15.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 468/195

—

uzimajući u obzir godišnje izvješće Europske središnje banke za 2012.,

—

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 123., 282. i članak 284. stavak 3.,

—

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 15. i članak 21.,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. travnja 1998. o demokratskoj odgovornosti u trećoj fazi EMU-a (1),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2013. o godišnjem izvješću Europske središnje banke za 2011. (2),

—

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli posebnih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora nad kreditnim institucijama, u daljnjem tekstu „Uredba o SSM-u”,

—

uzimajući u obzir 83. godišnje izvješće Banke za međunarodne namire za 2012./2013., objavljeno 23. lipnja 2013.,

—

uzimajući u obzir članak 119. stavak 1. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A7-0382/2013),

A.

budući da je, prema prognozi koju su u proljeće 2013. izradile službe Komisije, BDP u eurozoni, nakon porasta od 1,4 % u 2011., u 2012. pao za 0,6 % te će se u 2013. dodatno smanjiti za 0,4 %, a nakon toga u 2014. povećati za 1,2 %;

B.

budući da je, prema istoj prognozi, nezaposlenost u eurozoni porasla sa 10,2 % krajem 2011. na 11,4 % krajem 2012., te bi u 2013. mogla dodatno porasti na 12,2 %, a u 2014. ponovno neznatno pasti, uz primijećene veće razlike među državama eurozone u kojima stope nezaposlenosti variraju između 4,3 % i 25 %, dok su postoci još viši kad je riječ o nezaposlenosti mladih koja je u istom razdoblju bitno porasla;

C.

budući da je ESB smanjio kamatne stope jednom, u srpnju (25 osnovnih poena), te ih nastavio smanjivati do 0,5 % u svibnju 2013., što je njegova najniža kamatna stopa u povijesti;

D.

budući da je, prema prognozi koju su u proljeće 2013. izradile službe Komisije, prosječna stopa inflacije u eurozoni u 2012. iznosila 2,5 %, u odnosu na 2,7 % u 2011., a monetarni agregat M3 smanjio se sa 1,7 % u 2010. na 1,5 % u 2011.;

E.

budući da je konsolidirani financijski izvještaj Eurosustava dosegao 3 bilijuna eura krajem 2012., povećavši se za otprilike 12 % tijekom 2012.;

F.

budući da je neutrživa imovina najveća komponenta vlasništva predloženog kao pokriće Eurosustavu tijekom 2012. te iznosi otprilike 25 % ukupne imovine; budući da neutrživi vrijednosni papiri, zajedno s vrijednosnim papirima osiguranim imovinom, čine više od 40 % ukupne imovine predložene kao pokriće;

G.

budući da se ukupni promet svih instrumenata na novčanom tržištu eura smanjio za 14 % u drugom kvartalu 2012. u odnosu na drugi kvartal prethodne godine;

H.

budući da su u konsolidiranom financijskom izvještaju Eurosustava stavke hitne pomoći za likvidnost koje su navele nacionalne središnje banke, prikazane pod nazivom „ostala potraživanja od kreditnih institucija europodručja u eurima”, dosegle neviđene razine tijekom 2012. te su na kraju iste godine iznosile ukupno 206 milijardi eura;

I.

budući da je u okviru ESB-ovih dugoročnih operacija refinanciranja iz veljače 2012. financijskim institucijama eurozone dodijeljeno 529,5 milijardi eura u kreditima s dospijećem od tri godine i početnom kamatnom stopom od 1 %;

J.

budući da je stopa rasta kredita monetarnih financijskih institucija stanovnicima eurozone zamjetno pala sa 1 % u prosincu 2011. na 0,4 % u prosincu 2012., a stopa rasta kredita privatnom sektoru u prosincu 2012. pala za 0,7 %;

K.

budući da je, također prema prognozi službi Komisije iz proljeća 2013., prosječan bruto državni dug u eurozoni sa 88 % u 2011. porastao na 92,7 % BDP-a u 2012., a ukupni državni deficit pao sa 4,2 % na 3,7 % BDP-a;

L.

budući da je u okviru ESB-ovih dugoročnih operacija financiranja iz prosinca 2011. i veljače 2012. europskim bankama odobreno više od 1 bilijun eura – 489 milijardi u prvom i 529,5 milijardi u drugom slučaju – u obliku založnih kamatnih kredita s rokom otplate od najviše tri godine i kamatnom stopom od indeksiranom u odnosu na prosječnu stopu glavnih ESB-ovih operacija refinanciranja po dospijeću operacija;

M.

budući da je europska ekonomska prognoza u proljeće 2012. pokazala nisku razinu osjećaja za poslovanje i potrošače, visoku nezaposlenost koja ograničava osobnu potrošnju te stalan pad izvoza od 2010., što je dovelo do stagnacije rasta BDP-a tijekom 2011. i 2012.;

N.

budući da su mala i srednja poduzeća, kao 98 % svih trgovačkih društava u eurozoni, i dalje glavni oslonac gospodarstva eurozone, zapošljavajući oko tri četvrtine zaposlenika u eurozoni i stvarajući oko 60 % dodane vrijednosti;

O.

budući da su kreditna sposobnost i financijska snaga malih i srednjih poduzeća osjetnije oslabjeli nego kod velikih trgovačkih društava te je produženo razdoblje loših gospodarskih uvjeta povećalo poteškoće s kojima su ta poduzeća suočena zbog nejednakosti pristupa informacijama;

P.

budući da su se, prema podacima iz Istraživanja o pristupu poduzeća financiranju (SAFE), dobit, likvidnost, pričuve i vlastiti kapital MSP-ova tijekom krize nepovoljnije razvili nego kod velikih trgovačkih društava;

Q.

budući da Članak 282. UFEU-a navodi da je glavni cilj ESB-a održati stabilnost cijena; budući da Europski odbor za sistemske rizike (ESRB) djeluje pod pokroviteljstvom ESB-a u području financijske stabilnosti;

R.

budući da je Banka za međunarodne namire (BIS) u svojem godišnjem izvješću utvrdila da su zbog politike niskih kamatnih stopa u eurozoni napori uloženi u reforme znatno oslabjeli u državama članicama;

S.

budući da članak 123. UFEU-a te članak 21. Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke zabranjuju monetarno financiranje vlada;

T.

budući da je stanje niske inflacije najbolji doprinos koji monetarna politika može dati za stvaranje povoljnih uvjeta za gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta, socijalnu koheziju i financijsku stabilnost;

U.

budući da aktivnosti nacionalnih makrobonitetnih tijela trebaju uzeti u obzir odgovornost Europskog odbora za sistemske rizike za makrobonitetni nadzor financijskog sustava unutar EU-a;

V.

budući da je posebice važno održati dotok kredita MSP-ovima, s obzirom na to da zapošljavaju 72 % radne snage u eurozoni te su im bruto stope stvaranja (i ukidanja) radnih mjesta znatno više nego kod velikih trgovačkih društava;

W.

budući da preporuke iznesene u njegovim prethodnim rezolucijama o godišnjim izvješćima ESB-a u vezi s transparentnosti glasovanja te objava sažetaka zapisnika još uvijek nisu uzete u obzir;

X.

budući da je 28. rujna 2012. depozitni instrument raspolagao s 315,754 milijuna eura;

Y.

budući da kredit u eurozoni u cjelini godišnje pada za 2 %, sa znatnijim smanjenjem u nekim državama, kao u Španjolskoj u kojoj je 2012. zabilježen godišnji pad od 8 %;

Z.

budući da MSP-ovi moraju plaćati mnogo veće troškove posudbe, ovisno o državi eurozone u kojoj se nalaze, što dovodi do poremećaja na jedinstvenom tržištu;

AA.

budući da je kreditna kriza koja trenutačno utječe na MSP-ove u nekim dijelovima eurozone jedan od temeljnih problema koji odgađaju gospodarski oporavak;

1.

pozdravlja odvažne mjere koje je ESB poduzeo 2012., čiji je doprinos stabilizaciji bankarskog sektora bio presudan, i kojima se pomoglo prekinuti veze između banaka i države;

2.

izražava duboku zabrinutost zbog činjenice da neprestano loši gospodarski uvjeti postaju pravilo u dijelovima EU-a, uzrokujući nestabilnost eurozone u cjelini i prijeteći održanju potpore građana i političke potpore europskom projektu u cijelosti;

3.

napominje da je korištenje glavnim operacijama refinanciranja, srednjoročnim i dugoročnim operacijama refinanciranja s dodjelom po fiksnim kamatnim stopama bez ograničenja, graničnim kreditom, hitnom pomoći za likvidnost te depozitnim instrumentom ostalo na znatno visokoj razini tijekom 2012. godine, upozoravajući na narušeni monetarni prijenosni mehanizam i tržište posudbi među bankama u eurozoni, usprkos bitnom poboljšanju situacije zbog stabilizacije razlika i neravnoteža TARGET-a II tijekom druge polovice godine;

4.

vjeruje da su pozitivni učinci odluka za smanjenje ključnih kamatnih stopa ESB-a iz srpnja 2012. ograničeni, s obzirom na to da je u mnogim dijelovima eurozone monetarni prijenosni kanal prekinut ili ozbiljno narušen; podsjeća da, dugoročno gledano, vrlo niske kamatne stope mogu narušiti poslovni sektor i naštetiti privatnim uštedama i mirovinskim programima;

5.

ističe da je 8. srpnja 2013. predsjednik ESB-a u svojem obraćanju Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta najavio očekivano održavanje ključnih kamatnih stopa na trenutačnoj ili nižoj razini tijekom duljeg vremenskog razdoblja na temelju sveukupnih ublaženih predviđanja inflacija koja se nastavljaju u srednjoročnom razdoblju, s obzirom na opću gospodarsku slabost i oslabljenu monetarnu dinamiku;

6.

sa zabrinutošću primjećuje da su zahtjevi za likvidnost bankarskog sustava upućeni Eurosustavu porasli u 2012., čime se povećala ovisnost bankarskog sustava o intervenciji Eurosustava te upozorava na rizike takve ovisnosti;

7.

smatra da su trogodišnje dugoročne operacije refinanciranja utvrđene u ožujku 2012. na tri godine pridonijele stabilizaciji bankarskog sustava, ali da bi to trebala biti privremena mjera; primjećuje da su, unatoč unesenoj likvidnosti u sustav banaka dugoročnim operacijama refinanciranja, krediti dostupni realnom gospodarstvu još uvijek ispod razine iz razdoblja prije krize; razumije da je potražnja poduzeća za kreditima trenutačno na vrlo niskoj razini, što bankama otežava pozajmljivanje;

8.

izražava duboku zabrinutost zbog prijenosa rizika s banaka i vlada u krizi na bilancu ESB-a, kao posljedice odluke ESB-a o kupnji kratkoročnih državnih dužničkih vrijednosnih papira u „neograničenoj” količini; naglašava da dugoročne operacije refinanciranja nisu krajnje rješenje krize;

9.

smatra da se funkcije nacionalne središnje banke moraju izvršavati potpuno u skladu s funkcionalnom, institucionalnom i financijskom neovisnošću kako bi se zajamčilo propisno ispunjavanje njezinih zadaća prema Ugovoru te Statutu Europskog sustava središnjih banaka i ESB-a;

10.

ističe da nedovoljna dostupnost kredita koje nudi bankarski sektor nije glavni uzrok nedostatnog rasta u europskom poslovnom sektoru;

11.

izražava zabrinutost zbog činjenice da kontrakcija kredita djeluje vrlo ozbiljno na MSP-ove s obzirom na to da banke smatraju da je veća vjerojatnost da oni neće isplatiti dug nego velika trgovačka društva i da često nisu u mogućnosti zamijeniti bankarski kredit drugim izvorima vanjskog financiranja;

12.

naglašava svoju zabrinutost zbog velike rascjepkanosti uvjeta za posudbu za MSP-ove diljem zemalja eurozone;

13.

ističe bitnu, iako ograničenu, ulogu Programa za tržišta vrijednosnih papira (SMP) do rujna 2012. u rješavanju određenih nefunkcionalnih segmenata tržišta državnih obveznica u eurozoni;

14.

pozdravlja uspostavu izravnih monetarnih transakcija, bez količinskih ograničenja ex ante, kako bi se zaštitila primjena monetarne politike, te izražava zadovoljstvo zbog odluke da se aktivacija izravnih monetarnih transakcija poveže sa strogim uvjetima iz programa Europskog mehanizma za financijsku stabilnost/Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESFS/ESM);

15.

razumije upozorenja Banke za međunarodne namire na predugo razdoblje prilagodljive monetarne politike; sa zanimanjem prati rasprave u većini glavnih središnjih banaka o najboljem vremenu ukidanja svojih prilagodljivih monetarnih politika; primjećuje da, između ostalih, Odbor federalnih rezervi namjerava odstupiti od trenutačnih mjera što je prije moguće; shvaća da će ESB zadržati svoj prilagodljivi politički stav sve dok se bankarski sektor ne stabilizira u potpunosti i dok postoji prijetnja od prelijevanja u javni sektor, što je politika koju su omogućle niske stope inflacije očekivane tijekom srednjoročnog razdoblja;

16.

smatra da ESB-ovi programi za pružanje likvidnosti trebaju također prikladno rješavati i problem inflacije, na primjer sterilizacijom;

17.

smatra, u svjetlu nedavnih noviteta u SAD-u, da gospodarski razvoj i viši rast u gospodarstvu predstavljaju zdravi i čvrst temelj progresivnom ukidanju mjera kvantitativnog olakšanja;

18.

podsjeća da su ESB-ove neuobičajene mjere monetarne politike predviđene kao privremene te ih stoga bankarski sektor nikako ne smije smatrati trajnim instrumentom;

19.

potiče ESB da pošalje jasne signale tržištu u vezi s predviđenim rokom aktivacije svojih neuobičajenih mjera monetarne politike i započne s njihovim ukidanjem čim se smiri napetost u bankarskom sektoru i te se bude mogla prekinuti veza između banaka i države, te čim ekonomski pokazatelji povezani s rastom i inflacijom opravdaju tu odluku;

20.

smatra da su se ograničenja instrumenata monetarne politike koje je ESB upotrebljavao od početka krize, istodobno pružajući dobrodošlu pomoć na pogođenim financijskim tržištima, pokazala u pogledu poticanja rasta i poboljšavanja stanja na tržištu rada; smatra stoga da bi ESB mogao razmotriti daljnje mjere;

21.

zabrinut je za iznimno visoke razine stavki hitne pomoći za likvidnost koju su pružale nacionalne središnje banke tijekom 2011. i zahtijeva daljnje otkrivanje te dodatne informacije o točnom opsegu tih stavki te o glavnim operacijama i uvjetima povezanima s njima;

22.

potvrđuje da, budući da mehanizam monetarnog prijenosa ne funkcionira ispravno, ESB treba pronaći načine da se izravnije usmjeri na srednja i mala poduzeća; ističe da trenutačno slična srednja i mala poduzeća diljem eurozone nemaju jednak pristup zajmovima unatoč tomu što imaju slične gospodarske mogućnosti i rizike; poziva ESB da provede politiku za izravan otkup visokokvalitetnih sekuritiziranih zajmova srednjih i malih poduzeća, posebice od nekih država članica u kojima mehanizam monetarnog prijenosa ne funkcionira ispravno; naglašava da se ova politika treba ograničiti količinski i vremenski, potpuno sterilizirati i usmjeriti tako da se izbjegnu rizici za bilancu ESB-a;

23.

smatra da bi ESB trebao ozbiljno uzeti u obzir mogućnost pokretanja posebnog programa za pomoć malim i srednjim poduzećima u pristupu kreditima u okviru mehanizma Engleske banke za financiranje zajmova;

24.

smatra da je sustav TARGET II odigrao ključnu ulogu u očuvanju integriteta financijskog sustava eurozone; međutim, napominje da velike neravnoteže sustava TARGET II otkrivaju zabrinjavajuću rascjepkanost financijskih tržišta u eurozoni, kao i tekući bijeg kapitala u državama članicama koje su suočene s ozbiljnim poteškoćama ili takve poteškoće prijete njihovoj financijskoj stabilnosti;

25.

poziva ESB da objavi pravne odluke u vezi s programom izravnih monetarnih transakcija kako bi se njegove pojedinosti i učinci mogli detaljnije analizirati;

26.

naglašava da su stavke hitne pomoći za likvidnost u konsolidiranim bilancama Eurosustava navedene pod naslovom „ostala potraživanja od kreditnih ustanova u europodručju izražena u eurima” bez pružanja detaljnijih informacija o tim stavkama, kao ni o glavnim operacijama te uvjetima povezanima s njima; traži od ESB-a da poboljša objavljivanje informacija na svojoj internetskoj stranici u pogledu razvoja hitne pomoći za likvidnost za svaku državu;

27.

ohrabren je stabilizacijom razina neravnoteža sustava TARGET II u drugoj polovici 2012.; ističe da je sustav TARGET II odigrao ključnu ulogu u očuvanju integriteta financijskog sustava eurozone; ipak je i dalje zabrinut zbog stalne rascjepkanosti financijskih tržišta u eurozoni;

28.

podsjeća na neovisnost ESB-a u vođenju svoje monetarne politike, kako je utvrđeno u Ugovorima; drži da bi vođenje monetarne politike trebalo biti demokratsko i proizlaziti iz razmatranja različitih gledišta i pristupa kako bi se povećale transparentnost i time demokratska odgovornost; podsjeća u tom pogledu na važnost monetarnog dijaloga i pisanih pitanja koja podnose zastupnici u Europskom parlamentu;

29.

zabrinut je zbog mogućih negativnih učinaka produžene i neizmjerno prilagodljive monetarne politike, kao što su agresivno riskiranje, stvaranje financijskih neravnoteža, narušavanje određivanja cijena na financijskim tržištima i poticaji za odgodu nužnih popravaka i reformi bilance; potiče ESB da postigne pravu ravnotežu između rizika od preuranjenog napuštanja svoje neizmjerno prilagodljive monetarne politike i rizika povezanih s daljnjim odgađanjem napuštanja te politike;

30.

ističe da bi ESB trebao biti spreman zadovoljiti najviše standarde odgovornosti prema Europskom parlamentu pri izvršavanju zadaća svoje monetarne politike i svojih nadzornih zadaća, te podsjeća u vezi s tim na važnost monetarnog dijaloga i pisanih pitanja koje podnose zastupnici u Europskom parlamentu; podsjeća na stalni poziv na veću transparentnost u ESB-u zbog koje bi došlo do povećane vjerodostojnosti i predvidljivosti, te cijeni poboljšanja koja su na tom području već postignuta;

31.

smatra da je devizni tečaj ključna varijabla gospodarske politike koja utječe na konkurentnost eurozone; ističe važnost podržavanja eura kao međunarodne valute;

32.

poziva ESB, u suradnji s nacionalnim središnjim bankama, da objasni svoje politike u pogledu dogovora oko devizne zamjene čiji je cilj pomoći u održanju financijske stabilnosti;

33.

napominje da je europski bankarski sustav još uvijek krhak i da ga treba strukturno reformirati te konsolidirati razvojem prave bankovne unije;

34.

pozdravlja napredak postignut u pregovorima o uredbi o jedinstvenom nadzornom mehanizmu (SSM) kojom se ESB-u dodjeljuje ovlast nadzora nad kreditnim institucijama eurozone i onim institucija koje se žele uključiti; smatra da će uspostavljanje jedinstvenog nadzornog mehanizma doprinijeti raskidanju veze između banaka i država i pomoći razvoju zajedničkog europskog pristupa upravljanju krizom;

35.

naročito izražava zadovoljstvo zbog svojeg sudjelovanja u imenovanju predsjednika i potpredsjednika nadzornog odbora;

36.

smatra da bi uspostava jedinstvenog nadzornog mehanizma trebala doprinijeti vraćanju povjerenja u bankarski sektor i obnavljanju međubankovnog pozajmljivanja te prekograničnih kreditnih tokova preko neovisnog integriranog nadzora za sve države članice koje su njime obuhvaćene;

37.

poziva SSM da djeluje u potpunosti dosljedno načelima koja podupiru jedinstveno tržište financijskih usluga potpuno se pridržavajući jedinstvenog pravilnika za financijske usluge;

38.

smatra da bi ESB trebao pozdraviti mogućnost uključivanja država članica koje nisu dio eurozone u SSM kako bi se osigurala veća usklađenost nadzornih praksi u EU-u;

39.

naglašava važnost plodne suradnje između ESB-a i nadležnih nacionalnih tijela u okviru SSM-a kako bi se osigurao učinkovit i nesmetan nadzor;

40.

pozdravlja pripremu sveobuhvatne analize kvalitete imovine za sve banke koje će biti pod izravnim nadzorom SSM-a, koja će biti uključena u test osjetljivosti koje će provesti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA), u suradnji sa SSM-om, u drugom kvartalu 2014.;

41.

napominje da se jačanje ESB-a nastalo zbog uspostavljanja jedinstvenog nadzornog mehanizma treba uravnotežiti većom odgovornošću prema nacionalnim parlamentima i Europskom parlamentu;

42.

smatra da je u području bankovnog nadzora ključna transparentnost, kako je utvrđeno međuinstitucionalnim sporazumom između Europskog parlamenta i Europske središnje banke;

43.

napominje da dodjela nadzornih zadaća ESB-u donosi nove izazove u smislu sukoba interesa, te pozdravlja odredbe povezane s time koje su predviđene međuinstitucionalnim sporazumom između Europskog parlamenta i ESB-a; podsjeća da, kako bi se u potpunosti provele ove odredbe, ESB mora uvesti preciznija pravila, uključujući između ostalog odredbe o „razdoblju mirovanja funkcije” za osoblje više uprave Eurosustava uključeno u nadzor banaka po završetku njihove dužnosti;

44.

podsjeća da je iznimno važno da ESB osigura operativno odvajanje osnovnih jedinica pri sastavljanju nacrta odluka na području monetarne i nadzorne politike; ističe ključnu potrebu za sporazumom između ESB-a i Europskog parlamenta u pogledu praktičnih mjera radi osiguranja demokratske odgovornosti;

45.

smatra da treba žurno odobriti uspostavljanje jedinstvenog mehanizma rješavanja kako bi se zaštitili porezni obveznici i spriječile daljnje bankarske krize;

46.

naglašava da je ključno, s ciljem povećanja njegove otpornosti, povećati raznolikost bankarskog sustava potičući razvoj malih i srednjih lokalnih banaka;

47.

ističe da se Uredbom o SSM-u predviđaju međuinstitucionalni dogovori o demokratskoj odgovornosti između Europskog parlamenta i ESB-a kojima se naglašava uloga Parlamenta; potiče ESB da ispuni nove zahtjeve, naročito u pogledu demokratske odgovornosti i transparentnosti u svojim nadzornim aktivnostima;

48.

poziva ESB da svaki aspekt svojeg djelovanja podvrgne kritičkoj samoprocjeni, uključujući učinak programâ prilagodbe koje je pomogao uobličiti te prikladnost ex post makroekonomskih pretpostavki i scenarija na temelju kojih su ti programi osmišljeni;

49.

poziva ESB da objavi sažetke zapisnika sa sastanaka Upravnog vijeća, uključujući rasprave i evidencije glasovanja;

50.

zabrinut je zbog nepoštovanja koje je Vijeće iskazalo prema Rezoluciji Parlamenta od 25. listopada 2012. o imenovanju novog člana izvršnog odbora ESB-a (3) te napominje da je prilikom imenovanja članova na najviše položaje u ESB-u potrebno uzeti u obzir njihovu stručnost i spol; smatra da bi institucije EU-a, uključujući ESB, trebale davati primjer na području ravnoteže među spolovima te da je ključno da se poboljša ravnopravna zastupljenost spolova na vodećim položajima u ESB-u; ne odobrava to što su države članice zanemarile negativno glasovanje u Parlamentu, i u Odboru ECON i na plenarnoj sjednici, zbog nedostatka perspektive o ravnoteži među spolovima tijekom imenovanja Yvesa Merscha; potiče države članice da uključe u imenovanje članova izvršnog odbora perspektivu o ravnoteži među spolovima, s mogućnošću pozitivnih mjera na temelju uravnotežene zastupljenosti spolova;

51.

podsjeća da su, prema članku 10. stavku 4. Protokola br. 4 Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, sjednice Upravnog vijeća ESB-a tajne, ono može odlučiti objaviti ishod svojih rasprava; traži od ESB-a da u svojim sljedećim godišnjim izvješćima iznese argumentiran odgovor na godišnje izvješće Parlamenta o ESB-u;

52.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i Europskoj središnjoj banci.