedničkog razumijevanja potencijalnih infrastrukturnih nedostataka i povezanih rizika te radi jačanja transparentnosti u pogledu budućeg napretka.

(17)

Polazeći što je više moguće od formata za obavješćivanje koji se koristi na temelju Uredbe Komisije (EZ) br. 2386/96 (3) o primjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 736/96 od 22. travnja 1996. o obavješćivanju Komisije o investicijskim projektima od interesa za Zajednicu u sektoru nafte, prirodnog plina i električne energije (4) te nakon savjetovanja s nacionalnim stručnjacima, Komisija bi trebala usvojiti tehničke mjere koje su potrebne za provedbu ove Uredbe.

(18)

Uredbu (EZ) br. 736/96 trebalo bi staviti izvan snage i zamijeniti novom uredbom, s obzirom na količinu izmjena koje su potrebne radi njezina prilagođavanja današnjim energetskim izazovima i u interesu jasnoće,

1.

„infrastruktura” znači bilo koja vrsta postrojenja ili dijela postrojenja povezana s proizvodnjom, transportom i skladištenjem;

2.

„investicijski projekti” znači projekti kojima je cilj:

3.

„konačna odluka o ulaganju” znači odluka donesena na razini poduzeća radi definitivnog određivanja sredstava za investicijsku fazu projekta, pri čemu pojam investicijska faza označava fazu tijekom koje dolazi do izgradnje ili stavljanja izvan pogona te snošenja kapitalnih troškova. Investicijska faza ne uključuje fazu planiranja, tijekom koje se priprema provedba projekta i koja uključuje, ako je potrebno, procjenu izvedivosti, pripremne i tehničke studije, pridobivanje licencija i ovlaštenja te snošenje kapitalnih troškova;

4.

„investicijski projekti u izgradnji” znači investicijski projekti za koje je izgradnja počela te su nastali kapitalni troškovi;

5.

„stavljanje izvan pogona” znači faza u kojoj infrastruktura trajno prestaje s radom;

6.

„proizvodnja” znači proizvodnja električne energije i obrada goriva, uključujući biogoriva;

7.

„transport” znači prijenos izvora energije ili energetskih proizvoda ili ugljičnog dioksida kroz mrežu, posebno:

8.

„skladištenje” znači čuvanje na trajnoj ili privremenoj osnovi energije ili izvora energije u nadzemnoj ili podzemnoj infrastrukturi ili geološkim nalazištima ili spremanje ugljičnog dioksida u podzemnim geološkim formacijama;

9.

„poduzeće” znači sve fizičke ili pravne, privatne ili javne osobe koje odlučuju o investicijskim projektima ili ih provode;

10.

„izvori energije” znači:

11.

„posebno tijelo” znači tijelo kojem je bilo kojim pravnim aktom Unije iz područja energetike povjerena priprema i usvajanje višegodišnjih planova za razvoj mreže i ulaganja u energetsku infrastrukturu na razini Unije, kao što je Europska mreža operatora prijenosnih sustava za električnu energiju („ENTSO-E”) iz članka 4. Uredbe (EZ) br. 714/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uvjetima za pristup mreži za prekograničnu razmjenu električne energije (5) i Europska mreža operatora transportnih sustava za plin („ENTSO-G”) iz članka 4. Uredbe (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uvjetima za pristup mrežama za transport prirodnog plina (6).

(a)

dotična država članica ili njezin ovlašteni subjekt već su obavijestili Komisiju o podacima ili informacijama koji su jednakovrijedni zahtjevima ove Uredbe te su naveli dan obavješćivanja i točno određeni odgovarajući pravni akt; ili

(b)

posebnom je tijelu povjerena priprema višegodišnjeg investicijskog plana za energetsku infrastrukturu na razini Unije te ono u tu svrhu prikuplja podatke i informacije jednakovrijedne zahtjevima ove Uredbe. U tom slučaju i za potrebe ove Uredbe navedeno posebno tijelo obavješćuje Komisiju o svim odgovarajućim podacima i informacijama.

(a)

opseg kapaciteta koji su u planu ili u izgradnji;

(b)

vrsta i glavne karakteristike infrastrukture ili kapaciteta koji su u planu ili u izgradnji, uključujući položaj prekograničnih transportnih projekata, ako je to primjenjivo;

(c)

vjerojatna godina stavljanja u pogon;

(d)

vrste korištenih izvora energije;

(e)

postrojenja koja su u mogućnosti odgovoriti na krizne situacije u sigurnosti opskrbe, primjerice opremom koja omogućava povratne tokove ili prebacivanje na drugo gorivo; i

(f)

oprema sustava za hvatanje ugljičnog dioksida ili mehanizama nadogradnje za hvatanje i skladištenje ugljičnog dioksida.

(a)

narav i kapacitet dotične infrastrukture; i

(b)

vjerojatna godina stavljanja izvan pogona.

(a)

prepoznati potencijalne buduće nesklade između ponude i potražnje energije, koji su značajni iz gledišta energetske politike Unije;

(b)

prepoznati prepreke za ulaganja i promicati najbolju praksu za njihovo uklanjanje; i

(c)

povećati transparentnost za sudionike na tržištu i potencijalne nove konkurente na tržištu.

—

Postrojenja za destilaciju čiji je kapacitet najmanje 1 milijun tona godišnje,

—

povećanje destilacijskog kapaciteta preko 1 milijuna tona godišnje,

—

postrojenja za reformiranje/krekiranje čiji je najmanji kapacitet 500 tona dnevno,

—

postrojenja za odsumporavanje ostatnog loživog ulja/plinskog ulja/sirovine/drugih naftnih derivata.

—

Cjevovodi za sirovu naftu čiji je kapacitet najmanje 3 milijuna metričkih tona godišnje i proširenje ili produljenje tih cjevovoda, koji su dugački najmanje 30 kilometara,

—

cjevovodi za naftne derivate čiji je kapacitet najmanje 1,5 milijuna tona godišnje i proširenje ili produljenje tih cjevovoda, koji su dugački najmanje 30 kilometara,

—

cjevovodi koji čine prijeko potrebne veze u nacionalnim ili međunarodnim međusobno povezanim mrežama te cjevovodi i projekti od zajedničkog interesa, prepoznati u smjernicama utvrđenima u primjeni članka 171. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (dalje u tekstu: „UFEU”) (1).

—

Skladišna postrojenja za sirovu naftu i naftne derivate (postrojenja čiji je kapacitet 150 000 m3 ili više ili, kod spremnika, čiji je kapacitet najmanje 100 000 m3),

—

Plin, uključujući prirodni plin i bioplin, transportni plinovodi koji pripadaju u mrežu koja uglavnom sadrži visokotlačne plinovode, isključujući plinovode koji pripadaju u mrežu proizvodnih plinovoda i isključujući dio visokotlačnih plinovoda koji se primarno koriste u kontekstu lokalne distribucije prirodnog plina,

—

cjevovodi i projekti od zajedničkog interesa, prepoznati u smjernicama utvrđenima u primjeni članka 171. UFEU-a (2).

—

Terminali za uvoz ukapljenog prirodnog plina, čiji je kapacitet ponovnog uplinjavanja 1 milijarda m3 godišnje ili više.

—

Skladišna postrojenja povezana s transportnim cjevovodima iz točke 2.1.

—

Toplinske i nuklearne elektrane (generatori čiji je kapacitet 100 MWe ili veći),

—

postrojenja za proizvodnju električne energije iz biomase/tekućih biogoriva/otpada (čiji je kapacitet 20 MW ili veći),

—

elektrane s kogeneracijom električne energije i korisne topline (postrojenja čiji je električni kapacitet 20 MW ili veći),

—

hidroelektrane (postrojenja čiji je kapacitet 30 MW ili veći),

—

vjetroelektrane čiji je kapacitet 20 MW ili veći,

—

koncentrirane solarne elektrane i geotermalna postrojenja (čiji je kapacitet 20 MW ili veći),

—

fotonaponska postrojenja (čiji je kapacitet 10 MW ili više).

—

Nadzemni prijenosni vodovi, ako su projektirani za napon koji se obično koristi na nacionalnoj razini za interkonekcijske vodove i ako su projektirani za napon od 220 kV ili veći,

—

podzemni i podmorski kabeli, ako su projektirani za napon od 150 kV ili veći,

—

projekti od zajedničkog interesa, prepoznati u smjernicama utvrđenima u primjeni članka 171. UFEU-a (3).

—

Postrojenja koja su u mogućnosti proizvesti ili rafinirati biogoriva (postrojenja čiji je kapacitet 50 000 tona godišnje ili veći).

—

Cjevovodi za CO2 povezani s proizvodnim postrojenjima iz točaka 1.1. i 3.1.

—

Skladišna postrojenja (skladišni prostor ili kompleks čiji je kapacitet 100 kt ili veći).