13.10.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 345/97

Izvjestitelj:

Cillian LOHAN

1.1.

Područje primjene Plana rada za ekološki dizajn 2016. – 2019. previše je ograničeno da bi se njime snažno potaknule temeljite promjene ponašanja u lancima opskrbe robom i uslugama brzinom koja bi odražavala ciljeve akcijskog plana za kružno gospodarstvo.

1.2.

Ekološki dizajn robe i usluga trebao bi nadilaziti pitanja energije. Iako su ta pitanja važna, potrebno je usredotočiti se na cijeli životni ciklus proizvoda, uključujući njihovu trajnost, lakoću održavanja i popravka, mogućnost dijeljenja i digitalizacije, ponovnu uporabu, mogućnost nadogradnje i recikliranja te njihovu stvarnu prihvaćenost nakon uporabe u obliku sekundarnih materijala u proizvodima koji ulaze na tržište.

1.3.

Ekološki dizajn trebao bi obuhvaćati načela kružnog gospodarstva u kontekstu digitalizacije, dijeljenja i funkcionalne ekonomije kako bi se zajamčila dosljednost različitih strategija kojima se nastoji uspostaviti novi gospodarski model.

1.4.

Sastavni dijelovi proizvoda trebaju biti lako obnovljivi kako bi ih se moglo ponovno upotrijebiti i/ili preraditi te bi se s pomoću njih trebalo poticati stvaranje snažnog tržišta sekundarnih sirovina.

1.5.

Zahtjevima za označivanje može se potaknuti poboljšanje strategija ekološkog dizajna i pomoći potrošačima u donošenju odluka te se tako može pokrenuti promjena ponašanja. Označivanjem bi se trebao obuhvatiti očekivani životni vijek proizvoda i/ili njegovih bitnih sastavnih dijelova.

1.6.

EGSO ponavlja svoju podršku u pogledu uporabe instrumenta za proširenu odgovornost proizvođača kao sredstva za promicanje prelaska na poslovne modele kružnog gospodarstva te naglašava da i taj instrument može imati ulogu u promicanju ekološkog dizajna.

2.1.

Planom rada za ekološki dizajn 2016. – 2019. pridonosi se novoj inicijativi Komisije za kružno gospodarstvo. Pritom je glavni cilj promicanje prelaska na model kružnog gospodarstva kojim se uzima u obzir cijeli životni ciklus proizvoda i njihovih materijala.

2.2.

Plan proizlazi iz prethodnih planova rada za ekološki dizajn za razdoblja 2009. – 2011. i 2012. – 2014. Njegov zakonodavni okvir čine Okvirna direktiva 2009/125/EZ o ekološkom dizajnu i Okvirna direktiva 2010/30/EZ o označivanju energetske učinkovitosti. Redoviti planovi rada predviđeni su člankom 16. stavkom 1. Direktive o ekološkom dizajnu.

2.3.

Plan je predviđen kao sredstvo za jačanje konkurentnosti Europe i promicanje gospodarskog rasta, uz istodobno otvaranje radnih mjesta.

2.4.

Očekivalo se da će se revizijom Direktive o ekološkom dizajnu ili ažuriranjem Plana rada proširiti područje primjene prethodnih inicijativa u području ekološkog dizajna.

3.1.

Zakonodavni okvir za ekološki dizajn i označivanje energetske učinkovitosti ima dvojaku svrhu (1). Prva je jamčenje sve veće zastupljenosti energetski učinkovitijih proizvoda na tržištu EU-a s pomoću ekološkog dizajna. Druga je usmjerena na osvješćivanje i poticanje potrošača da kupuju najučinkovitije proizvode s pomoću označivanja energetske učinkovitosti.

3.2.

Sadašnjim se Planom rada utvrđuju donesene provedbene mjere, uključujući 28 uredaba o ekološkom dizajnu, 16 delegiranih uredaba o označivanju energetske učinkovitosti i tri priznata dobrovoljna sporazuma.

3.3.

Ostala područja rada obuhvaćaju mjeru za ekološki dizajn uređaja za grijanje zraka i uređaja za hlađenje koja će se donijeti u obliku uredbe te niz izmjena uredaba kako bi se poboljšalo ispitivanje proizvoda i smanjila mogućnost prijevara s pomoću ekološkog dizajna i označivanja energetske učinkovitosti. Te su inicijative dopuna ovom Planu rada, u kojemu se na njih upućuje, ali nisu u njemu konkretno sadržane.

3.4.

Ocjena i predstavljanje postojećeg i tekućeg djelovanja usmjereni su na označivanje energetske učinkovitosti i postizanje elementa ekološkog dizajna samo u kontekstu učinkovitosti.

3.5.

Na popis skupina proizvoda koje su u središtu postojećeg zakonodavstva ili revizija dodane su nove skupine. To su:

4.1.

Ekološki dizajn može pridonijeti odvajanju gospodarskog rasta od potrošnje resursa smanjenom uporabom materijala i energije, povećanim stopama recikliranja i smanjenim stvaranjem otpada (2). Snaga modela kružnog gospodarstva proizlazi iz povezanosti ostvarivanja gospodarskog napretka, socijalnih pogodnosti i koristi za okoliš. Ekološki dizajn može biti važan pokretač socijalne održivosti.

4.2.

Iako se Direktiva o ekološkom dizajnu upotrebljava u svrhu poboljšanja energetske učinkovitosti proizvoda, trebala bi se intenzivnije koristiti i za poticanje kružnog dizajna proizvoda, na primjer odbacivanjem strategija dizajna kojima se onemogućuje popravak ili zamjena neispravnih dijelova (3).

4.3.

Ekološkim dizajnom omogućuju se proizvodno-uslužni sustavi i proizvodi koji su nastali s pomoću manje resursa, uporabom recikliranih i obnovljivih resursa, izbjegavanjem opasnih materijala te s pomoću sastavnih dijelova koji su dugotrajniji i lakši za održavanje, popravak, nadogradnju i recikliranje. Razlikuju se dva pristupa: redizajn proizvoda temeljen na postupnim poboljšanjima postojećih proizvoda i dizajn novog proizvoda kojim se nastoje razviti novi resursno učinkoviti proizvodi koji se mogu popraviti, nadograditi i reciklirati (4). U okviru provedbe Direktive o ekološkom dizajnu zasad se uglavnom primjenjivao prvi, postupni pristup, ali sada bi trebalo pojačati primjenu drugog pristupa, zajedno s razvojem izmijenjenog, primjerenog označivanja, a uz pomoć potpore koju će europske organizacije za normizaciju pružati tekućim radom u tim područjima.

4.4.

Važan element kružnog dizajna jest taj da proizvod može postati usluga ako se naglasak prebaci s vlasništva na korištenje odnosno s prodaje proizvoda na sklapanje ugovora na temelju učinkovitosti (npr. proizvodno-uslužni sustav i sporazumi o razini usluga).

4.5.

Kad je riječ o poljoprivrednom i prehrambenom sektoru, treba napomenuti da sustavi održive proizvodnje hrane, osobito sustavi organske proizvodnje, predstavljaju primjere kako cirkularnosti tako i ekološkog dizajna.

4.6.

Nedavno pokrenuta zajednička inicijativa EGSO-a i Europske komisije u vezi s uspostavom Europske platforme dionika kružnog gospodarstva može olakšati utvrđivanje najboljih praksi u tom području te prepoznavanje političkih prepreka za prelazak na ekološki dizajn.

5.1.1.

Ekološki dizajn robe i usluga trebao bi nadilaziti pitanja energije. Iako su ta pitanja važna, potrebno je usredotočiti se na cijeli životni ciklus proizvoda, uključujući njihovu trajnost, lakoću održavanja i popravka, mogućnost dijeljenja i digitalizacije, ponovnu uporabu, mogućnost nadogradnje i recikliranja te njihovo stvarno prihvaćanje nakon uporabe u obliku sekundarnih materijala u proizvodima koji ulaze na tržište. Ekološki dizajn trebao bi biti dio integriranog pristupa, prema kojemu se energetska učinkovitost i učinkovitost proizvoda smatraju povezanima i ravnopravnima s energetskom učinkovitošću i učinkovitošću proizvoda u pogledu uporabe resursa i materijala.

5.1.2.

U sadašnjem Planu rada potvrđuju se ograničenja koja proizlaze iz usmjeravanja ponajprije na energetsku učinkovitost. Za postizanje dosljednosti i jasnoće očito je potrebna sveobuhvatnija strategija ekološkog dizajna. Sama Direktiva o ekološkom dizajnu nije ograničena na energetsku učinkovitost proizvoda koji koriste energiju, nego obuhvaća i širi opseg materijalnih dijelova tih proizvoda te dalekosežniji učinak i troškove nedostatka učinkovitosti resursa.

5.1.3.

Načela kružnog gospodarstva zahtijevaju robu i usluge koji su izdržljivi te se mogu ponovno uporabiti, popraviti i reciklirati. Ta načela trebaju postati sastavni dio ekološkog dizajna, i to u kontekstu digitalizacije, ekonomije dijeljenja (5) i funkcionalne ekonomije (6), kako bi se zajamčila dosljednost različitih strategija kojima se nastoji uspostaviti novi gospodarski model (7). Opasnosti povezane s postojećom nedosljednošću mogu prouzročiti nesigurnost u poslovnom sektoru, što pak koči inovacije ili ulaganje u poslovne modele koji se temelje na sveobuhvatnijem modelu kružnog gospodarstva. To će ujedno dovesti do razvoja u pogledu učinkovitosti resursa na račun prekomjerne uporabe energije i obrnuto. Sadašnji i budući raspon proizvoda, koji se dosad temeljio na energetskoj neučinkovitosti, trebao bi se proširiti na proizvode i usluge visoke resursne neučinkovitosti.

5.1.4.

Snažno tržište sekundarnih sirovina ključno je za razvoj kružnog gospodarstva. Ekološki dizajn trebao bi pridonijeti dizajnu proizvoda i usluga kojim se omogućuje odvajanje sastavnih dijelova proizvoda. To znači da bi sastavni dijelovi proizvoda trebali biti lako obnovljivi kako bi ih se moglo ponovno upotrijebiti i/ili preraditi. Dizajnom bi se trebala omogućiti ta obnova sekundarnih sirovina kako bi se tržište opskrbilo čistim i visokokvalitetnim materijalima.

5.1.5.

Uporaba dizajna kao pokretača snažnog tržišta sekundarnih sirovina potrebna je i u kontekstu važnosti trajnosti i modularnosti samog dizajna.

5.2.1.

Potrebno je primijeniti niz strategija kako bi se promijenilo ponašanje potrošača. Samo označivanje nije dovoljno za postizanje dalekosežne promjene ponašanja. U prethodnim mišljenjima EGSO-a već je istaknuta potreba primjene gospodarskih instrumenata (8), označivanja životnog vijeka proizvoda (9) i bihevioralne ekonomije (10) (osobito pristupa nukanja) (11) kao nekih od sredstava za postizanje prelaska.

5.2.2.

Zahtjev u pogledu promjene ponašanja nije ograničen samo na potrošače i krajnje korisnike. Poslovni sektor potrebno je podupirati inicijativama i omogućiti sigurnost u usmjeravanju politike kako bi se potaknule promjene. To je osobito ključno za sektor MSP-ova, u kojemu alati osposobljavanja i potpore mogu pridonijeti razumijevanju i primjeni načela ekološkog dizajna te zajamčiti da će pri prelasku doći do preraspodjele radnika kako bi se umanjilo raseljavanje.

5.2.3.

EGSO ponavlja svoju podršku u pogledu uporabe načela proširene odgovornosti proizvođača kao sredstva za promicanje prelaska na poslovne modele kružnog gospodarstva te naglašava da i to načelo može imati ulogu u promicanju ekološkog dizajna.

5.2.4.

U mišljenju EGSO-a posvećenom Paketu za kružno gospodarstvo (12) upućuje se na ulogu novih modela vlasništva kojima bi bilo obuhvaćeno iznajmljivanje robe kao usluga. Na taj se način ekološki dizajn može poticati i kao imperativ u pogledu trgovine te imati povoljan učinak na okoliš i društvo u cjelini.

5.3.1.

Većina provedbenih mjera u pogledu ekološkog dizajna i označivanja energetske učinkovitosti sadržava klauzule o revizijama koje treba provesti sljedećih godina. U okviru njih će se osobito ispitati učinkovitost resursa, mogućnost popravka, mogućnost recikliranja i trajnost proizvoda.

5.3.2.

EGSO ističe važnost primjene tih načela u studijama postojećeg popisa proizvoda koje su u tijeku, a ne samo u pogledu novih skupina proizvoda koje će se obuhvatiti ovim Planom rada.

5.3.3.

Ta se načela ne bi trebala primjenjivati samo u revizijama, nego ih sad treba uključiti i u Plan rada za ekološki dizajn.

5.4.1.

EGSO primjećuje da je sadašnji Plan rada za ekološki dizajn preispitan s obzirom na akcijski plan za kružno gospodarstvo. Međutim, savjetovanje sa Savjetodavnim forumom u vezi s predloženim nacrtom Plana rada za ekološki dizajn, propisano člankom 18. Direktive o ekološkom dizajnu, održano je krajem listopada 2015. godine. To je bilo prije pokretanja akcijskog plana za kružno gospodarstvo.

5.4.2.

Savjetodavni forum trebao bi primiti na znanje službeno stajalište organiziranog civilnog društva izneseno u okviru rada EGSO-a.

5.4.3.

IKT proizvodi spominju se u Planu rada samo u kontekstu „odvojenog reguliranja” zbog složenosti i teškoća povezanih s proizvodima koji se brzo razvijaju te zbog nesigurnosti u pogledu budućeg razvoja tržišta. Napominje se da označivanje tih proizvoda obično traje predugo (u prosjeku četiri godine) te da dobrovoljni sporazumi ne dovode dovoljno odlučno i brzo do ekološkog, ekonomskog i socijalnog napretka.

5.4.4.

Izdvajanje IKT proizvoda u okviru Plana rada ima određenu težinu. U tom je sektoru potrebno utvrditi konkretne i jasne smjernice i ciljeve kako bi se potaknule inovacije u ekološkom dizajnu proizvoda tog sektora. Na primjer, primjenom ekološkog dizajna na mobilne telefone oni bi mogli postati ambasadori ekološkog dizajna jer bi se uređajem za komunikaciju široj javnosti prenosile informacije o praktičnoj primjeni ekološkog dizajna i njegovim posljedicama i pozitivnim učincima.

5.4.5.

Sporazum Energy Star koji su sklopili EU i SAD istječe 2018. godine. Njime se za obje strane utvrđuju jednaki dobrovoljni zahtjevi u pogledu učinkovitosti uredske opreme. Moguće su opasnosti povezane s produljenjem tog sporazuma s obzirom na novu dinamiku politike SAD-a. U reviziji bi se trebale razmotriti konkurentne prednosti koje snažna potpora ekološkom dizajnu ima za poslovanje u Europi. EU ima priliku biti svjetski predvodnik u tom području. Ne treba podcjenjivati važnost uzajamnosti i međunarodnih sporazuma za uključivanje ekološkog dizajna u dominantne tokove.

5.4.6.

Izričito je naznačeno da će se izraditi opsežniji odjeljak Plana o doprinosu ekološkog dizajna kružnom gospodarstvu. To prepoznavanje potrebe za proširenjem područja primjene jest dobrodošlo, no treba biti popraćeno specifičnim kratkim rokovima izvršenja.

5.4.7.

Razvoj alata kružnog gospodarstva povezanih s ekološkim dizajnom, poput Vodiča za kružni dizajn koji je nedavno objavila Zaklada Ellen MacArthur, može olakšati promjene, no treba imati potporu snažnog odgovarajućeg zakonodavstva, u kombinaciji s analizom konteksta, opsežnim savjetovanjima s dionicima i normizacijskom podrškom. Sa stajališta potrošača i poslovnog sektora, cijena proizvoda i ekonomski poticaji odredit će prihvaćenost tih alata. Najbolja praksa u tom području može se temeljiti na načelu „onečišćivač plaća”.

5.4.8.

Ne bi trebalo podcijeniti izazove povezane s nadzorom tržišta i međunarodnom suradnjom. EGSO napominje da na razini država članica postoji povećana potreba provedbe i izvješćivanja uz pomoć praćenja tržišta, a ako se to ne osigura, možda će biti potrebno primijeniti snažnije mehanizme nadzora na nacionalnoj razini, usklađene bilo neizravno ili izravno putem kontrole na razini EU-a. Također bi se mogla razmotriti mogućnost korištenja mehanizama nadzora ili inspekcije različitih od onih koji se trenutačno obično primjenjuju za ekološki dizajn i označivanje energetske učinkovitosti, i to radi smanjenja prisutnosti oportunističkih proizvođača i uvoznika (eng. free riders) na tržištu EU-a te radi zaštite i nagrađivanja poduzeća koja pri ulaganjima primjenjuju dobre i transparentne prakse ekološkog dizajna, označivanja i osiguravanja informacija i deklaracija o proizvodu.

5.4.9.

Označivanje je ključno kad su u pitanju potrošači i transparentnost. Međutim, označivanje nije rješenje svih problema, a posebno može predstavljati ne nužno najprikladniji instrument kad je riječ o razmjeni dobara i usluga među poduzećima. Označivanje bi, gdje je primjenjivo, trebalo odražavati očekivani životni vijek, a ne samo stavljati naglasak na energetsku učinkovitost. Na primjer, zgrada može biti visoko ocijenjena zbog svoje energetske učinkovitosti, ali istodobno zasluživati bolju ocjenu zbog materijala korištenih u izgradnji. Isto tako, veliki i složeni proizvodi (npr. određeni sustavi proizvoda za grijanje, hlađenje ili ventilaciju) mogu zasluživati bolju ocjenu zbog upotrijebljenih materijala te zbog mogućnosti popravka, zamjenjivosti, trajnosti i mogućnosti recikliranja.