11/Sv. 017

HR

Službeni list Europske unije

220

---

---

L 032/56

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

01.07.2013.

---

PRILOG A

 

---

PRILOG B.

---

1.7.2013

HR

L 032/

---

PROTOKOL O REGISTRIMA ISPUŠTANJA I PRIJENOSA ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI

Stranke ovog Protokola,

Pozivajući se na članak 5. stavak 9. i članak 10. stavak 2. Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša iz 1998. godine (Aarhuška konvencija),

Prepoznajući da registri ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari predstavljaju važan mehanizam jačanja zajedničke/korporacijske odgovornosti, smanjivanja onečišćenja i promicanja održivog razvoja, kako navodi Deklaracija iz Lucce usvojena na Prvom sastanku stranaka Aarhuške konvencije,

Vodeći računa o načelu 10. Deklaracije iz Rija o okolišu i razvoju iz 1992. godine,

Također vodeći računa o načelima i obvezama dogovorenim na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju iz 1992. godine, osobito odredbama poglavlja 19. Agende 21,

Primajući na znanje Program za daljnju provedbu Agende 21, koji je usvojila Opća skupština Ujedinjenih naroda na svom devetnaestom posebnom zasjedanju, održanom 1997. godine, kojim se među ostalim poziva na jačanje sposobnosti nacionalnih sustava i sposobnosti za prikupljanje, obradu i razdiobu informacija, u cilju olakšavanja pristupa javnosti informacijama o globalnim pitanjima okoliša putem odgovarajućih sredstava,

Vodeći računa o Planu provedbe usvojenom na Svjetskom sastanku na vrhu o održivom razvoju iz 2002. godine, kojim se potiče razvoj jedinstvenog, cjelovitog informacijskog sustava o kemikalijama, primjerice putem nacionalnih registara ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari,

Uzimajući u obzir rad Međuvladinog foruma za kemijsku sigurnost, a osobito o Bahijskoj deklaraciji o kemijskoj sigurnosti iz 2000. godine, Prioritetima djelovanja nakon 2000. godine i Planu djelovanja na uspostavi registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari/Popisa emisija,

Također uzimajući u obzir aktivnosti koje se provode u okviru Međuorganizacijskog programa za sigurno upravljanje kemikalijama,

Uzimajući u obzir i rad Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj, osobito Preporuku Vijeća za provedbu registara ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari, kojom Vijeće poziva države članice na uspostavu i objavljivanje nacionalnih registara ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari,

Želeći uspostaviti mehanizam zahvaljujući kojem će svaki pripadnik sadašnjih i budućih naraštaja moći živjeti u okolišu koji ne narušava njegovo ili njezino zdravlje i dobrobit, i to kroz osiguravanje razvoja javno dostupnih informacijskih sustava o okolišu,

Želeći također osigurati da se pri razvoju takvih sustava vodi računa o načelima koja pridonose održivom razvoju, kao što je pristup predostrožnosti propisan načelom 15. Deklaracije iz Rija o okolišu i razvoju, iz 1992. godine,

Prepoznajući povezanost odgovarajućih informacijskih sustava o okolišu i izvršavanja prava sadržanih u Aarhuškoj konvenciji,

Primajući na znanje potrebu za suradnjom s drugim međunarodnim inicijativama u području onečišćujućih tvari i otpada, uključujući Stockholmsku konvenciju o postojanim organskim onečišćujućim tvarima iz 2001. godine i Baselsku konvenciju o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovog odlaganja iz 1989. godine,

Prepoznajući da su ciljevi cjelovitog pristupa smanjivanju na najmanju moguću mjeru onečišćenja i količina otpada nastalih uslijed rada industrijskih postrojenja i iz drugih izvora, usmjereni na postizanje visoke razine zaštite okoliša u cjelini, ostvarivanje održivog i okolišu prihvatljivog razvoja te zaštitu zdravlja sadašnjih i budućih naraštaja,

Uvjerene u vrijednost registara ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari kao troškovno učinkovitog sredstva za poticanje poboljšanja provedbe zaštite okoliša, omogućavanje javnosti pristupa informacijama o onečišćujućim tvarima koja se ispuštaju u, i prenose u i kroz zajednice, te njihovu uporabu od strane vlada u praćenju kretanja, dokazivanju napretka u smanjenju onečišćenja, praćenju pridržavanja određenih međunarodnih sporazuma, određivanju prioriteta i ocjeni napretka ostvarenog provedbom politika i programa zaštite okoliša,

Vjerujući da registri ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari mogu donijeti opipljivu korist industriji zahvaljujući kvalitetnijem upravljanju onečišćujućim tvarima,

Primajući na znanje mogućnosti korištenja podataka sadržanih u registrima ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari, zajedno s podacima iz područja zdravstva, zaštite okoliša, demografije, gospodarstva ili drugim vrstama odgovarajućih informacija, za potrebe boljeg razumijevanja mogućih problema, utvrđivanja „crnih točaka”, poduzimanja mjera sprječavanja i ublažavanja te određivanja prioriteta u upravljanju okolišem,

Prepoznajući važnost zaštite privatnosti određenih ili odredivih fizičkih osoba u obradi informacija koje se dostavljaju u registre ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari, u skladu s primjenjivim međunarodnim normama vezanima uz zaštitu podataka,

Prepoznajući također važnost razvoja međunarodno uskladivih nacionalnih sustava registara ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari, što povećava usporedivost podataka,

Primajući na znanje činjenicu da mnoge države članice Gospodarskog povjerenstva Ujedinjenih naroda za Europu, Europske zajednice i stranaka Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini čine sve potrebno da bi prikupile podatke o ispuštanju i prijenosu onečišćujućih tvari iz različitih izvora i učinile ih dostupnim javnosti te svjesne dugotrajnog i vrijednog iskustva koje postoji u određenim zemljama upravo na ovom području,

Uzimajući u obzir različite pristupe u postojećim registrima emisija i potrebu izbjegavanja udvostručavanja posla te stoga shvaćajući potrebu za određenim stupnjem prilagodljivosti,

Pozivajući na progresivan razvoj nacionalnih registara ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari,

Pozivajući također na uspostavu veza između nacionalnih registara ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari i informacijskih sustava o drugim vrstama ispuštanja od javnog interesa,

SPORAZUMJELE SU SE KAKO SLIJEDI:

Članak 1.

Cilj

Cilj ovog Protokola jest unapređenje pristupa javnosti informacijama uspostavom jedinstvenih, cjelovitih nacionalnih registara ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari u skladu s odredbama ovog Protokola, čime bi se moglo olakšati sudjelovanje javnosti u odlučivanju o okolišu te pridonijeti sprječavanju i smanjenju onečišćenja okoliša.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ovog Protokola,

1.	„stranka” znači, ako tekst ne navodi drukčije, državu ili regionalnu organizaciju gospodarske integracije u smislu članka 24. koja prihvaća obveze na temelju ovog Protokola i za koju je Protokol na snazi,

2.	„Konvencija” znači Konvenciju o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša, sastavljenu u Aarhusu, u Danskoj, 25. lipnja 1998. godine,

3.	„javnost” znači jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba te, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom ili praksom, njihove udruge, organizacije ili skupine,

4.	„organizacijska jedinica” znači jedno ili više postrojenja na istoj lokaciji ili na susjednim lokacijama, koja su u vlasništvu ili kojima upravlja ista fizička ili pravna osoba,

5.	„nadležno tijelo” znači državno tijelo ili tijela ili bilo koje drugo nadležno tijelo ili tijela, koje je stranka odredila za upravljanje nacionalnim sustavom registara ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari,

6.	„onečišćujuća tvar” znači tvar ili skupinu tvari koje mogu biti štetne za okoliš ili za ljudsko zdravlje zbog svojih svojstava i unošenja u okoliš,

7.

„ispuštanje” znači svako unošenje onečišćujućih tvari u okoliš nastalo uslijed neke ljudske djelatnosti, namjerne ili slučajne, uobičajene ili neuobičajene, uključujući istjecanje, emisiju, ispuštanje, ubrizgavanje, zbrinjavanje ili bacanje, ili izbacivanje putem kanalizacije bez konačnog pročišćavanja otpadnih voda,

8.	„prijenos izvan mjesta nastanka” znači kretanje izvan granica organizacijske jedinice onečišćujućih tvari ili otpada namijenjenog zbrinjavanju ili oporabi, ili onečišćujućih tvari u otpadnoj vodi namijenjenih pročišćavanju,

9.	„difuzni izvori” znači mnoštvo manjih ili raspršenih izvora iz kojih onečišćujuće tvari mogu biti ispuštene u tlo, zrak ili vodu, i čiji zajednički učinak na ove sastavnice okoliša može biti značajan i za koje nije praktično prikupljati izvješća za svaki pojedinačni izvor,

10.	pojmovi „nacionalni” i „nacionalnim”, poštujući obveze za stranke ovog Protokola koje su regionalne organizacije gospodarske integracije, tumače se kao da se odnose na predmetno područje, ako nije drukčije navedeno,

11.	„otpad” znači tvari ili predmete koji su: (a) zbrinuti ili oporabljeni, (b) namijenjeni zbrinjavanju ili oporabi, ili (c) moraju biti zbrinuti ili oporabljeni u skladu s odredbama nacionalnog prava,

12.	„opasni otpad” znači otpad koji je u nacionalnom pravu određen kao opasan,

13.	„ostali otpad” znači otpad koji nije opasni otpad,

14.	„otpadne vode” znači iskorištenu vodu koja sadrži tvari ili predmete koje uređuje nacionalno pravo.

Članak 3.

Opće odredbe

1.   Svaka je stranka dužna poduzeti potrebne zakonske, regulatorne i druge mjere te odgovarajuće mjere izvršenja u svrhu provedbe odredaba ovog Protokola.

2.   Odredbe ovog Protokola ne utječu na pravo bilo koje stranke na zadržavanje ili uvođenje registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari koji je opsežniji ili dostupniji javnosti nego što to propisuje ovaj Protokol.

3.   Svaka stranka dužna je poduzeti potrebne mjere kojima će spriječiti da zaposlenici organizacijske jedinice i predstavnici javnosti koji tijelima javne vlasti prijave kršenje nacionalnog prava vezanih uz ovaj Protokol od strane neke organizacijske jedinice, za takvu prijavu budu kažnjeni, kazneno gonjeni ili uznemiravani od strane te organizacijske jedinice ili tijela javne vlasti.

4.   U provedbi ovog Protokola svaka stranka dužna se rukovoditi pristupom predostrožnosti propisanim u načelu 15. Deklaracije iz Rija o okolišu i razvoju iz 1992. godine.

5.   U cilju smanjenja dvostrukog izvješćivanja, sustavi registara ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari mogu se povezati, do stupnja do kojeg je to moguće, s postojećim izvorima informacija, kao što su mehanizmi izvješćivanja za potrebe izdavanja ovlaštenja ili dozvola za rad.

6.   Stranke trebaju nastojati međusobno uskladiti svoje nacionalne registre ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari.

Članak 4.

Ključne sastavnice sustava registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari

U skladu s ovim Protokolom svaka je stranka dužna uspostaviti i održavati javnosti dostupan nacionalni registar ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari koji:

(a)	za potrebe izvješćivanja o točkastim izvorima sadrži podatke za pojedinačne organizacijske jedinice,

(b)	omogućuje izvješćivanje o difuznim izvorima,

(c)	sadrži podatke o pojedinačnim onečišćujućim tvarima odnosno pojedinačnim vrstama otpada, kako je prikladno,

(d)	obuhvaća više sastavnica, tj. razlikuje ispuštanja u zrak, tlo i vodu,

(e)	sadrži podatke o prijenosima,

(f)	temelji se na obveznom dostavljanju izvješća u pravilnim razmacima,

(g)	sadrži standardizirane i pravodobne podatke, ograničeni broj standardiziranih pragova za izvješćivanje i ograničeni broj odredbi, ako postoje, u cilju tajnosti,

(h)	usklađen je i oblikovan tako da bude jednostavan za korištenje te dostupan javnosti, također i u elektroničkom obliku,

(i)	omogućuje sudjelovanje javnosti u njegovom razvoju i preinaci i

(j)	predstavlja strukturiranu računalnu bazu podataka ili nekoliko povezanih baza podataka koje održava nadležno tijelo.

Članak 5.

Oblik i ustroj

1.   Svaka stranka dužna je osigurati da podaci sadržani u registru u skladu sa člankom 4. postoje i u zbirnom i u pojedinačnom obliku, kako bi se ispuštanja i prijenosi mogli pretraživati i pronalaziti prema:

(a)	organizacijskoj jedinici i njezinom geografskom položaju,

(b)	djelatnosti,

(c)	vlasniku ili operateru te, ako je to prikladno, tvrtki,

(d)	onečišćujućoj tvari odnosno vrsti otpada,

(e)	svakoj od sastavnica okoliša u koju je onečišćujuća tvar ispuštena i

(f)	sukladno članku 7. stavku 5., odredištu prijenosa i, gdje je to prikladno, zbrinjavanju ili oporabi otpada.

2.   Svaka je stranka također dužna osigurati pretraživanje i pronalaženje podataka prema onim difuznim izvorima koji su uključeni u registar.

3.   Svaka je stranka dužna oblikovati vlastiti registar uzimajući u obzir mogućnost budućeg proširivanja te osigurati pristup javnosti podacima za najmanje deset prethodnih godina izvješćivanja.

4.   Registar treba biti oblikovan tako da omogućava krajnje jednostavan pristup javnosti elektroničkim putem, kao što je internet. Oblik registra mora omogućiti da su u normalnim radnim uvjetima informacije iz registra stalno i neposredno dostupne elektroničkim putem.

5.   Svaka je stranka dužna u svoj registar ugraditi veze sa svojim odgovarajućim postojećim, javnosti dostupnim bazama podataka koje su tematski vezane uz zaštitu okoliša.

6.   Svaka je stranka dužna u svoj registar ugraditi veze sa registrima ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari drugih stranaka ovog Protokola i, gdje je to izvedivo, registrima drugih zemalja.

Članak 6.

Sadržaj registra

1.   Svaka stranka treba osigurati da njezin registar sadrži informacije o:

(a)	ispuštanjima onečišćujućih tvari koja podliježu obveznom izvješćivanju prema članku 7. stavku 2.,

(b)	prijenosima izvan mjesta nastanka koji podliježu obveznom izvješćivanju prema članku 7. stavku 2. i

(c)	ispuštanjima onečišćujućih tvari iz difuznih izvora koja podliježu obveznom izvješćivanju prema članku 7. stavku 4.

2.   Na temelju ocjene iskustava stečenih u razvoju nacionalnih registara ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari i provedbi ovog Protokola te vodeći računa o odgovarajućim međunarodnim procesima, sastanak stranaka preispitat će obveze izvješćivanja prema ovom Protokolu i u daljnjem razvoju istog uzet će u obzir sljedeće:

(a)	preispitivanje aktivnosti navedenih u dodatku I.,

(b)	preispitivanje onečišćujućih tvari navedenih u dodatku II.,

(c)	preispitivanje pragova navedenih u dodacima I. i II. i

(d)	uključivanje ostalih odgovarajućih aspekata, kao što su informacije o prijenosima unutar poslovnog kruga, skladištenju, pobliže navođenje obveza izvješćivanja za difuzne izvore ili razvijanje kriterija za uključivanje onečišćujućih tvari u ovaj Protokol.

Članak 7.

Obveze izvješćivanja

1.   Svaka je stranka dužna:

(a)

od vlasnika ili operatera svake pojedinačne organizacijske jedinice u području svoje nadležnosti, koji obavlja jednu ili više djelatnosti navedenih u dodatku I. koje prelaze odgovarajuće pragove propisane dodatkom I. stupac 1, i: i. ispušta bilo koju onečišćujuću tvar navedenu u dodatku II. u količinama većim od odgovarajućih pragova propisanih dodatkom II., stupac 1, ii. prenosi izvan mjesta nastanka bilo koju onečišćujuću tvar navedenu u dodatku II. u količinama većim od odgovarajućih pragova propisanih dodatkom II., stupac 2, ako je stranka odabrala izvješćivanje o prijenosima pojedinačnih onečišćujućih tvari sukladno stavku 5.(d), iii. prenosi izvan mjesta nastanka opasni otpad u količinama većim od 2 tone godišnje ili drugi otpad u količinama većim od 2 000 tona godišnje, ako je stranka odabrala izvješćivanje o prijenosima pojedinačnih vrsta otpada sukladno stavku 5.(d), ili iv. prenosi izvan mjesta nastanka bilo koju onečišćujuću tvar navedenu u dodatku II. u otpadnoj vodi namijenjenoj pročišćavanju, u količinama većim od odgovarajućih pragova propisanih dodatkom II., stupac 1b zahtijevati izvršavanje obveze koja mu je propisana stavkom 2., ili

(b)

od vlasnika ili operatera svake pojedinačne organizacijske jedinice u području svoje nadležnosti, koji obavlja jednu ili više djelatnosti navedenih u dodatku I. s brojem zaposlenika jednakim ili većim od praga propisanog dodatkom I., stupac 2, te proizvodi, prerađuje ili koristi bilo koju onečišćujuću tvar navedenu u dodatku II. u količinama većim od odgovarajućeg praga propisanog dodatkom II., stupac 3, zahtijevati izvršavanje obveze koja mu je propisana stavkom 2.

2.   Svaka je stranka dužna od vlasnika ili operatera organizacijske jedinice iz stavka 1. zahtijevati dostavu informacija navedenih u stavcima 5. i 6., u skladu s odredbama tih stavaka, s obzirom na onečišćujuće tvari i vrste otpada čiji su pragovi prekoračeni.

3.   Da bi se ciljevi ovog Protokola ostvarili, svaka stranka može odlučiti da će na određene onečišćujuće tvari primjenjivati bilo prag ispuštanja ili prag proizvodnje, prerade ili korištenja, pod uvjetom da će se time povećati količina odgovarajućih informacija o ispuštanjima ili prijenosima koje su dostupne u njezinom registru.

4.   Svaka stranka dužna je osigurati da nadležno tijelo prikuplja informacije o ispuštanjima onečišćujućih tvari iz difuznih izvora navedenih u stavcima 7. i 8. koje treba uključiti u svoj registar, ili za prikupljanje informacija odrediti jedno ili više tijela javne vlasti ili nadležnih tijela.

5.   Svaka stranka će od vlasnika ili operatera organizacijskih jedinica koje podliježu obvezi izvješćivanja prema stavku 2. zahtijevati da nadležnom tijelu dostave sljedeće potpune informacije za svaku organizacijsku jedinicu pojedinačno:

(a)	naziv, adresu, geografski položaj i djelatnost ili djelatnosti koje se obavljaju u organizacijskoj jedinici na koje se izvješće odnosi, ime vlasnika ili operatera te, prema potrebi, naziv tvrtke,

(b)	naziv i brojčanu oznaku svake onečišćujuće tvari koja treba biti obuhvaćena izvješćem prema stavku 2.,

(c)	količinu svake onečišćujuće tvari, koja treba biti obuhvaćena izvješćem prema stavku 2., ispuštenu iz organizacijske jedinice u okoliš u godini dostave izvješća, i to kako u skupnom iznosu tako i u iznosima prema ispuštanju u zrak, vodu ili tlo, uključujući podzemno utiskivanje,

(d)

ili: i. količinu svake onečišćujuće tvari koja treba biti obuhvaćena izvješćem prema stavku 2., a koja se prenosi izvan mjesta nastanka u godini dostave izvješća, s odvojenim navođenjem količine namijenjene zbrinjavanju i količine namijenjene oporabi, te naziv i adresu organizacijske jedinice primatelja prijenosa, ili ii. količinu otpada koja treba biti obuhvaćena izvješćem prema stavku 2., koja se prenosi izvan mjesta nastanka u godini dostave izvješća, s odvojenim navođenjem opasnog otpada i ostalog otpada, za sve radnje oporabe odnosno zbrinjavanja, navodeći oznaku „R” odnosno „D” s obzirom na to je li otpad namijenjen oporabi ili zbrinjavanju prema dodatku III., a za prekogranični promet opasnog otpada – naziv i adresu oporabitelja ili zbrinjavatelja otpada te stvarnu odredišnu lokaciju oporabe ili zbrinjavanja,

(e)	količinu svake onečišćujuće tvari u otpadnoj vodi koja treba biti obuhvaćena izvješćem prema stavku 2., a koja se prenosi izvan mjesta nastanka u godini dostave izvješća i

(f)	vrstu metodologije koja se koristi za dobivanje informacija navedenih u podstavcima (c) do (e), prema članku 9. stavku 2., uz navod temelji li se informacija na mjerenju, izračunu ili procjeni.

6.   Informacije iz stavka 5. (c) do (e) obuhvaćaju informacije o ispuštanjima i prijenosima koji nastaju uslijed uobičajenih djelatnosti i izvanrednih događaja.

7.   Svaka stranka dužna je u svom registru prikazati, u odgovarajućoj prostornoj raščlambi, informacije o ispuštanjima onečišćujućih tvari iz difuznih izvora za koje ta stranka utvrdi da podatke prikupljaju odgovarajuća tijela i da ih je moguće uvrstiti. Ako stranka utvrdi da takvi podaci ne postoje, dužna je poduzeti mjere za početak izvješćivanja o ispuštanjima odgovarajućih onečišćujućih tvari iz jednog ili više difuznih izvora u skladu sa svojim nacionalnim prioritetima.

8.   Informacije iz stavka 7. uključuju informacije o vrsti metodologije korištene za dobivanje informacije.

Članak 8.

Ciklus izvješćivanja

1.   Svaka se stranka dužna pobrinuti da informacije koje trebaju biti obuhvaćene registrom budu dostupne javnosti, sakupljene na jednom mjestu i prikazane u registru prema kalendarskim godinama. Godina za koju se dostavljaju izvješća jest kalendarska godina na koju se informacije odnose. Za svaku stranku, prva godina za koju se dostavlja izvješće je kalendarska godina nakon stupanja Protokola na snagu za odnosnu stranku. Izvješća prema članku 7. dostavljaju se jednom godišnje. Međutim, druga godina za koju se dostavlja izvješće može biti druga kalendarska godina nakon prve godine za koju se dostavlja izvješće.

2.   Svaka stranka koja nije regionalna organizacija gospodarske integracije dužna je osigurati da se informacije unesu u registar u roku petnaest mjeseci od završetka svake godine za koju se dostavlja izvješće. Međutim, informacije za prvu godinu za koju se dostavlja izvješće moraju se unijeti u registar u roku dvije godine od završetka te godine za koju se dostavlja izvješće.

3.   Svaka stranka koja je regionalna organizacija gospodarske integracije dužna je osigurati da se informacije za određenu godinu za koju se dostavlja izvješće unesu u registar u roku od šest mjeseci nakon roka u kojem su to dužne učiniti stranke koje nisu regionalne organizacije gospodarske integracije.

Članak 9.

Prikupljanje podataka i vođenje evidencije

1.   Svaka je stranka dužna od vlasnika ili operatera organizacijskih jedinica koje podliježu izvješćivanju prema članku 7. zahtijevati prikupljanje podataka, u skladu sa stavkom 2. ovog članka i uz odgovarajuću učestalost, potrebnih za utvrđivanje ispuštanja i prijenosa izvan mjesta nastanka iz organizacijskih jedinica koji podliježu izvješćivanju prema članku 7. te da očevidnike podataka, na temelju kojih su dobivene informacije dostavljene u izvješćima, čuvaju pet godina na način da budu dostupni nadležnim tijelima, počevši od kraja godine za koju se dostavlja izvješće. Takvi očevidnici sadrže i opis metodologije prikupljanja podataka.

2.   Svaka je stranka dužna od vlasnika ili operatera organizacijske jedinice koja podliježe izvješćivanju prema članku 7., zahtijevati korištenje najboljih dostupnih podataka, koji mogu uključivati podatke o praćenju, faktore emisija, bilance tvari, posredno praćenje ili druge izračune, tehnološke prosudbe i druge metode. Ovo se, gdje je to prikladno, treba obavljati u skladu s međunarodno prihvaćenim metodologijama.

Članak 10.

Ocjena kakvoće

1.   Svaka je stranka dužna od vlasnika ili operatera organizacijske jedinice koja podliježe izvješćivanju prema članku 7. stavku 1., zahtijevati da osiguraju kakvoću informacija koje dostavljaju.

2.   Svaka stranka dužna se pobrinuti da nadležno tijelo obavi ispitivanje kakvoće podataka sadržanih u svojem registru, osobito njihove potpunosti, dosljednosti i vjerodostojnosti, vodeći računa o svim smjernicama koje mogu biti izrađene na sastanku stranaka.

Članak 11.

Pristup javnosti informacijama

1.   Svaka je stranka dužna javnosti osigurati pristup informacijama iz svog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari, bez obveze navođenja interesa, a u skladu s odredbama ovog Protokola, prvenstveno osiguranjem izravnoga elektroničkog pristupa registru putem javnih telekomunikacijskih mreža.

2.   Ako je pristup javnosti informacijama iz registra izravnim elektroničkim putem otežan, svaka je stranka dužna osigurati da njezino nadležno tijelo na zahtjev daje takve podatke kakvim drugim učinkovitim sredstvima, što je prije moguće, a najkasnije u roku mjesec dana po podnošenju zahtjeva.

3.   U skladu sa stavkom 4., svaka je stranka dužna osigurati besplatan pristup informacijama iz svog registra.

4.   Svaka stranka može svom nadležnom tijelu dopustiti naplatu naknade za umnožavanje i poštansku dostavu pojedinih informacija iz stavka 2., no ta naknada ne smije biti nerazumno visoka.

5.   Ako informacije iz njezinog registra nisu lako izravno dostupne javnosti elektroničkim putem, svaka je stranka dužna olakšati elektronički pristup svom registru na javnim mjestima, primjerice u javnim knjižnicama, uredima lokalnih tijela i drugim prikladnim mjestima.

Članak 12.

Tajnost

1.   Svaka stranka može ovlastiti nadležno tijelo da štiti tajnosti informacija iz registra, ako bi njihovo javno otkrivanje nepovoljno utjecalo na:

(a)	međunarodne odnose, nacionalnu obranu ili javnu sigurnost,

(b)	tijek pravosudnih postupaka, ostvarivanje prava na pravedno suđenje ili mogućnost tijela javne vlasti za provođenje kaznene ili stegovne istrage,

(c)	tajnost poslovnih i industrijskih informacija, gdje je takva tajnost zaštićena zakonom u cilju zaštite opravdanoga gospodarskog interesa,

(d)	prava intelektualnog vlasništva ili

(e)	tajnost osobnih podataka i/ili dokumenata koji se odnose na fizičku osobu ako ta osoba nije pristala na otkrivanje informacija u javnosti, kada je takva tajnost osigurana nacionalnim pravom.

Prethodno spomenuti razlozi za tajnost tumače se na restriktivan način, vodeći računa o javnim interesima kojima služi otkrivanje i o tome odnose li se informacije na ispuštanja u okoliš.

2.   U okviru stavka 1. (c), otkrivanje bilo koje informacije o ispuštanjima bitne za zaštitu okoliša razmatra se u skladu s nacionalnim pravom.

3.   U slučajevima kada se podaci smatraju tajnima prema stavku 1., u registru treba biti naznačeno koja je vrsta informacija zaštićena, na način da se, primjerice, ako je to moguće, navedu generički kemijski podaci te razlog zbog kojeg su zaštićeni.

Članak 13.

Sudjelovanje javnosti u razvoju nacionalnih registara ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari

1.   Svaka je stranka dužna na odgovarajući način omogućiti sudjelovanje javnosti u izradi vlastitoga nacionalnog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari, u okviru svoga nacionalnog prava.

2.   Za potrebe stavka 1. svaka je stranka dužna osigurati mogućnost slobodnog pristupa javnosti informacijama o predloženim mjerama vezanim uz razvoj vlastitoga nacionalnog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari te podnošenja bilo kakvih primjedbi, informacija, analiza ili mišljenja koji su bitni za proces odlučivanja, i koje odgovarajuće tijelo na primjereni način razmatra.

3.   Svaka je stranka dužna osigurati pravodobnu objavu informacije o donošenju odluke o uspostavi ili znatnijoj promjeni svog registra, i promišljanja na kojima se takva odluka temelji.

Članak 14.

Pristup pravosuđu

1.   U okviru svojeg domaćeg zakonodavstva svaka je stranka dužna osigurati da svaka osoba koja smatra kako je njegov ili njezin zahtjev za informacijom iz članka 11. stavka 2., zanemaren, nepravilno odbijen, bilo djelomično ili u cijelosti, kako je na njega odgovoreno na neodgovarajući način ili kako se s njime nije postupalo sukladno odredbama toga stavka, ima pristup postupku ocjene pred sudom ili nekim drugim neovisnim i nepristranim zakonski utemeljenim tijelom.

2.   Uvjeti iz stavka 1. ne utječu na odnosna prava i obveze stranaka prema važećim ugovorima koji se među njima primjenjuju, a vezani su uz predmet ovog članka.

Članak 15.

Osposobljavanje

1.   Svaka je stranka dužna promicati svijest javnosti o svom registru ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari te osigurati pomoć i smjernice u pristupu tom registru te razumijevanju i korištenju u njemu sadržanih informacija.

2.   Svaka stranka treba osigurati odgovarajuće osposobljavanje nadležnih tijela vlasti i tijela, te smjernice koje će im pomagati u provođenju njihovih dužnosti prema ovom Protokolu.

Članak 16.

Međunarodna suradnja

1.   Stranke su dužne, kada je to prikladno, surađivati i međusobno si pomagati:

(a)	u međunarodnim djelovanjima kao podršci ciljevima ovog Protokola,

(b)	na temelju uzajamnog sporazuma stranaka na koje se to odnosi u provedbi nacionalnih sustava u skladu s ovim Protokolom,

(c)	pri zajedničkom korištenju informacija na temelju ovog Protokola o ispuštanjima i prijenosima u graničnim područjima i

(d)	pri zajedničkom korištenju informacija na temelju ovog Protokola o prijenosima među strankama.

2.   Stranke su dužne poticati međusobnu suradnju i suradnju s odgovarajućim međunarodnim organizacijama, kako je to prikladno, u cilju promicanja:

(a)	svijesti javnosti na međunarodnoj razini,

(b)	prijenosa tehnologije i

(c)	pružanja tehničke pomoći strankama koje su zemlje u razvoju i strankama s gospodarstvima u tranziciji, u pitanjima vezanim uz ovaj Protokol.

Članak 17.

Sastanak stranaka

1.   Ovim Protokolom uspostavlja se sastanak stranaka. Prva sjednica sastanka stranaka saziva se najkasnije dvije godine nakon stupanja ovog Protokola na snagu. Nakon toga, redovite sjednice sastanka stranaka održavaju se naizmjenično ili usporedo s redovitim sastancima stranaka Konvencije, ako stranke ovog Protokola ne odluče drukčije. Izvanredna sjednica sastanka stranaka održat će se ako se takva odluka donese tijekom redovitog zasjedanja ili na pisani zahtjev neke stranke pod uvjetom da, u roku šest mjeseci od priopćenja izvršnog tajnika Gospodarskog povjerenstva za Europu o odnosnom zahtjevu svim strankama, taj zahtjev podrži najmanje jedna trećina tih stranaka.

2.   Sastanak stranaka stalno će preispitivati provedbu i razvoj ovog Protokola na temelju redovitih izvješća stranaka te će u tu svrhu:

(a)	preispitivati razvoj registara ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari te promicati njihovo postupno jačanje i međusobno približavanje,

(b)	određivati smjernice koje će olakšati izvješćivanje stranaka prema Protokolu, imajući na umu potrebu da se izbjegne udvostručivanje aktivnosti,

(c)	određivati program rada,

(d)	razmatrati i, gdje je to prikladno, usvajati mjere za jačanje međunarodne suradnje u skladu sa člankom 16.,

(e)	uspostavljati ona pomoćna tijela koja se smatraju potrebnim,

(f)	razmatrati i usvajati prijedloge za one izmjene i dopune ovog Protokola i njegovih dodataka koje se smatraju nužnima za potrebe ovog Protokola, u skladu s odredbama članka 20.,

(g)	na prvoj sjednici razmotriti i sporazumno usvojiti poslovnik za sjednice sastanka stranaka i sjednice njegovih pomoćnih tijela, uzimajući u obzir sve poslovnike usvojene od strane sastanka stranaka Konvencije,

(h)	razmotriti sporazumnu uspostavu financijskih dogovora i mehanizama tehničke pomoći u svrhu olakšanja provedbe ovog Protokola,

(i)	zahtijevati, gdje je to prikladno, usluge ostalih odgovarajućih međunarodnih tijela kako bi se ostvarili ciljevi ovog Protokola i

(j)	razmatrati i poduzimati sve dodatne aktivnosti koje mogu biti potrebne za unapređivanje ciljeva ovog Protokola, poput usvajanja smjernica i preporuka kojima se promiče njegova provedba.

3.   Sastanak stranaka olakšavat će razmjenu informacija o iskustvima stečenim u izvješćivanju o prijenosima pojedinih onečišćujućih tvari i pojedinih vrsta otpada, i preispitivat će ta iskustva kako bi se istražila mogućnost usklađivanja ovih dvaju pristupa, vodeći računa o interesu javnosti za informacijama u skladu sa člankom 1. i o ukupnoj djelotvornosti nacionalnih registara ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari.

4.   Ujedinjeni narodi, njihove specijalizirane ustanove i Međunarodna agencija za atomsku energiju, kao i sve države odnosno regionalne organizacije gospodarske integracije koje prema članku 24. imaju pravo potpisati ovaj Protokol, ali koje nisu njegove stranke, kao i svaka međuvladina organizacija koja je stručna u područjima obuhvaćenim ovim Protokolom, imaju pravo sudjelovanja, u svojstvu promatrača, na sjednicama sastanka stranaka. Njihovo primanje i sudjelovanje podliježe odredbama poslovnika usvojenog od strane sastanka stranaka.

5.   Svaka nevladina organizacija koja je stručna u područjima obuhvaćenim ovim Protokolom koja je obavijestila izvršnog tajnika Gospodarskog povjerenstva za Europu o svojoj želji da bude zastupljena na sjednici sastanka stranaka ima pravo sudjelovanja u svojstvu promatrača, osim ako jedna trećina stranaka nazočnih na sjednici uloži prigovore. Njihovo primanje i sudjelovanje podliježe odredbama poslovnika usvojenog od strane sastanka stranaka.

Članak 18.

Pravo glasa

1.   Svaka stranka ovog Protokola ima jedan glas, osim kako je navedeno u odredbama stavka 2.

2.   Regionalne organizacije gospodarske integracije, u pitanjima unutar njihove nadležnosti, koriste svoje pravo glasa s brojem glasova jednakim broju njihovih država članica koje su stranke Protokola. Takve organizacije svoje pravo glasa ne smiju koristiti ako njihove države članice koriste svoje pravo, i obrnuto.

Članak 19.

Dodaci

Dodaci ovom Protokolu čine njegov sastavni dio i, ako izričito nije navedeno drukčije, upućivanje na ovaj Protokol istodobno je upućivanje na sve njegove dodatke.

Članak 20.

Izmjene i dopune

1.   Svaka stranka može predlagati izmjene i dopune Protokola.

2.   Prijedlozi izmjena i dopuna Protokola razmatraju se na sjednici sastanka stranaka.

3.   Sve predložene izmjene i dopune Protokola podnose se u pisanom obliku tajništvu, koje je dužno, najmanje šest mjeseci prije sjednice na kojoj se predlaže njihovo usvajanje, o tome obavijestiti sve stranke, druge države i regionalne organizacije gospodarske integracije koje su prihvatile obveze koje nameće Protokol, a za koje isti još nije stupio na snagu, te potpisnice.

4.   Stranke su dužne nastojati postići sporazumni dogovor o svakoj predloženoj izmjeni odnosno dopuni Protokola. Ako unatoč svim naporima takav dogovor nije postignut, predmetna izmjena odnosno dopuna se, kao posljednjim sredstvom, usvaja tročetvrtinskom većinom glasova stranaka koje su prisutne na sjednici i koje glasuju.

5.   Za potrebe ovog članka, „stranke koje su prisutne na sjednici i koje glasuju” znači stranke koje su prisutne i daju svoj pozitivan ili negativan glas.

6.   Sve izmjene i dopune Protokola usvojene u skladu sa stavkom 4. ovog članka tajništvo dostavlja depozitaru, koji je dužan razaslati ih svim strankama, drugim državama i regionalnim organizacijama gospodarske integracije koje su prihvatile obveze koje nameće Protokol, a za koje isti još nije stupio na snagu, te potpisnicama.

7.   Izmjena i dopuna, osim izmjena i dopuna nekog dodatka, za one stranke koje su je ratificirale, prihvatile ili odobrile stupa na snagu devedesetog dana od datuma kada depozitar primi isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju najmanje od tri četvrtine stranaka koje su to bile u vrijeme njezinog usvajanja. Nakon toga, izmjena odnosno dopuna za svaku drugu stranku stupa na snagu devedesetog dana nakon što odnosna stranka položi svoju ispravu o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju izmjene i dopune.

8.   U pogledu izmjene ili dopune nekog dodatka, stranka koja je ne prihvati dužna je o tome pisanim putem obavijestiti depozitara u roku od dvanaest mjeseci od datuma njezine dostave od strane depozitara. Depozitar je dužan bez odgode obavijestiti sve stranke o primitku takve obavijesti. Stranka može u svako doba povući prethodnu obavijest o neprihvaćanju, nakon čega za tu stranku izmjena odnosno dopuna dodatka stupa na snagu.

9.   Po isteku dvanaest mjeseci od datuma kada je depozitar dostavi u skladu sa stavkom 6., izmjena odnosno dopuna dodatka stupa na snagu za one stranke koje depozitaru nisu dostavile obavijest u skladu s odredbama stavka 8., pod uvjetom da u to vrijeme takvu obavijest nije dostavilo više od jedne trećine stranaka koje su to bile u vrijeme usvajanja te izmjene odnosno dopune.

10.   Ako je izmjena ili dopuna nekog dodatka izravno povezana s izmjenom ili dopunom Protokola, ona ne može stupiti na snagu sve dok na snagu ne stupi izmjena odnosno dopuna Protokola.

Članak 21.

Tajništvo

Izvršni tajnik Gospodarskog povjerenstva za Europu za ovaj Protokol obavlja sljedeće tajničke funkcije:

(a)	pripremu i održavanje sjednica sastanka stranaka,

(b)	prosljeđivanje strankama izvješća i drugih informacija zaprimljenih u skladu s odredbama Protokola,

(c)	izvješćivanje sastanka stranaka o aktivnostima tajništva i

(d)	druge funkcije koje odredi sastanak stranaka na temelju raspoloživih sredstava.

Članak 22.

Poštivanje

Na prvoj sjednici sastanka stranaka sporazumno se uspostavljaju postupci suradnje i institucionalni dogovori izvansudske, nepristrane i savjetodavne prirode, u cilju procjene i promicanja pridržavanja odredbi Protokola te rješavanja slučajeva nepridržavanja. Pri uspostavi takvih postupaka i dogovora, sastanak stranaka razmotrit će, među ostalim, mogu li se uzeti u obzir informacije o pitanjima vezanim uz Protokol primljeni od predstavnika javnosti.

Članak 23.

Rješavanje sporova

1.   Ako između dviju ili više stranaka dođe do spora u vezi s tumačenjem ili primjenom ovog Protokola, one su dužne rješenje potražiti u pregovorima ili nekom drugom mirnom načinu rješavanja sporova koji je prihvatljiv strankama u sporu.

2.   Prigodom potpisivanja, ratifikacije, prihvata, odobrenja ili pristupa ovom Protokolu, ili u bilo koje vrijeme nakon toga, svaka stranka može pisanim putem izjaviti depozitaru da, u slučaju spora koji se ne riješi u skladu sa stavkom 1., prihvaća jedno ili oba sljedeća sredstva za rješavanje sporova kao obvezatna u odnosu na svaku stranku koja je preuzela istu obvezu:

(a)	upućivanje spora Međunarodnom sudu,

(b)	arbitražu sukladno postupku utvrđenom u dodatku IV.

Regionalna organizacija gospodarske integracije može dati izjavu sa sličnim učinkom u vezi s arbitražom, u skladu s postupcima iz podstavka (b).

3.   Ako su stranke u sporu prihvatile oba načina rješavanja sporova navedena u stavku 2., spor se može uputiti samo Međunarodnom sudu, ako se stranke ne dogovore drugačije.

Članak 24.

Potpisivanje

Ovaj Protokol bit će otvoren za potpisivanje od 21. do 23. svibnja 2003. u Kijevu (Ukrajina), prigodom Pete ministarske konferencije „Okoliš za Europu”, a nakon toga u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku do 31. prosinca 2003., državama članicama Ujedinjenih naroda, i regionalnim organizacijama gospodarske integracije čije su članice suverene države članice Ujedinjenih naroda, i na koje su njihove države članice prenijele ovlaštenja u svezi s pitanjima kojima se bavi ovaj Protokol, uključujući ovlaštenja za sklapanje ugovora u svezi s istima.

Članak 25.

Depozitar

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda djelovat će kao depozitar ove Konvencije.

Članak 26.

Ratifikacija, prihvat, odobrenje i pristup

1.   Ovaj Protokol podliježe ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju od strane država potpisnica i regionalnih organizacija gospodarske integracije iz članka 24.

2.   Protokol je otvoren za pristup od 1. siječnja 2004. državama i regionalnim organizacijama gospodarske integracije iz članka 24.

3.   Svaka regionalna organizacija gospodarske integracije iz članka 24. koja postane strankom, a da niti jedna od njezinih država članica to nije, podliježe svim obvezama iz ovog Protokola. Ako jedna ili više država članica takve organizacije jest stranka Protokola, ta organizacija i njezine države članice donose odluku o odgovarajućim odgovornostima vezanim uz ispunjenje obveza iz ovog Protokola. U takvim slučajevima, odnosna organizacija i države članice nemaju pravo istodobno izvršavati svoja prava na temelju ovog Protokola.

4.   U svojim ispravama o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu regionalne organizacije gospodarske integracije iz članka 24. izjavljuju opseg svojih ovlaštenja u pogledu pitanja koja uređuje ovaj Protokol. Ove organizacije također su dužne obavijestiti depozitara o svakoj značajnoj promjeni opsega njihovih ovlaštenja.

Članak 27.

Stupanje na snagu

1.   Ovaj Protokol stupa na snagu devedesetog dana nakon datuma polaganja šesnaeste isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu.

2.   Za potrebe stavka 1., niti jedna isprava koju položi neka regionalna organizacija gospodarske integracije ne smatra se kao dodatna onima koje su položile države članice takve organizacije.

3.   Za svaku državu ili organizaciju regionalne gospodarske integracije koja ratificira, prihvati ili odobri ovaj Protokol ili mu pristupi nakon polaganja šesnaeste isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu, Protokol stupa na snagu devedesetog dana nakon datuma polaganja isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu takve države ili organizacije.

Članak 28.

Rezerve

Na ovaj Protokol ne mogu se staviti rezerve.

Članak 29.

Povlačenje

U bilo koje doba po isteku tri godine od datuma stupanja ovog Protokola na snagu za neku stranku, ta stranka može se povući iz Protokola putem pisane obavijesti upućene depozitaru. Svako takvo povlačenje stupa na snagu devedesetoga dana od datuma kada ga depozitar primi.

Članak 30.

Vjerodostojni tekstovi

Izvornik ovog Protokola, čiji su engleski, francuski i ruski tekst jednako vjerodostojni, bit će položen kod glavnog tajnika Ujedinjenih naroda.

---

DODATAK I.

DJELATNOSTI

Br.	Djelatnost	Prag kapaciteta (stupac 1)	Prag zaposlenika (stupac 2)
1.	Energetika
(a)	Rafinerije mineralnih ulja i plina	*	10 zaposlenika
(b)	Postrojenja za uplinjavanje i ukapljivanje	*
(c)	Termoelektrane i druga postrojenja za loženje	Toplinski unos od 50 MW
(d)	Koksne peći	*
(e)	Postrojenja za obradu ugljena	Kapacitet 1 tona na sat
(f)	Postrojenja za proizvodnju ugljenih proizvoda i krutog bezdimnog goriva	*
2.	Proizvodnja i prerada metala
(a)	Postrojenja za pečenje ili sinteriranje rudače (uključujući sulfidnu rudaču)	*	10 zaposlenika
(b)	Postrojenja za proizvodnju sirovoga željeza ili čelika (primarno ili sekundarno taljenje), uključujući neprekidno lijevanje	Kapacitet 2,5 tone na sat
(c)	Postrojenja za preradu neobojenih metala:
	i. postrojenja za vruće valjanje	Kapacitet 20 tona sirovog čelika na sat
	ii. kovačnice s čekićima	Energija od 50 kJ po čekiću, a korištena toplinska snaga prelazi 20 MW
	iii. nanošenje zaštitne prevlake od taljenoga metala	Kapacitet 2 tone sirovoga čelika na sat
(d)	Ljevaonice neobojenih metala	Proizvodna sposobnost 20 tona na dan
(e)	Postrojenja:
	i. za proizvodnju neprerađenih obojenih metala iz metalnih rudača, koncentrata ili sekundarnih sirovina putem metalurškog, kemijskog ili elektrolitskog procesa	*
	ii. za topljenje, uključujući legiranje, obojenih metala, uključujući obnovljene proizvode (rafiniranje, lijevanje itd.)	Kapacitet 4 tone na dan za olovo i kadmij, ili 20 tona na dan za sve druge metale	10 zaposlenika
(f)	Postrojenja za površinsku obradu metala i plastičnih materijala, u kojima se koristi elektrolitski ili kemijski proces	Obujam kada za obradu 30 m3
3.	Industrija minerala
(a)	Podzemni rudnici i srodni postupci	*	10 zaposlenika
(b)	Površinski kopovi	Površina pod rudnikom 25 hektara
(c)	Postrojenja za proizvodnju:
	i. cementnog klinkera u rotacijskim pećima	Proizvodni kapacitet 500 tona na dan
	ii. vapna u rotacijskim pećima	Proizvodni kapacitet preko 50 tona na dan
	iii. cementnog klinkera ili vapna u drugim pećima	Proizvodni kapacitet 50 tona na dan
(d)	Postrojenja za proizvodnju azbesta i proizvoda na bazi azbesta	*
(e)	Postrojenja za proizvodnju stakla uključujući staklena vlakna	Kapacitet taljenja 20 tona na dan
(f)	Postrojenja za taljenje mineralnih tvari uključujući proizvodnju mineralnih vlakana	Kapacitet taljenja 20 tona na dan
(g)	Postrojenja za proizvodnju keramičkih proizvoda pečenjem, naročito crjepova, opeke, vatrostalne opeke, keramičkih pločica, fine keramike ili porculana	Proizvodni kapacitet 75 tona na dan, ili kapacitet peći 4 m3, te unos od 300 kg/m3 po peći
4.	Kemijska industrija
(a)	Kemijska postrojenja za industrijsku proizvodnju osnovnih organskih kemikalija, kao što su: i. jednostavni ugljikovodici (lančani ili ciklički, zasićeni ili nezasićeni, alifatski ili aromatski) ii. ugljikovodici koji sadrže kisik, kao što su alkoholi, aldehidi, ketoni, karboksilne kiseline, esteri, acetati, eteri, peroksidi, epoksidne smole iii. sulfurirani ugljikovodici iv. ugljikovodici koji sadrže dušik, kao što su amini, amidi, nitrozo spojevi, nitro spojevi ili nitratni spojevi, nitrili, cijanati, izocijanati v. ugljikovodici koji sadrže fosfor vi. halogenirani ugljikovodici vii. organometalni spojevi viii. osnovni plastični materijali (polimeri, sintetska vlakna i celulozna vlakna) ix. sintetske gume (elastomeri) x. bojila i pigmenti xi. površinski aktivna sredstva i tvari	*	10 zaposlenika
(b)	Postrojenja za industrijsku proizvodnju osnovnih anorganskih kemikalija, kao što su: i. plinovi kao što su amonijak, klor ili klorovodik, fluor ili fluorovodik, ugljikovi oksidi, sumporni spojevi, dušikovi oksidi, vodik, sumporni dioksid, karbonilklorid ii. kiseline kao što su kromna kiselina, fluorovodična kiselina, fosforna kiselina, dušična kiselina, klorovodična kiselina, sumporna kiselina, otopina sumpornog trioksida u sumpornoj kiselini, sulfitna kiselina iii. lužine kao što su amonijev hidroksid, kalijev hidroksid, natrijev hidroksid iv. soli kao što su amonijev klorid, kalijev klorat, kalijev karbonat, natrijev karbonat, perborat, srebrni nitrat v. nemetali, metalni oksidi ili drugi anorganski spojevi kao što su kalcijev karbid, silicij, silicijev karbid	*
(c)	Kemijska postrojenja za industrijsku proizvodnju fosfatnih, dušičnih i kalijevih gnojiva (jednostavna ili složena gnojiva)	*
(d)	Kemijska postrojenja za industrijsku proizvodnju osnovnih proizvoda za zaštitu bilja i biocida	*
(e)	Postrojenja u kojima se za industrijsku proizvodnju osnovnih farmaceutskih proizvoda rabi kemijski ili biološki postupak	*
(f)	Postrojenja za industrijsku proizvodnju eksploziva i pirotehničkih proizvoda	*	10 zaposlenika
5.	Gospodarenje otpadom i otpadnim vodama
(a)	Postrojenja za spaljivanje, pirolizu, oporabu, kemijsku obradu ili odlaganje opasnog otpada	Kapacitet prihvata 10 tona na dan	10 zaposlenika
(b)	Postrojenja za spaljivanje komunalnog otpada	Kapacitet 3 tone na sat
(c)	Postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada	Kapacitet 50 tona na dan
(d)	Odlagališta (osim odlagališta inertnog otpada)	Kapacitet prihvata 10 tona na dan ili ukupni kapacitet 25 000 tona
(e)	Postrojenja za zbrinjavanje ili recikliranje životinjskih lešina i životinjskog otpada	Kapacitet obrade 10 tona na dan
(f)	Uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda	Kapacitet 100 000 ekvivalenata stanovnika
(g)	Uređaji za pročišćavanje industrijskih otpadnih voda s neovisnim upravljanjem u kojima se vrši pročišćavanje za jednu ili više djelatnosti iz ovog dodatka	Kapacitet 10 000 m3 na dan
6.	Proizvodnja i prerada papira i drva
(a)	Industrijska postrojenja za proizvodnju vlakana od drva ili sličnih vlaknastih materijala	*	10 zaposlenika
(b)	Industrijska postrojenja za proizvodnju papira i kartona i drugih primarnih drvnih proizvoda (primjerice iverica, furnir i šperploča)	Proizvodni kapacitet 20 tona na dan
(c)	Industrijska postrojenja za kemijsku zaštitu drva i proizvoda od drva	Proizvodni kapacitet 50 m3 na dan
7.	Intenzivni uzgoj stoke i ribogojilišta
(a)	Postrojenja za intenzivni uzgoj peradi ili svinja	i. 40 000 mjesta za perad ii. 2 000 mjesta za tovljenike (iznad 30 kg) iii. 750 mjesta za krmače	10 zaposlenika
(b)	Intenzivni uzgoj ribe i školjkaša	1 000 tona ribe i školjkaša godišnje	10 zaposlenika
8.	Životinjski i biljni proizvodi iz sektora prehrane i pića
(a)	Klaonice	Kapacitet proizvodnje trupala 50 tona na dan	10 zaposlenika
(b)	Obrada i prerada namijenjena proizvodnji prehrambenih proizvoda i pića od:
	i. životinjskih sirovina (osim mlijeka)	Kapacitet proizvodnje gotovih proizvoda 75 tona na dan
	ii. biljnih sirovina	Kapacitet proizvodnje gotovih proizvoda 300 tona na dan (prosječna tromjesečna vrijednost)
(c)	Obrada i prerada mlijeka	Kapacitet prihvata 200 tona mlijeka na dan (prosječna godišnja vrijednost)
9.	Ostale aktivnosti
(a)	Postrojenja za prethodnu obradu (postupci poput pranja, izbjeljivanja, mercerizacije) ili bojenje vlakana ili tekstila	Kapacitet obrade 10 tona na dan	10 zaposlenika
(b)	Postrojenja za štavljenje kože i krzna	Kapacitet obrade 12 tona gotovog proizvoda na dan
(c)	Postrojenja za površinsku obradu tvari, predmeta i proizvoda uporabom organskih otapala, a posebno za apreturu, tiskanje, premazivanje, odmašćivanje, vodonepropusnu obradu materijala, lijepljenje, bojenje, čišćenje ili impregniranje	Kapacitet utroška 150 kg na sat ili 200 tona godišnje
(d)	Postrojenja za proizvodnju ugljika (antracita) ili elektrografita spaljivanjem ili grafitizacijom	*
(e)	Postrojenja za gradnju, te bojenje ili uklanjanje boje s brodova	Kapacitet za brodove duge 100 m

Objašnjenja:

Stupac 1 sadrži pragove kapaciteta iz članka 7. stavka 1. (a).

Zvjezdica (*) označava da se ne primjenjuje prag kapaciteta (izvješća se dostavljaju za sva postrojenja).

Stupac 2 sadrži prag zaposlenika iz članka 7. stavka 1. (b).

„10 zaposlenika” označava ekvivalent od 10 zaposlenika s punim radnim vremenom.

---

DODATAK II.

ONEČIŠĆUJUĆE TVARI

Br.	CAS broj	Onečišćujuća tvar	Prag ispuštanja (stupac 1)			Prag za prijenose onečišćuju-ćih tvari izvan mjesta nastanka (stupac 2)	Prag proizvodnje, prerade ili korištenja (stupac 3)
			u zrak (stupac 1a)	u vodu (stupac 1b)	u tlo (stupac 1c)
			kg/god	kg/god	kg/god	kg/god	kg/god
1	74-82-8	Metan (CH4)	100 000	-	-	-	*
2	630-08-0	Ugljikov monoksid (CO)	500 000	-	-	-	*
3	124-38-9	Ugljikov dioksid (CO)	100 mln	-	-	-	*
4		Fluorirani ugljikovodici (HFC)	100	-	-	-	*
5	10024-97-2	Didušikov oksid (N2O)	10 000	-	-	-	*
6	7664-41-7	Amonijak (NH)	10 000	-	-	-	10 000
7		Nemetanski hlapivi organski spojevi (NMHOS)	100 000	-	-	-	*
8		Oksidi dušika izraženi kao dušikov dioksid (NOx/NO)	100 000	-	-	-	*
9		Perfluoriraniugljik (PFC)	100	-	-	-	*
10	2551-62-4	Sumpor heksafluorid (SF6)	50	-	-	-	*
11		Oksidi sumpora izraženi kao sumporov dioksid (SOx/SO)	150 000	-	-	-	*
12		Ukupni dušik	-	50 000	50 000	10 000	10 000
13		Ukupni fosfor	-	5 000	5 000	10 000	10 000
14		Klorofluorougljikovodici (HCFC)	1	-	-	100	10 000
15		Klorofluorougljik (CFC)	1	-	-	100	10 000
16		Haloni	1	-	-	100	10 000
17	7440-38-2	Arsen i spojevi (kao As)	20	5	5	50	50
18	7440-43-9	Kadmij i spojevi (kao Cd)	10	5	5	5	5
19	7440-47-3	Krom i spojevi (kao Cr)	100	50	50	200	10 000
20	7440-50-8	Bakar i spojevi (kao Cu)	100	50	50	500	10 000
21	7439-97-6	Živa i spojevi (kao Hg)	10	1	1	5	5
22	7440-02-0	Nikal i spojevi (kao Ni)	50	20	20	500	10 000
23	7439-92-1	Olovo i spojevi (kao Pb)	200	20	20	50	50
24	7440-66-6	Cink i spojevi (kao Zn)	200	100	100	1 000	10 000
25	15972-60-8	Alaklor	-	1	1	5	10 000
26	309-00-2	Aldrin	1	1	1	1	1
27	1912-24-9	Atrazin	-	1	1	5	10 000
28	57-74-9	Klordan	1	1	1	1	1
29	143-50-0	Klordekon	1	1	1	1	1
30	470-90-6	Klorfenvinfos	-	1	1	5	10 000
31	85535-84-8	Klorirani alkani, C10-C13	-	1	1	10	10 000
32	2921-88-2	Klorpirifos	-	1	1	5	10 000
33	50-29-3	DDT	1	1	1	1	1
34	107-06-2	1,2-dikloretan (EDC)	1 000	10	10	100	10 000
35	75-09-2	Diklormetan (DCM)	1 000	10	10	100	10 000
36	60-57-1	Dieldrin	1	1	1	1	1
37	330-54-1	Diuron	-	1	1	5	10 000
38	115-29-7	Endosulfan	-	1	1	5	10 000
39	72-20-8	Endrin	1	1	1	1	1
40		Halogenirani organski spojevi (kao AOX)	-	1 000	1 000	1 000	10 000
41	76-44-8	Heptaklor	1	1	1	1	1
42	118-74-1	Heksaklorbenzen (HCB)	10	1	1	1	5
43	87-68-3	Heksaklorbutadien (HCBD)	-	1	1	5	10 000
44	608-73-1	1, 2, 3, 4, 5, 6-heksaklorcikloheksan (HCH)	10	1	1	1	10
45	58-89-9	Lindan	1	1	1	1	1
46	2385-85-5	Mireks	1	1	1	1	1
47		PCDD + PCDF (poliklorirani dibenzodioksini + poliklorirani dibenzofurani) (kao TEQ)	0,001	0,001	0,001	0,001	0,001
48	608-93-5	Pentaklorbenzen	1	1	1	5	50
49	87-86-5	Pentaklorfenol (PCP)	10	1	1	5	10 000
50	1336-36-3	Polikloriranibifenili (PCB)	0,1	0,1	0,1	1	50
51	122-34-9	Simazin	-	1	1	5	10 000
52	127-18-4	Tetrakloretilen (PER)	2 000	-	-	1 000	10 000
53	56-23-5	Tetraklormetan (TCM)	100	-	-	1 000	10 000
54	12002-48-1	Triklorbenzeni (TCB)	10	-	-	1 000	10 000
55	71-55-6	1,1,1-trikloretan	100	-	-	1 000	10 000
56	79-34-5	1,1,2,2-tetrakloretan	50	-	-	1 000	10 000
57	79-01-6	Trikloretilen	2 000	-	-	1 000	10 000
58	67-66-3	Triklormetan	500	-	-	1 000	10 000
59	8001-35-2	Toksafen	1	1	1	1	1
60	75-01-4	Vinil klorid	1 000	10	10	100	10 000
61	120-12-7	Antracen	50	1	1	50	50
62	71-43-2	Benzen	1 000	200 (kao BTEX) (1)	200 (kao BTEX) (1)	2 000 (kao BTEX) (1)	10 000
63		Bromirani difenileteri (PBDE)	-	1	1	5	10 000
64		Nonilfenol i nonilfenol etoksilati (NP/NPE) i srodne tvari	-	1	1	5	10 000
65	100-41-4	Etil benzen	-	200 (kao BTEX) (1)	200 (kao BTEX) (1)	2 000 (kao BTEX) (1)	10 000
66	75-21-8	Etilen-oksid	1 000	10	10	100	10 000
67	34123-59-6	Izoproturon	-	1	1	5	10 000
68	91-20-3	Naftalen	100	10	10	100	10 000
69		Organokositreni spojevi (kao ukupni Sn)	-	50	50	50	10 000
70	117-81-7	Di-(2-etil-heksil)-ftalat (DEHP)	10	1	1	100	10 000
71	108-95-2	Fenoli (kao ukupni C)	-	20	20	200	10 000
72		Policiklički aromatski ugljikovodici (PAU) (2)	50	5	5	50	50
73	108-88-3	Toluen	-	200 (kao BTEX) (1)	200 (kao BTEX) (1)	2 000 (kao BTEX) (1)	10 000
74		Tributilkositar i spojevi	-	1	1	5	10 000
75		Trifenilkositar i spojevi	-	1	1	5	10 000
76		Ukupni organski ugljik (TOC) (kao ukupni C ili COD/3)	-	50 000	-	-	**
77	1582-09-8	Trifluralin	-	1	1	5	10 000
78	1330-20-7	Ksileni	-	200 (kao BTEX) (1)	200 (kao BTEX) (1)	2 000 (kao BTEX) (1)	10 000
79		Kloridi (kao ukupni Cl)	-	2 milijuna	2 milijuna	2 milijuna	10 000 (3)
80		Spojevi klora izraženi kao klorovodik (HCl)	10 000	-	-	-	10 000
81	1332-21-4	Azbest	1	1	1	10	10 000
82		Cijanidi (kao ukupni CN)	-	50	50	500	10 000
83		Fluoridi (kao ukupni F)	-	2 000	2 000	10 000	10 000 (3)
84		Spojevi fluora izraženi kao fluorovodik (kao HF)	5 000	-	-	-	10 000
85	74-90-8	Cijanovodik (HCN)	200	-	-	-	10 000
86		Čestice (PM10)	50 000	-	-	-	*
CAS broj onečišćujuće tvari je oznaka iz Chemical Abstracts Service. Stupac 1 sadrži pragove iz članka 7. stavka 1. (a)(i) i iv. Ako prag određenog podstupca (zrak, voda, tlo) bude prekoračen, izvješće o ispuštanjima u, ili, za onečišćujuće tvari u otpadnim vodama namijenjenim pročišćavanju – izvješće o prijenosima u sastavnicu okoliša navedenu u predmetnom podstupcu, obvezatno je za odnosnu organizacijsku jedinicu, za one stranke koje su odabrale sustav izvješćivanja sukladno članku 7. stavku 1. (a). Stupac 2 sadrži pragove iz članka 7. stavka 1. (a)(ii). Ako prag iz ovog stupca bude prekoračen za određenu onečišćujuću tvar, izvješće o prijenosu te onečišćujuće tvari izvan mjesta nastanka obvezatno je za odnosnu organizacijsku jedinicu, za one stranke koje su odabrale sustav izvješćivanja sukladno članku 7. stavku 1. (a)(ii). Stupac 3 sadrži pragove iz članka 7. stavka 1. (b). Ako prag iz ovog stupca bude prekoračen za određenu onečišćujuću tvar, izvješće o prijenosu te onečišćujuće tvari izvan mjesta nastanka obvezatno je za odnosnu organizacijsku jedinicu, za one stranke koje su odabrale sustav izvješćivanja sukladno članku 7. stavku 1. (b). Povlaka (-) znači da za odnosni parametar nije potrebno dostavljati izvješća. Zvjezdica (*) znači da za ovu onečišćujuću tvar treba koristiti prag ispuštanja iz stupca (1)(a), a ne prag proizvodnje, prerade ili korištenja. Dvostruka zvjezdica (**) znači da za ovu onečišćujuću tvar treba koristiti prag ispuštanja iz stupca (1)(b), a ne prag proizvodnje prerade ili korištenja.

---

(1)  Napomene:

Dostava podataka po pojedinačnim onečišćujućim tvarima je obvezna ako je prag za BTEX prekoračen (zbroj pojedinačnih vrijednosti benzena, toluena, etilbenzena i ksilena).

(2)  Policiklički aromatski ugljikovodici (PAU) mjere se kao benzo(a)piren (50-32-8), benzo(b)fluoranten (205-99-2), benzo(k)fluoranten (207-08-9), indeno(1,2,3-cd)piren (193-39-5) (izvedeno iz Protokola o postojanim organskim onečišćujućim tvarima uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka).

(3)  Kao anorganski spojevi.

---

DODATAK III.

DIO A

Postupci zbrinjavanja („D”)

—	odlaganje u ili na tlo (npr. odlagalište)

—	obrada u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg ili muljevitog otpada u tlu)

—	duboko utiskivanje (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine, iscrpljena ležišta soli ili prirodne šupljine)

—	odlaganje u površinske bazene (npr. odlaganje tekućeg ili muljevitog otpada u jame, bazene ili lagune)

—	odlaganje na posebno pripremljeno odlagalište (npr. polaganje u povezane komore koje su zatvorene i izolirane jedna od druge kao i od okoliša)

—	ispuštanje u kopnene vode isključujući mora/oceane

—	ispuštanje u mora/oceane, uključujući ukapanje u morsko dno

—	biološka obrada koja nije specificirana drugdje u ovom dodatku, a kojom nastaju konačni spojevi ili smjese koji se zbrinjavaju kroz neki od postupaka navedenih u ovom dijelu

—	fizikalno-kemijska obrada koja nije specificirana drugdje u ovom dodatku, a kojom nastaju konačni spojevi ili smjese koji se zbrinjavaju kroz neki od postupaka navedenih u ovom dijelu (npr. isparavanje, sušenje, kalciniranje, neutralizacija, taloženje)

—	spaljivanje na kopnu

—	spaljivanje na moru

—	trajno skladištenje (npr. smještaj spremnika u rudnik)

—	spajanje ili miješanje prije podvrgavanja nekom od postupaka navedenih u ovom dijelu

—	prepakiranje prije podvrgavanja nekom od postupaka navedenih u ovom dijelu

—	skladištenje prije podvrgavanja nekom od postupaka navedenih u ovom dijelu

DIO B

Postupci oporabe („R”)

—	uporaba kao gorivo (osim u izravnom spaljivanju) ili drugi načini proizvodnje energije

—	obnavljanje/regeneracija otpadnog otapala

—	recikliranje/obnavljanje organskih tvari koje se ne koriste kao otapala

—	recikliranje/obnavljanje metala i spojeva metala

—	recikliranje/obnavljanje drugih anorganskih materijala

—	regeneracija kiselina ili lužina

—	oporaba sastojaka koji se koriste za smanjivanje onečišćenja

—	oporaba sastojaka iz katalizatora

—	ponovna prerada otpadnih ulja ili drugi načini ponovne uporabe otpadnih ulja

—	obrada u tlu u svrhu poljoprivrednog ili ekološkog poboljšanja

—	uporaba ostataka materijala dobivenih iz u ovom dijelu gore navedenih postupaka oporabe

—	razmjena otpada radi podvrgavanja nekom od u ovom dijelu gore navedenih postupaka

—	gomilanje materijala namijenjenih nekom od postupaka navedenih u ovom dijelu

---

DODATAK IV.

ARBITRAŽA

1.

U slučaju upućivanja spora na arbitražu u skladu sa člankom 23. stavkom 2., ovog Protokola, stranka ili stranke dužne su diplomatskim putem obavijestiti drugu stranku ili stranke u sporu, kao i tajništvo, o predmetu arbitraže te posebno navesti članke Protokola čije je tumačenje ili primjena sporna. Tajništvo je zaprimljenu informaciju dužno proslijediti svim strankama Protokola.

2.

Arbitražni sud će se sastojati od tri člana. Stranka ili stranke tužitelji i druga stranka ili stranke u sporu imenovat će po jednog arbitra, a dva tako imenovana arbitra zajedničkim će dogovorom imenovati trećeg arbitra koji će biti predsjednik arbitražnog suda. Ovaj potonji ne smije biti iste nacionalnosti kao bilo koja od stranaka u sporu, niti imati svoje uobičajeno mjesto boravišta na području bilo koje od tih stranaka, niti biti zaposlen od bilo koje od njih, niti se ranije smio baviti predmetnim slučajem u bilo kojem drugom svojstvu.

3.	Ako se u roku od dva mjeseca od imenovanja drugog arbitra ne odredi predsjednik arbitražnog suda, izvršni će tajnik Gospodarskog povjerenstva za Europu, na zahtjev bilo koje stranke u sporu odrediti predsjednika u roku od sljedeća dva mjeseca.

4.

Ako jedna od stranaka u sporu ne imenuje arbitra u roku od dva mjeseca od primitka obavijesti iz stavka 1., druga stranka može o tome obavijestiti izvršnog tajnika Gospodarskog povjerenstva za Europu, koji će imenovati predsjednika arbitražnoga suda u roku od sljedeća dva mjeseca. Nakon imenovanja, predsjednik arbitražnog suda dužan je od stranke koja nije imenovala arbitra zatražiti da to učini u roku od dva mjeseca. Ako ova u danom razdoblju to ne učini, predsjednik će o tome obavijestiti izvršnog tajnika Gospodarskog povjerenstva za Europu, koji će obaviti predmetno imenovanje u roku daljnja dva mjeseca.

5.	Arbitražni će sud svoju odluku donijeti u skladu s međunarodnim pravom i odredbama ovog Protokola.

6.	Svaki arbitražni sud utemeljen prema odredbama utvrđenim u ovom dodatku donosi svoj vlastiti poslovnik.

7.	Odluke arbitražnog suda, kako o postupku tako i o predmetu, donose se većinom glasova njegovih članova.

8.	Sud može primjenjivati sve prikladne mjere za utvrđivanje činjenica.

9.	Stranke u sporu dužne su omogućiti rad arbitražnom sudu te posebno, koristeći sva raspoloživa sredstva: (a) dostaviti sudu sve bitne dokumente, sredstva i informacije, (b) omogućiti sudu, ako je potrebno, pozivanje svjedoka ili vještaka i uzimanje njihovih izjava.

10.	Stranke i arbitri dužni su štititi tajnost svake informacije koju dobiju u povjerenju za vrijeme postupaka arbitražnog suda.

11.	Arbitražni sud može, na zahtjev bilo koje od stranaka, preporučiti privremene mjere zaštite.

12.

Ako se jedna od stranaka u sporu ne pojavi pred arbitražnim sudom ili propusti braniti svoj slučaj, druga stranka može od suda zatražiti nastavak postupka i donošenje konačne odluke. Odsutnost jedne stranke ili propust jedne stranke da brani svoj slučaj neće predstavljati prepreku za postupak. Prije donošenja konačne odluke, arbitražni sud mora se uvjeriti da je zahtjev dovoljno činjenično i zakonski utemeljen.

13.	Arbitražni sud može saslušati i odlučivati o protuzahtjevima koji proiziđu izravno iz predmeta spora.

14.	Ako arbitražni sud ne odluči drukčije zbog posebnih okolnosti slučaja, troškove suda, uključujući naknadu njegovim članovima, snosit će stranke u sporu u jednakom omjeru. Sud će voditi očevidnik svih svojih troškova i o tome strankama dostaviti konačno izvješće.

15.	Svaka stranka ovog Protokola koja ima pravni interes glede predmeta spora i na koju se može odnositi odluka u sporu, može se umiješati u postupak uz suglasnost suda.

16.	Arbitražni sud će donijeti svoju odluku u roku od pet mjeseci od datuma svog utemeljenja, ako ne bude smatrao potrebnim produžiti rok za neko razdoblje koje ne smije biti dulje od pet mjeseci.

17.	Odluka arbitražnog suda mora biti popraćena obrazloženjem. Ona će biti konačna i obvezujuća za sve stranke u sporu. Arbitražni sud dostavlja odluku stranama u sporu i tajništvu. Tajništvo će zaprimljenu informaciju proslijediti svim strankama Protokola.

18.	Svaki spor koji može nastati između stranaka, a odnosi se na tumačenje ili izvršenje odluke, bilo koja stranka može uputiti onom arbitražnom sudu koji je odluku donio ili, ako se do njega ne može doći, nekom drugom sudu utemeljenom u tu svrhu na isti način kao i prvi.