Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 22005A1222(01)

    Protokol o provedbi Alpske konvencije iz 1991. u području zaštite tla – Protokol o zaštiti tla

    SL L 337, 22.12.2005, p. 29–35 (ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, NL, PL, PT, SK, SL, FI, SV)
    SL L 175M, 29.6.2006, p. 258–264 (MT)

    Ovaj dokument objavljen je u određenim posebnim izdanjima (BG, RO, HR)

    Legal status of the document In force

    ELI: http://data.europa.eu/eli/prot/2005/923(1)/oj

    Related Council decision
    Related Council decision

    11/Sv. 37

    HR

    Službeni list Europske unije

    177


    22005A1222(01)


    L 337/29

    SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


    PROTOKOL

    o provedbi Alpske konvencije iz 1991. u području zaštite tla

    Protokol o zaštiti tla

    Preambula

    SAVEZNA REPUBLIKA NJEMAČKA,

    REPUBLIKA AUSTRIJA,

    FRANCUSKA REPUBLIKA,

    TALIJANSKA REPUBLIKA,

    KNEŽEVINA LIHTENŠTAJN,

    KNEŽEVINA MONAKO,

    REPUBLIKA SLOVENIJA,

    ŠVICARSKA KONFEDERACIJA

    i

    EUROPSKA ZAJEDNICA,

    U SKLADU sa svojom zadaćom provođenja sveobuhvatne politike za zaštitu i održivi razvoj alpske regije, koja proizlazi iz Konvencije o zaštiti Alpa (Alpska konvencija) od 7. studenoga 1991.;

    U SKLADU sa svojim obvezama na temelju članka 2. stavka 2. i 3. Alpske konvencije;

    S CILJEM smanjenja kvantitativnih i kvalitativnih oštećenja tla, posebno primjenom postupaka u poljoprivrednoj i šumarskoj proizvodnji koji imaju minimalan štetni učinak na tlo, štedljivom uporabom zemljišta, suzbijanjem erozije i ograničavanjem nepropusnosti tla;

    SVJESNE činjenice da su zaštita alpskih tala, održivo gospodarenje tim tlima i obnavljanje njihovih prirodnih funkcija na oštećenim lokalitetima pitanja od općeg interesa;

    PREPOZNAJUĆI da se Alpe kao jedna od najvećih prirodnih cjelina u Europi odlikuju ekološkom raznolikošću i jako osjetljivim ekosustavima čiju funkcionalnost treba sačuvati;

    UVJERENE da lokalnom stanovništvu treba omogućiti da samo odredi svoj plan socijalnog, kulturnog i gospodarskog razvoja i sudjeluje u njegovoj provedbi unutar postojećeg institucionalnog okvira;

    SVJESNE važnosti Alpa kao životnog i gospodarskog prostora lokalnog stanovništva i mjesta odmora stanovništva iz drugih regija, ali i činjenice da se na ograničenom alpskom prostoru sučeljavaju različiti zahtjevi za korištenje tla koji ugrožavaju očuvanje funkcija tla; stoga je potrebno uskladiti gospodarske interese s ekološkim zahtjevima;

    PREPOZNAJUĆI da tlo zauzima posebno mjesto u ekosustavima, da se njegovo stvaranje kao i regeneracija oštećenih tala odvija vrlo sporo, da u alpskoj regiji zbog topografskih uvjeta treba očekivati povećanu eroziju tla te da tlo predstavlja ponor štetnih tvari, dok kontaminirana tla mogu biti izvor unosa tih tvari u susjedne ekosustave i time ugroziti ljude, životinje i biljke;

    SVJESNE da korištenje zemljišta, posebno za potrebe naseljavanja ljudi, razvoja trgovine i industrije, infrastrukture, vađenja minerala, turizma, poljoprivrede, šumarstva i prometa, može dovesti do kvantitativnih i kvalitativnih oštećenja tla te da bi prema tomu trebalo predložiti odgovarajuće integralne mjere za sprečavanje, ograničavanje i uklanjanje štete na tlu;

    UZIMAJUĆI U OBZIR da zaštita tla ima višestruke implikacije za druge politike u alpskoj regiji te bi je stoga trebalo koordinirati na interdisciplinarni i međusektorski način;

    UVJERENE da se određeni problemi mogu riješiti samo u prekograničnim okvirima, što zahtijeva poduzimanje zajedničkih mjera alpskih država, koje će potpisnice provesti u skladu s raspoloživim sredstvima,

    SPORAZUMJELE SU SE:

    POGLAVLJE I.

    OPĆE OBVEZE

    Članak 1.

    Ciljevi

    1.   Ovaj Protokol služi provedbi obveza u području zaštite tla koje su preuzele ugovorne stranke Alpske konvencije.

    2.   Alpsko će se tlo zaštititi na održiv način kako bi moglo obavljati:

    1.

    svoje prirodne funkcije kao

    (a)

    temelj života i životni prostor ljudi, životinja, biljaka i mikroorganizama;

    (b)

    značajan element prirode i krajolika;

    (c)

    sastavni dio ekološke ravnoteže, posebno s obzirom na kružne tokove vode i hranjivih tvari;

    (d)

    medij za pretvorbu i kompenzaciju unosa tvari, posebno s obzirom na sposobnost tla da služi kao filter, pufer i skladište – posebno u interesu zaštite podzemnih voda;

    (e)

    genetski spremnik;

    2.

    svoju funkciju arhiva povijesti prirode i civilizacije; kao i

    3.

    svoje funkcije kao:

    (a)

    mjesto obavljanja poljoprivredne djelatnosti, uključujući pašarenje i šumarstvo;

    (b)

    prostor za naseljavanje ljudi i turističku djelatnost;

    (c)

    mjesto za druge komercijalne namjene, promet, opskrbu i distribuciju te zbrinjavanje vode i otpada;

    (d)

    izvor sirovina.

    Pritom će se posebno kvalitativno i kvantitativno zaštititi i očuvati ekološke funkcije tla kao bitni elementi ekološke ravnoteže, i to na dugoročnoj osnovi. Promicat će se obnavljanje oštećenih tala.

    3.   Mjere koje se budu poduzimale bit će posebno usmjerene na prilagođavanje korištenja zemljišta značajkama lokaliteta, štedljivu uporabu zemljišnih resursa, izbjegavanje erozije i štetnih promjena strukture tla i smanjivanje unosa tlu štetnih tvari.

    4.   Posebno će se očuvati i promicati Alpama svojstvena raznolikost tala i karakteristični lokaliteti alpske regije.

    5.   U tom je nastojanju od posebnog značaja načelo prevencije, koje obuhvaća zaštitu funkcionalnosti tala i raznolikih mogućnosti njihove uporabe te osiguravanje njihove raspoloživosti za buduće generacije u smislu održivog razvoja.

    Članak 2.

    Temeljne obveze

    1.   Ugovorne će stranke potaknuti donošenje potrebnih pravnih i upravnih mjera kako bi osigurale zaštitu tala u alpskoj regiji. Za nadzor tih mjera zadužena su nadležna nacionalna tijela.

    2.   Ako postoji rizik ozbiljnog i trajnog oštećenja funkcionalnosti tla, zaštiti treba u načelu dati prednost pred korištenjem.

    3.   Ugovorne će stranke ispitati mogućnost pružanja potpore aktivnostima za zaštitu tla alpske regije u smislu ovog Protokola putem fiskalnih i/ili financijskih mjera. Posebnu potporu treba pružiti mjerama koje su u skladu sa zaštitom tla i ciljevima racionalnog i ekološki zdravog korištenja tla.

    Članak 3.

    Ugrađivanje ciljeva u druge politike

    Ugovorne će stranke i u okviru svojih drugih politika voditi računa o ciljevima ovog Protokola. To u alpskoj regiji posebno vrijedi za regionalno planiranje, naseljavanje i promet, gospodarenje energijom, poljoprivredu i šumarstvo, vađenje sirovina, trgovinu i industriju, turizam, zaštitu prirode i održavanje krajolika, gospodarenje vodom i otpadom te čistoću zraka.

    Članak 4.

    Sudjelovanje regionalnih i lokalnih tijela

    1.   Svaka će ugovorna stranka unutar svoga institucionalnog okvira definirati najbolju razinu koordinacije i suradnje između institucija i izravno zainteresiranih regionalnih i lokalnih tijela kako bi potaknula podjelu odgovornosti te, posebno, kako bi kod provedbe politika zaštite tla i pratećih mjera u alpskoj regiji iskoristila i razvila sinergije.

    2.   Izravno zainteresirana regionalna i lokalna tijela uključit će se u različitim fazama pripreme i provedbe tih politika i mjera, i to u okviru svojih nadležnosti i unutar postojećeg institucionalnog okvira.

    Članak 5.

    Međunarodna suradnja

    1.   Ugovorne se stranke obvezuju poticati jačanje međunarodne suradnje između nadležnih institucija, posebno u pogledu izrade registara tla, motrenja tla, određivanja i motrenja zaštićenih i oštećenih područja i zona opasnosti, osiguravanja i usklađivanja baza podataka, koordinacije posebnih istraživanja u vezi sa zaštitom tla u alpskoj regiji i uzajamnog izvješćivanja.

    2.   Ugovorne će stranke ukloniti prepreke međunarodnoj suradnji područnih tijela u alpskoj regiji i poticati rješavanje zajedničkih problema na najprikladnijoj razini.

    3.   Ako definiranje mjera vezanih uz zaštitu tla ulazi u nacionalnu ili međunarodnu nadležnost, područnim će se tijelima omogućiti da učinkovito zastupaju interese stanovništva.

    POGLAVLJE II.

    POSEBNE MJERE

    Članak 6.

    Određivanje zaštićenih područja

    Ugovorne će se stranke pobrinuti da se kod određivanja zaštićenih područja uzmu u obzir tla koja vrijedi zaštititi. Konkretno, treba sačuvati tlo i stijene koje se odlikuju posebnim obilježjima ili su značajne za dokumentiranje povijesti Zemlje.

    Članak 7.

    Štedljiva i racionalna uporaba tla

    1.   Kod izrade i provedbe planova i/ili programa u skladu s člankom 9. stavkom 3. Protokola o prostornom planiranju i održivom razvoju uzet će se u obzir pitanja vezana uz zaštitu tla, a posebno štedljiva uporaba tla i zemljišta.

    2.   Kako bi ograničile nepropusnost i potrošnju tla, ugovorne će stranke predvidjeti građenje uz štedljiv utrošak površina i štedljivu uporabu tla. One će po mogućnosti nastojati zadržati razvoj naselja unutar postojećih granica i ograničiti rast naselja izvan tih granica.

    3.   Kad ugovorne stranke budu ocjenjivale prostornu i ekološku prihvatljivost velikih projekata u području trgovine i industrije, građenja i infrastrukture, a posebno u prometnom, energetskom i turističkom sektoru, one će u okviru svojih nacionalnih postupaka uzeti u obzir zaštitu tla i oskudnost prostora u alpskoj regiji.

    4.   Ako prirodni uvjeti to dozvoljavaju, zapuštena i oštećena tla, posebno odlagališta (uključujući odlagališta rudarskog otpada), infrastrukture i skijaške staze, vratit će se u prvobitno stanje ili rekultivirati.

    Članak 8.

    Štedljiva uporaba i racionalno vađenje mineralnih resursa

    1.   Ugovorne će se stranke pobrinuti da se mineralni resursi koriste štedljivo. One će težiti tomu da se, gdje god je to moguće, prednost da zamjenskim materijalima te da se u potpunosti iskoriste mogućnosti recikliranja odnosno da se potiče njihov razvoj.

    2.   Kod vađenja, prerade i korištenja mineralnih resursa narušavanje ostalih funkcija tla treba svesti na najmanju moguću mjeru. U područjima koja su posebno važna za zaštitu funkcija tla i u područjima koja su izričito određena kao ležišta vode za piće odustat će se od vađenja mineralnih resursa.

    Članak 9.

    Zaštita tla u močvarnim područjima i cretovima

    1.   Ugovorne će stranke sačuvati visoke i niske cretove. Kako bi postigle taj cilj, one će u srednjoročnom razdoblju potpuno prestati koristiti treset.

    2.   Planovi odvodnje u močvarnim područjima i cretovima ograničit će se na održavanje postojećih mreža, osim ako postoje valjani razlozi za izuzetke. Promicat će se mjere sanacije kako bi se smanjio utjecaj postojećih sustava odvodnje na okoliš.

    3.   Tla u cretovima se u načelu neće koristiti, a ako se koriste u poljoprivredne svrhe, njima će se gospodariti tako da njihova posebna obilježja ostanu netaknuta.

    Članak 10.

    Određivanje ugroženih područja i upravljanje tim područjima

    1.   Ugovorne stranke su se sporazumjele da će kartirati alpska područja kojima prijeti opasnost od geoloških, hidrogeoloških i hidroloških rizika, posebno kretanja masa (kliženje, muljni tokovi i odroni), lavina i poplava, da će izraditi registar tih područja i prema potrebi odrediti zone opasnosti. One će prema potrebi također uzeti u obzir seizmičke rizike.

    2.   Ugovorne stranke će se pobrinuti da se u ugroženim područjima koriste što prirodnije inženjerske tehnike i lokalni tradicionalni građevinski materijali koji su prilagođeni lokalnom krajoliku. Te mjere treba poduprijeti odgovarajućim šumarskim mjerama.

    Članak 11.

    Određivanje alpskih područja kojima prijeti opasnost od erozije i gospodarenje tim područjima

    1.   Ugovorne će stranke na temelju usporedivih kriterija za mjerenje erozije tla kartirati i izraditi registar alpskih područja kojima prijeti opasnost ekstenzivne erozije, ukoliko je to nužno za zaštitu materijalnih dobara.

    2.   Erozija tla svest će se na neizbježnu mjeru. Područja koja su oštećena erozijom i kretanjem masa sanirat će se ukoliko je to nužno za zaštitu ljudi i materijalnih dobara.

    3.   Da bi se zaštitili ljudi i materijalna dobra, mjere za suzbijanje erozije pod utjecajem vode te mjere za smanjenje površinskog otjecanja trebaju po mogućnosti obuhvaćati hidrauličke, inženjerske i šumarske tehnike s minimalnim utjecajem na okoliš.

    Članak 12.

    Poljoprivreda, pašarenje i šumarstvo

    1.   Da bi osigurale zaštitu od erozije i štetnog zbijanja tla, ugovorne će stranke u poljoprivredi, pašarenju i šumarstvu koristiti dobre prakse prilagođene lokalnim uvjetima.

    2.   Što se tiče unosa tvari uporabom gnojiva, herbicida i pesticida, ugovorne će stranke nastojati razraditi i provesti zajedničke standarde dobrih stručnih praksi. Vrstu, količinu i vrijeme gnojidbe treba prilagoditi potrebama bilja, uzimajući u obzir hranjive tvari raspoložive u tlu, organsku tvar, lokalitet i uvjete uzgoja bilja. To se postiže primjenom ekoloških/bioloških i integralnih metoda uzgoja te prilagođavanjem stoke prirodnim uvjetima i raslinju lokaliteta.

    3.   U alpskim pašnjačkim područjima treba posebno smanjiti uporabu mineralnih gnojiva i sintetičkih herbicida i pesticida. Treba odustati od korištenja kanalizacijskog mulja.

    Članak 13.

    Šumarske i druge mjere

    1.   Ugovorne će stranke, kad su u pitanju planinske šume koje pružaju visok stupanj zaštite vlastitome lokalitetu odnosno, ponajprije, ljudskim naseljima, prometnoj infrastrukturi, obradivim površinama i sličnim područjima, dati prednost zaštitnoj funkciji tih šuma i svoje će gospodarenje šumama podrediti očuvanju te funkcije. Te planinske šume treba sačuvati na njihovom izvornom lokalitetu.

    2.   Konkretno, šume će se koristiti i održavati tako da se izbjegne erozija tla i štetno zbijanje tla. Kako bi se to postiglo, šumarske će se mjere prilagoditi lokalnim uvjetima i promicat će se prirodno pomlađivanje šuma.

    Članak 14.

    Učinci turističke infrastrukture

    1.   Ugovorne će se stranke na najprimjereniji način pobrinuti da:

    se izbjegnu štetni učinci turizma na alpsko tlo,

    se tla oštećena intenzivnim turizmom stabiliziraju i to ponajprije obnovom vegetacijskog pokrova i primjenom ekološki zdravih inženjerskih tehnika gdje god je to moguće. Kod kasnijeg korištenja tla nastojat će se spriječiti ponovni nastanak štete,

    se dozvole za izgradnju i ravnanje skijaških staza u šumama sa zaštitnom funkcijom izdaju samo u iznimnim slučajevima i pod uvjetom da se poduzmu kompenzacijske mjere te da se te dozvole ne izdaju za krhka područja.

    2.   Kemijski i biološki dodaci za pripremu skijaških staza smiju se koristiti samo ako je pružen dokaz o njihovoj neškodljivosti za okoliš.

    3.   Ako se ustanovi da je došlo do značajne štete na tlu i vegetaciji, ugovorne će stranke u najkraćem mogućem roku poduzeti odgovarajuće sanacijske mjere.

    Članak 15.

    Ograničavanje unosa štetnih tvari

    1.   Ugovorne će stranke poduzeti sve što je u njihovoj moći kako bi preventivnim djelovanjem smanjile unos štetnih tvari u tlo putem vode, zraka, otpada i drugih tvari štetnih za okoliš. Prednost će se dati mjerama za ograničavanje emisija na izvoru.

    2.   Da bi se izbjegla kontaminacija tla kod uporabe opasnih tvari, ugovorne će stranke izdati tehničke propise, osigurati provjere i provoditi istraživačke i obrazovne programe.

    Članak 16.

    Ekološki prihvatljiva uporaba sredstava za posipanje

    Ugovorne se stranke obvezuju smanjiti uporabu soli za posipanje i po mogućnosti koristiti manje onečišćujuća sredstva za sprečavanje klizanja, kao što su šljunak i pijesak.

    Članak 17.

    Kontaminirana tla, ekološka opterećenja, koncepti gospodarenja otpadom

    1.   Ugovorne se stranke obvezuju istražiti i dokumentirati postojeća ekološka opterećenja i sumnjiva odlagališta (registar ekoloških opterećenja), analizirati stanje tih područja i procijeniti njihov potencijal opasnosti primjenom usporedivih metoda.

    2.   Kako bi se izbjegla kontaminacija tla i osiguralo ekološki prihvatljivo predobrađivanje, obrađivanje i zbrinjavanje otpada i ostatnih materijala, ugovorne će stranke izraditi i provesti koncepte gospodarenja otpadom.

    Članak 18.

    Dodatne mjere

    Ugovorne stranke mogu uz mjere predviđene ovim Protokolom poduzeti i dodatne mjere zaštite tla.

    POGLAVLJE III.

    ISTRAŽIVANJE, OBRAZOVANJE I OBAVJEŠĆIVANJE

    Članak 19.

    Istraživanje i motrenje

    1.   Ugovorne će stranke usko surađivati na promicanju i usklađivanju istraživačkih projekata i programa sustavnog motrenja koji doprinose ostvarivanju ciljeva ovog Protokola.

    2.   Ugovorne stranke će se pobrinuti da se nacionalni rezultati istraživanja i sustavnog motrenja integriraju u zajednički sustav za trajno motrenje i obavješćivanje i da se učine dostupnima javnosti unutar postojećeg institucionalnog okvira.

    3.   Ugovorne će stranke koordinirati svoje istraživačke projekte vezane uz zaštitu alpskog tla, uzimajući u obzir ostale nacionalne i međunarodne istraživačke trendove, i predvidjet će zajedničke istraživačke aktivnosti.

    4.   Osobita će se pozornost posvetiti ocjenama osjetljivosti tla s obzirom na različite ljudske djelatnosti, procjenama regenerativne sposobnosti tla i ispitivanju najprikladnijih tehnologija.

    Članak 20.

    Uspostava usklađenih baza podataka

    1.   Ugovorne se stranke obvezuju uspostaviti usporedive baze podataka (parametri tla, uzorkovanje, analiza, ocjenjivanje) u okviru sustava motrenja i obavješćivanja za alpsku regiju i omogućiti razmjenu podataka.

    2.   Ugovorne će stranke postići dogovor oko toga koje tlu štetne tvari treba prioritetno ispitati i nastojat će utvrditi usporedive parametre za ocjenjivanje.

    3.   Ugovorne će stranke nastojati uspostaviti reprezentativne evidencije stanja alpskih tala, uzimajući u obzir geološko i hidrogeološko stanje i koristeći istovjetne sustave ocjenjivanja i usklađene metode.

    Članak 21.

    Uspostava područja trajnog motrenja i koordinacija motrenja okoliša

    1.   Ugovorne se stranke obvezuju uspostaviti područja trajnog motrenja u alpskoj regiji i integrirati ih u mrežu za motrenje tla za čitavo alpsko područje.

    2.   Ugovorne će stranke uskladiti nacionalne programe motrenja tla s programima motrenja za zrak, vodu, floru i faunu.

    3.   Ugovorne će stranke u okviru svojih programa motrenja uspostavljati baze podataka uzoraka tla u skladu s usporedivim parametrima.

    Članak 22.

    Obrazovanje i obavješćivanje

    Ugovorne stranke će promicati obrazovanje i usavršavanje te obavješćivanje javnosti o ciljevima, mjerama i provedbi ovog Protokola.

    POGLAVLJE IV.

    PROVEDBA, PRAĆENJE I OCJENJIVANJE

    Članak 23.

    Provedba

    Ugovorne se stranke obvezuju poduzeti sve potrebne mjere unutar postojećeg institucionalnog okvira kako bi osigurale provedbu ovog Protokola.

    Članak 24.

    Praćenje poštovanja obveza

    1.   Ugovorne stranke će redovito izvješćivati Stalni odbor o mjerama koje su poduzele na temelju ovog Protokola. Izvješća će obuhvaćati podatke o učinkovitosti poduzetih mjera. Alpska će konferencija odrediti dinamiku dostave tih izvješća.

    2.   Stalni odbor će ispitivati ta izvješća kako bi provjerio jesu li ugovorne stranke ispunile svoje obveze na temelju ovog Protokola. On od ugovornih stranaka također može zatražiti dodatne informacije ili se poslužiti drugim izvorima informacija.

    3.   Stalni odbor će sastavljati izvješće o poštovanju obveza iz Protokola i dostavljati ga Alpskoj konferenciji.

    4.   Alpska konferencija će primati izvješće na znanje. Ona može donijeti odgovarajuće preporuke ako smatra da obveze nisu ispunjene.

    Članak 25.

    Ocjenjivanje učinkovitosti odredaba

    1.   Ugovorne stranke će redovito ispitivati i ocjenjivati učinkovitost odredaba ovog Protokola. One će razmatrati donošenje odgovarajućih izmjena Protokola, ako je to potrebno, kako bi se ostvarili ciljevi.

    2.   Regionalna i lokalna tijela će sudjelovati u tom ocjenjivanju unutar postojećeg institucionalnog okvira. Može se obaviti savjetovanje s nevladinim organizacijama koje djeluju u tom području.

    POGLAVLJE V.

    ZAVRŠNE ODREDBE

    Članak 26.

    Odnos između Alpske konvencije i Protokola

    1.   Ovaj Protokol predstavlja protokol Alpske konvencije u smislu njezinog članka 2. i svih ostalih relevantnih članaka Konvencije.

    2.   Samo ugovorne stranke Alpske konvencije mogu postati stranke ovog Protokola. Svako otkazivanje Alpske konvencije povlači za sobom otkazivanje ovog Protokola.

    3.   Ako Alpska konferencija raspravlja o pitanjima koja se tiču ovog Protokola, samo ugovorne stranke Protokola mogu sudjelovati u glasovanju.

    Članak 27.

    Potpisivanje i ratifikacija

    1.   Ovaj je Protokol otvoren za potpisivanje državama potpisnicama Alpske konvencije i Europskoj zajednici 16. listopada 1998. te od 16. studenoga 1998. u Republici Austriji kao depozitaru.

    2.   Ovaj Protokol stupa na snagu za ugovorne stranke koje su dale suglasnost da ih se njime obveže tri mjeseca nakon što tri države polože svoje instrumente ratifikacije, prihvaćanja ili odobrenja.

    3.   Za stranke koje svoju suglasnost da ih se obveže Protokolom daju nakon toga, Protokol stupa na snagu tri mjeseca nakon polaganja instrumenta ratifikacije, prihvaćanja odnosno odobrenja. U slučaju izmjena Protokola, sve nove ugovorne stranke koje pristupe Protokolu nakon njihovoga stupanja na snagu postaju ugovorne stranke Protokola kako je izmijenjen.

    Članak 28.

    Pismene obavijesti

    Depozitar u vezi s ovim Protokolom obavješćuje svaku državu iz preambule i Europsku zajednicu o:

    (a)

    svim potpisima,

    (b)

    polaganju svih instrumenata ratifikacije, prihvaćanja i odobravanja,

    (c)

    svim datumima stupanja na snagu,

    (d)

    svim izjavama ugovornih stranaka i potpisnica,

    (e)

    svim otkazima ugovornih stranaka, uključujući dan stupanja na snagu.

    U potvrdu toga dolje potpisani, koji su za to propisno ovlašteni, potpisali su ovaj Protokol.

    Sastavljeno u Bledu 16. listopada 1998. na francuskom, njemačkom, talijanskom i slovenskom jeziku, s time da je svaki tekst jednako vjerodostojan i da je izvornik pohranjen u Austrijskom državnom arhivu. Depozitar šalje ovjereni primjerak svakoj državi potpisnici.

     


    Top