Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52016AE0076

    Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o propisima o javnoj nabavi u vezi s trenutačnom azilantskom krizom” (COM(2015) 454 final)

    SL C 264, 20.7.2016, p. 73–76 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

    20.7.2016   

    HR

    Službeni list Europske unije

    C 264/73


    Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o propisima o javnoj nabavi u vezi s trenutačnom azilantskom krizom”

    (COM(2015) 454 final)

    (2016/C 264/08)

    Izvjestitelj:

    Erik SVENSSON

    Dana 14. listopada 2015., sukladno članku 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Europska komisija odlučila je savjetovati se s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom o

    „Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o propisima o javnoj nabavi u vezi s trenutačnom azilantskom krizom”

    (COM(2015) 454 final).

    Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju, zadužena za pripremu rada Odbora o toj temi, Mišljenje je usvojila 13. travnja 2016.

    Europski gospodarski i socijalni odbor Mišljenje je usvojio na 516. plenarnom zasjedanju održanom 27. i 28. travnja 2016. (sjednica od 27. travnja 2016.), s 220 glasova za, 1 protiv i 9 suzdržanih.

    1.   Zaključci i preporuke

    1.1.

    EGSO s interesom prima na znanje Komunikaciju Komisije (koja ne uvodi nikakve promjene, već sadrži pojašnjenja), objavljenu u trenutku kada su javni naručitelji pod izrazito velikim pritiskom jer moraju rješavati hitne probleme povezane s izbjegličkom i azilantskom krizom.

    1.2.

    EGSO izražava nadu da će i postojeća i nova Direktiva ostaviti dovoljno prostora za bržu obradu predmeta zahvaljujući mogućnosti znatnog skraćenja rokova za podnošenje ponuda i izravne dodjele ugovora u sklopu javne nabave.

    1.3.

    Međutim, EGSO naglašava da je važno:

    osigurati visok stupanj transparentnosti i detaljnu dokumentiranost postupaka,

    sprečavati neprimjereno iskorištavanje fleksibilnosti propisa,

    težiti rješenjima koja olakšavaju kasniju integraciju i dodatnu potporu,

    ograničiti trajanje ugovora sklopljenih u hitim slučajevima.

    1.4.

    Uloga neprofitnog sektora u nadopunjavanju javne nabave od neprocjenjive je važnosti. Zahvaljujući predanosti tog sektora mnoge su zemlje uspjele pružiti podršku i pomoć daleko većem broju ljudi no što bi to inače bilo moguće.

    1.5.

    Premda pravni okvir omogućuje bržu obradu, EGSO smatra da je potrebno pojednostaviti birokratske procedure, zbog kojih su postupci javne nabave dugotrajni.

    1.6.

    U svjetlu novih, sve većih prijetnji javni naručitelji moraju razmotriti mogućnost zasebnog postupka javne nabave za rješenja u području sigurnosti i osiguranja.

    1.7.

    EGSO upozorava na to da slični problemi postoje i u vezi s izbjeglicama koje po dolasku ne namjeravaju zatražiti azil jer je i njima hitno potrebna skrb, zdravstvena njega i zaštita.

    1.8.

    EGSO naglašava da u sklopu javne nabave u kontekstu azilantske i izbjegličke krize treba voditi računa i o ostalim uslugama koje će pripremiti i olakšati buduću integraciju.

    1.9.

    EGSO preporučuje i traži da Komisija u Komunikaciji iznese pojašnjenja i o javnoj nabavi u kontekstu tekuće izbjegličke krize, odnosno da objavi drugu komunikaciju o javnoj nabavi u kontekstu te krize.

    2.   Kratki sadržaj dokumenta Komisije

    2.1.

    Europska unija trenutačno je suočena s brojnim izazovima nastalima zbog iznenadnog i znatno povećanog priljeva tražitelja azila. Države članice moraju primjereno i brzo zadovoljiti najnužnije potrebe tražitelja azila (smještaj, potrepštine i usluge). Europski propisi o javnoj nabavi sadržavaju sve potrebne metode za zadovoljenje takvih potreba, na temelju odredaba iz trenutačne Direktive 2004/18/EZ (1) (dalje u tekstu: Direktiva), kao i na temelju najnovije Direktive o javnoj nabavi 2014/24/EU (2).

    2.2.

    Ovom se Komunikacijom ne stvaraju nikakvi novi zakonodavni propisi, nego ona sadrži interpretaciju Komisije u vezi s propisima o: i. nabavi u vezi s infrastrukturom (smještajem) koja se može osigurati zakupom postojećih zgrada koje nije potrebno previše adaptirati (tj. provoditi javne radove) ili izgradnjom novih zgrada ili obnovom postojećih zgrada, s pragom u iznosu od 5 186 000 EUR; ii. nabavi potrepština poput šatora, kontejnera, odjeće, deka, kreveta, hrane, s pragom u iznosu od 135 000 EUR (ranije 134 000 EUR) ili 209 000 EUR (ranije 207 000 EUR), ovisno o vrsti javnog naručitelja; iii. nabavi u vezi s uslugama poput čišćenja, zdravstvenih usluga, usluga prehrane, usluga sigurnosti, s istim pragovima koji vrijede i za ugovore o javnoj nabavi robe. Iako se odredbe Direktive u potpunosti primjenjuje na sve usluge, za posebne kategorije (socijalne i druge posebne usluge) vrijede posebni propisi za dodjelu ugovora. Za takve usluge prag iznosi 750 000 EUR.

    2.3.

    Ugovore obuhvaćene Direktivom javni naručitelj može sklopiti na temelju otvorenog ili ograničenog postupka. Minimalni rok za podnošenje ponude u okviru otvorenog postupka jest 52 dana, ali može se skratiti na 40 dana ako se upotrebljavaju elektronička sredstva. U ograničenom postupku, opći su rokovi 37 dana za podnošenje zahtjeva za sudjelovanje te dodatnih 40 dana za podnošenje ponude nakon što javni naručitelj odabere koga će se pozvati na podnošenje ponude.

    Za hitne je slučajeve Direktivom predviđeno znatno skraćenje općih rokova, u okviru „žurnog ograničenog postupka” predviđeni rok za podnošenje zahtjeva za sudjelovanje iznosi 15 dana, a za podnošenje ponude 10 dana, ili „pregovaračkim postupkom bez objave” omogućuje se da se sklapanjem ugovora odgovara na potrebe tražitelja azila i u najhitnijim slučajevima.

    2.4.

    Javni naručitelji morat će za svaki pojedinačni slučaj ocijeniti koji postupak treba odabrati za sklapanje ugovorâ čiji je cilj zadovoljenje najhitnijih potreba tražitelja azila (smještaj, potrepštine ili usluge).

    3.   Opće napomene

    3.1.

    EGSO s interesom prima na znanje Komunikaciju Komisije i slaže se s općim stajalištem Komisije da države članice moraju biti u stanju odgovoriti na najhitnije potrebe tražitelja azila.

    3.1.1.

    EGSO konstatira da Komunikacija ne uvodi nikakve promjene, već sadrži korisne pojedinosti i pojašnjenja.

    3.2.

    EGSO smatra izrazito dobrim i primjerenim to što se Komisija očituje o području primjene važećih odredbi upravo u ovom trenutku, budući da su mnoge zemlje – mada u različitoj mjeri – prihvatile više tražitelja azila no ikad ranije, a (nacionalni i regionalni) javni naručitelji pod golemim su pritiskom.

    3.3.

    EGSO se slaže sa stajalištem Komisije iznesenim u Komunikaciji da su odredbe važeće Direktive 2004/18/EZ i nove Direktive 2014/24/EU (koja u nacionalna zakonodavstva mora biti prenesena najkasnije do 18. travnja ove godine) uglavnom same po sebi dostatne za svladavanje sve većeg kvantitativnog i vremenskog pritiska izazvanog sadašnjom izbjegličkom situacijom.

    3.3.1.

    Iznimno je važno da propisi o javnoj nabavi ne predstavljaju prepreku rješavanju nastalog stanja i osiguravanju zaštite predviđene pravom na azil. Taj rizik ponajprije postoji u području stanovanja, zdravstvene skrbi, sigurnosti i opskrbe hranom.

    3.3.2.

    EGSO izražava nadu da će nova Direktiva, a samim time i novi nacionalni propisi, ostaviti dovoljno prostora za ubrzanu obradu zahvaljujući znatnom skraćenju rokova za podnošenje ponuda.

    3.3.3.

    Pored toga, u hitnim slučajevima postoji mogućnost izravne dodjele javnih ugovora i iznad utvrđenih pragova.

    3.4.

    Međutim, EGSO smatra kako je izrazito važno da se u slučaju ubrzanih postupaka ili izravne dodjele osigura veća transparentnost i detaljnija dokumentiranost postupaka.

    3.4.1.

    Kako bi i poduzeća i sindikati i civilno društvo u cjelini i dalje prihvaćali zakonodavstvo o javnoj nabavi, od presudne je važnosti da nijedna stranka – ni javna tijela niti dobavljači – ne iskorištava fleksibilnost propisa na neprimjeran način. Stoga je izrazito važno olakšati eventualne kontrole već tijekom samog postupka. U svrhu osiguravanja pravilne provedbe mogla bi se razmotriti mogućnost naknadnog ocjenjivanja.

    3.4.2.

    Važno je naglasiti da čak i u hitnim slučajevima treba tražiti rješenja kojima bi se olakšala kasnija integracija i dodatna potpora. To se posebno odnosi na ranjive skupine poput djece bez pratnje, trudnice i osobe s invaliditetom.

    3.5.

    U izvanrednim situacijama (kakve trenutačno postoje u nekim državama članicama EU-a u vezi sa sadašnjom azilantskom krizom) uvijek postoji određeni rizik da i javni naručitelji i dobavljači traže „prečac”.

    3.6.

    Važno je ograničiti trajanje ugovora sklopljenih u hitnim slučajevima (u okviru žurnog ograničenog postupka ili pregovaračkog postupka bez objave) kako bi se što prije moglo vratiti uobičajenoj praksi.

    4.   Posebne napomene

    4.1.

    Treba naglasiti kako je neprofitni sektor bio od izuzetno velike pomoći javnim naručiteljima. To je u zemljama koje su prihvatile najveći broj tražitelja azila (npr. u Njemačkoj i Švedskoj) bilo od presudne važnosti. Situaciju takvih razmjera ne bismo mogli svladati bez zalaganja neprofitnog sektora.

    4.1.1.

    Mogućnost izravne dodjele ugovora sada stoji na raspolaganju i onim akterima kojima je u okviru javnih natječaja gotovo nemoguće dobiti ugovor (npr. neprofitnim organizacijama).

    4.2.

    Iako pravni okvir nudi mogućnosti brze obrade, naručiteljima za to (pre)često treba previše vremena. Birokracija može dovesti do dugotrajnih postupaka javne nabave.

    4.3.

    Možda bi bilo korisno navesti konkretan primjer iz države članice koja je (zajedno s Njemačkom) u odnosu na svoju veličinu prihvatila najveći broj tražitelja azila, uglavnom iz Sirije.

    4.3.1.

    Švedska je vlada u studenom 2015. godine razmatrala je li radi svladavanja dramatične izbjegličke situacije primjerena izmjena zakonodavstva o azilu.

    4.3.2.

    Prema mišljenju švedskih nadležnih tijela propisi o javnoj nabavi omogućuju kako brzu reakciju u hitnim slučajevima, tako i zaštitu javnog interesa i razumnu ravnotežu interesa.

    4.4.

    Kako bi javni naručitelji u svom radu osigurali i kvalitetu i brzo djelovanje kad god je to potrebno, EGSO smatra da bi oni prije pojave kriznih situacija trebali provesti analizu na tržištu da bi utvrdili koji su prihvatljivi i raspoloživi dobavljači te da bi procijenili očekivane troškove.

    4.5.

    EGSO smatra da je od velike važnosti da javni naručitelji ne odgađaju sklapanja ugovora, nego da djeluju onoliko brzo koliko to nalažu okolnosti.

    4.6.

    Iskustvo je pokazalo da su se troškovi sigurnosti i osiguranja zbog prijetnji i nedavnih događaja znatno povećali (čak utrostručili).

    4.7.

    Kako bi se u području javne nabave smanjila nesigurnost i povećala dostupnost mogućih rješenja, javni naručitelji moraju razmotriti mogućnost zasebnih postupaka u području sigurnosti i osiguranja.

    5.   Napomene o pitanjima koja nisu obuhvaćena Komunikacijom Komisije

    5.1.

    EGSO upozorava na to da slični problemi postoje i u vezi s izbjeglicama koje ne namjeravaju zatražiti azil. Čak i u tim slučajevima treba hitno poduzeti mjere skrbi, zdravstvene njege i zaštite te zadovoljiti najosnovnije ljudske potrebe.

    5.2.

    EGSO smatra da u okviru javne nabave u području stanovanja, zdravstvene skrbi i usluga za tražitelje azila i druge izbjeglice treba razmotriti i mogućnost pružanja usluga koje pripremaju za svakodnevni život i eventualnu buduću integraciju te ih olakšavaju. Takve hitne usluge obuhvaćaju tečajeve jezika te, po mogućnosti, mjere strukovnog osposobljavanja.

    5.2.1.

    Već postoje konkretni primjeri javne nabave u području tečajeva jezika, vozačkih škola i drugih važnih aktivnosti koje organiziraju neprofitne organizacije, crkve ili udruge.

    5.3.

    U zemljama s ograničenim financijskim sredstvima, gdje postoji rizik da javna tijela ne mogu financirati naručene usluge, od velike je važnosti da se plaćanja zaista izvrše.

    5.4.

    I konačno, EGSO smatra da Komisija mora precizirati Komunikaciju s obzirom na širi kontekst, bilo tako što će javnu nabavu razmatrati u odnosu na azilantsku i izbjegličku krizu, ili tako što će izraditi drugu komunikaciju o javnoj nabavi kao odgovor na izbjegličku krizu.

    Bruxelles, 27. travnja 2016.

    Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

    Georges DASSIS


    (1)  Direktiva 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama (SL L 134, 30.4.2004., str. 114.); Mišljenje EGSO-a (SL C 193, 10.7.2001., str. 7.).

    (2)  Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 65.); Mišljenje EGSO-a (SL C 191, 29.6.2012., str. 84.).


    Top